Linkovi

Top priča BiH

Ratko Mladić: Život najmlađeg oficira i najpoznatijeg bjegunca

Ratko Mladić sa pripadnicima Vojske Republike Srpske ušao u Srebrenicu u julu 1995. godine.

Prvo jugoslovenski vojnik, a onda optuženik za ratne zločine u bijegu od pravde – danas bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić, očekuje konačnu presudu za najstrašnije zločine počinjene na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

“Vrlo, vrlo opasan čovjek”, riječi su kojim je bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla Del Ponte opisala bjegunca za kojim je tragala više od deset godina svog života, piše BIRN. Njen cilj, kako je rekla, bio je da osigura da on odgovara za prvi genocid počinjen na tlu Evrope nakon poraza nacističke Njemačke.

Iduće sedmice – u utorak, 8. juna – 26 godina nakon što je protiv njega podignuta prva otpužnica, Mladiću će biti izrečena konačna presuda za genocid i zločine počinjene u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) će odrediti koja je bila Mladićeva uloga u ratu koji je odnio živote više od 100.000 osoba, i protjerao dva miliona ljudi.

Mladić je uložio žalbu na prvostepenu presudu iz 2017. godine po kojoj je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Mladić, koji danas ima 74 godine, rođen je za vrijeme Drugog svjetskog rata, u bh. selu Božanovići kod Kalinovika, nekih 70-ak kilometara od Sarajeva.

Dijete je jugoslovenske partizanske porodice. Mladić je izgubio oca kada je imao samo tri godine. On je stradao u jednoj od posljednjih bitaka Drugog svjetskog rata. Još kao dijete, Mladić je odlučio da će pratiti očeve stope i postati vojnik – upisao je Vojnu akademiju u Beogradu.

U 22. godini postao je oficir u Skoplju (Makedonija), gdje je bio najmlađi komandant u Inžinjerijskoj četi Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Mladićeve vojne sposobnosti prvi put su testirane na početku raspada Jugoslavije, kada su jedinice pod njegovom kontrolom poslate da pomognu lokalnom srpskom stanovništvu u Hrvatskoj. U proljeće 1991. godine, stigao je u hrvatski grad Knin, koji je bio centar srpskih snaga u to vrijeme.

Do juna 1991. godine, kada je Mladić imenovan za komandanta Devetog korupsa JNA u Kninu, to područje su srpske snage već odvojile od ostatka Hrvatske i proglasile Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu i blokirale ceste oko grada. U augustu, Mladić je naredio napad na selo Kijevo kako bi razbio blokadu srpskih sela koju su naredile snage hrvatske države.

“U Kijevu, mi smo pucali na legitimne vojne mete. Nismo uništili nijednu kuću samo reda radi”, kazao je Mladić nakon napada.

S ovim se hrvatsko pravosuđe nije složilo. U julu 1992. Okružni sud u Šibeniku je Mladića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora za napad na Kijevo, koje je skoro potpuno uništeno.

Prema presudama Haškog tribunala, napad JNA na Kijevo 26. avgusta 1991. godine označava trenutak kada je JNA službeno pristupila srpskim snagama.

Nakon što je JNA okupirala teritoriju, lokalne srpske jedinice su preuzele kontrolu. Ovaj model je korišten širom Jugoslavije – u Hrvatskoj, BiH i Kosovu – jedinice su se mijenjale, ali strategija je ostala ista.

Nastavak rata u BiH

Ratko Mladic i Radovan Karadžić u Banjaluci, 26. juni 1995. godine
Ratko Mladic i Radovan Karadžić u Banjaluci, 26. juni 1995. godine

Rat je naredne, 1992. godine prešao u BiH i brojni komandanti JNA porijeklom iz BiH pristupili su jedinicama koje će kasnije postati dio Vojske Republike Srpske (VRS). Takav je bio slučaj i s Mladićem.

Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević u to vrijeme nije želio da bude proglašen agresorom, pa je umjesto slanja sopstvenih snaga u BiH, odlučio da jedinice VRS-a potpomaže naoružanjem i ljudstvom. Mladić je imenovan za glavnog stratega.

“Kada sam preuzeo funkciju… Dao sam si zadatak da sakupim ljudstvo i formiram komandu i štab… Znao sam odmah da će se tamo desiti veliki historijski događaji”, izjavio je Mladić u intervjuu za beogradski NIN.

