Linkovi

Najnovije

Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma

Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)
Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.

Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.

Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.

"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.

Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.

"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.

U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".

Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.

"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.

"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.

Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.

"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.

"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.

Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.

Državni sekretar Antony Blinken
Državni sekretar Antony Blinken

"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".

Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.

"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."

Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".

"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.

Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.

On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".

"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.

Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.

"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.

On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".

Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.

"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.

Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.

Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Zelenski i Netanyahu zahvalni Predstavničkom domu američkog Kongresa na usvajanju zakona o pomoći

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zahvalnost američkom Predstavničkom domu zbog usvajanja prijedloga zakona o pomoći Ukrajini.

„Zahvalan sam Predstavničkom domu Sjedinjenih Država, objema strankama i predsjedavajućem Mikeu Johnsonu”, objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ukrajinski predsjednik istakao je da će prijedlog zakona, koji treba da usvoji američki Senat i potpiše predsjednik Joe Biden, spriječiti širenje rata, spasiti hiljade života i pomoći Ukrajini i Americi da budu još jače.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je da će usvajanje prijedloga zakona o paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu dodatno produbiti krizu svijetu.

„Vojna pomoć režimu u Kijevu predstavlja direktno sponzorisanje terorističkih aktivnosti. Kada je riječ o Tajvanu - radi se o miješanju u unutrašnja pitanja Kine. U vezi sa Izraelom značiće produbljivanje ekskalacije i jačanje tenzija u regionu”, objavila je Zaharova na Telegramu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio je Predstavničkom domu Kongresa na usvajanju prijedloga zakona o pomoći Izraelu.

„Upravo je velikom većinom usvojen predlog zakona o pomoći koji pokazuje snažnu dvostranačku podršku Izraelu i brani zapadnu civilizaciju. Hvala prijatelji, hvala Ameriko!”, objavio je Netanyahu na društvenij mreži X.

Američka vojna pomoć saveznicima dala bi američkoj odbrambenoj industriji potrebnu podršku

Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.
Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.

Podrška ukrajinskoj i izraelskoj vojsci povećala je pritisak na američku odbrambenu industriju. Fabrike širom zemlje proizvode oružje i municiju tempom što nije viđeno decenijama.

Ali analitičari upozoravaju da odbrambena industrija ne drži korak sa kompleksnim prijetnjama - od ruske agresije u istočnoj Evropi, do napada iranskih ekstremista u Crvenom moru.

Mackenzie Eaglen, iz Američkog Instituta Enterprise, kaže da "mornarica ispaljuje više projektila Tomahawk za nedjelju dana nego što je ukupno kupila prošle godine".

"To je vrsta mirovne proizvodnje koja mora da se preokrene kroz dodatak budžetu za nacionalnu bezbjednost", kaže ona.

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojila je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

"50 milijardi dolara od toga će biti izdvojeno za našu industrijsku bazu. Ovdje je riječ i o našoj nacionalnoj bezbjednosti i industrijskoj bazi. Ali Ukrajina nije važna samo za Evropu. Važna je i za cijeli svijet", objasnio je sekretar za odbranu Lloyd Austin.

Svijet u kojem Kina posmatra kako Sjedinjene Države i njeni saveznici reaguju na pritisak.

Analitičarka Eaglen ističe da "Peking umije da broji. Znaju koliko raketa kupujemo ili proizvodimo godišnje, a to sigurno nije dovoljno da spriječimo rat u Aziji".

Kina je zaprijetila da će preuzeti kontrolu nad Tajvanom silom ako bude potrebno, što je potez koji bi mogao da izazove nestabilnost širom Pacifika. I demokrate i republikanci u Senatu pozivaju Predstavnički dom da glasa o dodatnoj finansijskoj pomoći.

Par iz Ukrajine ponovo skupa nakon povratka iz ruskog zarobljeništva

Illija Muzika (29) i Alina Panina (27), ukrajinski graničari i bivši ratni zarobljenici igraju se sa njenim psom Roksi, nakon što su oboje pušteni iz zatočeništva, 23. januara 2024. (Foto: Reuters/Valentyn Ogirenko)
Illija Muzika (29) i Alina Panina (27), ukrajinski graničari i bivši ratni zarobljenici igraju se sa njenim psom Roksi, nakon što su oboje pušteni iz zatočeništva, 23. januara 2024. (Foto: Reuters/Valentyn Ogirenko)

Kada je Ilija Muzika, 29-godišnji čuvar granice u južnom ukrajinskom gradu Marijupolju, zarobljen, nedugo nakon ruske invazije punog obima, bojao se da više nikada neće vidjeti svoju vjerenicu.

Alina Panina je, bez njegovog znanja, također odvedena kao ratna zarobljenica, nekoliko sedmica kasnije, u istom gradu. Sada se par konačno ponovo spojio i počinje da obnavlja svoje živote u zapadnoj Ukrajini.

"Nisam znao da li je bila ili je još uvijek u zarobljeništvu", rekao je Muzika koji je pristao da sa Reutersom podijeli svoju neobičnu priču.

"Toliko sam razmišljao da me je to učinilo anksioznim", prisjetio se vremena provedenog u ruskom zarobljeništvu. "Mora da sam je hiljadu puta sahranio svojoj glavi."

Muzika i Panina su zajedno od 2019. godine, a upoznali su se na poslu. Godine 2021. poslani su u prometnu komercijalnu luku u Marijupolju kao voditelji pasa, pregledavajući teret sa svojim španijelima, Džesi i Sonja.

Kada je Rusija izvršila invaziju prije skoro dvije godine, njene snage su brzo opkolile Marijupolj, razorivši veliki dio grada i pretvorivši ga u do tada najsmrtonosnije bojno polje u tom sukobu.

Panina i Muzika su rekli da su uzeli oružje i uputili u fabriku Azovmaš da je brane, ali su razdvojeni 10. aprila kada je ona prebačena na novu lokaciju, povevši oba psa sa sobom.

Dva dana kasnije, Muziku su zarobili Rusi, a on nije znao za sudbinu svoje partnerke.

Panina je završila u gigantskoj čeličani Azovstal u Marijupolju, gdje su ukrajinske trupe postavile poslednje uporište u borbi protiv Rusa. Nakon što im je predsjednik Volodimir Zelenski naredio da se predaju - i ona je zarobljena 17. maja.

Govoreći pored Muzike u njihovoj kući u Novovolinsku, na krajnjem zapadu Ukrajine, 27-godišnjakinja je rekla da je tada odvojena od muških boraca, kao i od dva španijela. Reuters nije mogao nezavisno provjeriti njihove verzije događaja.

"Kada su me vodili u Rusiju, prošli smo pored mjesta gdje su držani psi i oni su lajali dok sam odlazila. To je bio posljednji put da sam ih čula", prisjeća se Panina.

Glad pa sreća

Panina je rekla da su je nekoliko puta selili po Rusiji i okupiranoj Ukrajini. Rusko postupanje opisala je kao grubo i prisjetila se kako su joj otmičari lagali, rekavši da je poražena Ukrajina podijeljena između Moskve i Evrope.

Alina Panina i Ilija Muzika tokom intervjua za Reuters.
Alina Panina i Ilija Muzika tokom intervjua za Reuters.

Panina je puštena na slobodu u južni region Zaporožje u oktobru 2022. godine, ne znajući šta se dogodilo Muziki.

On je oslobođen više od godinu dana kasnije, 3. januara 2023.

Muzika kaže da je držan u ruskom kampu, čiju lokaciju ne zna, gdje je smršao jer nije bio pravilno hranjen.

Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar o pričama Muzike i Panine.

Ukrajinske vlasti procjenjuju da je oko 8.000 Ukrajinaca, kako civila tako i vojnika, u zarobljeništvu u Rusiji. Kažu da je do sada organizovano oko 50 razmjena u kojima je učestvovalo oko 3.000 ljudi, uglavnom pripadnika oružanih snaga.

Moskva ne daje ukupne cifre o broju Rusa koje Ukrajina drži u zarobljeništvu.

Nakon što je Muzika oslobođen, njegovo prvo pitanje ocu bilo je gdje je Panina. Prisjećajući se trenutka kada mu je rečeno da se vratila kući prije više od godinu dana, rekao je: "Bio sam izvan sebe, preplavljen emocijama."

Par se ponovo sreo u Kijevu.

"Čekali smo toliko dugo da progovorimo, da se zagrlimo, da razgovaramo", kaže Panina. "Bili smo tako sretni."

Muzika i Panina su odlučili da odlože svoje vjenčanje koje je prvobitno bilo zakazano za mart 2022. godine, jer je njemu potrebno više vremena za oporavak.

Imaju novog španijela, Roksi - psa tragača koji radi sa Paninom na njenom novom poslu carinskog čuvara u zapadnom gradu Lutsku.

Dvije osobe ubijene u pucnjavi u Memphisu

Arhiv - Policija Memphisa
Arhiv - Policija Memphisa

Dvije osobe su ubijene, 14 je povređeno, u pucnjavi u Memphisu u Sjedinjenim Američkom Državama.

Lokalna policija saopštila je da se incident dogodio na zabavi za stanovnike jednog kvarta.

Troje povrijeđenih prevezeno je u bolnice u kritičnom stanju, dok je 11 osoba u bolnice prebačeno privatnim vozilima, navela je policija Memphisa.

Dodaje se da je zabava rganizovana bez dozvole i da je prisustvovalo između 200 i 300 ljudi.

Predstavnički dom Kongresa usvojio prijedlog zakona za pomoć Ukrajini

Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)
Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojila je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

On je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.

„Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama”, saopštio je američki predsjednik.

Od ukupnih 95 milijardi dolara, 60,84 milijarde namijenjene su Ukrajini. U nju je uračunato i 23,2 milijarde za popunu zaliha američkog naoružanja, izvijestila je agencija Reuters.

Njihova količina je smanjena, pošto su korišyene za snabdijevanje Ukrajine tokom blokade paketa pomoći u donjem domu Kongresa - koji je pod kontrolom republikanaca.

Za Izrael je predviđeno 26,38 milijardi dolara, od kojih će 9,1 milijarda biti iskorištena za obezbjeđivanje humanitarne pomoći stanovništvu ugroženom konfliktom u Gazi.

Za područje Indo-pacifika planirano izdvajanje iznosi 8,12 milijardi dolara.

Članovi Predstavničkog doma imali su prethodna tri dana da razmotre predloženi zakon i ulože amandmane prije planiranog glasanja.

Pitanje bezbjednosti na granici biti predmet odvojenog zakonskog prijedloga – čime se smatra da je predsjedavajući Predstavničkom domom, republikanac Mike Johnson, izašao u susret konzervativnijim krugovima.

Prema tumačenjima u američkoj javnosti, podrška demokrata zakonskim predlozima u Predstavničkom domu bila je od suštinskog značaja – imajući u vidu tanku većinu republikanaca u Predstavničkom domu (218:213), kao i oštro protivljenje njihove tvrdokornije struje.

Među njima su najglasniji bliski saradnici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je skeptičan u vezi sa pomoći Ukrajini. Trump je osvojio dovoljan broj stranačkih glasova potreban za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru.

Neki od njih, najavljivali su mogućnost smjene Mikea Johnsona sa pozicije predsjedavajućeg – ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen.

Međutim, Johnson je poručio da neće dozvoliti da prijetnje utiču na njega – rekavši da je podrška Ukrajini od ključne važnosti.

„Mogao bih da donesem sebičnu odluku. Međutim, radim ono što vjerujem da je ispravna stvar”, rekao je on.

Ukrajina se već treću godinu nalazi na meti brutalne ruske agresije.

Primedbi ima i na ljevici – usljed zabrinutosti zbog pomoći Izraelu tokom kampanje protiv ekstremista Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.

Sa te strane poziva se na strožiju kontrolu distribucije američkog naoružanja i novca poreskih obveznika u okolnostima, kako upozorava dio međunarodne javnosti, razornih posljedica izraelskih napada po civilno stanovništvo u području Gaze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG