Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o žalbama na presudu Ratku Mladiću

Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.

Iznošenje žalbi na presudu je do sada dva puta odgađano – u martu i junu. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) prvu žalbenu sjednicu odgodio je zbog Mladićeve operacije a drugu zbog koronavirusa jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Haag, kako je obrazloženo, kao i zbog činjenice da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobe spada u “rizičnu grupu”.

Evo kojih pet stvari trebate znati prije početka iznošenja žalbi nakon kojih će nasljednik Haškog tribunala, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), donijeti presudu u posljednjem haškom predmetu za zločine u BiH.

Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari
Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari

Mladić je optužen i osuđen za najteže zločine

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

“Radnje optuženog u toj mjeri su doprinijele zločinima da oni bez njih ne bi bili počinjeni na taj način”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie.

Sud je utvrdio da je on učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), a cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, potom UZP-u koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a, kako je navedeno u presudi, bilo je eliminisanje Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prema prvostepenoj presudi, Mladić je, napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Prema presudi, srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim je ona za genocid u šest opština, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.
Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Tužilaštvo je dokazivalo genocidnu namjeru, a Odbrana da Mladić nije naredio zločine

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine kada je Tužilaštvo dalo uvodne riječi, saslušano je 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

Tužilaštvo je u završnoj riječi na suđenju Mladiću navelo da je u svim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”, a tužioci su ga opisali kao “gospodara života i smrti”.

Richard Butler, vojni vještak, tokom suđenja ocijenio je da Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir, koji su osuđeni na doživotne robije za genocid u Srebrenici, nisu mogli organizovati strijeljanje zarobljenika bez Mladićevog odobrenja.

Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom” od koje su se Srbi branili, te je ustvrdila da su Sarajevo, Srebrenica i druga mjesta, kao “branjeni gradovi”, bili legitimna vojna meta, kao i da Mladić “nikada nije naredio nijedan zločin” i da nije imao “genocidnu namjeru”, jer ne postoji njegovo pisano naređenje da se pobiju Bošnjaci.

Među Mladićevim svjedocima koji su tvrdili da su Bošnjaci i Hrvati dobrovoljno napuštali ratne zone bio je i sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a neki od svjedoka Odbrane su tvrdili da su Bošnjaci “dobrovoljno” odlazili u “sabirne centre” radi “zaštite”.

Tužioci i branioci su se složili da su Mladićeve snage u ljeto 1995. godine zarobile više od 200 pripadnika UNPROFOR-a, ali je Optužba dokazivala da su oni bili taoci, a Odbrana da su bili ratni zarobljenici.

Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Tužilaštvo u žalbama traži kazne za genocid u drugim opštinama

Tužilaštvo je u najavi žalbe na presudu predložilo da Apelaciono vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, odnosno za tačku optužnice po kojoj je oslobođen.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u tim opštinama”, te traže da Apelaciono vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Također, tužioci žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostepene presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u tim opštinama.

Mladićeva Odbrana je u najavi žalbe zatražila da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, dok je alternativni prijedlog da mu bude ponovno suđeno.

Prema mišljenju Odbrane, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik, a branioci pobijaju i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici.

Branioci navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”, a žalba je izjavljena i na kaznu uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, dok se dio žalbe odnosi i na uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Theodor Meron
Theodor Meron

Izmjene Sudskog vijeća usporile završetak procesa

Mehanizam za međunarodne krivične sudove je u septembru 2018. prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti, odnosno sudije Theodora Merona te Carmela Agiusa i Daquna Liua.

Ovaj zahtjev Odbrane je prihvatio sudija Jean-Claude Antonetti, koji je u odluci naveo da troje sudija “djeluju pristrasno” s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Ratka Mladića. Antonetti je o ovom zahtjevu odlučivao nakon što se predsjednik MMKS-a Meron izuzeo iz odluke zbog toga što se podnesak odnosi i na njega.

Branioci su u podnescima citirali dijelove presuda koje su sudije Meron, Agius i Liu pisali, a u kojima su, prema mišljenju Odbrane, doneseni “neprihvatljivi zaključci koji se odnose na Mladića”.

Za Agiusa i Liua su u podnescima naveli da su bili članovi Vijeća i učestvovali u odlukama u nekim od predmeta za Srebrenicu za koje se sudilo u Haškom tribunalu, dok je za Merona napomenuto da je ovaj predsjedavao vijećima koja su Radislava Krstića i Zdravka Tolimira osudila za genocid u Srebrenici, te da je u ovim odlukama navedeno da je Mladić “namjeravao da ubije bosanske muslimane”, kao i da je imao znanja o nezakonitim aktivnostima njegovih podređenih.

Haško tužilaštvo je potom zatražilo da se ova odluka preispita, ali je MMKS odbio njihov zahtjev, te je imenovano novo vijeće kojeg čine predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe, te sudije Aminatta Lois Runeni N’gum, Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.

Troje novih sudija koji su imenovani u Žalbeno vijeće u Mladićevom predmetu nisu imali ranije predmete koji se tiču Srebrenice.

Sutkinja Nyambe ranije je u Haagu donosila odluke kojima je osporavala genocid u Srebrenici.

Ona je u predmetu protiv bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira imala izdvojeno mišljenje, kojim je dovodila u pitanje zaključke o njegovoj odgovornosti i generalno o karakteru zločina.

Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Iznošenje žalbi trajat će dva dana i Mladić će imati priliku da se obrati

Prvog dana izlaganja žalbi u utorak, 25. augusta je planirano da počne desetominutnim izlaganjem predsjedavajuće Apelacionog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Potom će prema rasporedu, Mladićeva Odbrana imati tri sata da iznese sve svoje žalbene navode izjavljene na prvostepenu presudu. Istog dana će Haško tužilaštvo imati dva sata da odgovori na žalbu Odbrane.

Naredni dan, tačnije 26. augusta, počet će obrazlaganjem žalbe Tužilaštva na presudu Mladiću, nakon čega će Odbrana imati sat i po vremena da iznese svoj odgovor na tu žalbu. Istog dana je predviđeno i Mladićevo obraćanje Apelacionom vijeću i njegovo izlaganje na prvostepenu presudu.

Iz MMKS-a su ranije saopštili da će iznošenje žalbi biti održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19. Prenos iz sudnice imat će polusatno kašnjenje za javnost.

See all News Updates of the Day

Pregled: Godina vladavine Talibana u Afganistanu

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid, u sredini, govori na svojoj prvoj konferenciji za novinare, u Kabulu, Afganistan, utorak, 17. avgusta 2021.

Godinu dana nakon povratka Talibana na vlast, napori islamističke grupe da upravlja ekonomijom koja je već opterećena sušom, pandemijom Covida i padom povjerenja u vladu, uglavnom su se pokazali neuspješnim.

U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.

SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.

Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.

USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.

Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.

Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.

Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.

Obrazovanje

Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.

Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.
Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.

Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.

Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.

Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).

Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”

Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.

Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.

Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.

Mediji i druge slobode

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.

Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.

Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.

Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.

Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.

Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost

Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.

Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.

Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.

Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.

Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.

Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.

Američki kongresmeni u posjeti Tajvanu uprkos negodovanju Kine

Američka delegacija i tajvanski zvaničnici pri slijetanju u Tajpej.

Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen sastao se u ponedjeljak s delegacijom američkog Kongresa, čiji dolazak pokazuje dodatnu podršku zemlji koju Kina smatra svojom teritorijom.

Tajvanski mediji su prikazali dolazak delegacije na razgovore, ali detalji sastanka nisu odmah objavljeni.

