Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o žalbama na presudu Ratku Mladiću

Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.

Iznošenje žalbi na presudu je do sada dva puta odgađano – u martu i junu. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) prvu žalbenu sjednicu odgodio je zbog Mladićeve operacije a drugu zbog koronavirusa jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Haag, kako je obrazloženo, kao i zbog činjenice da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobe spada u “rizičnu grupu”.

Evo kojih pet stvari trebate znati prije početka iznošenja žalbi nakon kojih će nasljednik Haškog tribunala, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), donijeti presudu u posljednjem haškom predmetu za zločine u BiH.

Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari
Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari

Mladić je optužen i osuđen za najteže zločine

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

“Radnje optuženog u toj mjeri su doprinijele zločinima da oni bez njih ne bi bili počinjeni na taj način”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie.

Sud je utvrdio da je on učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), a cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, potom UZP-u koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a, kako je navedeno u presudi, bilo je eliminisanje Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prema prvostepenoj presudi, Mladić je, napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Prema presudi, srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim je ona za genocid u šest opština, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.
Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Tužilaštvo je dokazivalo genocidnu namjeru, a Odbrana da Mladić nije naredio zločine

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine kada je Tužilaštvo dalo uvodne riječi, saslušano je 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

Tužilaštvo je u završnoj riječi na suđenju Mladiću navelo da je u svim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”, a tužioci su ga opisali kao “gospodara života i smrti”.

Richard Butler, vojni vještak, tokom suđenja ocijenio je da Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir, koji su osuđeni na doživotne robije za genocid u Srebrenici, nisu mogli organizovati strijeljanje zarobljenika bez Mladićevog odobrenja.

Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom” od koje su se Srbi branili, te je ustvrdila da su Sarajevo, Srebrenica i druga mjesta, kao “branjeni gradovi”, bili legitimna vojna meta, kao i da Mladić “nikada nije naredio nijedan zločin” i da nije imao “genocidnu namjeru”, jer ne postoji njegovo pisano naređenje da se pobiju Bošnjaci.

Među Mladićevim svjedocima koji su tvrdili da su Bošnjaci i Hrvati dobrovoljno napuštali ratne zone bio je i sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a neki od svjedoka Odbrane su tvrdili da su Bošnjaci “dobrovoljno” odlazili u “sabirne centre” radi “zaštite”.

Tužioci i branioci su se složili da su Mladićeve snage u ljeto 1995. godine zarobile više od 200 pripadnika UNPROFOR-a, ali je Optužba dokazivala da su oni bili taoci, a Odbrana da su bili ratni zarobljenici.

Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Tužilaštvo u žalbama traži kazne za genocid u drugim opštinama

Tužilaštvo je u najavi žalbe na presudu predložilo da Apelaciono vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, odnosno za tačku optužnice po kojoj je oslobođen.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u tim opštinama”, te traže da Apelaciono vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Također, tužioci žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostepene presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u tim opštinama.

Mladićeva Odbrana je u najavi žalbe zatražila da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, dok je alternativni prijedlog da mu bude ponovno suđeno.

Prema mišljenju Odbrane, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik, a branioci pobijaju i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici.

Branioci navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”, a žalba je izjavljena i na kaznu uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, dok se dio žalbe odnosi i na uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Theodor Meron
Theodor Meron

Izmjene Sudskog vijeća usporile završetak procesa

Mehanizam za međunarodne krivične sudove je u septembru 2018. prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti, odnosno sudije Theodora Merona te Carmela Agiusa i Daquna Liua.

Ovaj zahtjev Odbrane je prihvatio sudija Jean-Claude Antonetti, koji je u odluci naveo da troje sudija “djeluju pristrasno” s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Ratka Mladića. Antonetti je o ovom zahtjevu odlučivao nakon što se predsjednik MMKS-a Meron izuzeo iz odluke zbog toga što se podnesak odnosi i na njega.

Branioci su u podnescima citirali dijelove presuda koje su sudije Meron, Agius i Liu pisali, a u kojima su, prema mišljenju Odbrane, doneseni “neprihvatljivi zaključci koji se odnose na Mladića”.

Za Agiusa i Liua su u podnescima naveli da su bili članovi Vijeća i učestvovali u odlukama u nekim od predmeta za Srebrenicu za koje se sudilo u Haškom tribunalu, dok je za Merona napomenuto da je ovaj predsjedavao vijećima koja su Radislava Krstića i Zdravka Tolimira osudila za genocid u Srebrenici, te da je u ovim odlukama navedeno da je Mladić “namjeravao da ubije bosanske muslimane”, kao i da je imao znanja o nezakonitim aktivnostima njegovih podređenih.

Haško tužilaštvo je potom zatražilo da se ova odluka preispita, ali je MMKS odbio njihov zahtjev, te je imenovano novo vijeće kojeg čine predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe, te sudije Aminatta Lois Runeni N’gum, Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.

Troje novih sudija koji su imenovani u Žalbeno vijeće u Mladićevom predmetu nisu imali ranije predmete koji se tiču Srebrenice.

Sutkinja Nyambe ranije je u Haagu donosila odluke kojima je osporavala genocid u Srebrenici.

Ona je u predmetu protiv bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira imala izdvojeno mišljenje, kojim je dovodila u pitanje zaključke o njegovoj odgovornosti i generalno o karakteru zločina.

Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Iznošenje žalbi trajat će dva dana i Mladić će imati priliku da se obrati

Prvog dana izlaganja žalbi u utorak, 25. augusta je planirano da počne desetominutnim izlaganjem predsjedavajuće Apelacionog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Potom će prema rasporedu, Mladićeva Odbrana imati tri sata da iznese sve svoje žalbene navode izjavljene na prvostepenu presudu. Istog dana će Haško tužilaštvo imati dva sata da odgovori na žalbu Odbrane.

Naredni dan, tačnije 26. augusta, počet će obrazlaganjem žalbe Tužilaštva na presudu Mladiću, nakon čega će Odbrana imati sat i po vremena da iznese svoj odgovor na tu žalbu. Istog dana je predviđeno i Mladićevo obraćanje Apelacionom vijeću i njegovo izlaganje na prvostepenu presudu.

Iz MMKS-a su ranije saopštili da će iznošenje žalbi biti održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19. Prenos iz sudnice imat će polusatno kašnjenje za javnost.

See all News Updates of the Day

Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara

Marco Rubio
Marco Rubio

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.

"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.

Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".

Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.

U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.

Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.

"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.

Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.

Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.

Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.

Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.

Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.

Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.

Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.

Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.

Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.

update

Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti

Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.
Susret Trumpa i Bidena u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.

Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.

Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.

„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.

„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.

Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.

„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.

„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.

Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.

Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.

Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.

„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.

Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.

Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.

Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.

Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.

Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.

Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.

Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.
Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.

Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.

Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.

Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.

Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.

„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.

Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.

Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.

„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.

Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.

„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.

Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.

„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.

Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.

„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.

Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.

U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.

Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću

Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.
Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.

Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.

Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.

Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.

Biden napušta funkciju 20. januara.

Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.

Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.

Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.

Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.

Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.

„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.

Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući

Trump - Biden
Trump - Biden

Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.

Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.

Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.

Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.

Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.

Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.

Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.

Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.

Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG