Izdvojeno
Odgovor tužilaca na žalbu Odbrane: „Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”
Tužilaštvo je u svom odgovoru na žalbu Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, zatražilo da se žalbe Odbrane odbiju i da se potvrdi prvostepena kazna zatvora.
Tužiteljica Laurel Baig nastavila je danas s odgovorom na žalbe Odbrane osvrćući se na peti žalbeni osnov koji se odnosi na Srebrenicu.
“U julu 1995. Mladić je koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti na hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade muslimana. Udruženi zločinački poduhvat je u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja. Vijeće je ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke (VRS) i policijskim snagama koje su mu bile podređene”, rekla je tužiteljica.
Kada su srpske snage, nastavila je tužiteljica, zauzele to područje, Mladić je prošao kroz grad pobjednički i proglasio grad srpskom Srebrenicom, te nakon što su se završile borbe, on je nagovijestio zločine do kojih će doći.
Tužiteljica Baig je rekla da su granatirane džamije, a da su u domove ubacivane bombe. Vojnici su civilima naredili da odu, na silu ih iseljavajući i prijeteći im.
Na hiljade muslimanskih muškaraca je pobjeglo kroz šumu, koja je nazvana “kolona”, a ostatak stanovništva je, tražeći utočište, otišao u bazu UN-a u Potočarima.
“Do kraja dana 11. jula, nekoliko hiljada bosanskih muslimana je već bilo unutar baze UN-a. Nekoliko noći su proveli u katastrofalnim uslovima. Ubijali su, zlostavljali, zastrašivali izbjeglice, neki su počili samoubistvo. Mladić je 12. jula 1995., nadzirao vojnike koji su ukrcavali stanovništvo u autobuse. Na kraju je izdao naređenje da se bosanski Muslimani prevezu iz Potočara”, navela je Baig.
Tužilaštvo je istaklo da je Mladić naredio da se štampa i mediji spriječe da budu na tom području, ne da bi sakrili vojne operacije, već ubistva, da je lagao međunarodnim vlastima i zvaničnicima, da nije vršio istragu i kaznio nekog od svojih podređenih.
U septembru 1995. je, prema Tužilaštvu, pokušao da “prikrije genocidno ubistvo” koristeći svoje snage da prekopava i kamionima prebaci tijela, gdje su se miješali dijelovi tijela iz različitih zločina u groznom pokušaju da se sakrije zločin.
“Srebrenica je bila Mladićeva operacija i Prvostepeno vijeće je bilo sasvim u pravu kada je zaključilo da je bio krivično odgovoran”, navela je tužiteljica.
Tužilaštvo je kazalo da se Mladić jeste sastajao sa zvaničnicima UN-a tri puta u hotelu “Fontana” i da treba imati na umu da su njegove snage u tom trenutku napadale snage UN-a i njihove baze, pritvarale pripadnike holandskog bataljona i da je Mladić prijetio da će ih pobiti ako se nastave NATO napadi.
Nakon što je dozvolio UN-u da prati jedan konvoj, prema navodima Tužilaštva u sudnici, Mladićevi ljudi su ukrali džipove i opremu nizozemskog bataljona, što znači da nisu mogli pratiti konvoje.
Navela je da Mladić tvrdi da nije postojao zajednički plan da se pogube muškarci i dječaci. Prema njenim riječima Tužilaštvo nije tvrdilo da je sastanak za to održan.
„Ništa ne zavisi od toga je li održan određeni sastanak. UZP ne zahtijeva da postoji sastanak i izričiti dogovor. To jutro 12. jula zajednički cilj je upućivao na plan da se ubiju muškarci. Do jutra 12. jula svi relevantni vojni i plicijski rukovodioci pripremali su se za pogubljenja. Momir Nikolić i učesnici UZP-a razgovarali su o tome gdje da muškarci budu pogubljeni“, navela je ona.
Kako je kazala Baig, dokazi pokazuju da su ostali u lancu komandovanja već znali za plan 12. jula i da je u hotelu „Fontana“ to jutro Mladić najavio da će muškarci biti odvojeni da bi se „tobože“ provjerilo jesu li počinili zločine.
Osvrćući se na Mladićevu tvrdnju da je bio u Beogradu od 14. do 16. jula, Tužilaštvo je navelo da je Pretresno vijeće pažljivo razmotrilo taj argument i zaključilo da to nije predstavljalo alibi, jer su ubistva počela 12. jula, a masovna ubistva 13. jula 1995. godine.
Tužiteljica Baig je kazala da je Mladićeva uloga bila takva da nije uključivala njegovo prisustvo na svakom mjestu, a njegovo odsustvo iz Srebrenice ne umanjuje zločine.
Tužilaštvo je istaklo da se standard pobijanja utvrđenih činjenica ne mijenja u ovisnosti ko izvodi dokaze o protivrječnosti za utvrđene činjenice.
Kako kaže Tužilaštvo, ne mogu se presuđene činjenice pobijati ukazivanjem na slabosti dokaza Optužbe. Dokazi Optužbe mogu se pobijati samo ako su direktno protivrječni dokazima presuđenih činjenica, naveli su.
Osim toga, kako je pojasnila tužiteljica Barbara Goy, činjenica da su dokazi Optužbe možda nedovoljni da se presuđena činjenica dokaže, ne znači ni da su dovoljni da se pobiju. Optužba nije obavezna izvoditi dokaze o potkrepljenosti presuđenih činjnica, dodala je tužiteljica Goy.
„Mladić nije pokazalo da je Vijeće uradilo pogrešku u vezi presuđenih činjenica“, kazala je Goy.
Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, tužiteljica Goy je rekla da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima, da je sprovodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje za taoce pripadnika UN-a.
“Mladićevi zločini nisu utjecali samo na direktne zločine. Cijele porodice su razdvajane, raseljavanje i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”, kazala je tužiteljica Goy.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
