Linkovi

Top priča

Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma

Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.

Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.

Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.

"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.

Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.

"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.

U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".

Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.

"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.

"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.

Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.

"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.

"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.

Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.

Državni sekretar Antony Blinken
Državni sekretar Antony Blinken

"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".

Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.

"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."

Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".

"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.

Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.

On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".

"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.

Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.

"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.

On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".

Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.

"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.

Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.

Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Vrhovni sud SAD ruši odvojenost crkve od države

Supreme Court Abortion

Vrhovni sud SAD-a s konzervativnom većinom srušio je zid koji razdvaja crkvu i državu u nizu novih presuda, nagrizajući američku pravnu tradiciju s namjerom da spriječi vladine dužnosnike da promiču bilo koju određenu vjeru.

U tri odluke u proteklih osam sedmica, sud je donio presudu protiv vladinih dužnosnika čije su politike i radnje poduzete kako bi se izbjeglo kršenje zabrane prvog amandmana američkog Ustava na odobravanje vjere - poznatu kao "klauzula o osnivanju".

Sud je u ponedjeljak podržao srednjoškolskog nogometnog trenera u državi Washington kojeg je lokalni školski okrug suspendirao jer je odbio prestati voditi kršćanske molitve s igračima na terenu nakon utakmica.

Dana 21. juna, odobrio je novac poreznih obveznika koji plaćaju učenicima da pohađaju vjerske škole u okviru programa pomoći pri školarini u Maineu u ruralnim područjima u kojima nedostaju obližnje javne srednje škole.

Dana 2. maja presudio je u korist kršćanske skupine koja je na gradskoj vijećnici Bostona nastojala istaknuti zastavu ukrašenu križem u sklopu programa usmjerenog na promicanje raznolikosti i tolerancije među različitim gradskim zajednicama.

Konzervativni suci suda, koji imaju većinu od 6-3, posebno su zauzeli širok pogled na vjerska prava. Također su u petak donijeli odluku koju su pozdravili vjerski konzervativci - poništivši presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legaliziran pobačaj u cijeloj zemlji - iako taj slučaj nije uključivao klauzulu o osnivanju.

Profesor s Pravnog fakulteta Cornell Michael Dorf rekao je da većina suda izgleda skeptično prema donošenju odluka vlade temeljenih na sekularizmu.

"Oni smatraju sekularizam, koji je stoljećima bio shvaćanje liberalnog svijeta o tome što znači biti neutralan, sam po sebi oblikom diskriminacije vjere", rekao je Dorf o konzervativnim sudijama.

U presudi od ponedjeljka, konzervativni sudac Neil Gorsuch napisao je da je cilj suda spriječiti da javni dužnosnici budu neprijateljski raspoloženi prema vjeri dok se snalaze u "klauzuli o osnivanju". Gorsuch je rekao da "ni u kojem svijetu zabrinutost vladinog tijela o fantomskim kršenjima ne može opravdati stvarna kršenja prava pojedinaca iz Prvog amandmana."

Predsjednik Thomas Jefferson je bio taj koji je slavno rekao u pismu iz 1802. da bi "klauzula o osnivanju" trebala predstavljati "zid razdvajanja" između crkve i države. Ova odredba sprječava vladu da uspostavi državnu religiju i zabranjuje joj da daje prednost jednoj vjeri u odnosu na drugu.

U tri nedavne presude, sud je odlučio da su vladine radnje koje su imale za cilj održati odvojenost crkve i države umjesto toga povrijedile odvojena prava na slobodu govora ili slobodno ispovijedanje vjere također zaštićena Prvim amandmanom.

Ali, kako je liberalna sutkinja Sonia Sotomayor napisala u slučaju Mainea, takav pristup nas "vodi do mjesta gdje razdvajanje crkve i države postaje kršenje Ustava".

Mišljenja se razlikuju ovisno o tome koliko fleksibilnosti imaju državni dužnosnici u dopuštanju vjerskog izražavanja, bilo od strane javnih službenika, na javnom zemljištu ili od strane ljudi tokom službenog postupka. Oni koji se zalažu za strogo odvajanje crkve od države zabrinuti su da bi značajni presedani Vrhovnog suda, uključujući presudu iz 1962. godine koja zabranjuje molitvu u javnim školama, mogli biti ugroženi.

"To su potpuno nova vrata koja je (sud) otvorio onome što učitelji, treneri i državni zaposlenici mogu učiniti kada je riječ o prozelitizaciji djece", rekao je Nick Little, pravni direktor Centra za istraživanje, grupe koja promiče sekularizam i nauku .

Lori Windham, odvjetnica pravne grupe za vjerske slobode Becket, rekla je da će odluke suda omogućiti veći vjerski izraz od strane pojedinaca bez potkopavanja "klauzule o osnivanju".

"Razdvajanje crkve i države nastavlja se na način koji štiti crkvu i državu. To sprječava vladu da se miješa u crkve, ali također štiti različite vjerske izraze", dodao je Windham.

Većina presuda o vjerskim pravima posljednjih godina uključivala je kršćanske tužitelje. No, sud je također podržao sljedbenike drugih religija, uključujući muslimanku 2015. godine kojoj je odbijen posao u maloprodaji jer je nosila maramu iz vjerskih razloga i budističkog osuđenika na smrt 2019. koji je htio da duhovni savjetnik bude prisutan prilikom njegovog pogubljenja u Teksasu.

Sud je također stao na stranu i kršćanske i židovske kongregacije u izazovima utemeljenim na vjerskim pravima vladinim ograničenjima kao što su ograničenja javnih okupljanja koja su nametnuta kao mjere javne sigurnosti tokom pandemije COVID-19.

Nicole Stelle Garnett, profesorica Pravnog fakulteta Notre Dame koja se pridružila podnesku sudaca koji podržavaju nogometnog trenera, rekla je da sud samo jasno daje do znanja da vlade moraju tretirati religiozne ljude isto kao i sve ostale.

Nakon presude od ponedjeljka, mnoga pitanja koja se odnose na vjersko ponašanje u školama mogu se ponovno raspravljati pod obrazloženjem suda da ponašanje mora biti "prisilno" kako bi se izazvala zabrinutost za "klauzulu o osnivanju".

"Svaka učionica", rekla je Garnett, "je sudnica."

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda SAD prema kojoj je poništen sudski presedan star skoro pola vijeka, a koji se odnosi na pravo na abortus. Poništavanjem presedana abortus nije izričito zabranjen ali i o njemu, kao i prije presedana, sada ponovo odlučuju savezne države.

Nakon odluke o abortusu u SAD bojazan od ukidanja i drugih prava

Abortion-rights activists protest outside the Supreme Court in Washington, June 25, 2022.

Odluka američkog Vrhovnog suda da ukine ustavnu garanciju prava na abortus dovela je do bojazni od mogućeg oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se tiču prava u drugim ličnim slobodama.

Radi se o pitanjima prava na kontracepciju, prava manjina ili prava na istopolni brak. Milioni Amerikanaca pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava koja su osigurale prethodne generacije, pišu svjetski mediji.

Skrivena ‘eksplozija’

Postojala je druga 'eksplozija’ skrivena u presudi Vrhovnog suda SAD od 24. juna, koja je poništila prava na abortus širom Amerike, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

"U budućim slučajevima trebali bismo preispitati sve materijalne presedane ovog Suda u skladu sa zakonom", napisao je 74-godišnji konzervativni sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas).

Tom jednom frazom, ukazuje londonski list, sudija Tomas je izazvao strahove liberalne Amerike da će najviši sud u zemlji preokrenuti presedane koji su uspostavili ustavna prava po sličnim principima kao u slučaju ‘Ro protiv Vejda’ (Roe v. Wade, presuda iz 1973., koja garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus).

Tomas je naveo tri mete, navodi list dodajući da je riječ o slučajevima: ‘Grisvold protiv savezne države Konektikat’ (Griswold v. Connecticut), koji je uspostavio pravo na kontracepciju 1965.; ‘Lorens protiv Teksasa’ (Lawrence v. Texas), koji je razjasnio pravo na seksualni odnos sa osobom istog pola 2003. godine; i slučaj ‘Obergfel protiv Hodžisa’ (Obergefell v. Hodges), presuda iz 2015. koja je garantovala pristup istopolnim brakovima.

"Mi smo dužni da 'ispravimo grešku' ustanovljenu u tim presedanima", napisao je sudija Tomas, dok su drugi članovi konzervativne većine koji su srušili ‘Ro protiv Vejda’ naglasili da se slučaj abortusa ne bi trebao primjenjivati šire.

Iapk, naglašava Fajnenšl tajms, mnogi Amerikanci strahuju da njihova odluka najavljuje daljnje korake Vrhovnog suda za poništavanje višedecenijskog društvenog napretka i pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava.

Mišljenje konzervativaca

Stav sudije Tomasa podigao je izglede da će se uskoro pokrenuti novi izazovi protiv prava na korištenje kontracepcije i istopolnih brakova iako mnogi konzervativci kažu da su izgledi da Vrhovni sud preispita opšte prihvaćene odluke o pravu bračnih parova na korištenje kontracepcije i istopolne brakove male, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Mogućnost da će presuda od petka, 24. juna, imati mnogo veću primjenljivost od same zabrane abortusa je centralni argument troje liberalno orijentisanih sudija američkog Vrhovnog suda, ističe američki konzervativni list.

Sudije koje su imenovali demokrate, Stiven Brejer (Stephen Breyer), Sonia Sotomajor (Sotomayor) i Ilena Kagan (Elena) napisale su: "Današnje mišljenje će potaknuti borbu da se kontracepcija, i bilo koja druga pitanja s moralnom dimenzijom, iz 14. amandmana unesu u državna zakonodavna tijela".

Ipak, naglašava Volstrit džurnal, mnogi pravni stručnjaci smatraju da je ‘Ro protiv Vejda’ poseban slučaj.

Sara Paršal Peri (Sarah Parshall Perry), pravnica u konzervativnoj fondaciji Heritidž (Heritage) koja je radila u Trampovoj administraciji (Donald Trump), rekla je da ne vidi apetit među ostalim konzervativcima na Vrhovnom sudu (pet sudija koje su imenovali republikanci) za ponovno razmatranje prava koja su postala "prihvaćenija i ukorijenjena u američkom životu nego što je Ro ikada bio".

Peri je rekla da je ukidanje Ro oduvijek bio poseban fokus za konzervativce zbog toga što misle da je odluka bila loše obrazložena i zato što smatraju da se odnosi na pravo ne samo osobe koja je pristala, već i na pravo fetusa na život.

"Ništa u ovom mišljenju ne bi trebalo shvatiti da dovodi u sumnju presedane koji se ne tiču abortusa", napisao je u svom mišljenju konzervativni sudija Semjuel Alito (Samuel) Alito, dok je njegov kolega, sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh, napisao da "poništavanje Ro ne znači poništavanje tih presedana, i ne prijeti niti dovodi u sumnju te presedane".

Strah ljevice

Nedostatak jasnog i dosljednog odgovora među supervećinom konzervativnih sudija koji kontrolišu Vrhovni sud izazvao je strah na ljevici i bojazan da bi odluka o abortusu mogla biti samo početak oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se direktno tiču intimnih ličnih izbora, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Mišljenje sudija Vrhovnog suda od 24. juna imalo je neposredan efekat da zakoni koji zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju pristup abortusu stupe na snagu u najmanje 20 država. Međutim, ističe list, njegove implikacije na potencijalne buduće sporove oko abortusa i na mnoga druga prava koja je proglasio Vrhovni sud od druge polovine 20. vijeka takođe mogu biti duboke.

Tokom nekoliko generacija, moderni sud je postepeno donosio odluke da postoji niz nepisanih ustavnih prava koji su dio 14. amandmana, koji zabranjuje vladi da nepravedno oduzima slobodu ljudima. Osim što je proglasio pravo na abortus, sud je ukinuo prisilnu sterilizaciju i zakone koji ometaju s kim ljudi mogu odlučiti da žive ili se vjenčaju, zajedno sa dekriminalizacijom kontracepcije i istopolnih odnosa.

U oštrom, ali nemoćnom zajedničkom neslaganju oko najnovije odluke Vrhovnog suda kojom se ukida pravo na abortus, troje sudija koje su imenovali demokrate smatraju da će odluka od 24. juna primorati Vrhovni sud da se dalje bavi žestoko spornim moralnim i filozofskim pitanjima, navodeći desetak primjera novih pitanja.

Ona uključuju pitanja da li i kada država mora dozvoliti iznimke za život i zdravlje žene, šta bi ta presuda značila za vantjelesnu oplodnju i upravljanje abortusom, da li država može zabraniti reklamiranje abortusa izvan države ili pomoći ženama da izbjegnu klinike izvan države i da li bi to moglo zabraniti ženama da putuju van države ili da primaju lijekove za abortus koje šalju apoteke izvan države.

‘Kao nepoznata zemlja’

Kako su implikacije sudske odluke o abortusu nastavile odjekivati širom SAD, mnogi su izrazili zabrinutost da bi ona neće jednostavno ograničiti pristup abortusu već bi mogla značiti prekretnicu za ukidanje niza drugih zaštita - za rasne i etničke manjine, homoseksualce i druge, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Mišljenje većine sudija Vrhovnog suda, koje je napisao sudija Semjuel Alito, počivalo je na stavu da individualne slobode zagarantovane 14. amandmanom štite samo prava koja su imala "duboke korijene" u državama kada je ratifikovan 1868. godine – u vrijeme kada je abortus bio zabranjen u mnogim državama.

U suprotnom mišljenju, ističe list, troje liberalnih sudija su napomenuli su da zakoni iz 19. vijeka također nisu štitili prava na međurasne brakove ili da se ne sterilišu bez pristanka koje je priznao Vrhovni sud. Napisali su da "ne mogu razumjeti kako neko može biti uvjeren da će današnje mišljenje biti posljednje takve vrste".

Tu zabrinutost ponovili su i pravni stručnjaci, koji su rekli da bi odluka mogla ugroziti druge prošle presude koje se zasnivaju na zaštiti slobode pojedinca i srodnim pravima na privatnost koja priznaje sud. Smatraju da bi presuda čak mogla ugroziti pravo na međurasne brakove, koje je Vrhovni sud priznao u svojoj odluci iz 1967.

Opisujući mogući razvoj situacije nakon sudske odluke, mnogi Amerikanci smatraju da je država, ponosna na svoju teško stečenu ekspanziju zaštite građana, počela djelovati više kao nepoznata zemlja u kojoj se uspostavljena prava mogu istopiti na njenom najvišem sudu. Izgledi su još više uznemirujući, tvrde pojedini, jer su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i istopolne brakove.

"Kao da smo se probudili u 1950-im", rekla je 26-godišnja Medison Dejvid (Madison David) iz Viskonsina, rekavši da joj je presuda potvrdila potrebu da se pripremi za borbu za prava - čak i ona za koja se činilo da su ih prethodne generacije osigurale.

Šta znači odluka Vrhovnog suda o abortusu?

Pristalice (L) i protivnici (D) odluke o ukidanju ustavnog prava na abortus pred zgradom američkog Vrhovnog suda (Foto: AP/VOA graphic)

Presuda u slučaju Dobs protiv zdravstvene organizacije za žene "Džekson" - donesena 24. juna 2022. godine - ima dalekosežne posjledice. Eksperti za zdravstvena pravna pitanja i Ustav sa Bostonskog univerziteta, Nikol Haberfild i Linda C Meklejn objašnjavaju šta se sada može očekivati.

Vrhovni sud je odlukom većine konzervativnih sudija, 6 naprema 3, odlučio da potvrdi zabranu abortusa poslije 15 nedelja trudnoće koju je usvojio Misisipi. Sudije su poništile dvije ključne odluke koje su štitile pravo na abortus: u slučaju Rou protiv Vejda 1973. godine, i organizacije za zaštitu prava na abortus "Planned parenthood" protiv Kejsi 1992. goidne.

U mišljenju suda, čiji je autor konzervatvni sudija Semjuel Alito, navodi se da se u Ustavu zemlje ne pominje abortus. Niti Ustav garantuje pravo na prekid trudnoće preko drugog prava - na slobodu.

U mišljenju se odbacuje argument iz slučaja Rou i Kejsi da ustavno pravo na slobodu obuhvata pravo pojedinca na privatnost u donošenje odluke o abortusu, na isti način na koji štiti ostale odluke koje se tiču intimnog seksualnog ponašanja, kao što su kontracepcija i brak. Prema presudi, abortus je "suštinski različit" zato što se njime uništava život fetusa.

Uzak pristup konceptu ustavne slobode u suprotnosti je sa širim stavom koji je sud zauzeo u prethodnoj presudi u slučaju Kejsi, kao i kada je riječ o slučaju o bračnoj jednakosti, Obergfel protiv Hodžisa iz 2015. godine. Međutim, većina sudija je u presudi navela da ona neće uticati na pravo na istopolne brakove.

Presuda ne znači da je abortus zabranjen širom SAD. Umjesto toga, rasprava o legalnosti prekida trudnoće sada će se voditi pred zakonodavnim tijelima pojedinačnih američkih država gdje, kako navodi Alito, žene "nisu bez izborne ili političke moći". Državama će biti dozvoljeno da regulišu ili zabranjuju abortus, a jedini uslov je za to je da se iznese "racionalni osnov" - što je slabiji standard od onog iz slučaja Kejsi o "nepropisnom teretu".

Prema tom osnovu, državama nije bilo dozvoljeno da uvode restrikcije kojima se nameću značajne prepreke onima koji žele abortus. Sada, zabrane abortusa će se smatrati legalnim dok god postoji "racionalni osnov" za zakonodavno tijelo da vjeruje da zakon služi legitimnim državnim interesima.

Liberalne sudije, koje su bile protiv ukidanja ustavnog prava na abortus, kritikovale su sud zbog uskog pristupa slobodama, kao i zbog posljedica koje će ukidanje Rou protiv Vejda imati na živote žena u SAD. Ocijenile su da će posljedice odluke biti "suzbijanje prava žena i njihovog statusa kao slobodnih i ravnopravnih građana". Sudije Stiven Brejer, Elena Kegan i Sonja Sotomajor takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog uticaja presude na pristup siromašnih žena abortusu u SAD.

Vrhovni sud u danu ukidanja presude Rou protiv Vejda i ustavnog prava na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:08 0:00

Presudom Vrhovnog suda postignuto je ono čega su se aktivisti za reproduktivna prava plašili decenijama: Oduzeto je ustavno pravo na privatnost koje štiti pristup abortusu. Ova odluka pripremala se decenijama.

Prije 30 godina, kada su se iznosili agrumenti u slučaju Kejsi, mnogi pravni eksperti vjerovali su da je sud spreman da poništi presudu u slučaju Rou. U najvišoj sudskoj instanci, tada je bilo osam sudija koje su imenovali republikanski predsednici, od kojih je nekoliko nagovijestilo spremnost da ukine pravo na abortus.

Međutim, sudije koje su postavili republikanci - Entoni Kenedi, Sandra Dej O’Konor i Djevid Suter potvrdili su presudu iz slučaja Rou. Izmijenili su okvir da bi omogućili veću državnu regulaciju tokom trudnoće i oslabili standarde za procjenu tih zakona.

Čak i prije odluke u slučaju Kejsi, protivnici abortusa u Kongresu značajno su ograničili su pristup koji su siromašne žene i pripadnice vojske imali prekidu trudnoće, tako što su uveli restrikcije na federalno finansiranje abortusa.

Proteklih godina, američke države usvojile su niz ograničenja na abortus, koja ne bi ispunila stroge pravne standarde utvrđene presudom u slučaju Rou protiv Vejda. Mnoga državna ograničenja ukinuta su pred federalnim sudovima - uključujući zabrane abortusa prije otkucaja srca i zakone koji su otežavali rad klinikama za abortus - na osnovu slabijih standarda iz slučaja Kejsi.

Obećanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da će za vrijeme svog mandata imenovati federalne sudije koji su protiv abortusa - te odluka da imenuje tri konzervativne sudije Vrhovnog suda - konačno su omogućili da se ostvari cilj protivnika legalnog prekida trudnoće: poništavanje presuda u slučajevima Rou i Kejsi.

Pristup abortusu je bio ograničen i prije presude u petak, zbog niza zakona usvojenih širom SAD. Države, u kojima republikanci imaju vlast, imaju veće restrikcije od onih gde su demokrate na vlasti. Najveća ograničenja su na srednjem zapadu i jugu Amerike.

U 13 država su usvojeni zakoni kojim se strogo ograničava pristup abortusu. Stupiće na snagu uskoro nakon presude Vrhovnog suda, s obzirom na to da je samo potrebno da to potvrdi državni sekretar za pravosuđe ili je neophodna neka druga mjera državnih zvaničnika.

U devet američkih država postoje zakoni usvojeni prije presude u slučaju Rou protiv Vejda, koji nikada nisu u potpunosti ukinuti, a kojima se značajno ograničava ili zabranjuje pristup abortusu. Ukupno, u gotovo polovini američkih država će biti ograničen pristup abortusu kroz niz mjera kao što su zabrana prekida trudnoće od šeste nedelje - prije nego što mnoge žene i znaju da su trudne - te ograničavanje razloga za odobravanje abortusa, kao što je zabrana prekida trudnoće u slučaju anomalija kod fetusa.

U međuvremenu, u 16 država i u prijestonici Washingtonu zaštićeno je pravo na abortus na više načina, državnim statutima, ustavnim amandmanima ili odlukama državnih vrhovnih sudova. U državama, koje ograničavaju pristup abortusu, potezi trudnica još ne podliježu krivičnom gonjenju. Umjesto toga, klinikama se prijeti građanskim ili krivičnim akcijama, uključujući i gubitak dozvole za rad.

Neke države pak postaju "bezbjedna utočišta", gdje ljudi mogu da dođu i imaju legalan pristup abortusu. Odluka suda mogla bi da podstakne i akciju na federalnom nivou. U Predstavničkom domu američkog Kongresa usvojen je prijedlog zakona koji štiti zdravstvene radnike i trudnice koje žele abortus, ali su republikanci u Senatu blokirali njegovo usvajanje u tom tijelu.

Predsjednik Joe Biden bi mogao da donese uredbu kojom bi federalnim agencijama naložio da razmotre postojeće propise da bi se pristup abortusu osigurao u što je više mjesta. Republikanci u Kongresu mogli bi da razmatraju zabrane abortusa širom zemlje. Svi ti napori bi vjerovatno bili neuspješni, ali bi mogli da izazovu zabunu među ranjivim kategorijama stanovništva.

Istraživanja pokazuju da se abortusi vrše bez obzira na to da li su legalni ili ne, ali u zemljama gdje je pristup abortusu ograničen ili je on nelegalan, žene trpe negativne zdravstvene posljedice kao što su infekcije, prekomerno krvarenje ili perforacije materice.

Međutim, od 2020. godine prekid trudnoće uzimanjem pilula je najuobičajeni metod u SAD, a taj trend ubrzala je pandemija koronavirusa. Mnoge države, koje ograničavaju abortus, sada pokušavaju da spriječe i prekid trudnoće pomoću medikamenata.

Odlukom Vrhovnog suda o ukidanju prava koje je bilo priznato 50 godina, Sjedinjene Države su sada u manjini zemalja, od kojih se sada većina kreće ka liberalizaciji.

Vrhovni sud SAD-a poništio historijsku presudu o abortusu

Ukinuta presuda Roe vs Wade
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

U dugo očekivanom potezu, američki Vrhovni sud odbacio je pola stoljeća staru presudu kojom je utvrđeno ustavno pravo na pobačaj, ostavljajući državama da odluče hoće li dopustiti postupak ili ne.

Odluka konzervativne većine visokog suda u petak uslijedila je manje od dva mjeseca nakon što je rani nacrt odluke procurio na web-stranicu s vijestima, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje aktivista za prava na pobačaj.

Iako poništenje presude visokog suda iz 1973. u slučaju poznatom kao Roe protiv Wadea i zasebnom predmetu pod nazivom Planirano roditeljstvo protiv Caseyja ne nameće zabranu pobačaja, njegov pravni učinak će se gotovo odmah proširiti zemljom.

Guttmacher Institute, istraživačka skupina za izbor, procjenjuje da će 26 država, uglavnom na jugu i srednjem zapadu, zabraniti pobačaj nakon ukidanja postupka Roe protiv Wakea. To bi moglo prisiliti milione žena koje traže pobačaj da putuju u države u kojima su zaštićena prava na pobačaj.

Presuda Vrhovnog suda donesena je u pomno promatranom slučaju koji uključuje zakon Mississippija koji zabranjuje gotovo sve pobačaje nakon 15. sedmice trudnoće, nekoliko sedmica prije granične faze utvrđene u slučaju Roe protiv Wadea.

Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)
Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)

Jackson Women's Health Organization, jedina klinika za pobačaje u Mississippiju, osporila je zakon iz 2018. na saveznom sudu, tvrdeći da bi to prekršilo gotovo 50 godina presedana Vrhovnog suda.

Nakon što su dva niža suda stala na stranu klinike, država Mississippi, uz potporu 25 drugih država pod kontrolom republikanaca, obratila se Vrhovnom sudu, tražeći od sudaca da ponište i Roea i Caseyja. Njihova peticija tvrdi da "ništa" u ustavu "ne podržava pravo na pobačaj".

Složilo se šest sudaca sudoa, koje su sve imenovali predsjednici republikanci.

"Ustav ne spominje pobačaj i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom, uključujući... Zakonski postupak 14. amandmana", napisao je konzervativni sudac Samuel Alito u mišljenju većine

14. amandman kaže da nijedna država ne može "lišiti bilo koju osobu života, slobode ili imovine bez odgovarajućeg pravnog postupka".

Na tu se odredbu posljednjih desetljeća pozivao Vrhovni sud kako bi potvrdio prava koja nisu izričito spomenuta u Ustavu, poput prava na istospolne brakove. Ali Alito je tvrdio da "svako takvo pravo mora biti 'duboko ukorijenjeno u povijest i tradiciju ove nacije'."

Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)
Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)

"Pravo na pobačaj ne spada u ovu kategoriju", napisao je u nacrtu koji je procurio.

Umjesto Vrhovnog suda, države bi trebale odlučiti hoće li dopustiti ili zabraniti pobačaj, stoji u mišljenju.

Trojica liberalnih sudaca, kojima se pridružio konzervativni glavni sudac John Roberts, nisu se složila.

FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.
FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.

Malo je pitanja u Americi koja izaziva podjele kao pobačaj. Posljednjih 50 godina američki konzervativci, vođeni željom da zaštite nerođeni život, vodili su kampanju protiv presude Roe protiv Wadea o pobačaju. Ali nedostajalo im je glasova na visokom sudu da ga ponište.

To se promijenilo nakon što je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. i postavio tri suca protiv pobačaja u Vrhovni sud. To je konzervativcima dalo veliku većinu od 6-3 na moćnom sudu, što je povećalo vjerovatnost da će konzervativni suci poništiti presudu o pobačaju.

Općenito, Vrhovni sud slijedi načela utvrđena u svojim prethodnim presudama, doktrinu poznatu kao stare decisis. Suci protivnici su napisali da je presuda prekršila ovaj dugogodišnji pravni propis.

Ali Alito je rekao da postoje okolnosti u kojima presedan ima i može se poništiti. U značajnoj presudi iz 1954., na primjer, Vrhovni je sud poništio odluku iz 1896. koja je legalizirala rasnu segregaciju u Sjedinjenim Državama, primijetio je Alito.

Alito je napisao da je sudska presuda ograničena na pobačaj i da neće utjecati na druga prava. Ali liberalni kritičari ove odluke brinu se da će odluka otvoriti vrata ukidanju drugih prava koje priznaje Vrhovni sud.

"Ako poništite zakon na temelju temeljnog neslaganja s pravnim obrazloženjem koji ga podupire, isti tačni argumenti omogućit će poništavanje druge odluke", rekla je Caroline Fredrickson, profesorica prava na Sveučilištu Georgetown i viša suradnica na Sveučilištu Georgetown iz lijevo orijentiranog Brennan Center for Justice.

Presuda je donesena manje od dva mjeseca nakon što je prvobitni nacrt mišljenja procurio na stranicu s političkim vijestima, što je izazvalo i pohvale i kritike u političkom spektru.

Dok su aktivisti i političari protiv pobačaja pozdravili nacrt mišljenja kao "pobjedu za ljudski život", njihove liberalni kolege osudili su ga kao napad na reproduktivna i druga prava na privatnost.

U iščekivanju presude, države diljem zemlje, ovisno o ideološkim sklonostima svojih zakonodavnih tijela, mijenjaju svoja pravila o pobačaju.

U konzervativnim državama, uz donošenje takozvanih "zakona o pokretaču" osmišljenih da stupe na snagu nakon što Roe bude poništen, zastupnici su krenuli u pooštravanje ograničenja pobačaja, a Oklahoma je u martu donijela zakon koji zabranjuje pobačaj u bilo kojem trenutku tokom trudnoće.

Sa svoje strane, politički liberalnije države odgovorile su donošenjem zakona za proširenje pristupa pobačaju, a neke države razmatraju zakone koji bi medicinskim sestrama omogućili provođenje postupka.

Sudska presuda dolazi unatoč rastućem javnom prihvaćanju pobačaja. Gallupova anketa provedena nakon što je nacrt sudske odluke procurio u maju pokazala je da se 55% Amerikanaca identificiralo kao "za izbor", što je najviša razina takvog osjećaja od sredine 1990-ih.

Ipak, pobačaj ostaje pitanje političkih podjela koje će vjerojatno živjeti i nakon Roeove smrti. Skupine za prava na pobačaj spremaju se osporiti nove državne zabrane i ograničenja na državnim sudovima, što dovodi do dugotrajnih pravnih bitaka.

"Dio problema je u tome što morate pronaći neke zaštite unutar državnih ustava kako biste pokrenuli ove slučajeve", rekla je Elizabeth Nash, analitičarka državne politike za Guttmacher Institut.

Komplicirajući napore da se ospori državne zabrane pobačaja, četiri države -- Alabama, Louisiana, Tennessee i Zapadna Virginia -- donijele su ustavne amandmane koji kažu da državni ustav ne priznaje pravo na pobačaj, istaknuo je Nash. U dvije druge -- Kansasu i Kentuckyju -- birači bi trebali glasati o tom pitanju kasnije ove godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG