Izdvojeno
Ratko Mladić: Život najmlađeg oficira i najpoznatijeg bjegunca
Prvo jugoslovenski vojnik, a onda optuženik za ratne zločine u bijegu od pravde – danas bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić, očekuje konačnu presudu za najstrašnije zločine počinjene na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.
“Vrlo, vrlo opasan čovjek”, riječi su kojim je bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla Del Ponte opisala bjegunca za kojim je tragala više od deset godina svog života, piše BIRN. Njen cilj, kako je rekla, bio je da osigura da on odgovara za prvi genocid počinjen na tlu Evrope nakon poraza nacističke Njemačke.
Iduće sedmice – u utorak, 8. juna – 26 godina nakon što je protiv njega podignuta prva otpužnica, Mladiću će biti izrečena konačna presuda za genocid i zločine počinjene u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) će odrediti koja je bila Mladićeva uloga u ratu koji je odnio živote više od 100.000 osoba, i protjerao dva miliona ljudi.
Mladić je uložio žalbu na prvostepenu presudu iz 2017. godine po kojoj je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Mladić, koji danas ima 74 godine, rođen je za vrijeme Drugog svjetskog rata, u bh. selu Božanovići kod Kalinovika, nekih 70-ak kilometara od Sarajeva.
Dijete je jugoslovenske partizanske porodice. Mladić je izgubio oca kada je imao samo tri godine. On je stradao u jednoj od posljednjih bitaka Drugog svjetskog rata. Još kao dijete, Mladić je odlučio da će pratiti očeve stope i postati vojnik – upisao je Vojnu akademiju u Beogradu.
U 22. godini postao je oficir u Skoplju (Makedonija), gdje je bio najmlađi komandant u Inžinjerijskoj četi Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Mladićeve vojne sposobnosti prvi put su testirane na početku raspada Jugoslavije, kada su jedinice pod njegovom kontrolom poslate da pomognu lokalnom srpskom stanovništvu u Hrvatskoj. U proljeće 1991. godine, stigao je u hrvatski grad Knin, koji je bio centar srpskih snaga u to vrijeme.
Do juna 1991. godine, kada je Mladić imenovan za komandanta Devetog korupsa JNA u Kninu, to područje su srpske snage već odvojile od ostatka Hrvatske i proglasile Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu i blokirale ceste oko grada. U augustu, Mladić je naredio napad na selo Kijevo kako bi razbio blokadu srpskih sela koju su naredile snage hrvatske države.
“U Kijevu, mi smo pucali na legitimne vojne mete. Nismo uništili nijednu kuću samo reda radi”, kazao je Mladić nakon napada.
S ovim se hrvatsko pravosuđe nije složilo. U julu 1992. Okružni sud u Šibeniku je Mladića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora za napad na Kijevo, koje je skoro potpuno uništeno.
Prema presudama Haškog tribunala, napad JNA na Kijevo 26. avgusta 1991. godine označava trenutak kada je JNA službeno pristupila srpskim snagama.
Nakon što je JNA okupirala teritoriju, lokalne srpske jedinice su preuzele kontrolu. Ovaj model je korišten širom Jugoslavije – u Hrvatskoj, BiH i Kosovu – jedinice su se mijenjale, ali strategija je ostala ista.
Nastavak rata u BiH
Rat je naredne, 1992. godine prešao u BiH i brojni komandanti JNA porijeklom iz BiH pristupili su jedinicama koje će kasnije postati dio Vojske Republike Srpske (VRS). Takav je bio slučaj i s Mladićem.
Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević u to vrijeme nije želio da bude proglašen agresorom, pa je umjesto slanja sopstvenih snaga u BiH, odlučio da jedinice VRS-a potpomaže naoružanjem i ljudstvom. Mladić je imenovan za glavnog stratega.
“Kada sam preuzeo funkciju… Dao sam si zadatak da sakupim ljudstvo i formiram komandu i štab… Znao sam odmah da će se tamo desiti veliki historijski događaji”, izjavio je Mladić u intervjuu za beogradski NIN.
Adam Weber, jedan od tužitelja u Mladićevom predmetu od 2012. do 2017., rekao je da je Mladić izabran jer ga je srpsko rukovodstvo vidjelo kao “osobu koja je upravo izvela neke akcije etničkog čišćenja u Hrvatskoj”.
General Manojlo Milovanović kazao je Haškom sudu 2013. godine da je dan prije izbijanja rata Mladić upozorio svoje političko vodstvo na mogućnost počinjenja genocida dok nastoje zauzeti teritorij koji su željeli.
Milovanović je posvjedočio da je Mladić u maju 1992. pred Skupštinom srpskog naroda u BiH rekao: “Mi ne možemo očistiti, niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu… Pa, to je… to neće… Ja ne znam kako će gospodin (Radovan) Karadžić i gospodin (Momčilo) Krajišnik objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.”
Pod Mladićevom palicom, Vojska Republike Srpske je sijala strah i smrt – utvrđeno je presudama Haškog tribunala – glavni grad Sarajevo je držan pod opsadom više od tri godine, a gradovi poput Foče, Prijedora i Višegrada su etnički očešćeni od nesrpskog stanovništva.
Mladić nikada nije radio u tajnosti i često je pozivao kamere da ga prate dok je obilazio položaje oko Sarajeva, dok su jedinice pod njegovom kontrolom snajperisale i granatirale grad u kom nije bilo hrane, vode i struje.
“Velušiće, tuci Velušiće… Tamo nema srpskog življa mnogo… Da ne mogu da spavaju, da im razvučemo pamet njihovu”, izjavio je Mladić 28. maja 1992. godine.
“I granatirati dio u blizini Dobrovoljačke ulice, tamo gore oko Humske ulice i Đure Đakovića”, nastavio je.
“Možete li granatirati Baščaršiju? Ispalite salvu na Baščaršiji. Držite zgrade Predsjedništva i Parlamenta pod izravnom vatrom. Pucajte polako, u intervalima, sve dok vam ne naredim da prestanete”, rekao je.
Te su noći mnoge zgrade u Sarajevu bile zapaljene. Više od 100 ranjenih ljudi dovedeno je u gradske bolnice za nekoliko sati. Oni koji su ostali u opkoljenom gradu sjećaju se mjeseci provedenih u strahu, jer su ljudi ubijani u redu za vodu i hljeb ili trčeći preko mostova pod snajperskom vatrom. Granatirane su bolnice, zajedno s muzejima i bibliotekama.
Do sada, Mladić nikada nije iskazao žal zbog stradanja nevinih civila.
“Samo sam branio svoj narod”, izjavio je više puta tokom rata, a istu odbranu koristio je tokom suđenja.
S druge strane, Weber je tvrdio da je Mladić bio “ključan za stvaranje cjelokupne strategije etničkog čišćenja počinjenog u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali je također bio itekako uključen u operativnu razinu sa svojim glavnim zapovjednicima i provodeći tu strategiju”, te vrlo često prisutan na terenu tokom akcija.
“Zaštitnik Srba”
Mladić je više puta priznao da su vojne ofanzive bile njegov omiljeni “metod vođenja rata”. “Moj cilj je jednostavan – zaštita srpskih teritorija i ljudi koji tamo žive vijekovima”, rekao je tokom rata.
U julu 1995. godine, samo nekoliko mjeseci prije nego je rat u BiH zaustavljen, jedinice pod Mladićevom kontrolom zauzele su zaštićenu zonu Srebrenicu. Mladić je ušao u grad nasmijan, čestitajući vojnicima na uspjehu.
“Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu”, kazao je Mladić pred televizijskim kamerama.
“Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.”
Ono što je uslijedilo nakon ove izjave bila su ubistva više od 7.000 dječaka i muškaraca i progon 40.000 žena, djece i starijih. Presude međunarodnih i domaćih sudova utvrdile su da se u Srebrenici desio genocid.
Tokom noći između 11. i 12. jula, Mladić je imao tri sastanka u hotelu “Fontana” u Bratuncu, gdje je bilo govora o sudbini Bošnjaka.
“Možete opstati ili nestati”, rekao je Mladić bošnjačkim predstavnicima, te dodao da moraju da polože oružje i biraju: “Ko hoće da ostane, a ko da ide. Ako želite da idete, izrazite želju.”
Na 12. juli, Mladić je došao u Potočare i kazao okupljenima da se ne trebaju bojati, a istu poruku dao je okupljenim muškarcima na livadi u Sandićima. Mladić je istu poruku dao u hangaru u Bratuncu i na stadionu u Novoj Kasabi, obraćajući se zarobljenim Bošnjacima i dječacima koji su bili okruženi srpskim vojnicima.
Umjesto toga, strijeljani su oni koji su zarobljeni ili su se predali. Prema optužnici MKSJ-a protiv Mladića, “više od 7.000 zarobljenika na području oko Srebrenice pogubljeno je po kratkom postupku od 13. do 19. jula 1995. Ubistva su se nastavila i nakon toga”.
Mladić u Srbiji
Rat u BiH je 1995. okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom, a te godine izdat je i nalog za hapšenje Mladića. Tada je rekao da se nikada neće dobrovoljno predati.
“Suditi mi može samo moj narod”, dodao je on.
Prema dostupnim podacima, Mladić se 1996. godine odselio u Srbiju s nekoliko visokorangiranih oficira VRS-a. Živio je slobodno, bez straha od hapšenja, prisustvujući fudbalskim utakmicama. Do 2003. godine, bio je pod zaštitom srbijanske vojske. Nakon što su beogradske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić se i dalje skrivao uz pomoć male grupe prijatelja i, u posljednjim godinama, porodice.
Na dan 26. maj 2011. godine, pripadnici specijalne jedinice policije Srbije pronašli su starijeg muškarca s baseball kapom u selu Lazarevo. Na pitanje policajca da se identificira, Mladić je kazao: “Ja sam onaj kojeg tražite. Ja sam Ratko Mladić.”
Ekspresno je izručen u Haag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.
Tokom devetogodišnjeg suđenja često je provocirao žrtve i odbijao naredbe sudija.
Imao je nekoliko ozbiljnih medicinskih problema dok je bio u pritvoru u Holandiji, a pretrpio je dva moždana i srčani udar. Njegova je obrana u više navrata tražila da ga hospitaliziraju, tvrdeći da mu se zdravstveno stanje pogoršava i izražavajući zabrinutost da možda nije mentalno kompetentan za praćenje postupka.
Obraćajući se sudu na žalbenom ročištu u oktobru 2020., on je tvrdio da je raspad Jugoslavije rezultat zapadnjačke zavjere i ponovio svoju ratnu tvrdnju da samo štiti srpski narod.
“Sudbina me dovela u situaciju da branim svoju zemlju, SFRJ [Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju] koju ste vi zapadne sile opustošile uz pomoć Vatikana i zapadne mafije, [američkog predsjednika Georgea H.W.] Busha i [njemačkog ministra vanjskih poslova Klaus] Kinkel”, rekao je.
“Ratko Mladić nije bio taj koji je započeo taj rat. On nije bio taj koji je napravio plan napada na Jugoslaviju”, dodao je.
Ovakve izjave Mladića uvreda su za žrtve. Izudin Alić, jedno od djece iz Srebrenice kojem je Mladić dao čokoladu u julu 1995. godine prije početka masakra, rekao je 2017. za BIRN da se ponekad pitao sjeća li ga se optuženi.
“Često se pitam zbog ovoga kad ga vidim u Haagu. Pitam se je li znao da će svi ti ljudi biti ubijeni… Moji otac i ujak, svi oni”, kazao je.
“Što osjećam prema njemu? Ništa! Drago mi je samo što je uhapšen i što mu se sudi”, dodao je Alić.
“Trebao bi odgovarati za sve što je radio u Srebrenici.”
Ovo je ažurirana verzija članka koji je BIRN izvorno objavio 2017. godine.
See all News Updates of the Day
Kineski krediti i kompanije u RS: Neizvjestan put do ostvarenja ciljeva
Dok predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u javnim nastupima hvali partnerstvo sa Kinom, izvještaji sa terena pokazuju složenu poslovnu saradnju, te neizvjesnu realizaciju pojedinih projekata.
U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.
„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.
U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.
Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.
„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”
„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.
Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.
Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.
Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.
„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”
Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.
„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.
Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.
Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u više infrastrukturnih projekata u tom entitetu – od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.
U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).
Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.
Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.
Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.
Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.
U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.
Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.
Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.
„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.
On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.
Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.
„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.
Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.
Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.
Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.
„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „ koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”
Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.
Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).
Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.
Novi sirijski lider kaže da će svo oružje biti pod državnom kontrolom
Dvije sedmice nakon preuzimanja vlasti u opsežnoj ofanzivi, novi sirijski lider Ahmed al-Sharaa u nedjelju je rekao da će oružje u zemlji, uključujući ono koje drže kurdske snage, doći pod državnu kontrolu.
Sharaa je govorio zajedno s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom nakon ranijeg sastanka s liderima libanskih Druza i obećanja da će okončati "negativno miješanje" u susjednoj zemlji.
Pobunjenici koje podržava Ankara odigrali su ključnu ulogu u podršci Sharainoj islamističkoj grupi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je bila na čelu pobunjeničkog saveza koji je zauzeo Damask 8. decembra, svrgnuvši dugogodišnjeg vladara Bashara al-Assada.
Tokom konferencije za novinare s Fidanom, Sharaa je rekao da će sirijske naoružane "frakcije početi se raspuštaju i ulaze" u vojsku.
"Apsolutno nećemo dozvoliti da u zemlji bude oružja izvan državne kontrole, bilo iz revolucionarnih frakcija ili frakcija prisutnih na području SDF-a", dodao je, misleći na Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima.
Sharaa je zamijenio maslinasto-zelenu vojnu košulju koju je nosio prije nekoliko dana za odijelo i kravatu tokom svojih sastanaka u nedjelju u predsjedničkoj palači.
Također je rekao: "Radimo na zaštiti sekti i manjina od bilo kakvih napada koji se dogode između njih" i od "spoljašnjih" aktera koji iskorištavaju situaciju "da izazovu sektaški razdor".
"Sirija je zemlja za sve i možemo koegzistirati zajedno", dodao je.
Taj osjećaj je bio izložen na živopisno osvijetljenom božićnom sajmu u Damasku, gdje je dijetetičar Batul al-Law rekao da ima više muslimana nego kršćana.
"Uvijek smo zajedno slavili i kršćanske i muslimanske praznike", rekao je, ali "osjetite da su ljudi sada sretniji i ugodniji".
Fidan je rekao da se sankcije Siriji moraju "ukinuti što je prije moguće". Pozvao je međunarodnu zajednicu da se "mobilizira kako bi pomogla Siriji da stane na noge i da se raseljeni ljudi vrate".
Gotovo 14-godišnji građanski rat u Siriji ubio je više od pola miliona ljudi i raselio više od polovine njenog stanovništva, a mnogi od njih su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući 3 miliona u Tursku.
Turska je zadržala čvrste veze s novim sirijskim liderima i nastavila vojne operacije u područjima pod kontrolom Kurda na sjeveroistoku Sirije.
Visoki njemački diplomata Tobias Tunkel rekao je u nedjelju na X-u da je razgovarao s liderom SDF-a Mazloumom Abdijem o rastućim tenzijama u pograničnom gradu Kobaneu koji drže Kurdi "i hitnim koracima za njihovo ublažavanje".
Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da su žena i njeno dijete ubijeni u "artiljerijskom granatiranju proturskih frakcija" u selu Kobanea, a frakcije su se sukobile sa SDF-om južnije.
Ankara smatra da su jedinice za zaštitu naroda (YPG), glavna komponenta SDF-a, povezane s militantnom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK) kod kuće, koju i Turska i zapadni saveznici smatraju "terorističkom" organizacijom.
Regionalna moćna Saudijska Arabija je također u direktnom kontaktu s novim sirijskim vlastima, budući da je godinama podržavala opoziciju Assadu tokom građanskog rata u Siriji. Rijad će uskoro poslati delegaciju u tu zemlju, rekao je sirijski ambasador u glavnom gradu Saudijske Arabije.
SAD: Liči na još jedan rekord u prazničnim putovanjima
Autoklub AAA predviđa da će više od 119 miliona ljudi putovati najmanje 80 kilometara od kuće između subote i Nove godine, što bi bilo na vrhuncu prethodne praznične sezone 2019. Dva vikenda sa obje strane Božića nagovještavaju neke od najvećih gužvi na putevima i aerodromima.
Trgovinska grupa Airlines for America također predviđa rekordna putovanja, rekavši da očekuje da će američke aviokompanije prevesti 54 miliona putnika tokom perioda od 19 dana koji je počeo u četvrtak i završava se 6. januara. Taj broj bi predstavljao povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu.
Koji će dani biti najprometniji na putovanjima?
Najprometnije dane aviokompanije očekuju u petak i nedjelju, te 26. decembra, 27. decembra i 29. decembra. Očekuje se da će avio saobraćaj biti slab i na Božić i na Novu godinu. Najsporiji dan zračnog putovanja u SAD ove godine - sa velikom razlikom - bio je Dan zahvalnosti.
Uprava za sigurnost saobraćaja očekuje da će pregledati 40 miliona putnika tokom praznika i do 2. januara.
Oko 90% Amerikanaca koji putuju daleko od kuće tokom praznika biće u automobilima, prema AAA.
"Avio-putovanja su trenutno jako visoko, ali većina ljudi se vozi do svojih odredišta, a to važi za svaki odmor", rekao je portparol AAA Aixa Diaz.
Cijene benzina su slične prošle godine. Prosjek u četvrtak u cijeloj zemlji bio je oko 0,99 dolara po litri, što je manje u odnosu na 1 dolar prije godinu dana, prema AAA. Punjenje električnog vozila u prosjeku iznosi nešto manje od 35 centi po kilovat satu, ali varira od države do države.
Firma za podatke o transportu INRIX kaže da bi vrijeme putovanja državnim autoputevima moglo biti i do 30% duže od uobičajenog tokom praznika, a očekuje se da će u nedjelju biti najveći promet. Boston, New York City, Seattle i Washington, D.C., su gradska područja koja su spremna za najveća kašnjenja, navodi kompanija.
Vrijeme i drugi nepredviđeni faktori
Budući da period putovanja za godišnji odmor traje sedmicama, aerodromi i avio-kompanije obično imaju manje zaposlene dane nego tokom gužve oko Dana zahvalnosti, ali napor jednog užurbanog dana nakon kojeg slijedi drugi uzima danak na letačku posadu. A bilo koji zastoj - zimska oluja ili nestanak kompjutera - može dovesti do velikih poremećaja.
Tako je Southwest Airlines zaglavio 2 miliona putnika u decembru 2022., a Delta Air Lines pretrpio je manji, ali značajan pad nakon prekida tehnologije u svijetu u julu uzrokovanog neispravnim ažuriranjem softvera kompanije za cyber sigurnost CrowdStrike.
Mnogi letovi tokom praznika su rasprodati, što otkazivanje čini još otežanijim nego u sporijim periodima. To se posebno odnosi na manje i jeftine aviokompanije koje imaju manje letova i manje mogućnosti za ponovnu rezervaciju. Samo najveće avio-kompanije, uključujući American, Delta i United, imaju "interline ugovore" koji im omogućavaju da zaglavljene klijente stavljaju na letove drugog prevoznika.
Ovo će biti prva praznična sezona od kada je stupilo na snagu pravilo Odjela za transport prema kojem aviokompanije moraju klijentima dati automatski povrat novca za otkazani ili značajno odgođeni let. Većina putnika već je ispunjavala uslove za povrat novca, ali su to često morali sami tražiti.
Putnici i dalje mogu tražiti ponovnu rezervaciju, što je često bolja opcija od povraćaja novca tokom užurbanih perioda putovanja. To je zato što je pronalaženje leta druge aviokompanije u zadnjem trenutku vrlo skupo.
"Kada vam ponovo rezerviraju, platit će razliku u cijeni. Ako moj let u posjetu baki koji sam rezervirao prije šest mjeseci za 200 dolara bude otkazan, a ja se okrenem i rezerviram let za četiri sata od sada za 400 dolara, moram platiti tu razliku", rekla je Sally French, stručnjakinja za putovanja u kompaniji Nerdwallet za pitanja potrošača.
Ljudi koji putuju niskobudžetnim avio kompanijama s manje letova i bez partnerstva s drugim prijevoznicima mogu se suočiti s teškim izborom u slučaju otkazanog leta.
"Stavit će vas na sljedeći odlazni let Spirit ili Frontier, ali to bi moglo potrajati. Ponekad čekanje tri dana na sljedeći let neće raditi za vas", a plaćanje više za ponovno rezervaciju kod velike aviokompanije moglo bi da vrijedi, rekao je Francuz.
Neke aviokompanije iskorištavaju odredbu novog pravila Odjela za transport koji je definirao značajno kašnjenje od tri sata za domaći let i šest sati za međunarodni let. Prema Brettu Snyderu, koji vodi web stranicu Cranky Flyer, aviokompanije koje su ranije izdavale povrat novca za kraća kašnjenja - na primjer, Delta, United i JetBlue - sada koriste državni standard.
Odgođeni letovi povećavaju rizik da se torbe izgube. Putnici koji se odvoje od svojih torbi trebaju to prijaviti aviokompaniji i pitati šta će aviokompanija pokriti.
Planiranje unaprijed za 2025.
Cijene avio karata porasle su u novembru za 4,7%, u poređenju sa godinom ranije, prema podacima američke vlade. Ali početak 2025. je dobro vrijeme za početak planiranja putovanja za iduću godinu, uključujući proljetne i ljetne odmore.
"Budući da su putovanja toliko popularna, januar i februar su sjajni periodi za planiranje za mart, april i maj," Laura Motta, urednica izdavača turističkih vodiča Lonely Planeta, rekao je. "Ako želite da idete u Pariz na proljeće, o tome morate razmišljati u januaru."
Nova američka raketna odbrambena baza u Poljskoj učvršćuje istočni NATO bok
SAD su prošlog mjeseca formalno otvorile stalnu vojnu bazu u Poljskoj, dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema usred rastućih tenzija s Rusijom. Poljski ministar odbrane kaže da je baza također dokaz poljsko-američke saradnje.
Nova američka vojna baza u sjevernoj Poljskoj postaje ključni dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema poznatog kao Aegis Ashore.
Smještena u Redzikovu blizu Baltičkog mora i u blizini ruske Kalinjingradske regije, baza je opremljena sa tri lansera, od kojih svaki može držati osam projektila presretača.
Dizajnirana je da zaštiti NATO savez i Evropu od prijetnji balističkih projektila.
Kapetan Michael Dwan, komandant Operativne grupe 64, američke mornarice, koja se fokusira na misije protivraketne odbrane, objasnio je da lanseri rade autonomno, ne zahtijevajući ručnu intervenciju.
“Kada se otkrije prijetnja, naš sistem automatizira taj odgovor odabirom jedne od dostupnih raketa u bilo kojem od naša tri lansera da odgovori na tu prijetnju.”
Baza, zajedno sa sličnom instalacijom u Rumuniji, razaračima američke mornarice stacioniranim u španskoj luci Rota, i radarom za rano upozoravanje u Turskoj, čini vitalni dio NATO-ovog Aegis kopnenog proturaketnog štita iznad Evropa, dizajniranog za suzbijanje prijetnji balističkih projektila srednjeg i srednjeg dometa.
Sistem je nedavno pokazao svoju efikasnost u odbrani Izraela, rekao je zapovjednik Aegis Ashore Poland Matthew Plant.
“Sistem i špijun i misija odbrane od balističkih projektila Aegis testirani su u Sredozemnom moru u odbrani Izraela. Dakle, ti sistemi su testirani i dokazani. Bilo je to iransko lansiranje protiv Izraela. Da.”
U prostoriji za komandu i kontrolu, američko vojno osoblje non-stop prati potencijalne prijetnje. Njihova misija je da otkriju i odgovore na napade projektila, koristeći radarske podatke za usmjeravanje presretača u neutralizaciji nadolazećih projektila.
Zvaničnici ovdje naglašavaju da je baza striktno defanzivna.
“Nema eksploziva ili bojevih glava koje se nalaze na našim projektilima ovdje”, kaže Kapetan američke mornarice Michael Dwan.
Kremlj je odgovorio na otvaranje američke baze u Redzikovu, rekavši da će Rusija usvojiti "odgovarajuće mjere kako bi osigurala paritet".
Za Poljsku, ključnu članicu NATO-a koja se graniči sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, baza je vitalni dio njene strategije odbrane.
Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naziva bazu prekretnicom u odvraćanju i odbrani.
„Baza Redzikowo se ne može spakovati u kofer i evakuisati u roku od nekoliko sati. Ovo štiti Evropu, ali i SAD i Kanadu, sve NATO saveznike. To je jedan od ključnih projekata i vidite koliko mu se Rusija protivi, to pokazuje koliko je to važan projekat.”
Bazom upravlja Saveznička vazdušna komanda NATO-a u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, koja nadgleda komandu i kontrolu sistema odbrane od balističkih projektila bloka.
Šta bi vladino zatvaranje moglo značiti: Zatvaranja ureda i funkcija, prisilni odmori ...
Kongres ima rok do petka u ponoć da smisli način finansiranja vlade ili će se federalne agencije zatvoriti, što znači da bi stotine hiljada federalnih službenika mogle biti poslane kući - ili ostati na poslu bez plaće - neposredno prije praznika.
Republikanci su u srijedu odustali od dvostranačkog plana koji bi spriječio zatvaranje nakon što su se protiv njega izjasnili novoizabrani predsjednik Donald Trump i milijarder Elon Musk.
Trump je rekao predsjedniku Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu da u suštini ponovo pregovara o dogovoru nekoliko dana prije roka kada ponestane federalnih sredstava.
Evo šta treba znati o mogućem zatvaranju vlade, na koje bi agencije to moglo utjecati i koliko bi to moglo trajati:
Šta znači ako se vlada zatvori?
Zatvaranje vlade se dešava kada Kongres ne usvoji zakon o privremenom ili trajnom finansiranju vlade, a takvu mjeru ne potpiše predsjednik.
Kada bi počelo zatvaranje vlade?
Ako Kongres ne odobri nastavak rezolucije ili trajniju mjeru potrošnje do petka, savezna vlada će se zatvoriti.
Kada je fiskalna godina završila 30. septembra, Kongres je usvojio nacrt zakona o privremenom finansiranju kako bi vlada ostala u funkciji.
Ta mjera ističe u petak.
Koje bi vladine agencije bile pogođene zatvaranjem?
Svaka federalna agencija određuje svoj vlastiti plan kako se nositi s gašenjem, ali u osnovi sve vladine operacije za koje se smatra da nisu od suštinske važnosti prestaju da se dešavaju, a rad stotina hiljada federalnih službenika je poremećen.
Ponekad su radnici pušteni, što znači da zadržavaju posao, ali privremeno ne rade dok se vlada ponovo ne otvori. Ostali savezni radnici mogu ostati na poslu, ali bez plaće, uz očekivanje da će im biti vraćena u cijelosti kada vlada ponovno otvori.
Osnovna pravila o tome ko radi, a ko ne datiraju iz ranih 1980-ih i od tada nisu značajno izmijenjena. Prema memorandumu o postavljanju presedana koji je sastavio šef budžeta tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, David Stockman, federalni radnici su izuzeti od otkaza ako su njihovi poslovi vezani za nacionalnu sigurnost ili ako obavljaju osnovne aktivnosti koje "štite život i imovinu".
Osnovne vladine agencije poput FBI-a, granične patrole i obalne straže ostaju otvorene. Službenici Uprave za sigurnost saobraćaja će nastaviti da rade na kontrolnim punktovima aerodroma. Američka poštanska služba također neće biti pogođena jer je nezavisna agencija.
Ali nacionalni parkovi i spomenici bi se zatvorili, a dok bi trupe ostajale na svojim položajima, mnogi civilni zaposlenici u agencijama poput Ministarstva odbrane bi bili poslani kući. Sudski sistemi bi takođe bili pogođeni pauziranjem parničnih postupaka, dok bi se krivična gonjenja nastavila.
Automatska naplata poreza bi ostala na pravom putu, ali bi Poreska služba prestala da vrši reviziju poreskih prijava.
Hoće li gašenje vlade utjecati na čekove socijalnog osiguranja?
Ne. Primaoci socijalnog osiguranja i Medicare i dalje bi primali svoje beneficije, koje su dio obavezne potrošnje koja ne podliježe godišnjim mjerama izdvajanja. Ljekari i bolnice će također nastaviti primati svoje naknade za Medicare i Medicaid.
Ali moguće je da nove prijave neće biti obrađene. Tokom zatvaranja vlade 1996. godine, hiljade podnosilaca zahtjeva za Medicare su odbijane dnevno.
Šta je “CR” ili kontinuirana rezolucija?
Kada se Kongres odluči za donošenje mjera za finansiranje savezne vlade, često se pojavljuje izraz “CR”. šta to znači?
"CR" znači "nastavak rješavanja", a to je privremeni zakon o potrošnji koji omogućava saveznoj vladi da ostane otvorena i djeluje prije nego što Kongres i predsjednik odobre trajnije izdvajanje.
„Čista CR“ je u suštini zakon kojim se proširuju postojeća izdvajanja, na istim nivoima kao i prethodne fiskalne godine.
Šta je omnibus zakon?
To je ogromna, sveobuhvatna mjera koju su zakonodavci generalno imali malo vremena da svare – ili razumiju – prije nego što o njoj glasaju.
Postoji mnogo mjera potrošnje koje su sve spojene u jednu, a ponekad se to dogodi ako desetak zasebnih mjera finansiranja ne prođe kroz kongresni proces potrošnje na vrijeme da bi se usvojile kako bi se financirala federalna vlada.
Ali republikanci su se ovoga puta odlučili protiv omnibusa, nadajući se da će umjesto toga ponovo pregovarati o svim federalnim troškovima sljedeće godine kada Trump bude u Bijeloj kući i kada će kontrolirati oba doma Kongresa.
Hoće li doći do zatvaranja vlade?
Možda — a možda i ne.
Na Capitol Hillu često dolazi do trzavica oko sastavljanja paketa finansiranja u posljednjem trenutku kako bi vlada ostala otvorena neposredno prije roka, barem privremeno.
Ali zatvaranja su se dogodila, nedavno prije šest godina, kada je Trump tražio financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika. To zatvaranje je bilo najduže u istoriji SAD-a.
Vlada Džimi Kartera je bila zatvarana svake godine tokom njegovog predsjedničkog mandata.
Bilo je i šest zatvaranja tokom Reganovog vremena u Bijeloj kući.
