Linkovi

Najnovije

Rastu tenzije oko budućnosti prava na abortus u SAD

Žena u liječničkoj uniformi drži poster na kojem piše "Abortus je zdravstvena zaštita" dok zagovornici prava na abortus i demonstranti protiv abortusa demonstriraju ispred Vrhovnog suda SAD-a, srijeda, 1. decembra 2021., u Washingtonu. (AP Photo/Andrew Harnik)
Žena u liječničkoj uniformi drži poster na kojem piše "Abortus je zdravstvena zaštita" dok zagovornici prava na abortus i demonstranti protiv abortusa demonstriraju ispred Vrhovnog suda SAD-a, srijeda, 1. decembra 2021., u Washingtonu. (AP Photo/Andrew Harnik)

Budućnost prava na abortus neizvjesna je u SAD-u, jer se očekuje da će Vrhovni sud u junu razmotriti ovo pitanje. Teksas je od septembra zabranio abortus nakon šest sedmica.

Pjesnikinja Amy nedavno je abortirala. I to nije bio lak zadatak. Razvedena majka trogodišnjeg djeteta rekla je da je jedva imala vremena za razmišljanje kada je shvatila da je trudna - jer je u Teksasu.

"Da sam imala malo više vremena, da malo smanjim pritisak - možda bih donijela drugačiju odluku. Nikada nećemo saznati", rekla je.

U septembru je država donijela najrestriktivniji zakon o abortusu u SAD-u. Amy, koja je odbila da navede svoje prezime, znala je da ima samo nekoliko dana da donese odluku, pronađe mjesto gdje će uraditi abortus i da to završi.

"Mislim da nisam ni dobila rezultate testa na trudnoću, a već sam guglala gdje da uradim abortus u Teksasu, samo da bih imala opciju", rekla je.

Njeno iskustvo u Teksasu moglo bi uskoro postati realnost za više žena u SAD.

Očekuje se da će Vrhovni sud odlučiti o slučaju abortusa u junu koji bi mogao potaknuti talas ograničenja prava na abortus u cijeloj zemlji.

Zabrinuti zagovornici prava na abortus ukazuju na život u Teksasu prema novom zakonu, gdje je pobačaj nezakonit nakon što se otkriju otkucaji srca fetusa, što je oko šest sedmica trudnoće za većinu žena.

Zakon, takođe, donosi mogućnost tužbe za svakoga ko pomogne ženi da abortira nakon šest sedmica.

Realnost za većinu žena je da je rok još kraći. Kada je Amy izostala menstruacija, dvije nedjelje nakon seksa, smatralo se da je trudna četiri i po do pet nedjelja, pošto se trudnoća računa od prvog dana posljednje menstruacije žene. Amy je imala manje od nedjelju dana, ali je poslije više telefonskih poziva uspjela da zakaže termin u klinici.

"Nisam imala vremena ni da procijenim svoje misli, osjetila sam kako sat otkucava", rekla je.

Za aktiviste koji su protiv abortusa, ovo vremensko ograničenje je veliki korak u ispravnom smjeru.

"Naš cilj je da napravimo društvo u kojem nijedna žena ne bi ni razmišljala o abortusu, jer smatra da nema alternativa. Imamo ogromne alternative", rekao je Joe Pojman, osnivač Alijanse za život u Teksasu.

Umjesto da traže abortus, Pojman želi da trudnice posjete skoro 200 kriznih centara za trudnoću u Teksasu, gdje, kako kaže, mogu naći podršku.

Brittany Green-Benningfield, koja vodi Resursni centar za trudnoću Pflugerville, rekla je da takve grupe nude razne resurse za trudnice.

"Ovo je naš butik za bebe za naše mame", rekla je dok je nudila obilazak centra. "Kada dođu na časove kod nas, ovdje dobiju priliku da kupuju. Kroz časove ostvaruju bodove, a onda mogu da uzmu šta im treba. Imamo licenciranu sonografkinju i ona radi ultrazvuke za sve naše klijentkinje koje dođu. Našim mamama omogućavamo da prvi put vide svoju bebu."

Centri, takođe, pomažu ženama da zakažu preglede kod doktora i nude stvari poput sačuvane robe dok dijete ne napuni dvije i po do tri godine. Pojman je rekao da je sve to veliki korak u pravom smjeru, ali da je potrebno još mnogo posla.

"Iako se broj abortusa značajno smanjio i žene više traže agencije koje nude alternativu abortusima, u Teksasu se još uvijek dešavaju desetine hiljada abortusa", rekao je.

Na neki način, iskustvo koje je imala Amy je bilo najbolji scenario za nekoga ko traži abortus u Teksasu. Znala je zakon, znala je da mora brzo reagovati i imala je resurse da izvrši abortus i eventualno otputuje van države, ako bude potrebno. To nije slučaj sa siromašnijim ženama koje su najviše oštećene zakonom, kažu zagovornici prava na abortus.

Sarah Wheat, portparolka Planiranog roditeljstva, rekla je da vidi prepreke sa kojima se žene mogu suočiti.

"Kada saznaju da su trudne i budu obaviještene da im zakon Teksasa onemogućava pristup abortusu, upravo ovdje gdje već sjede u našem domu zdravlja, to je previše, prepreke su prevelike, bilo da nemaju pristup prevozu ili ne mogu da izostanu s posla ili nemaju nekog ko bi brinuo o njihovoj djeci. To je potpuno van domašaja“, rekla je ona.

U svakom mjesecu između septembra i decembra, 1.400 žena u Teksasu otišlo je iz države radi abortusa, prema Univerzitetu Teksasa. To je više od 4.000 žena. Mnogi drugi koji su propustili rok naručili su tablete za abortus putem interneta, koje nose rizike kada se ne uzimaju pod medicinskim nadzorom.

Amy je rekla da je to brine.

"Žene će abortirati", rekla je. "One su to radile vjekovima, čak i kada su abortusi bili potpuno ilegalni, i tako su žene umirale od abortusa. Dakle, ako im oduzmete ovu odluku, na kraju samo oduzimate živote ženama."

See all News Updates of the Day

Kako bi izgledale evropske snage u Ukrajini i koliko je to realno?

Ukrajinski vojnik na švedskom borbenom vozilu vozi se putem prema položajima u blizini Bakhmuta, oblast Donjecka, Ukrajina, 25. juni 2023. (Foto: Roman Chop preko AP-a)
Ukrajinski vojnik na švedskom borbenom vozilu vozi se putem prema položajima u blizini Bakhmuta, oblast Donjecka, Ukrajina, 25. juni 2023. (Foto: Roman Chop preko AP-a)

Diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini posljednjih su dana dodatno intenzivirani, što je podstaklo evropske zemlje da s novim osjećajem hitnosti razmatraju mogućnost slanja mirovnih snaga, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron prije godinu dana prvi put spomenuo ideju evropskih snaga za osiguravanje postratne sigurnosti Ukrajine, ona nije izazvala veći odjek niti su je stručnjaci ozbiljno shvatili.

To se sada promijenilo.

Sugestije specijalnog izaslanika SAD-a za Ukrajinu i Rusiju, Keitha Kellogga, da Evropa neće biti "za stolom" tokom pregovora o budućnosti Ukrajine, dale su dodatni podsticaj evropskim liderima da se pozicioniraju kao relevantni akteri. Američko-ruski pregovori o Ukrajini održani 18. februara u Saudijskoj Arabiji dodatno su pojačali pritisak.

Holandski premijer Dick Schoof to je jasno rekao: Evropljani moraju dogovoriti šta mogu ponuditi, "a na taj način ćemo na kraju dobiti mjesto za stolom".

Ali to nije jedini razlog za oživljavanje ove ideje.

"Za Evropu će ovo biti težak zadatak, ali ga se ne može izbjeći ako prijetnju Rusije NATO-u treba zaustaviti u Ukrajini", izjavio je Jamie Shea, bivši visoki zvaničnik NATO-a.

Shea procjenjuje da bi bilo potrebno oko 50.000 evropskih vojnika, što bi značilo ukupnu vojnu strukturu od 150.000 vojnika s "besprijekornim rotacijama".

Pariški sastanak 17. februara nije donio jasan proboj, ali je diskusija sada ozbiljno pokrenuta. Britanski premijer Keir Starmer uložio je politički kapital u ovaj projekat uoči sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom sljedeće sedmice.

Međutim, Starmer je također nagovijestio da bi misija zahtijevala učešće SAD-a, spominjući američku "sigurnosnu podršku", poput zračnih snaga. Shea, koji je bio glasnogovornik NATO-a tokom ratova na Balkanu 1990-ih, upozorava da to može predstavljati problem.

"Evropljani će biti svjesni fijaska u Bosni početkom 1990-ih, kada su evropske snage bile na terenu, dok su ih Amerikanci, koji su bili sigurno u zraku, neprestano kritikovali", rekao je Shea.

Starmerove izjave o spremnosti da pošalje trupe privukle su pažnju, ali takođe i ozbiljna upozorenja na ograničene vojne kapacitete Velike Britanije. Među kritičarima je i Richard Dannatt, bivši načelnik britanske vojske, koji tvrdi da je vojska "toliko oslabljena" da ne može voditi misiju.

Britanska vojska je od 2001. uglavnom bila fokusirana na antiterorističke i kontra-pobunjeničke operacije. Posljednjih deset godina pretrpjela je rezove, a parlamentarni izvještaj iz septembra naveo je da je Velika Britanija "nedovoljno pripremljena" za suočavanje s ruskom prijetnjom.

U julu je sam Starmer izjavio da su britanske oružane snage "iznutra oslabljene".

Druga velika vojna sila u Evropi je Francuska.

Francuska vojska broji više pripadnika od britanske, ali je godinama bila angažirana u vojnim operacijama širom Afrike, što je iscrpilo njene kapacitete. Francuski analitičari izražavaju sumnju u sposobnost vojske za visokointenzivne sukobe poput onoga u Ukrajini.

"Imamo samo šest lansera dalekometnih raketa, nemamo stvarne sposobnosti za borbu protiv dronova", upozorio je u novembru Léo Péria Peigné iz Francuskog instituta za međunarodne odnose.

Švedska i Holandija su signalizirale da bi pod određenim uslovima bile spremne poslati trupe. Poljska, iako posjeduje veliku vojsku, izričito je odbacila tu mogućnost.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je ranije napustio pariške razgovore, izjavio je da je "iritiran" ovom "preuranjenom" diskusijom.

Ankete u Njemačkoj sugeriraju da će Scholz izgubiti savezne izbore 23. februara, ali će ostati na vlasti još nekoliko mjeseci tokom pregovora o formiranju nove vlade. Nakon izbora bi, međutim, mogao biti skloniji ideji slanja njemačkih trupa u Ukrajinu.

Jürgen Hardt, zastupnik iz vodeće opozicione stranke Kršćanskih demokrata (CDU), rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi mogao zamisliti njemačke trupe pod zastavom Ujedinjenih naroda. Očekuje se da će CDU biti vodeća stranka u budućoj njemačkoj vladi.

"Ne isključujem vojnu ulogu Njemačke ako bi postojalo mirovno rješenje zasnovano na rezoluciji Ujedinjenih naroda, gdje bi međunarodne snage bile pozvane da nadgledaju ili doprinesu tom miru", rekao je Hardt.

Ovo postavlja ključno pitanje o tome koliko je takva misija realna.

Nicu Popescu iz Evropskog vijeća za vanjske odnose vidi dodatnu prepreku.

"Problem s tradicionalnim mirovnim misijama je što one zavise od odluka UN-a, što znači da bi Rusija mogla staviti veto na njih ili ih u bilo kojem trenutku prekinuti", rekao je u izjavi za RSE prošlog mjeseca Popescu, koji je bio ministar vanjskih poslova Moldavije od 2021. do 2024.

Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i ima pravo veta.

Popescu je tada rekao da se većina diskusija ne vodi o mirovnim snagama, već o odvraćajućoj sili. S tim se slaže i Jamie Shea, koji ističe još dva ključna pitanja.

"Da li koristimo NATO snage koje trenutno brane granice NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi? Poljska se tome protivi. I treba li se više fokusirati na jačanje ukrajinske vojske kao glavne sile odvraćanja i na to trošiti novac, umjesto na evropske snage za osiguranje, kako zagovara Danska?"

Politički faktori također igraju važnu ulogu. Anketa u zapadnoj Evropi dosljedno pokazuje nizak nivo podrške za slanje trupa u Ukrajinu.

Rizici slanja takvog kontingenta, čak i u neborbenoj ulozi, bili bi ogromni. Pravila angažmana morala bi jasno definisati kako reagovati ako ruske snage otvore vatru, a političke posljedice gubitaka mogle bi biti goleme.

"To će biti teško provesti", rekao je Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje odbrane.

"Ako idete sa zapada prema istoku, imate nešto što sam ranije nazivao osovinom straha. Istočnoevropske zemlje ovo osjećaju vrlo jasno. Što idete dalje na zapad, to je manje očito."

Peking poziva na uzajamno poštovanje Kine i SAD po pitanju trgovinskih tenzija

Arhiv - Kineski brodski kontejneri u luci Los Angelesa u Long Beachu, Kalifornija
Arhiv - Kineski brodski kontejneri u luci Los Angelesa u Long Beachu, Kalifornija

Kina je u četvrtak pozvala Sjedinjene Američke Države da pokažu "uzajamno poštovanje" u upravljanju trgovinskim tenzijama, nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je trgovinski sporazum s Pekingom "moguć".

Mjesec dana otkako je preuzeo dužnost, Trump je zaprijetio sveobuhvatnim carinama i saveznicima i protivnicima, uključujući Kinu, izvještava AFP.

On je, međutim, u srijedu naznačio da je trgovinski sporazum s Pekingom "moguć", dodajući da su SAD pristale na "veliki trgovinski sporazum s Kinom" još 2020.

Na pitanje o Trumpovoj izjavi, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova u četvrtak je navelo da dvije zemlje "treba da rješavaju svoje zabrinutosti kroz dijalog i konsultacije zasnovane na jednakosti i međusobnom poštovanju".

"Trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika i služe samo za nanošenje štete interesima ljudi širom svijeta", rekao je portparol Ministarstva na redovnoj konferenciji za novinare.

"Odlučno se protivimo metodama američke strane jednostranog povećanja carina", rekao je portparol i dodao da će Kina "nastaviti da preduzima neophodne mjere da odlučno podupre svoje legitimne interese".

Ministarstvo trgovine Kine takođee je u četvrtak pozvalo je Washington da ne koristi "velike carine" protiv Pekinga.

"Kineska strana apeluje na američku stranu da ne koristi velike carine na svakom koraku, carine tarife kao alat za prinudu svuda", rekao je portparol Ministarstva trgovine na redovnoj konferenciji za novinare u Pekingu.

Trump je početkom februara uveo dodatne carine od 10 odsto na sve proizvode uvezene iz Kine.

On je također potpisao izvršne naloge kojima se uvode nove carine od 25 odsto na čelik i aluminijum, koje treba da stupe na snagu u martu.

Kineska organizacija industrije čelika upozorila je ovog mjeseca da će taj potez vjerovatno imati "nepovoljan uticaj" na sektor.

Mine usporavaju povratak u Palmiru, drevni sirijski grad

Mine usporavaju povratak u Palmiru, drevni sirijski grad
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Prije građanskog rata u Siriji, drevne ruševine Palmire bile su jedna od glavnih turističkih atrakcija zemlje. No kako izvještava Heather Murdock iz Glasa Amerike, moderni grad sada je i sam u ruševinama i zatrpan minama koje su ubile nekoliko ljudi koji su se pokušavali vratiti svojim domovima.

Male boginje se ponovo šire u Sjedinjenim Državama

Medicinska sestra priprema vakcinu protiv morbila. (Foto: Johannes EISELE/AFP)
Medicinska sestra priprema vakcinu protiv morbila. (Foto: Johannes EISELE/AFP)

Morbile (male boginje) se "vraćaju" u Sjedinjene Države. Pedeset osam slučajeva ove veoma zarazne bolesti registrovano je u ruralnom zapadnom Texasu, dok je osam slučajeva potvrđeno u susjednom istočnom Novom Meksiku.

Zvaničnici Texasa kažu da je epidemija tamo, najveća u skoro 30 godina, uglavnom ograničena na okrug Gains, sa 45 zaraženih osoba, ali još četiri okruga predstavljaju dodatnih 13 slučajeva.

Slučajevi malih boginja u Texasu, prema zdravstvenim zvaničnicima, dogodili su se uglavnom među "bliskom, nedovoljno vakcinisanom" menonitskom zajednicom. Vlasti kažu da su najmanje tri slučaja u Novom Meksiku u okruzima koji se graniče sa teksaškim okrugom Gaines.

Ranije ovog mjeseca, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti prijavili su 14 slučajeva morbila širom zemlje. Klinika Mayo opisuje morbile kao "infekciju u detinjstvu koju izaziva virus. Nekada prilično uobičajena, morbila se sada gotovo uvijek može spriječiti vakcinom... boginje se lako šire i mogu da budu ozbiljne, pa čak i fatalne, za malu djecu".

Morbili su respiratorni virus koji može da preživi u vazduhu dva sata. Čak devet od 10 ljudi koji su osjetljivi dobiće virus ako budu izloženi, prema CDC-u.

Međutim, posljednjih godina, neophodnost i bezbjednost vakcinacija osmišljenih da spriječe bolest dovedene su u pitanje, a neki roditelji su se pozivali na sada diskreditovanu studiju koja povezuje vakcinu protiv malih boginja sa autizmom.

Još jedan nesretni razvoj događaja u borbi protiv morbila desio se tokom pandemije COVID-19 kada su mnoga djeca propustila vakcinaciju.

Prije nego što je 1963. u SAD uvedena MMR vakcinacija, koja se ne bavi samo malim boginjama, već i zaušnjacima i rubeolom, svake godine je bilo tri do četiri miliona slučajeva morbila.

Sada obično ima manje od 200 slučajeva godišnje, ali male boginje i dalje postoje u područjima koja se još opiru vakcinaciji. Injekcije se prvo daju maloj djeci između 12 i 15 mjeseci, a zatim ponovo u uzrastu od četiri do šest godina.

Putin hvali razgovore između Rusije i Amerike. Tvrdi da Ukrajina neće biti isključena iz mirovnih pregovora

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Predsjednik Vladimir Putin u srijedu je pohvalio ishod rusko-američke saradnje u Saudijskoj Arabiji i rekao da Ukrajina neće biti isključena iz pregovora o okončanju rata.

"Bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu", rekao je Putin u svojim prvim komentarima na sastanku američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu. "Cilj ovog sastanka bio je upravo povećanje povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država."

Ukrajinske i evropske vlade nisu pozvane na pregovore u saudijskoj prijestolnici, što je pojačalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti sporazum koji ignorira njihove vitalne interese.

Ali Putin je rekao da Rusija nikada nije odbila razgovore sa Evropljanima ili Kijevom, i da su oni ti koji su odbili da razgovaraju sa Moskvom.

"Mi nikome ništa ne namećemo. Spremni smo, to sam već sto puta rekao - ako žele neka se ti pregovori odvijaju. I mi ćemo biti spremni da se vratimo za sto za pregovore", rekao je on.

"Niko ne isključuje Ukrajinu", dodao je Putin, rekavši da stoga nema potrebe za "histeričnom" reakcijom na pregovore između SAD-a i Rusije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG