Linkovi

Top priča BiH

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o žalbama na presudu Ratku Mladiću

Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.

Iznošenje žalbi na presudu je do sada dva puta odgađano – u martu i junu. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) prvu žalbenu sjednicu odgodio je zbog Mladićeve operacije a drugu zbog koronavirusa jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Haag, kako je obrazloženo, kao i zbog činjenice da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobe spada u “rizičnu grupu”.

Evo kojih pet stvari trebate znati prije početka iznošenja žalbi nakon kojih će nasljednik Haškog tribunala, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), donijeti presudu u posljednjem haškom predmetu za zločine u BiH.

Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari
Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari

Mladić je optužen i osuđen za najteže zločine

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

“Radnje optuženog u toj mjeri su doprinijele zločinima da oni bez njih ne bi bili počinjeni na taj način”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie.

Sud je utvrdio da je on učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), a cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, potom UZP-u koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a, kako je navedeno u presudi, bilo je eliminisanje Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prema prvostepenoj presudi, Mladić je, napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Prema presudi, srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim je ona za genocid u šest opština, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.
Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Tužilaštvo je dokazivalo genocidnu namjeru, a Odbrana da Mladić nije naredio zločine

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine kada je Tužilaštvo dalo uvodne riječi, saslušano je 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

Tužilaštvo je u završnoj riječi na suđenju Mladiću navelo da je u svim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”, a tužioci su ga opisali kao “gospodara života i smrti”.

Richard Butler, vojni vještak, tokom suđenja ocijenio je da Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir, koji su osuđeni na doživotne robije za genocid u Srebrenici, nisu mogli organizovati strijeljanje zarobljenika bez Mladićevog odobrenja.

Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom” od koje su se Srbi branili, te je ustvrdila da su Sarajevo, Srebrenica i druga mjesta, kao “branjeni gradovi”, bili legitimna vojna meta, kao i da Mladić “nikada nije naredio nijedan zločin” i da nije imao “genocidnu namjeru”, jer ne postoji njegovo pisano naređenje da se pobiju Bošnjaci.

Među Mladićevim svjedocima koji su tvrdili da su Bošnjaci i Hrvati dobrovoljno napuštali ratne zone bio je i sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a neki od svjedoka Odbrane su tvrdili da su Bošnjaci “dobrovoljno” odlazili u “sabirne centre” radi “zaštite”.

Tužioci i branioci su se složili da su Mladićeve snage u ljeto 1995. godine zarobile više od 200 pripadnika UNPROFOR-a, ali je Optužba dokazivala da su oni bili taoci, a Odbrana da su bili ratni zarobljenici.

Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Tužilaštvo u žalbama traži kazne za genocid u drugim opštinama

Tužilaštvo je u najavi žalbe na presudu predložilo da Apelaciono vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, odnosno za tačku optužnice po kojoj je oslobođen.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u tim opštinama”, te traže da Apelaciono vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Također, tužioci žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostepene presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u tim opštinama.

Mladićeva Odbrana je u najavi žalbe zatražila da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, dok je alternativni prijedlog da mu bude ponovno suđeno.

Prema mišljenju Odbrane, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik, a branioci pobijaju i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici.

Branioci navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”, a žalba je izjavljena i na kaznu uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, dok se dio žalbe odnosi i na uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Theodor Meron
Theodor Meron

Izmjene Sudskog vijeća usporile završetak procesa

Mehanizam za međunarodne krivične sudove je u septembru 2018. prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti, odnosno sudije Theodora Merona te Carmela Agiusa i Daquna Liua.

Ovaj zahtjev Odbrane je prihvatio sudija Jean-Claude Antonetti, koji je u odluci naveo da troje sudija “djeluju pristrasno” s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Ratka Mladića. Antonetti je o ovom zahtjevu odlučivao nakon što se predsjednik MMKS-a Meron izuzeo iz odluke zbog toga što se podnesak odnosi i na njega.

Branioci su u podnescima citirali dijelove presuda koje su sudije Meron, Agius i Liu pisali, a u kojima su, prema mišljenju Odbrane, doneseni “neprihvatljivi zaključci koji se odnose na Mladića”.

Za Agiusa i Liua su u podnescima naveli da su bili članovi Vijeća i učestvovali u odlukama u nekim od predmeta za Srebrenicu za koje se sudilo u Haškom tribunalu, dok je za Merona napomenuto da je ovaj predsjedavao vijećima koja su Radislava Krstića i Zdravka Tolimira osudila za genocid u Srebrenici, te da je u ovim odlukama navedeno da je Mladić “namjeravao da ubije bosanske muslimane”, kao i da je imao znanja o nezakonitim aktivnostima njegovih podređenih.

Haško tužilaštvo je potom zatražilo da se ova odluka preispita, ali je MMKS odbio njihov zahtjev, te je imenovano novo vijeće kojeg čine predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe, te sudije Aminatta Lois Runeni N’gum, Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.

Troje novih sudija koji su imenovani u Žalbeno vijeće u Mladićevom predmetu nisu imali ranije predmete koji se tiču Srebrenice.

Sutkinja Nyambe ranije je u Haagu donosila odluke kojima je osporavala genocid u Srebrenici.

Ona je u predmetu protiv bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira imala izdvojeno mišljenje, kojim je dovodila u pitanje zaključke o njegovoj odgovornosti i generalno o karakteru zločina.

Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Iznošenje žalbi trajat će dva dana i Mladić će imati priliku da se obrati

Prvog dana izlaganja žalbi u utorak, 25. augusta je planirano da počne desetominutnim izlaganjem predsjedavajuće Apelacionog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Potom će prema rasporedu, Mladićeva Odbrana imati tri sata da iznese sve svoje žalbene navode izjavljene na prvostepenu presudu. Istog dana će Haško tužilaštvo imati dva sata da odgovori na žalbu Odbrane.

Naredni dan, tačnije 26. augusta, počet će obrazlaganjem žalbe Tužilaštva na presudu Mladiću, nakon čega će Odbrana imati sat i po vremena da iznese svoj odgovor na tu žalbu. Istog dana je predviđeno i Mladićevo obraćanje Apelacionom vijeću i njegovo izlaganje na prvostepenu presudu.

Iz MMKS-a su ranije saopštili da će iznošenje žalbi biti održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19. Prenos iz sudnice imat će polusatno kašnjenje za javnost.

See all News Updates of the Day

„Kajak“ simbol kraja jednog bezbrižnog doba Banja Luke

Osamdesete i 1. maj ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)

Banjalučki „Kajak“ nijemi je svjedok promjene Banja Luke. I ljudske i urbanističke. Osamdesetih godina prošlog vijeka, kultno okupljalište mladih, danas ima sasvim drugo lice. A na njemu stare bore od smijeha i novi ožiljci od vremena koje je donijelo smrt i kriminal.

Tu sam proveo najljepše trenutke 80-tih godina“ , priča Davor Višić, pokazujući na mjesto nekadašnjeg kultnog banjalučkog mjesta „Kajak“.

Davor Višić: "Nemam više nikakvih emocija prema tom mjestu"
Davor Višić: "Nemam više nikakvih emocija prema tom mjestu"

Prijatelji iz Sarajeva tražili bi da ih odvedem u 'Kajak', jer su čuli da je to najpopularnije mjesto u gradu. Iznenade se kad vide skromni objekat, međutim, atmosfera oko 'Kajaka' je bila odlična.“

Koncert Live Aid, koji je 1985. godine uživo gledalo 400 miliona ljudi u 60 zemalja svijeta, banjalučka omladina pratila je upravo u „Kajaku“.

John 5 je u jednom intervjuu rekao da su 80-tih filmovi bili dobri, muzika fantastična, a ljudi su bili ljudi. Tako je bilo i u Banjaluci“, sjeća se Davor.

„Društva su se sastojala od djece direktora i fizičkih radnika, nije bilo klasa, svi smo bili isti i nismo gledali kako se ko zove.“
Davor Višić

Suzana Sekulović Kadirić, skoro tri decenije živi u Švedskoj, ali dobro pamti kultni „Kajak“.

Vrate mi se slike 'zlatnih ´80-tih godina'. Osjećaj slobode, opuštenosti... miris Vrbasa, procvjetalih aleja. Kulturno-umjetnička scena je eksplodirala i u Banjaluci, kao i ponuda raznih kafića. Međutim, 'Kajak' je bio i ostao kult, a u principu je bio sagrađen od trošnog drveta i papira“, prisjeća se Suzana.

Suzana Sekulović - Kadirić: "Nadam se da smo evoluirali"
Suzana Sekulović - Kadirić: "Nadam se da smo evoluirali"

Šeha je bio zadužen za muziku. Čim neki dobar album izađe u Londonu, vrlo brzo bi se našao u našim rukama. Nekad se pitam kako je sve to moglo tako precizno da funkcioniše bez 'mreže'“, objašnjava Suzana kroz smijeh, i kaže da je odličnoj atmosferi oko malog objekta znalo svjedočiti i do 1000 ljudi.

Davor se prisjeća da je 87. godine došao iz vojske.„Kajak“ je, kaže, još koju godinu bio popularan - a onda su došle 90-te.

Nešto kao da je ušlo među ljude, osjećalo se u vazduhu da je atmosfera drugačija, da je život drugačiji i da su se ljudi počeli mijenjati. Onda se počelo gledati kako se ko zove i krenuo je rat“, kaže Davor.

Mi ni u jednom jedinom momentu nismo mogli ni da zamislimo šta nas tek čeka“, sjeća se Suzana.

U godinama koje slijede često se mijenjala vlasnička struktura, ali i koncept samog mjesta. „Kajak“ se sve češće počeo pojavljivati na stranicima crne hronike.

"Kajak" danas
"Kajak" danas

Hitac u bezbrižno doba

Za Suzanu, promjena, i simbolička i stvarna, počela je jednim pucnjem, koji za nju označava kraj jednog bezbrižnog doba.

Na tom mjestu, 10. aprila 1992. godine, ubijen je Miodrag Šušnica, penzionisani policijski inspektor i kajakaški trener. Skoro 30 godina poslije za njegovu smrt niko nije odgovarao.

Nisu rasvjetljeni ni motivi ubistva.

Miodrag Mićo Šušnica, ubistvo nerasvijetljeno i nakon skoro 30 godina
Miodrag Mićo Šušnica, ubistvo nerasvijetljeno i nakon skoro 30 godina

Prema svjedočenju njegovih prijatelja, Šušnica je bio čovjek koji nije pravio razliku među komšijama. Tvrde da je zato morao nestati. Taj april i to ubistvo doživljavaju, kao uvertiru u događaje koji su slijedili, ne samo u Banja Luci, nego i širom BiH.

Hitac ispaljen prvenstveno u Čovjeka, sa velikim početnim slovom Č, pa sve onda ostalo, bio je i ostao hitac u jedno bezbrižno doba, a to vrijeme označilo je ulazak u najveća krvoprolića ikada viđena u istoriji, nakon Drugog svjetskog rata“, kaže Suzana.

Pored „Kajaka“ više i ne prolazi. Samo jednom sa Srđanom Šušnicom, sinom ubijenog Miodraga, popila je kafu na terasi u blizini.

Ta slika nemoćnog starca na izdisaju koji se muči od prvog hica ispaljenog u Miću Šušnicu do dana današnjeg je jeziva.Popila sam kafu, otišla odatle i nikad se više nisam vratila“, govori Suzana.

Banja Luku je u međuvremenu napustio i sin ubijenog inspektora.

Kartanje ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)
Kartanje ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)

„Borba protiv privatne države“

Početkom marta 2021., „Kajak“ je opet udarna vijest. Ovaj put kao predmet obračuna politički podijeljene Banjaluke.

Sporan je objekat u vlasništvu porodice Mileta Radišića, dugogodišnjeg saradnika i prijatelja najmoćnije osobe entiteta Republika Srpska – Milorada Dodika, aktuelnog člana državnog Predsjedništva.

Radišić je 2013. osuđen na tri godine zatvora zbog privrednog kriminala. Skrivao se devet mjeseci, a u zatvoru proveo manje od dvije godine.

Na nekada kultnom mjestu, njegov sin Srećko Radišić izgradio je luksuzni restoran.

Protivnik mu je novi gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

Predstavljajući izvještaj komisije zakonitosti rada prethodne gradske administracije, Stanivuković je najavio da će gradske vlasti srušiti nelegalno izgrađenu „Terasu Kajak“.

Novi gradonačelnik novinarima je tada objelodanio da se iz dosadašnjih izvještaja „da zaključiti kako je većina uočenih nepravilnosti u gradu u vezi sa osobama bliskim porodici Milorada Dodika“.

Objekat „Terasa Kajak“ postaje mjesto obračuna dvije politički suprostavljenje inspekcije. Dok gradska objekat ograđuje trakom i zatvara, entitetska poništava to rješenje, skida traku i zaustavlja rušenje.

Pristalice pozicije i opozicije ispred 'Kajaka
Pristalice pozicije i opozicije ispred 'Kajaka

Sve je kulminiralo 28. maja kada je gradonačelnik ispred „Kajaka“okupio svoje simpatizere s namjerom da sruši nelegalno izgrađeni objekat. Tom prilikom nekolicina građana, uglavnom aktivista SNSD-a, stala je pred bager kako bi spriječila rušenje. Na kraju je bager prekopao samo parking „Kajaka“.

Stanivuković tvrdi da neće biti zaustavljen i da će „Kajak terasa“ biti srušena, a da je njegova borba usmjerena protiv svih koji su nelegalno gradili.

„Kajak“ je nazvao„simbolom borbe protiv privatne države“.

Mjesto najavljenog parka Kajak
Mjesto najavljenog parka Kajak

Žal za boljom prošlošću

Suzana Sekulović Kadirić, mnoge građevine, pa i objekat starog „Kajaka“ smatra svjedocima jednog bezbrižnog vremena, koji su mogli postati odličan turistički potencijal Banjaluke. Kako navodi, Šveđani svaku kolibu koja ima neki istorijski značaj čuvaju, obnavljaju i nude turistima.

Mi ili srušimo ili zabetoniramo, uništimo i ostavimo tako iza sebe. A kroz svaku od tih građevina uvijek paralelno možete posmatrati i mnoge druge pojave“, kaže Suzana, i dodaje da sve to može dovesti do mnogo ozbiljnijih posljedica i po društvo i po pojedinca.

Bager parkiran ispred Kajaka
Bager parkiran ispred Kajaka

Sve ovo nas dovodi do urbanocida i kulturocida, koje ja posmatram iz jednog drugog ugla, a koji u stvari, ako bi se detaljno išlo u obradu ove teme,svakako dovode i do poremećaja cijelog društva, negativnih i dugoročnih posljedica. Ali mogu dovesti i do zločina, pa čak i genocida“, smatra Suzana.

Ona objašnjava da se na „Kajaku“, kao fizičkom objektu, jasno može vidjeti simbolika urušavanja moralnih i etičkih vrijednosti čovjeka i društva.

Danas sukob oko „Kajaka“ prati iz Štokholma.

„Iskreno se nadam da su ljudi evoluirali. Ako nisu, ništa drugo i ne zaslužujemo. Svi znamo da je tu sve počelo, a svako životno iskustvo pokazuje da se svi krugovi u životu nekad moraju zatvoriti“, kaže Suzana.

Na pitanje kako se osjeća kad prođe pored mjesta u kojem je proveo najljepše godine života, Davor Višić, sagovornik sa početka priče, kaže da više nema nikakve emocije.

Kao da tu nikad nisam izlazio. Nešto se izgubilo“.

CIN: Arsen - "Kralj otrova" curi iz mostarske deponije

Mostarska deponija (foto:CIN)

Otpadne vode sa mostarske deponije sadrže visoku koncentraciju arsena koji bi dugoročno mogao zagaditi okoliš i izazvati teška oboljenja među lokalnim stanovništvom.

Krivična prijava protiv Kliničkog centra u Sarajevu zbog 'propusta u liječenju'

Posebni respiratorni centar na KCUS-u

Damir Koldžo, advokat Mirele Palić, čiji je suprug u martu preminuo od posljedica COVID-19 u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), zbog “grubih grešaka i propusta u liječenju” podnio je krivičnu prijavu protiv ove zdravstvene ustanove Tužilaštvu Kantona Sarajevo u petak. 11. juna, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dokumentaciju o slučaju Palić, kao i drugom slučaju Hota, za koji se također sprema krivična prijava, advokat Koldžo je dobio nakon više od dva mjeseca.

Danas je predata jedna krivična prijava, a druga ide u narednim danima,” kazao je advokat Koldžo za RSE.

Advokat je ranije za RSE izjavio da će prijavama će biti obuhvaćena Sebija Izetbegović, direktorica KCUS, najveće zdravstvene ustanove u BiH, šefovi disciplina, koji su i potpisnici nekih dokumenta, određeni broj ljekara čija imena su poznata, kao i jedan broj onih čija su imena nepoznata.

Prema zakonu, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, može reagovati nakon što procijeni da u krivičnim prijavama ima elemenata za pokretanje istrage.

Očekujemo da ćemo dobiti broj spisa za nekih sedam dana, dok prijavu Tužilaštvo provuče kroz svoje kompjutere,” kazao je Koldžo.

Direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović u ranijim javnim istupima odbila je odgovornost ljekara i uprave za smrti COVID pacijenata.

Također je tvrdila da sporni respiratori imaju "sve potrebne certifikate" za upotrebu u liječenju COVID19 pacijenata.

KCUS u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje potpisuje 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori uvezeni iz Kine u aprilu 2020. godine, koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.

Potpisnici pisma su naveli da je potrebno obezbijediti respiratore koji će tehnički zadovoljiti preduslove za tretman pacijenata u intenzivnoj njezi.

Isti dan u KCUS su ušli Tužioci KS i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a dan kasnije i Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Slučaj Palić

Advokata Koldžu je angažovala Mirela Palić, čiji je suprug Sead na KCUS primljen 8. marta, u jeku trećeg vala pandemije korona virusa, zbog nesnosnih bolova i teškog disanja, kako je za RSE ranije izjavila njegova supruga. Preminuo je 23. marta u 44 godini.

Nakon smrti supruga Mirela je dobila samo smrtni list. Otpusno pismo i dokumentaciju o toku liječenja i terapiji čekala je do 17. maja. Njen zahtjev za obdukcijom KCUS je odbio.

Mirela je na društvenoj mreži Facebook također pokrenula grupu 'Kolektivna tužba protiv KCUS' kako bi okupila porodice koje dijele slične sudbine i prikupila dokaze protiv ove zdravstvene ustanove.

Tvrdi da KCUS, iako je bio obavezan, također nije tražio saglasnost porodice za tretman respiratorom.

Advokat Koldžo je prijavio KCUS-a Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS, a prijava je zatim proslijeđena inspekciji pri Ministarstvu zdravstva Federacije BiH.

Početkom maja 13 anesteziologinja, potpisnica pisma, zatražilo je prekid ugovora o radu od KCUS zbog nezadovoljstva uslovima rada.

Iz ove ustanove su ranije saopštili kako nije umro nijedan pacijent koji je na bilo kojoj vrsti podrške respiratora koje je iz Kine uvezla "Srebrena malina", a zbog kojih se vodi krivični postupak.

U predmetu je prvooptuženi Fadil Novalić, Premijer Federacije BiH, Fahrudin Solak, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite, Fikret Hodžić, vlasnik i direktor kompanije "F.H. Srebrena malina", te Jelka Milićević, ministrica financija FBiH.

Dan prije početka suđenja, 23. februara 2021. godine, iz Federalne uprave civilne zaštite, je potvrđeno da je većina respiratora, koji su plaćeni 10,5 5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura), dobila odobrenje za upotrebu i da mogu se koristiti u medicinskim ustanovama.

Od COVID-19 je u prva tri mjeseca 2021. godine preminulo 3.130 ljudi, što je skoro polovina ukupnog broja preminulih zaraze od početka pandemije u martu prošle godine.

Tokom trećeg vala pandemije samo u Kantonu Sarajevo, u martu ove godine od korona virusa je umrlo 400 ljudi, u odnosu na ukupno 383 preminulih od marta do kraja decembra 2020. godine.

Ambasador Nelson nakon razgovora sa Dodikom: Sijanje podjela sprječava razvoj svih u BiH

Ambasador SAD u BiH Eric Nelson, Sarajevo - arhiva

Ambasada SAD u BiH zvaničnom twitter kanalu objavila je poruku nakon telefonskog razgovora ambasadora Nelsona i Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

U poruci stoji da su Nelson i Dodik diskutovali o vitalnom značaju anti-korupcije, vladavine prava i uzajamnog povjerenja kao centra agende koja bi omogućila sigurnost, ekonomski rast i mogućnosti bez diskriminacije.

"Neuspjeh da se donesu zdravorazumske reforme i sijanje podjela sprječava sve u BiH da ostvare svoj puni potencijal, navedeno je u poruci."

Istog dana Milorad Dodik je u javnom istupu kritikovao i izazivao američku politiku u BiH.

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG