Najnovije
Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma
Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.
Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.
Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.
"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.
Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.
"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.
U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".
Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.
"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.
"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.
Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.
Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.
"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.
"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.
Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.
"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".
Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.
"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."
Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".
"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.
Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.
On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".
"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.
Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.
"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.
On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".
Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.
"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.
Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.
Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.
See all News Updates of the Day
Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.
„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.
Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.
„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.
U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.
„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.
U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.
Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.
Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca
Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.
Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.
"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.
Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.
Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.
Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.
Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.
Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.
Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".
Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.
SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja
Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.
Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.
Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.
Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.
Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.
Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.
Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.
Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.
Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.
Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.
Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.
U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.
Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.
Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.
"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.
Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.
Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.
Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.
"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.
Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.
Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.
Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.
Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