Odlazak kongresmena na Tajvan dolazi nakon posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu prije dvije sedmice, što je dovelo do prijetnji i vojnih vježbi Kine, uključujući ispaljivanje projektila iznad ostrva i u Tajvanski moreuz.

Kina je također poslala borbene avione i brodove na graničnu linju, koja razdvaja dvije strane od građanskog rata 1949. Peking smatra da su formalni kontakti zvaničnika SAD i Tajvana podrška nezavisnosti, čemu se Kina protivi.

Kina kaže da želi upotrijebiti mirna sredstva da stavi Tajvan pod svoju kontrolu, ali njeno nedavni potezi naglašavaju njenu vojnu prijetnju.

Petočlanu delegaciju predvodi demokratski senator Ed Markey iz Massachusettsa i on će se sastati s drugim predstavnicima vlade i privatnog sektora. Očekuje se da će smanjenje napetosti u Tajvanskom moreuzu i ulaganja u ključnu industriju poluprovdnika Tajvana biti ključne teme razgovora.

Ostali članovi delegacije su republikanski poslanik Aumua Amata Coleman Radewagen, delegat iz Američke Samoe, te demokrate John Garamendi i Alan Lowenthal iz Californije i Don Beyer iz Virginije.

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Senatorica Jeanne Shaheen je u aprilu ove godine posjetila BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana. Jedna je od autorica senatskog zakona o Zapadnom Balkanu, o kojem je sa njom razgovarala Milena Gjorgjievska iz makedonskog servisa Glasa Amerike.

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Neposredno pred godišnjicu američkog povlačenja iz Afganistana, zvaničnici kažu da okončanjem rata SAD imaju bolji strateški položaj. Ipak, mnogi iskazuju nezadovoljstvo onim što nazivaju nedovoljnim naporom administracije da se iz 20-godišnjeg rata izvuku pouke.

Sekretarijat za pravosuđe traži da se otpečati nalog za pretres Trumpove rezidencije

Pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prolazi pored njegovog imanja Mar-a-Lago, u ponedjeljak, 8. avgusta 2022., u Palm Beachu, Florida.

Američki Sekretarijat za pravosuđe zatražio je u četvrtak od federalnog suda da otpečati nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi u vezi sa istragom o Trumpovom rukovanju dokumentima iz Bijele kuće.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli desetak kutija dokumenata vezanih za Trumpovo predsednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Pogled na Trumpovo imanje na Floridi
Pogled na Trumpovo imanje na Floridi

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici."

Iako Garland nije otkrio nikakve detalje istrage, izvori upoznati sa istragom rekli su da je ona fokusirana na Trumpovo rukovanje dokumentima Bijele kuće.

Washington Post je u četvrtak kasno uveče objavio, pozivajući se na anonimne izvore, da su federalni agenti tokom pretresa Trumpovog odmarališta tražili dokumente u vezi sa nuklearnim oružjem. Nije jasno da su pronađeni takvi dokumenti ili da li su se odnosili na SAD ili drugu zemlju.

Istraga je navodno otvorena nakon što je Nacionalni arhiv saopštio da je sa zakašnjenjem izvukao 15 kutija dokumenata Bijele kuće, uključujući neke označene kao povjerljive, koje je bivši predsjednik trebalo da preda po izlasku iz Bijele kuće u januaru 2021.

Ispitivanje Trumpovog tretmana vladinih dokumenata odvojeno je od ispitivanja napora Trumpa i njegovih saradnika da ponište ishod predsjedničkih izbora 2020. od strane Sekretarijata za pravosuđe.

Federalni sudija potpisao je nalog za pretres Trumpove kuće nakon što je utvrdio da FBI ima "vjerovatan razlog" da je zločin počinjen i da su dokazi o navodnom zločinu prisutni na Trumpovoj imovini.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji zahtijeva da odlazeći predsjednik preda sve dokumente Bijele kuće u vezi sa njegovim predsjedništvom Nacionalnom arhivu.

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG