Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o žalbama na presudu Ratku Mladiću

Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.

Iznošenje žalbi na presudu je do sada dva puta odgađano – u martu i junu. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) prvu žalbenu sjednicu odgodio je zbog Mladićeve operacije a drugu zbog koronavirusa jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Haag, kako je obrazloženo, kao i zbog činjenice da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobe spada u “rizičnu grupu”.

Evo kojih pet stvari trebate znati prije početka iznošenja žalbi nakon kojih će nasljednik Haškog tribunala, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), donijeti presudu u posljednjem haškom predmetu za zločine u BiH.

Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari
Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari

Mladić je optužen i osuđen za najteže zločine

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

“Radnje optuženog u toj mjeri su doprinijele zločinima da oni bez njih ne bi bili počinjeni na taj način”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie.

Sud je utvrdio da je on učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), a cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, potom UZP-u koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a, kako je navedeno u presudi, bilo je eliminisanje Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prema prvostepenoj presudi, Mladić je, napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Prema presudi, srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim je ona za genocid u šest opština, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.
Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Tužilaštvo je dokazivalo genocidnu namjeru, a Odbrana da Mladić nije naredio zločine

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine kada je Tužilaštvo dalo uvodne riječi, saslušano je 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

Tužilaštvo je u završnoj riječi na suđenju Mladiću navelo da je u svim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”, a tužioci su ga opisali kao “gospodara života i smrti”.

Richard Butler, vojni vještak, tokom suđenja ocijenio je da Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir, koji su osuđeni na doživotne robije za genocid u Srebrenici, nisu mogli organizovati strijeljanje zarobljenika bez Mladićevog odobrenja.

Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom” od koje su se Srbi branili, te je ustvrdila da su Sarajevo, Srebrenica i druga mjesta, kao “branjeni gradovi”, bili legitimna vojna meta, kao i da Mladić “nikada nije naredio nijedan zločin” i da nije imao “genocidnu namjeru”, jer ne postoji njegovo pisano naređenje da se pobiju Bošnjaci.

Među Mladićevim svjedocima koji su tvrdili da su Bošnjaci i Hrvati dobrovoljno napuštali ratne zone bio je i sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a neki od svjedoka Odbrane su tvrdili da su Bošnjaci “dobrovoljno” odlazili u “sabirne centre” radi “zaštite”.

Tužioci i branioci su se složili da su Mladićeve snage u ljeto 1995. godine zarobile više od 200 pripadnika UNPROFOR-a, ali je Optužba dokazivala da su oni bili taoci, a Odbrana da su bili ratni zarobljenici.

Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Tužilaštvo u žalbama traži kazne za genocid u drugim opštinama

Tužilaštvo je u najavi žalbe na presudu predložilo da Apelaciono vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, odnosno za tačku optužnice po kojoj je oslobođen.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u tim opštinama”, te traže da Apelaciono vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Također, tužioci žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostepene presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u tim opštinama.

Mladićeva Odbrana je u najavi žalbe zatražila da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, dok je alternativni prijedlog da mu bude ponovno suđeno.

Prema mišljenju Odbrane, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik, a branioci pobijaju i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici.

Branioci navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”, a žalba je izjavljena i na kaznu uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, dok se dio žalbe odnosi i na uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Theodor Meron
Theodor Meron

Izmjene Sudskog vijeća usporile završetak procesa

Mehanizam za međunarodne krivične sudove je u septembru 2018. prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti, odnosno sudije Theodora Merona te Carmela Agiusa i Daquna Liua.

Ovaj zahtjev Odbrane je prihvatio sudija Jean-Claude Antonetti, koji je u odluci naveo da troje sudija “djeluju pristrasno” s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Ratka Mladića. Antonetti je o ovom zahtjevu odlučivao nakon što se predsjednik MMKS-a Meron izuzeo iz odluke zbog toga što se podnesak odnosi i na njega.

Branioci su u podnescima citirali dijelove presuda koje su sudije Meron, Agius i Liu pisali, a u kojima su, prema mišljenju Odbrane, doneseni “neprihvatljivi zaključci koji se odnose na Mladića”.

Za Agiusa i Liua su u podnescima naveli da su bili članovi Vijeća i učestvovali u odlukama u nekim od predmeta za Srebrenicu za koje se sudilo u Haškom tribunalu, dok je za Merona napomenuto da je ovaj predsjedavao vijećima koja su Radislava Krstića i Zdravka Tolimira osudila za genocid u Srebrenici, te da je u ovim odlukama navedeno da je Mladić “namjeravao da ubije bosanske muslimane”, kao i da je imao znanja o nezakonitim aktivnostima njegovih podređenih.

Haško tužilaštvo je potom zatražilo da se ova odluka preispita, ali je MMKS odbio njihov zahtjev, te je imenovano novo vijeće kojeg čine predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe, te sudije Aminatta Lois Runeni N’gum, Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.

Troje novih sudija koji su imenovani u Žalbeno vijeće u Mladićevom predmetu nisu imali ranije predmete koji se tiču Srebrenice.

Sutkinja Nyambe ranije je u Haagu donosila odluke kojima je osporavala genocid u Srebrenici.

Ona je u predmetu protiv bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira imala izdvojeno mišljenje, kojim je dovodila u pitanje zaključke o njegovoj odgovornosti i generalno o karakteru zločina.

Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Iznošenje žalbi trajat će dva dana i Mladić će imati priliku da se obrati

Prvog dana izlaganja žalbi u utorak, 25. augusta je planirano da počne desetominutnim izlaganjem predsjedavajuće Apelacionog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Potom će prema rasporedu, Mladićeva Odbrana imati tri sata da iznese sve svoje žalbene navode izjavljene na prvostepenu presudu. Istog dana će Haško tužilaštvo imati dva sata da odgovori na žalbu Odbrane.

Naredni dan, tačnije 26. augusta, počet će obrazlaganjem žalbe Tužilaštva na presudu Mladiću, nakon čega će Odbrana imati sat i po vremena da iznese svoj odgovor na tu žalbu. Istog dana je predviđeno i Mladićevo obraćanje Apelacionom vijeću i njegovo izlaganje na prvostepenu presudu.

Iz MMKS-a su ranije saopštili da će iznošenje žalbi biti održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19. Prenos iz sudnice imat će polusatno kašnjenje za javnost.

See all News Updates of the Day

update

Trump na suđenju za poslovne malverzacije

Bivši predsednik Donald Trump u sudnici na Manhattanu, 2. oktobra 2023. (Foto: Rojters/Brendan McDermid)

Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.

Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."

Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.

"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."

Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.

"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.

"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.

Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".

"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.

Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.

Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.

Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.

Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.

Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.

Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.

James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.

Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.

Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".

"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.

U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".

Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.

Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.

Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".

U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.

"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.

"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.

Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.

Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.

"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.

Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.

"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.

Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".

Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom

Džon Kirbi, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće na konferenciji za novinare (Foto: AP/Susan Walsh)

Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.

Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.

"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".

Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.

Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost

State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.

Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.

Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".

"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.

Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.

“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.

Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".

Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.

EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji

Pripadnik specijalne jedinice kosovske policije iza vrata blindiranog vozila oštećenog mecima dok čuva stražu u oblasti oko manastira Banjska u Banjskoj, na sjeveru Kosova, oko 15 kilometara od granice sa Srbijom, 27. septembra 2023.

Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.

Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.

"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.

Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".

Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.

"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.

"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.

Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.

"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.

Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG