Linkovi

Izdvojeno

Odgovor tužilaca na žalbu Odbrane: „Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”

The Netherlands -- The hearing at the Mechanism for International Criminal Tribunals in The Hague in the trial of Ratko Mladic for genocide and other wartime crimes, August 25, 2020.

Tužilaštvo je u svom odgovoru na žalbu Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, zatražilo da se žalbe Odbrane odbiju i da se potvrdi prvostepena kazna zatvora.

Tužiteljica Laurel Baig nastavila je danas s odgovorom na žalbe Odbrane osvrćući se na peti žalbeni osnov koji se odnosi na Srebrenicu.

“U julu 1995. Mladić je koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti na hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade muslimana. Udruženi zločinački poduhvat je u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja. Vijeće je ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke (VRS) i policijskim snagama koje su mu bile podređene”, rekla je tužiteljica.

Kada su srpske snage, nastavila je tužiteljica, zauzele to područje, Mladić je prošao kroz grad pobjednički i proglasio grad srpskom Srebrenicom, te nakon što su se završile borbe, on je nagovijestio zločine do kojih će doći.

Tužiteljica Baig je rekla da su granatirane džamije, a da su u domove ubacivane bombe. Vojnici su civilima naredili da odu, na silu ih iseljavajući i prijeteći im.

Na hiljade muslimanskih muškaraca je pobjeglo kroz šumu, koja je nazvana “kolona”, a ostatak stanovništva je, tražeći utočište, otišao u bazu UN-a u Potočarima.

“Do kraja dana 11. jula, nekoliko hiljada bosanskih muslimana je već bilo unutar baze UN-a. Nekoliko noći su proveli u katastrofalnim uslovima. Ubijali su, zlostavljali, zastrašivali izbjeglice, neki su počili samoubistvo. Mladić je 12. jula 1995., nadzirao vojnike koji su ukrcavali stanovništvo u autobuse. Na kraju je izdao naređenje da se bosanski Muslimani prevezu iz Potočara”, navela je Baig.

Tužilaštvo je istaklo da je Mladić naredio da se štampa i mediji spriječe da budu na tom području, ne da bi sakrili vojne operacije, već ubistva, da je lagao međunarodnim vlastima i zvaničnicima, da nije vršio istragu i kaznio nekog od svojih podređenih.

U septembru 1995. je, prema Tužilaštvu, pokušao da “prikrije genocidno ubistvo” koristeći svoje snage da prekopava i kamionima prebaci tijela, gdje su se miješali dijelovi tijela iz različitih zločina u groznom pokušaju da se sakrije zločin.

“Srebrenica je bila Mladićeva operacija i Prvostepeno vijeće je bilo sasvim u pravu kada je zaključilo da je bio krivično odgovoran”, navela je tužiteljica.

Tužilaštvo je kazalo da se Mladić jeste sastajao sa zvaničnicima UN-a tri puta u hotelu “Fontana” i da treba imati na umu da su njegove snage u tom trenutku napadale snage UN-a i njihove baze, pritvarale pripadnike holandskog bataljona i da je Mladić prijetio da će ih pobiti ako se nastave NATO napadi.

Nakon što je dozvolio UN-u da prati jedan konvoj, prema navodima Tužilaštva u sudnici, Mladićevi ljudi su ukrali džipove i opremu nizozemskog bataljona, što znači da nisu mogli pratiti konvoje.

Navela je da Mladić tvrdi da nije postojao zajednički plan da se pogube muškarci i dječaci. Prema njenim riječima Tužilaštvo nije tvrdilo da je sastanak za to održan.

„Ništa ne zavisi od toga je li održan određeni sastanak. UZP ne zahtijeva da postoji sastanak i izričiti dogovor. To jutro 12. jula zajednički cilj je upućivao na plan da se ubiju muškarci. Do jutra 12. jula svi relevantni vojni i plicijski rukovodioci pripremali su se za pogubljenja. Momir Nikolić i učesnici UZP-a razgovarali su o tome gdje da muškarci budu pogubljeni“, navela je ona.

Kako je kazala Baig, dokazi pokazuju da su ostali u lancu komandovanja već znali za plan 12. jula i da je u hotelu „Fontana“ to jutro Mladić najavio da će muškarci biti odvojeni da bi se „tobože“ provjerilo jesu li počinili zločine.

Osvrćući se na Mladićevu tvrdnju da je bio u Beogradu od 14. do 16. jula, Tužilaštvo je navelo da je Pretresno vijeće pažljivo razmotrilo taj argument i zaključilo da to nije predstavljalo alibi, jer su ubistva počela 12. jula, a masovna ubistva 13. jula 1995. godine.

Tužiteljica Baig je kazala da je Mladićeva uloga bila takva da nije uključivala njegovo prisustvo na svakom mjestu, a njegovo odsustvo iz Srebrenice ne umanjuje zločine.

Tužilaštvo je istaklo da se standard pobijanja utvrđenih činjenica ne mijenja u ovisnosti ko izvodi dokaze o protivrječnosti za utvrđene činjenice.

Kako kaže Tužilaštvo, ne mogu se presuđene činjenice pobijati ukazivanjem na slabosti dokaza Optužbe. Dokazi Optužbe mogu se pobijati samo ako su direktno protivrječni dokazima presuđenih činjenica, naveli su.

Osim toga, kako je pojasnila tužiteljica Barbara Goy, činjenica da su dokazi Optužbe možda nedovoljni da se presuđena činjenica dokaže, ne znači ni da su dovoljni da se pobiju. Optužba nije obavezna izvoditi dokaze o potkrepljenosti presuđenih činjnica, dodala je tužiteljica Goy.

„Mladić nije pokazalo da je Vijeće uradilo pogrešku u vezi presuđenih činjenica“, kazala je Goy.

Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, tužiteljica Goy je rekla da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima, da je sprovodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje za taoce pripadnika UN-a.

“Mladićevi zločini nisu utjecali samo na direktne zločine. Cijele porodice su razdvajane, raseljavanje i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”, kazala je tužiteljica Goy.

See all News Updates of the Day

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili afganistanskim voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG