Linkovi

Izdvojeno

Odgovor tužilaca na žalbu Odbrane: „Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”

The Netherlands -- The hearing at the Mechanism for International Criminal Tribunals in The Hague in the trial of Ratko Mladic for genocide and other wartime crimes, August 25, 2020.

Tužilaštvo je u svom odgovoru na žalbu Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, zatražilo da se žalbe Odbrane odbiju i da se potvrdi prvostepena kazna zatvora.

Tužiteljica Laurel Baig nastavila je danas s odgovorom na žalbe Odbrane osvrćući se na peti žalbeni osnov koji se odnosi na Srebrenicu.

“U julu 1995. Mladić je koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti na hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade muslimana. Udruženi zločinački poduhvat je u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja. Vijeće je ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke (VRS) i policijskim snagama koje su mu bile podređene”, rekla je tužiteljica.

Kada su srpske snage, nastavila je tužiteljica, zauzele to područje, Mladić je prošao kroz grad pobjednički i proglasio grad srpskom Srebrenicom, te nakon što su se završile borbe, on je nagovijestio zločine do kojih će doći.

Tužiteljica Baig je rekla da su granatirane džamije, a da su u domove ubacivane bombe. Vojnici su civilima naredili da odu, na silu ih iseljavajući i prijeteći im.

Na hiljade muslimanskih muškaraca je pobjeglo kroz šumu, koja je nazvana “kolona”, a ostatak stanovništva je, tražeći utočište, otišao u bazu UN-a u Potočarima.

“Do kraja dana 11. jula, nekoliko hiljada bosanskih muslimana je već bilo unutar baze UN-a. Nekoliko noći su proveli u katastrofalnim uslovima. Ubijali su, zlostavljali, zastrašivali izbjeglice, neki su počili samoubistvo. Mladić je 12. jula 1995., nadzirao vojnike koji su ukrcavali stanovništvo u autobuse. Na kraju je izdao naređenje da se bosanski Muslimani prevezu iz Potočara”, navela je Baig.

Tužilaštvo je istaklo da je Mladić naredio da se štampa i mediji spriječe da budu na tom području, ne da bi sakrili vojne operacije, već ubistva, da je lagao međunarodnim vlastima i zvaničnicima, da nije vršio istragu i kaznio nekog od svojih podređenih.

U septembru 1995. je, prema Tužilaštvu, pokušao da “prikrije genocidno ubistvo” koristeći svoje snage da prekopava i kamionima prebaci tijela, gdje su se miješali dijelovi tijela iz različitih zločina u groznom pokušaju da se sakrije zločin.

“Srebrenica je bila Mladićeva operacija i Prvostepeno vijeće je bilo sasvim u pravu kada je zaključilo da je bio krivično odgovoran”, navela je tužiteljica.

Tužilaštvo je kazalo da se Mladić jeste sastajao sa zvaničnicima UN-a tri puta u hotelu “Fontana” i da treba imati na umu da su njegove snage u tom trenutku napadale snage UN-a i njihove baze, pritvarale pripadnike holandskog bataljona i da je Mladić prijetio da će ih pobiti ako se nastave NATO napadi.

Nakon što je dozvolio UN-u da prati jedan konvoj, prema navodima Tužilaštva u sudnici, Mladićevi ljudi su ukrali džipove i opremu nizozemskog bataljona, što znači da nisu mogli pratiti konvoje.

Navela je da Mladić tvrdi da nije postojao zajednički plan da se pogube muškarci i dječaci. Prema njenim riječima Tužilaštvo nije tvrdilo da je sastanak za to održan.

„Ništa ne zavisi od toga je li održan određeni sastanak. UZP ne zahtijeva da postoji sastanak i izričiti dogovor. To jutro 12. jula zajednički cilj je upućivao na plan da se ubiju muškarci. Do jutra 12. jula svi relevantni vojni i plicijski rukovodioci pripremali su se za pogubljenja. Momir Nikolić i učesnici UZP-a razgovarali su o tome gdje da muškarci budu pogubljeni“, navela je ona.

Kako je kazala Baig, dokazi pokazuju da su ostali u lancu komandovanja već znali za plan 12. jula i da je u hotelu „Fontana“ to jutro Mladić najavio da će muškarci biti odvojeni da bi se „tobože“ provjerilo jesu li počinili zločine.

Osvrćući se na Mladićevu tvrdnju da je bio u Beogradu od 14. do 16. jula, Tužilaštvo je navelo da je Pretresno vijeće pažljivo razmotrilo taj argument i zaključilo da to nije predstavljalo alibi, jer su ubistva počela 12. jula, a masovna ubistva 13. jula 1995. godine.

Tužiteljica Baig je kazala da je Mladićeva uloga bila takva da nije uključivala njegovo prisustvo na svakom mjestu, a njegovo odsustvo iz Srebrenice ne umanjuje zločine.

Tužilaštvo je istaklo da se standard pobijanja utvrđenih činjenica ne mijenja u ovisnosti ko izvodi dokaze o protivrječnosti za utvrđene činjenice.

Kako kaže Tužilaštvo, ne mogu se presuđene činjenice pobijati ukazivanjem na slabosti dokaza Optužbe. Dokazi Optužbe mogu se pobijati samo ako su direktno protivrječni dokazima presuđenih činjenica, naveli su.

Osim toga, kako je pojasnila tužiteljica Barbara Goy, činjenica da su dokazi Optužbe možda nedovoljni da se presuđena činjenica dokaže, ne znači ni da su dovoljni da se pobiju. Optužba nije obavezna izvoditi dokaze o potkrepljenosti presuđenih činjnica, dodala je tužiteljica Goy.

„Mladić nije pokazalo da je Vijeće uradilo pogrešku u vezi presuđenih činjenica“, kazala je Goy.

Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, tužiteljica Goy je rekla da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima, da je sprovodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje za taoce pripadnika UN-a.

“Mladićevi zločini nisu utjecali samo na direktne zločine. Cijele porodice su razdvajane, raseljavanje i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”, kazala je tužiteljica Goy.

See all News Updates of the Day

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

update

Najmanje 7.200 poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji

Ekipe hitne pomoći traže ljude u ruševinama srušene zgrade u Adani, južna Turska, utorak, 7. februara 2023.

Spasilačke ekipe u Turskoj i Siriji rade na pronalaženju preživjelih koji su zatrpani u ruševinama zgrada nakon snažnih potresa koji su u ponedjeljak pogodili regiju i u kojima je poginulo više od 7.200 ljudi.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je vanredno stanje u 10 provincija koje su razorene u zemljotresu, koje će trajati tri mjeseca.

Nakon noći u kojoj su temperature pale blizu nule, utorak je donio još potresa duž granice između dvije zemlje.

Aleppo, Sirija, 7. februar.
Aleppo, Sirija, 7. februar.

Turska agencija za hitne slučajeve saopćila je da provodi operacije cestom i zrakom kako bi dopremila zalihe i posadu u područja pogođena zemljotresima.

Na zakrčenom, snježnom putu između gradova Kiršehir i Kajseri, Glas Amerike Turske razgovarao je sa ljudima koji su bili na putu ka pogođenom području uz pomoć.

Jedan od njih je za Glas Amerike rekao da je njegov kamion prevozio ćebad i hranu.

„Učinićemo sve što je potrebno”, rekao je.

Gaziantep, Turska, 7. februar.
Gaziantep, Turska, 7. februar.

Sve je veći broj drugih vlada i agencija za pomoć koje su poslale timove i resurse u region.

Desetine zemalja iz cijelog svijeta šalju spasilačke jedinice i pomoć Turskoj i Siriji, nakon razornog zemljotresa u kom su poginule hiljade ljudi.

Pomoć stiže iz Indije, Ukrajine, Rusije, SAD, Tajvana, Meksika, EU, Njemačke, Japana, Rusije, Rumunije....

Američki državni sekretar Antony Blinken telefonom je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom i obećao mu svu podršku SAD.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je su u pogođeno područje poslata dva američka spasilačka tima sa 79 pripadnika.

Timove za spašavanje planira poslati i BiH. Ministar odbrane Zukan Helez je rekao kako će poslati Predsjedništvu BiH prijedlog za slanje specijalističkih timova Oružanih snaga BiH u Tursku. Svoje ekipe će poslati i entitetske civilne zaštite, kao i gorske službe.

Humanitarna organizacija Pomozi otvorila je humanitarni broj za Tursku i Siriju i tako prikupila 250.000 maraka pomoći.

„Sa ostalim pristiglim i donacijama koje su nam najavili naši stalni donatori i kompanije ukupna vrijednost sredstava za pomoć Turskoj i Siriji iznosi oko 500.000 KM”, kažu iz ove organizacije.

Epicentar potresa prije zore u ponedjeljak bio je u blizini Gaziantepa, blizu tursko-sirijske granice, a poslijepodne ga je pratio odvojeni zemljotres jačine 7,5 stepeni na oko 100 kilometara sjeverno.


Erdogan je proglasio je sedmodnevnu žalost.

Awale Ahmed Darfa, somalijski student u Gaziantepu gdje je bio epicentar, rekao je za VOA Somali: „Snažan zemljotres pogodio je dok smo spavali... Situacija je vrlo brzo postala kritična. Čuli smo krike, plač i ljude koji su trčali. Zgrade su se tresle kao da su ih potresli džini. Svi su trčali tamo gdje su mislili da će biti sigurni.”

On je dodao: „Sada smo napolju pošto smo napustili svoje domove oko 4 sata ujutro. Postoji problem što smo napolju – kiša je, hladno, vjetrovito, a mi ne nosimo zaštitnu odjeću. Napolju svi nose ono što su nosili na spavanju. Neki ljudi nemaju cipele. Rekli su nam da se ne možemo vratiti u zgrade zbog straha [od naknadnih potresa]. Ovdje je katastrofa.”


Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.
Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.

U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.

Neke informacije su stigle od AP-a, AFP-a, Reutersa, Radija Slobodna Evropa.

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.

Ruske snage spremaju se za ofanzivu uoči godišnjice invazije na Ukrajinu

Radnici hitne pomoći i opštine raščistili su ruševine stambene zgrade koja je pogođena ruskom raketom, u centru grada Harkova, 5. februar, 2023. (Foto: AP/Andrii Marienko)

Ruske snage nastavljaju napade u istočnom regionu Donbasa, gdje Moskva okuplja dodatne borbene snage za očekivanu ofanzivu narednih nedjelja, saopštili su ukrajinski zvaničnici u ponedjeljak.

Intenzivne borbe su protekle nedjelje nastavljene oko grada Bahmuta i obližnjih manjih mjesta Soledar i Vuledar, saopštila je ukrajinska predsjednička kancelarija.

Borbe se vode u u regionu Donjeck, koji sa susjednim regijonom Luhansk čini Donbas, industrijsku oblast na granici sa Rusijom.

"Bitke za region se intenziviraju", izjavio je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko, dodajući da "Rusi ubacuju nove jedinice u bitku i uništavaju naše gradove i sela."

Guverner Luganska Serhi Hajdaj je rekao da je granatiranje tamo smanjeno zato što "Rusi čuvaju municiju za veliku ofanzivu".

Vojni analitičari navode da snage Kremlja možda istražuju slabe tačke ukrajinske odbrane ili se pripremaju za glavni napad kroz južnu Ukrajinu.

David Arahamia, koji predvodi stranku ukrajinskog predsjednika "Sluga naroda" u parlamentu, izjavio je u nedjelju da se Ukrajina priprema za rusku ofanzivu dok planira kontranapad i povratak svoje okupirane teritorije.

Arahamia je, ističući da "vrijeme i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupisavanje", također saopštio da će ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov biti premješten na drugu vladinu funkciju i da će na njegovo mjesto biti postavljen šef vojne obaveštajne službe Kirilo Budanov. Međutim, Arahamia je u ponedjeljak naglo promijenio kurs i rekao da ove nedjelje neće biti promjena.

Marijana Bezuhla, poslanica Narodne stranke, izjavila je da su zvaničnici odlučili da odlože premještaj poslije analize "rizika za sistem kao cjelinu“, uoči sastanka sa saveznicima NATO-a sljedeće nedjelje.

Jedan od Reznikovih zamjenika nedavno je izgubio posao zbog borbe Zelenskog protiv korupcije. Reznikov je tokom vikenda rekao da je spreman da podnese ostavku ako Zelenski odluči da je to najbolje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin želi neki uspjeh na bojnom polju, posebno da bi obezbijedio ilegalno okupirane teritorije u istočnoj Ukrajini, čime bi obilježio godišnjicu svoje invazije 24. februara.

U proputinskoj Srbiji, liberalno orijentisani Rusi traže novi dom

Prodavac prodaje magnete za frižidere sa slikom ruskog predsednika Vladimira Putina, u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, 16. januar 2023.

Na centralnom trgu u glavnom gradu Srbije, Beogradu, desetine Rusa okupilo se nedavno da osudi rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, držeći fotografije političkih zatvorenika iz njihove domovine.

Preko puta trga, bilbord reklamira rusku propagandnu televizijsku kuću Russia Today, koja je pokrenula internet portal vijesti u zemlji, ali je zabranjena drugdje u Evropi. Herojski portreti Putina golih grudi krase suvenirske majice i šoljice za kafu, ili su oslikani na gradskim zidinama.

Ove oprečne slike odražavaju složen i delikatan odnos ovih dana između Rusije i Srbije.

Slavenska zemlja je najbliži saveznik Moskve u Evropi, sa historijskim, vjerskim i kulturnim vezama koje su potkrijepljene kampanjama političkog uticaja Kremlja. Rusija podržava zahtjeve Srbije za svoju bivšu pokrajinu Kosovo, koja je uz zapadnu podršku proglasila nezavisnost 2008. A Srbija je odbila da uvede sankcije Moskvi zbog invazije.

Istovremeno, Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je preplavilo zemlju u protekloj godini, a mnogi su tražili novi život u bratskoj zemlji oslobođenoj od ugnjetavanja Kremlja.

„Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to mnogo znači”, rekla je Anastasija Demidova, koja je na Balkan stigla iz Moskve prije tri mjeseca.

„Razgovarao sam sa dosta Srba ovde i sa drugim strancima. Kada me pitaju 'šta radiš ovdje', ja kažem: 'Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očigledno'”, rekla je ona za AP.

Drugi kažu da su pobjegli kako bi izbjegli regrutaciju ili zato što su zapadne sankcije osakatile njihov posao ili im oduzele radna mjesta.

Kao rezultat toga, ruski se može čuti svuda u Beogradu, gradu od oko 2 miliona stanovnika. Iznikli su restorani i barovi u ruskom vlasništvu. Privatna ruska preduzeća su porasla, posebno u IT sektoru. Priliv je povećao cijenu nekretnina.

Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.
Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.
Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.
Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG