Najnovije
Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma
Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.
Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.
Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.
"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.
Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.
"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.
U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".
Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.
"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.
"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.
Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.
Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.
"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.
"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.
Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.
"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".
Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.
"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."
Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".
"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.
Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.
On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".
"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.
Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.
"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.
On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".
Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.
"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.
Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.
Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