Adam Weber, jedan od tužitelja u Mladićevom predmetu od 2012. do 2017., rekao je da je Mladić izabran jer ga je srpsko rukovodstvo vidjelo kao “osobu koja je upravo izvela neke akcije etničkog čišćenja u Hrvatskoj”.

General Manojlo Milovanović kazao je Haškom sudu 2013. godine da je dan prije izbijanja rata Mladić upozorio svoje političko vodstvo na mogućnost počinjenja genocida dok nastoje zauzeti teritorij koji su željeli.

Milovanović je posvjedočio da je Mladić u maju 1992. pred Skupštinom srpskog naroda u BiH rekao: “Mi ne možemo očistiti, niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu… Pa, to je… to neće… Ja ne znam kako će gospodin (Radovan) Karadžić i gospodin (Momčilo) Krajišnik objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.”

Pod Mladićevom palicom, Vojska Republike Srpske je sijala strah i smrt – utvrđeno je presudama Haškog tribunala – glavni grad Sarajevo je držan pod opsadom više od tri godine, a gradovi poput Foče, Prijedora i Višegrada su etnički očešćeni od nesrpskog stanovništva.

Mladić nikada nije radio u tajnosti i često je pozivao kamere da ga prate dok je obilazio položaje oko Sarajeva, dok su jedinice pod njegovom kontrolom snajperisale i granatirale grad u kom nije bilo hrane, vode i struje.

“Velušiće, tuci Velušiće… Tamo nema srpskog življa mnogo… Da ne mogu da spavaju, da im razvučemo pamet njihovu”, izjavio je Mladić 28. maja 1992. godine.

“I granatirati dio u blizini Dobrovoljačke ulice, tamo gore oko Humske ulice i Đure Đakovića”, nastavio je.

“Možete li granatirati Baščaršiju? Ispalite salvu na Baščaršiji. Držite zgrade Predsjedništva i Parlamenta pod izravnom vatrom. Pucajte polako, u intervalima, sve dok vam ne naredim da prestanete”, rekao je.

Te su noći mnoge zgrade u Sarajevu bile zapaljene. Više od 100 ranjenih ljudi dovedeno je u gradske bolnice za nekoliko sati. Oni koji su ostali u opkoljenom gradu sjećaju se mjeseci provedenih u strahu, jer su ljudi ubijani u redu za vodu i hljeb ili trčeći preko mostova pod snajperskom vatrom. Granatirane su bolnice, zajedno s muzejima i bibliotekama.

Do sada, Mladić nikada nije iskazao žal zbog stradanja nevinih civila.

“Samo sam branio svoj narod”, izjavio je više puta tokom rata, a istu odbranu koristio je tokom suđenja.

S druge strane, Weber je tvrdio da je Mladić bio “ključan za stvaranje cjelokupne strategije etničkog čišćenja počinjenog u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali je također bio itekako uključen u operativnu razinu sa svojim glavnim zapovjednicima i provodeći tu strategiju”, te vrlo često prisutan na terenu tokom akcija.

“Zaštitnik Srba”

Ratko Mladić prilikom izricanja prvostepene presude kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Ratko Mladić prilikom izricanja prvostepene presude kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Mladić je više puta priznao da su vojne ofanzive bile njegov omiljeni “metod vođenja rata”. “Moj cilj je jednostavan – zaštita srpskih teritorija i ljudi koji tamo žive vijekovima”, rekao je tokom rata.

U julu 1995. godine, samo nekoliko mjeseci prije nego je rat u BiH zaustavljen, jedinice pod Mladićevom kontrolom zauzele su zaštićenu zonu Srebrenicu. Mladić je ušao u grad nasmijan, čestitajući vojnicima na uspjehu.

Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu”, kazao je Mladić pred televizijskim kamerama.

“Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.”

Ono što je uslijedilo nakon ove izjave bila su ubistva više od 7.000 dječaka i muškaraca i progon 40.000 žena, djece i starijih. Presude međunarodnih i domaćih sudova utvrdile su da se u Srebrenici desio genocid.

Tokom noći između 11. i 12. jula, Mladić je imao tri sastanka u hotelu “Fontana” u Bratuncu, gdje je bilo govora o sudbini Bošnjaka.

“Možete opstati ili nestati”, rekao je Mladić bošnjačkim predstavnicima, te dodao da moraju da polože oružje i biraju: “Ko hoće da ostane, a ko da ide. Ako želite da idete, izrazite želju.”

Na 12. juli, Mladić je došao u Potočare i kazao okupljenima da se ne trebaju bojati, a istu poruku dao je okupljenim muškarcima na livadi u Sandićima. Mladić je istu poruku dao u hangaru u Bratuncu i na stadionu u Novoj Kasabi, obraćajući se zarobljenim Bošnjacima i dječacima koji su bili okruženi srpskim vojnicima.

Umjesto toga, strijeljani su oni koji su zarobljeni ili su se predali. Prema optužnici MKSJ-a protiv Mladića, “više od 7.000 zarobljenika na području oko Srebrenice pogubljeno je po kratkom postupku od 13. do 19. jula 1995. Ubistva su se nastavila i nakon toga”.

Mladić u Srbiji

Nakon hapšenja, Ratko Mladić dolazi u sud u Beogradu
Nakon hapšenja, Ratko Mladić dolazi u sud u Beogradu

Rat u BiH je 1995. okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom, a te godine izdat je i nalog za hapšenje Mladića. Tada je rekao da se nikada neće dobrovoljno predati.

“Suditi mi može samo moj narod”, dodao je on.

Prema dostupnim podacima, Mladić se 1996. godine odselio u Srbiju s nekoliko visokorangiranih oficira VRS-a. Živio je slobodno, bez straha od hapšenja, prisustvujući fudbalskim utakmicama. Do 2003. godine, bio je pod zaštitom srbijanske vojske. Nakon što su beogradske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić se i dalje skrivao uz pomoć male grupe prijatelja i, u posljednjim godinama, porodice.

Na dan 26. maj 2011. godine, pripadnici specijalne jedinice policije Srbije pronašli su starijeg muškarca s baseball kapom u selu Lazarevo. Na pitanje policajca da se identificira, Mladić je kazao: “Ja sam onaj kojeg tražite. Ja sam Ratko Mladić.”

Ekspresno je izručen u Haag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.

Tokom devetogodišnjeg suđenja često je provocirao žrtve i odbijao naredbe sudija.

Imao je nekoliko ozbiljnih medicinskih problema dok je bio u pritvoru u Holandiji, a pretrpio je dva moždana i srčani udar. Njegova je obrana u više navrata tražila da ga hospitaliziraju, tvrdeći da mu se zdravstveno stanje pogoršava i izražavajući zabrinutost da možda nije mentalno kompetentan za praćenje postupka.

Obraćajući se sudu na žalbenom ročištu u oktobru 2020., on je tvrdio da je raspad Jugoslavije rezultat zapadnjačke zavjere i ponovio svoju ratnu tvrdnju da samo štiti srpski narod.

“Sudbina me dovela u situaciju da branim svoju zemlju, SFRJ [Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju] koju ste vi zapadne sile opustošile uz pomoć Vatikana i zapadne mafije, [američkog predsjednika Georgea H.W.] Busha i [njemačkog ministra vanjskih poslova Klaus] Kinkel”, rekao je.

“Ratko Mladić nije bio taj koji je započeo taj rat. On nije bio taj koji je napravio plan napada na Jugoslaviju”, dodao je.

Ovakve izjave Mladića uvreda su za žrtve. Izudin Alić, jedno od djece iz Srebrenice kojem je Mladić dao čokoladu u julu 1995. godine prije početka masakra, rekao je 2017. za BIRN da se ponekad pitao sjeća li ga se optuženi.

“Često se pitam zbog ovoga kad ga vidim u Haagu. Pitam se je li znao da će svi ti ljudi biti ubijeni… Moji otac i ujak, svi oni”, kazao je.

“Što osjećam prema njemu? Ništa! Drago mi je samo što je uhapšen i što mu se sudi”, dodao je Alić.

“Trebao bi odgovarati za sve što je radio u Srebrenici.”

Ovo je ažurirana verzija članka koji je BIRN izvorno objavio 2017. godine.

See all News Updates of the Day

Komandant američke Komande za specijalne operacije u Evropi u posjeti BiH

Zastave SAD i BiH

“Rješavanje složenih problema zahtijeva timski rad i podršku prijatelja, a to je razlog zašto će SAD, kao saveznik u NATO-u, nastaviti jačati partnerstvo Bosne i Hercegovine sa NATO-om”, izjavio je tim povodom general David Tabor, piše u saopštenju Ministarstvo odbrane BiH.

Tabor, komandant Komande za specijalne operacije u Evropi (SOCEUR) se sastao u Sarajevu sa zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Ivicom Jerkićem.

Na sastanku se, piše u sopštenju Ministarstvo odbrane BiH, razgovaralo o aktuelnostima, težišnim aktivnostima i operacijama Oružanih snaga BiH u zemlji i inostranstvu, saradnji OS BiH i OS SAD-a, sa posebnim osvrtom na uspostavljanje Medijskog informativnog centra (MIC) Oružanih snaga BiH. Razgovarano je i o unapređenju koncepta civilno-vojne saradnje.

General Jerkić je naglasio značaj Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog partnera kako Oružanih snaga BiH tako i Bosne i Hercegovine u cjelini. Saradnja sa SAD-om može se nastaviti uspješno i u budućnosti, a kroz realizaciju mnogih projekata i aktivnosti koji donose korist objema stranama, zaključeno je na sastanku, piše Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu
Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu

Opozicija u Republici Srpskoj organizuje protest protiv vlasti 2. oktobra

Mirko Šarović

Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS), najavio je u ponedeljak, 27. septembra, da pet opozicionih stranaka u Republici Srpskoj (RS), planira održati protest protiv aktuelne vlasti i gušenja medijskih sloboda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Proteste će predvoditi SDS, Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija Srpske (SPS) i Nebojša Vukanović i njegov pokret Pravda i red, kazao je Šarović na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, protest će se, ukoliko bude dozvoljen, održati u 17 sati na Trgu Krajine, u Banjaluci, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

„Očekujemo veliko prisustvo građana i tu ćemo iskoristiti priliku da ukažemo na sve ono što je izazvalo revolt ne samo u opozicionim strankama, nego i široj javnosti. Ovo je vrlo važan trenutak i vjerovatno se neće zadržati samo na jednom protestu. Imamo mnogo toga reći vlasti“, rekao je Šarović.

Pod krinkom obaveze BiH da ugasi jednom broju komercijalnih televizija analogni signal pokušavaju se umanjiti medijske slobode, te ugasiti mediji poput BN TV, koji su kritični prema aktuelnoj vlasti, kazao je Šarović.

Hrvatska je od BiH zatražila da od 1. jula do 31. decembra ove godine započne fazno gašenje predajnika koje koriste komercijalne televizije. Radi se o analognom zemaljskom televizijskom emitovanju.

U obrazloženju, koje su proslijedili Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK), su naveli da bi “nastavak korištenja spornih predajnika ometao provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži” u Hrvatskoj.

RAK BiH obavijestila je o planu gašenja analognih predajnika 26 komercijalnih televizijskih stanica, među kojima ke i BN TV.

Branislav Borenović, lider DNS-a, je kazao da će se na protestu također zatražiti od vlasti, predvođene vodećom strankom u Republici Srpskoj, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da odgovori na optužbe gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, da je Dodiku bliska firma „TGT Tehno Gas“ bez dozvole godinama isporučivala kisik Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS), kojim su između ostalog liječeni oboljeli od COVID-19 u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Nakon ove objave Stanivukoviću je upućena prijetnja smrću, zbog koje su danas u Banjaluci uhapšene dvije osobe.

Stanivuković podnio je krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci 24. septembra protiv ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića, direktora firme "TGT" iz Laktaša Stanislava Čađe i glavnog zdravstvenog inspektora RS Milice Matijević.

Kako je naveo u prijavi UKC RS za liječenje pacijenata koristi kisik koji je registrovan kao tehnički, a ne medicinski. Prema dokumentaciji koju je predstavio, kisik je nezakonito uvozila firma iz Laktaša čiji je direktor bivši ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.

Iz UKC-a RS, firme TGT, te Ministarstva zdravlja RS demantovali su navode Stanivukovića, tvrdeći da se pacijenti liječe ispravnim medicinskim kisikom.

U Banjaluci je u toku i tematska sjednica Vlade RS o ovom pitanju.

Novi američki izaslanik za Zapadni Balkan: Sankcije protiv korupcije koristit ćemo „vrlo agresivno”

Novi američki izaslanik Gabriel Escobar tokom razgovora sa novinarom Glasa Amerike Arbenom Xhixhom.

Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene „vrlo agresivno”.

Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

Intervju sa Escobarom uradio je albanski servis Glasa Amerike.

Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

Escobar: „Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera na Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.”

Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

Escobar: „Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.”

Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

Escobar: „Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.”

Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

Escobar: „Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine - ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.”

Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i „jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

Escobar: „Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji - građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti - to je druga priča.”

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG