Linkovi

Najnovije

Rastu tenzije oko budućnosti prava na abortus u SAD

Žena u liječničkoj uniformi drži poster na kojem piše "Abortus je zdravstvena zaštita" dok zagovornici prava na abortus i demonstranti protiv abortusa demonstriraju ispred Vrhovnog suda SAD-a, srijeda, 1. decembra 2021., u Washingtonu. (AP Photo/Andrew Harnik)
Žena u liječničkoj uniformi drži poster na kojem piše "Abortus je zdravstvena zaštita" dok zagovornici prava na abortus i demonstranti protiv abortusa demonstriraju ispred Vrhovnog suda SAD-a, srijeda, 1. decembra 2021., u Washingtonu. (AP Photo/Andrew Harnik)

Budućnost prava na abortus neizvjesna je u SAD-u, jer se očekuje da će Vrhovni sud u junu razmotriti ovo pitanje. Teksas je od septembra zabranio abortus nakon šest sedmica.

Pjesnikinja Amy nedavno je abortirala. I to nije bio lak zadatak. Razvedena majka trogodišnjeg djeteta rekla je da je jedva imala vremena za razmišljanje kada je shvatila da je trudna - jer je u Teksasu.

"Da sam imala malo više vremena, da malo smanjim pritisak - možda bih donijela drugačiju odluku. Nikada nećemo saznati", rekla je.

U septembru je država donijela najrestriktivniji zakon o abortusu u SAD-u. Amy, koja je odbila da navede svoje prezime, znala je da ima samo nekoliko dana da donese odluku, pronađe mjesto gdje će uraditi abortus i da to završi.

"Mislim da nisam ni dobila rezultate testa na trudnoću, a već sam guglala gdje da uradim abortus u Teksasu, samo da bih imala opciju", rekla je.

Njeno iskustvo u Teksasu moglo bi uskoro postati realnost za više žena u SAD.

Očekuje se da će Vrhovni sud odlučiti o slučaju abortusa u junu koji bi mogao potaknuti talas ograničenja prava na abortus u cijeloj zemlji.

Zabrinuti zagovornici prava na abortus ukazuju na život u Teksasu prema novom zakonu, gdje je pobačaj nezakonit nakon što se otkriju otkucaji srca fetusa, što je oko šest sedmica trudnoće za većinu žena.

Zakon, takođe, donosi mogućnost tužbe za svakoga ko pomogne ženi da abortira nakon šest sedmica.

Realnost za većinu žena je da je rok još kraći. Kada je Amy izostala menstruacija, dvije nedjelje nakon seksa, smatralo se da je trudna četiri i po do pet nedjelja, pošto se trudnoća računa od prvog dana posljednje menstruacije žene. Amy je imala manje od nedjelju dana, ali je poslije više telefonskih poziva uspjela da zakaže termin u klinici.

"Nisam imala vremena ni da procijenim svoje misli, osjetila sam kako sat otkucava", rekla je.

Za aktiviste koji su protiv abortusa, ovo vremensko ograničenje je veliki korak u ispravnom smjeru.

"Naš cilj je da napravimo društvo u kojem nijedna žena ne bi ni razmišljala o abortusu, jer smatra da nema alternativa. Imamo ogromne alternative", rekao je Joe Pojman, osnivač Alijanse za život u Teksasu.

Umjesto da traže abortus, Pojman želi da trudnice posjete skoro 200 kriznih centara za trudnoću u Teksasu, gdje, kako kaže, mogu naći podršku.

Brittany Green-Benningfield, koja vodi Resursni centar za trudnoću Pflugerville, rekla je da takve grupe nude razne resurse za trudnice.

"Ovo je naš butik za bebe za naše mame", rekla je dok je nudila obilazak centra. "Kada dođu na časove kod nas, ovdje dobiju priliku da kupuju. Kroz časove ostvaruju bodove, a onda mogu da uzmu šta im treba. Imamo licenciranu sonografkinju i ona radi ultrazvuke za sve naše klijentkinje koje dođu. Našim mamama omogućavamo da prvi put vide svoju bebu."

Centri, takođe, pomažu ženama da zakažu preglede kod doktora i nude stvari poput sačuvane robe dok dijete ne napuni dvije i po do tri godine. Pojman je rekao da je sve to veliki korak u pravom smjeru, ali da je potrebno još mnogo posla.

"Iako se broj abortusa značajno smanjio i žene više traže agencije koje nude alternativu abortusima, u Teksasu se još uvijek dešavaju desetine hiljada abortusa", rekao je.

Na neki način, iskustvo koje je imala Amy je bilo najbolji scenario za nekoga ko traži abortus u Teksasu. Znala je zakon, znala je da mora brzo reagovati i imala je resurse da izvrši abortus i eventualno otputuje van države, ako bude potrebno. To nije slučaj sa siromašnijim ženama koje su najviše oštećene zakonom, kažu zagovornici prava na abortus.

Sarah Wheat, portparolka Planiranog roditeljstva, rekla je da vidi prepreke sa kojima se žene mogu suočiti.

"Kada saznaju da su trudne i budu obaviještene da im zakon Teksasa onemogućava pristup abortusu, upravo ovdje gdje već sjede u našem domu zdravlja, to je previše, prepreke su prevelike, bilo da nemaju pristup prevozu ili ne mogu da izostanu s posla ili nemaju nekog ko bi brinuo o njihovoj djeci. To je potpuno van domašaja“, rekla je ona.

U svakom mjesecu između septembra i decembra, 1.400 žena u Teksasu otišlo je iz države radi abortusa, prema Univerzitetu Teksasa. To je više od 4.000 žena. Mnogi drugi koji su propustili rok naručili su tablete za abortus putem interneta, koje nose rizike kada se ne uzimaju pod medicinskim nadzorom.

Amy je rekla da je to brine.

"Žene će abortirati", rekla je. "One su to radile vjekovima, čak i kada su abortusi bili potpuno ilegalni, i tako su žene umirale od abortusa. Dakle, ako im oduzmete ovu odluku, na kraju samo oduzimate živote ženama."

See all News Updates of the Day

EU novim sankcijama gađa ruski plinski sektor

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU

Države Europske unije potpisale su 20. juna novi paket sankcija protiv Rusije koji po prvi put cilja na njezin unosan sektor ukapljenog prirodnog plina (LNG), rekli su dužnosnici.

Nove mjere, koje bi se trebale službeno usvojiti u ponedjeljak, usmjerene su na daljnje gušenje ratnih napora ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine, piše AFP.

"Ovaj težak paket dodatno će uskratiti Rusiji pristup ključnim tehnologijama", napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na X.

"Rusiju će lišiti daljnjih prihoda od energije i uhvatiti se u koštac s Putinovom flotom u sjeni i bankovnom mrežom u sjeni u inozemstvu", navela je Von der Layen.

Diplomati su rekli da najnovije sankcije, koje su 14. runda koju je EU nametnula Moskvi od početka pune invazije 2022. godine, uključuju zabranu prekrcaja ruskog LNG-a preko Europe.

Oni ne uključuju zabranu kupovine ruskog LNG-a od strane zemalja EU-a.

Europske luke su važne za Rusiju budući da kontinent nudi ključnu rutu za izvoz LNG-a iz zaleđenih arktičkih luka na azijska tržišta u zimskim mjesecima.

Luke u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj glavne su točke za isporuke LNG-a s ruskog sibirskog poluotoka Jamal.

Belgijska luka Zeebrugge i francuska luka Montoir posebno su važna čvorišta za ponovni izvoz u zemlje poput Kine, Tajvana ili Turske.

U paket su također uključene mjere čiji je cilj otežati Rusiji korištenje "flote u sjeni", plovila nejasnog podrijetla kako bi zaobišla sankcije EU-a na rusku sirovu naftu.

EU osim toga pogađa moskovski SPFS bankovni sustav za razmjenu poruka, koji Rusija koristi kako bi pokušala ublažiti utjecaj što ju je Zapad odsjekao od globalnog sustava financijskog prijenosa SWIFT.

Dogovor o najnovijem paketu sankcija kočila je Njemačka jer je tražila ublažavanje obveza tvrtki iz EU-a kako bi se spriječio ponovni izvoz njihovih sankcioniranih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja.

EU nastoji obuzdati protok robe koja se može koristiti na bojnom polju, poput mikročipova, kroz zemlje uključujući bivše sovjetske države koje su susjedne Rusiji, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate.

Diplomati su rekli da je još nekoliko kineskih tvrtki optuženih za pomaganje ruskoj vojsci također dodano na crnu listu koja sprječava tvrtke iz EU da trguju s njima.

Ograničenja su također postavljena političkim strankama, think tankovima i medijskim pružateljima usluga koji primaju novac od Rusije, kako bi se pokušalo obuzdati navodno miješanje Moskve, piše AFP.

PIC: Entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, RS nije potpisnica Daytona

Photo: OHR
Photo: OHR

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sastali su se u Sarajevu kako bi procijenili prilike koje se tiču Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Dvodnevna sesija bila je fokusirana na ključne šanse i izazove s kojima se BiH suočava.

"Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) podsjeća sve strane na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir, sve njegove anekse i odluke visokog predstavnika. Upravni odbor još jednom potvrđuje svoje neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta. Upravni odbor ponavlja da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH", oglašeno je nakon sastanka Odbora u Sarajevu 20. juna.

Upravni odbor podsjetio je vlasti u BiH da je "Ustav BiH sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir i da su odluke Ustavnoga suda BiH konačne i obavezujuće i moraju se provoditi."

"UO PIC-a očekuje od organa vlasti BiH da bez daljeg odlaganja usvoje državni budžet za 2024. godinu, koji mora na adekvatan način podržati sposobnost svih državnih institucija da pravilno funkcioniraju i ispunjavaju svoje ustavne i zakonske obaveze, uključujući i one koje proizlaze iz procesa evroatlantskih integracija.

UO PIC-a naglašava da su pošteni i transparentni izbori od suštinskog značaja za funkcionalnu demokratiju i poziva sve aktere u BiH da osiguraju nesmetano provođenje lokalnih izbora 6. oktobra 2024. godine. UO PIC-a poziva građane BiH da iskoriste svoje ustavno i demokratsko pravo i glasaju na izborima, koji bi se trebali održati uz povećan nivo transparentnosti i integriteta. UO PIC-a pozdravio je izlaganje dr. Irene Hadžiabdić, predsjednice Centralne izborne komisije BiH, o pripremama za lokalne izbore, te je pohvalio aktivnosti i još jednom izrazio svoju snažnu podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Predstavnici EU, OSCE-a i SAD-a informirali su UO PIC-a o pilot projektima koji imaju za cilj poboljšanje integriteta i efikasnosti izbornog procesa.

UO PIC-a je razgovarao o općem političkom ambijentu u BiH, uz obraćanje potpredsjednika RS Ćamila Durakovića o najnovijim dešavanjima u entitetu RS, uključujući i trenutnu situaciju u Srebrenici.

UO PIC-a najoštrije osuđuje flagrantne napade vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS) na Opći okvirni sporazum za mir, ustavni i pravni poredak BiH, te njen suverenitet i teritorijalni integritet. Suverenitet pripada Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, čiji je teritorijalni integritet zagarantiran Općim okvirnim sporazumom za mir. Entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države, oni postoje isključivo na osnovu Ustava BiH i nemaju nikakav vlastiti suverenitet. Stoga, UO PIC-a poziva vladajuću koaliciju u RS da obustavi sve aktivnosti koje podrivaju državu, njene organe vlasti i njen multietnički karakter. UO PIC-a ponavlja da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente za osiguranje poštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir.

UO PIC-a je također pojasnio da Republika Srpska nije potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir. Strane u Sporazumu obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i da će u potpunosti poštovati i promovirati ispunjavanje obaveza preuzetih aneksima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i njen Ustav.

UO PIC-a je primio k znanju činjenicu da je iz procedure u Narodnoj Skupštini RS povučen Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija te izražava žaljenje zbog negativnog efekta i štete koju je ovaj nacrt zakona već proizveo kada su u pitanju prostor za građansko djelovanje, sloboda udruživanja i sloboda izražavanja. UO PIC-a dalje poziva vlasti RS da povuku odluku o kriminalizaciji klevete, kao i da obustave sve aktivnosti koje ugrožavaju politički pluralizam, slobodu medija, slobodu govora i prostor za civilno društvo, te stigmatiziraju manjine. Ovakvom postupanju nije mjesto u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa višestruko istaknutim opredjeljenjem rukovodstva RS da radi na napretku cijele zemlje ka evropskim integracijama.

UO PIC-a poziva vlasti u FBiH da brzo izvrše preostala imenovanja u Ustavni sud FBiH i u regulatorna tijela, te da usvoje i provedu zakone koji osiguravaju veću transparentnost i integritet javnih funkcija, suzbijaju korupciju i podržavaju ekonomski rast. Ovi koraci su neophodni za dalje unapređenje funkcionalnosti entiteta.

UO PIC-a oštro osuđuje besprimjerne pritiske na pravosuđe, posebno na Ustavni sud BiH. UO podsjeća institucije RS da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te da su entiteti dužni da se u potpunosti pridržavaju Ustava i odluka institucija Bosne i Hercegovine. UO PIC-a pozdravlja imenovanje jednog suca u Ustavni sud BiH od strane Predstavničkog doma FBiH i poziva Narodnu skupštinu RS-a da brzo izvrši imenovanje dva suca kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH u cilju osiguranja njegovog efikasnog funkcioniranja.

Nadalje, napadi na visokog predstavnika i podrivanje njegovih aktivnosti ozbiljno utiču na provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir. UO PIC-a poziva na hitno napuštanje politike RS o nepriznavanju i nesuradnji sa visokim predstavnikom. UO PIC-a upozorava da je poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH obaveza i očekuje od vlasti RS-a da konstruktivno surađuju sa visokim predstavnikom.

UO PIC-a ohrabruje domaće organe da se konstruktivno angažiraju u pronalaženju prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine, što predstavlja ključni element Programa 5+2. Nerješavanje ovog pitanja ozbiljno utiče na investicije i privredni rast države.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 23. maja Rezoluciju o Međunarodnom danu komemoracije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. UO PIC-a poziva sve javne zvaničnike u BiH da okončaju praksu negiranja genocida i da rade zajedno na izgradnji povjerenja i razumijevanja u interesu stabilnosti, mira i prosperiteta BiH.

UO PIC-a poziva sve strane da promoviraju okruženje koje će pogodovati pomirenju, a koje se može graditi samo na istini, miru i pravdi. Svi politički lideri u BiH imaju odgovornost da vode ovaj proces, zasnovan na dijalogu i međusobnom poštovanju. To zahtijeva prihvatanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, odavanje počasti i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, rad na lociranju, pronalasku i identifikaciji nestalih, te istragu i krivično gonjenje osumnjičenih koji su i dalje na slobodi. Dijalog i povjerenje su preduvjeti za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, kao i za održiv ekonomski razvoj.

UO PIC-a pohvaljuje napore gospodina Jonathana Mennutija, prvog zamjenika visokog predstavnika (PDHR) i supervizora za Brčko Distrikt, u radu sa članicama Upravnog odbora na provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, implementaciji Programa 5+2 i kreiranju dinamičnih reformi u Brčko Distriktu. UO PIC-a izražava dobrodošlicu gospodinu Louisu Crishocku, koji će preuzeti ulogu prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt.

UO PIC-a održat će svoj sljedeći redovni sastanak 3. i 4. decembra 2024. godine.

Eksplozija na Cetinju: Dvojica poginulih, troje ranjenih

Cetinje, crime scene after bomb explosion
Cetinje, crime scene after bomb explosion

Dvije osobe su poginule, a tri su povrijeđene, 20. juna na Cetinju kada je aktivirana eksplozivna naprava, saopštila je Uprava policije.

Smrtno su stradali Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, jedan na licu mjesta a drugi je naknadno podlegao povredama, povrdio je načelnik hirurgije u cetinskoj bolnici Predrag Milošević.

Od troje povrijeđenih, četrdesetšestogodišnji Taso Jovanović je prebačen u Klinički centar u Podgorici dok su Desanka Vujović i Mihailo Borozan zadržani u cetinjskoj bolnici.

Eksplozija je odjeknula nakon 9 sati ispred ulaza u Sportski centar koji je u blizini osnovne škole i autobuske stanice.

"Službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne mjere i radnje, a o čemu će javnost biti obaviještena", saopšteno je iz policije.

Na licu mjesta je veliki broj policajaca, a uviđaj je u toku.

Od siline eksplozije popucala su stakla na zgradi Sportskog centra, a otkinuto je i drvo, prenosi RTV Cetinje.

Masovni napad oštetio elektroenergetske objekte Ukrajine

Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.
Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.

Masivan napad ruskih raketa i dronova preko noći oštetio je energetske objekte širom Ukrajine, dan nakon što je ta zemlja najavila nestanke struje zbog nestašica struje u ratu.

Ukrajinski nacionalni dobavljač električne energije Ukrenergo saopštio je u četvrtak rano ujutru da je napad na termoelektranu tokom noći prouzrokovao ozbiljnu štetu i ranio tri radnika.

Oštećena je oprema u objektima u regijama Vinica, Dnjepropetrovsk, Donjeck, Kijev, dodaje se u saopštenju Ukrenerga.

U srijedu je Ukrenergo najavio da će se u cijeloj zemlji primijeniti isključenja struje po rasporedu. Ruski dronovi i raketni udari smanjili su kapacitete Ukrajine za proizvodnju električne energije na polovinu onoga što su bile prošle godine, izjavio je ranije ovog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenski.

U svom svakodnevnom obraćanju, Zelenski je rekao da vladini zvaničnici traže načine da poboljšaju situaciju.

"Pripremamo rješenja koja će osigurati pouzdaniji prolazak grijne sezone i dati ljudima više mogućnosti da prebrode ovaj izuzetno težak period, u smislu nestašica energije", rekao je on.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile pet od devet projektila i svih 27 dronova koje je Rusija lansirala u 10 ukrajinskih regiona tokom napada u četvrtak.

Vojska je saopštila da je Rusija uglavnom ciljala istočnu Ukrajinu, tačnije oblast Dnjepropetrovsk.

Guverner Dnjepropetrovska rekao je da su tri muškarca povrijeđena u napadu, u kojem je oštećeno i sedam kuća.

U Rusiji, guverner južnog Krasnodarskog kraja rekao je da je ukrajinski napad dronom preko noći bio usmjeren na skladišta nafte.

Guverner Venyamin Kondratyev rekao je da je jedna žena ubijena u napadu na grad Slavjansk-na-Kubani.

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Izrael napada centralne logore u Gazi, produbljuje invaziju na Rafah

Ožalošćeni se mole pored tijela Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Khan Younisu, u južnom pojasu Gaze, 19. juna 2024.
Ožalošćeni se mole pored tijela Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Khan Younisu, u južnom pojasu Gaze, 19. juna 2024.

Izraelske snage su tokom noći napale područja u centralnom pojasu Gaze, ubivši tri osobe i ranivši desetine drugih, prema ljekarima, dok su tenkovi produbili svoju invaziju na Rafah na jugu, rekli su stanovnici.

Izraelski avioni pogodili su kuću u kampu Al-Nuseirat, ubivši dvije osobe i ranivši 12 drugih, dok su tenkovi granatirali područja u kampovima Al-Maghazi i Al-Bureij, ranivši mnoge druge ljude, rekli su zdravstveni zvaničnici. Nuseirat, Maghazi i Bureij su tri od osam izbjegličkih kampova u Gazi.

U Deir al-Balahu, gradu prepunom raseljenih ljudi u središnjem pojasu Gaze, u četvrtak je u izraelskom zračnom napadu ubijen jedan Palestinac, a nekoliko drugih ranjeno, rekli su medicinari.

Izraelska vojska saopćila je u srijedu da snage nastavljaju svoje operacije širom enklave ciljajući militante i vojnu infrastrukturu u, kako je opisala, "preciznim aktivnostima zasnovanim na obavještajnim podacima".

Slika koju je izraelska vojska objavila 18. juna 2024. prikazuje vojnike izraelske vojske koji djeluju u Pojasu Gaze usred tekućeg sukoba na palestinskoj teritoriji između Izraela i Hamasa.
Slika koju je izraelska vojska objavila 18. juna 2024. prikazuje vojnike izraelske vojske koji djeluju u Pojasu Gaze usred tekućeg sukoba na palestinskoj teritoriji između Izraela i Hamasa.

Nakon više od osam mjeseci rata u Gazi, izraelsko napredovanje je sada fokusirano na dvije posljednje oblasti koje su njegove snage tek trebale jurišati: Rafah na južnom rubu Gaze i područje oko Deir al-Balaha u centru. Operacije su primorale više od milion ljudi da pobjegne od maja, a velika većina je već raseljena iz drugih dijelova enklave.

U Rafi, u blizini granice s Egiptom, izraelski tenkovi stacionirani duboko u zapadnim i centralnim dijelovima grada pojačali su bombardovanje, prisiljavajući više porodica koje žive u udaljenim obalnim područjima da pobjegnu na sjever. Neki stanovnici kažu da je tempo racije ubrzan u posljednja dva dana.

"Tenkovi su preuzeli kontrolu nad većinom područja u Rafi. Ljudi koji žive pored plaže takođe su počeli da odlaze prema Khan Younisu i centralnim oblastima u strahu zbog nastavka bombardovanja", rekao je Abu Vasim, stanovnik rafaske četvrti Al-Shaboura , koji je napustio svoj dom prije više od nedelju dana kada su tenkovi stigli do centra grada.

Rafah je udomio više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze do 7. maja, kada su izraelske snage počele kopnenu ofanzivu na grad. Vjeruje se da je sada manje od 100.000 ostavljeno.

Nema znakova popuštanja u borbama jer napori međunarodnih posrednika, uz podršku Sjedinjenih Država, nisu uspjeli uvjeriti Izrael i Hamas da pristanu na prekid vatre.

Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da su se borci borili protiv izraelskih snaga protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama, te da su u nekim područjima detonirali unaprijed postavljene eksplozivne naprave protiv vojnih jedinica.

Izraelske vlasti su u četvrtak oslobodile 33 Palestinca koje su izraelske snage zatvorile proteklih mjeseci u različitim područjima enklave. Oslobođeni zatvorenici primljeni su u bolnicu Al-Aqsa u Deir Al-Balahu u centralnom pojasu Gaze nakon što su se žalili na mučenje i maltretiranje od strane izraelskih tamničara.

Izrael negira maltretiranje palestinskih zatočenika. Palestinske i međunarodne grupe za ljudska prava kritizirale su, kako kažu, maltretiranje Izraela prema zatočenicima u Gazi i u više navrata zahtijevale od njega da otkrije gdje se nalaze i informacije o njihovom stanju.

Izraelska kopnena i vazdušna kampanja pokrenuta je kada su militanti predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima.

Ofanziva je ostavila Gazu u ruševinama, usmrtila je više od 37.400 ljudi, prema ministarstvu zdravlja u Gazi pod kontrolom Hamasa, a gotovo cijelo stanovništvo je ostavilo bez krova nad glavom i siromaštvom.

Od jednonedeljnog primirja u novembru, ponovljeni pokušaji da se dogovori prekid vatre su propali, a Hamas je insistirao na prekidu rata i potpunom povlačenju Izraela iz Gaze. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da će pristati samo na privremene pauze i da neće okončati rat dok Hamas ne bude iskorijenjen i taoci ne budu oslobođeni.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG