Najnovije
Rastu cijene goriva u SAD, učestali pozivi da se zabrani ruska nafta
Cijene goriva u Sjedinjenim Državama nastavljaju da rastu, na više od 4 dolara po galonu (3,8 litara), i najveće se od jula 2008. godine, dok su sve češći pozivi da se zabrani uvoz ruske nafte.
Cijene na benzinskim pumpama rasle su dugo prije ruske invazije na Ukrajinu, a rast je dodano ubrzan od početka rata. Prosječna cijena galona porasla je za 45 centi protekle nedjelje, a u ponedjeljak je prema podacima Automobilskog udruženja (AAA) bila 4.06 dolara.
Benzin u Americi je sada za gotovo 50 odsto skuplji u odnosu na prošlu godinu. Cijena goriva u Evropi je još veća - u prosjeku 1.75 eura po litru -prema podacima Evropske komisije, što je jednako 7.21 dolara po galonu.
"GasBuddy", kompanija koji prati cijene na nivou benzinskih pumpi, saopštila je u ponedjeljak da će u SAD vjerovatno biti oboren rekord od 4.10 dolara po galonu, ali da se u tu cijenu ne računa inflacija.
"Zaboravite cijenu od 4 dolara po galonu. Uskoro će biti oboreni rekordi i nacionalni prosjek biće bliži 4.50 dolara po galonu. Nikada nismo bili u ovakvoj situaciji, sa ovolikom neizvjesnošću. Amerikanci će duže vrijeme osjećati posljedice rasta cijena", smatra analitičar Patrick De Han.
Cijene sirove nafte su naglo skočile u ponedjeljak prije nego što su se neznatno smanjile.
Sjedinjene Države su najveći proizvođač nafte - prije Saudijske Arabije i Rusije - ali i najveći potrošač tog energenta, i ne mogu da zadovolje ogromnu potražnju samo domaćom proizvodnjom.
Amerila je prošle godine uvezla 245 miliona barela nafte iz Rusije - oko 8 odsto ukupnog uvoza tog energenta - što je rast u odnosu na 198 miliona, 2020. godine. To je manje nego što Amerika uvozi iz Kanade i Meksika, ali više od uvoza iz Saudijske Arabije.
Zbog sve nasilnijeg ruskog napada na Ukrajinu, učestali su pozivi da se Moskvi odsječe pristup profitu od uvoza nafte i prirodnog gasa. Međutim, Evropa je vema zavisna od ruskog gasa.
Predsjednik Joe Biden oklijeva da zabrani uvoz ruske nafte, zato što strahuje da bi to moglo dodatno da poveća inflaciju uoči izbora za Kongres u novembru.
Mnogi republikanci i sve veći broj demokrata u Predstavničkom domu i Senatu, među kojima i predsjedavajuća donjeg doma Kongresa Nancy Pelosi, podržali su zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije da bi se izvršio dodatni pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bijela kuća nije isključila tu opciju. Razgovori o zabrani uvoza ruske nafte podstakli su zvaničnike u Washingtonu da razmotre druge izvore koji su trenutno ograničeni. Visoki američki zvaničnici su proteklog vikenda posjetili Venecuelu da bi sa liderima te zemlje razgovarali o mogućnosti da se ublaže sankcije na uvoz nafte iz te zemlje.
See all News Updates of the Day
25 najčitanijih članaka na Wikipediji u 2023. godini
Tekstovi Vikipedije na engleskom jeziku su ove godine imali više od 84 milijarde pregleda, prema podacima Fondacije Vikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza besplatne, javno uređivane online enciklopedije. Najpopularniji članak je bio o tehnologiji ChatGPT.
Od pokretanja prije nešto više od godinu dana, ChatGPT - chatbot kompanije Open AI baziran na vještačkoj inteligenciji - je naglo dobio pažnju javnosti, a ta tehnologija sve više ulazi u sfere društva, od škola, preko pravosuđa, do religije. Chatbot je takođe doprinio sve raširenijoj debati o prednostima i opasnostima generativne vještačke inteligencije. Brojne od tih informacija su dokumentovane na stranici Vikipedije posvećenoj ChatGPT-u.
Drugi najčitaniji članak na Vikipediji u 2023. godini bila je godišnja lista umrlih, koja iz godine u godinu bilježi veliku posjećenost – 2022. je bila na četvrtom, a 2021. godine na prvom mjestu. Ove godine, veliku čitanost su imali i pojedinačni članci o poznatim preminulim osobama, uključujući Metjua Perija i Lizu Mari Prisli.
U međuvremenu, dugo očekivano Svjetsko prvenstvo u kriketu 2023. zauzelo je treće mjesto — a među 25 najčitanijih tekstova bila su još čak tri teksta o tom sportu, uključujući i onaj o indijskoj Premijer ligi, na četvrtom mjestu. To je prvi put da su sadržaji posvećeni kriketu dospjeli na listu koju Vikimedija objavljuje od 2015. godine.
Vikimedija je saopštila da se ove informacije odnose na podatke o čitanosti zaključno sa 28. novembrom 2023. godine. Konačni podaci za 2023. će biti objavljeni 3. januara 2024.
Zemlje iz kojih se u ovoj godini najviše ulazilo na tekstove na engleskoj Vikipediji su: SAD (33,2 milijarde pregleda), Ujedinjeno Kraljevstvo (9 milijardi), Indija (8,48 milijardi), Kanada (3,95 milijardi) i Australija (2,56 milijardi).
U nastavku slijedi lista od 25 najčitanijih članaka na Vikipediji na engleskom u 2023:
1. ChatGPT: 49.490.406 pregleda
2. Deaths in 2023 (Umrli u 2023.): 42.666.860
3. 2023 Cricket World Cup (Svetski kup u kriketu 2023): 38.171.653
4. Indian Premier League (Premijer liga Indije): 32.012.810
5. Oppenheimer (film): 28.348.248
6. Cricket World Cup (Svetski kup u kriketu): 25.961.417
7. J. Robert Oppenheimer (osoba): 25.672.469
8. Jawan (film): 21.791.126
9. 2023 Indian Premier League (Indijska premijer liga 2023): 20.694.974
10. Pathaan (film): 19.932.509
11. The Last of Us (TV serija): 19.791.789
12. Taylor Swift: 19.418.385
13. Barbie (film): 18.051.077
14. Cristiano Ronaldo: 17.492.537
15. Lionel Messi: 16.623.630
16. Premier League (Premijer liga): 16.604.669
17. Matthew Perry: 16.454.666
18. United States (Sjedinjene Države): 16.240.461
19. Elon Musk: 14.370.395
20. Avatar: The Way of Water (film): 14.303.116
21. India (Indija): 13.850.178
22. Lisa Marie Presley: 13.764.007
23. Guardians of the Galaxy Vol. 3 (film): 13.392.917
24. Russian invasion of Ukraine (Ruska invazija na Ukrajinu): 12.798.866
25. Andrew Tate: 12.728.616
Sutkinja u Teksasu odobrila abortus trudnici uprkos zabrani države
Sudija u Teksasu je u četvrtak trudnoj ženi, čiji fetus ima fatalnu dijagnozu, dala dozvolu da prekine trudnoću - što je slučaj bez presedana jer je u toj saveznoj državi zabranjen abortus. Više od 10 država je zabranilo prekid trudnoće otkako je Vrhovni sud poništio presudu Ro protiv Vejda.
Vjeruje se da je tužba Kejt Koks, 31-godišnje majke dvoje djece iz okoline Dalasa, prva od odluke Vrhovnog suda kojom se traži da se odobri abortus.
Nije poznato koliko će brzo Koks i proći kroz tu proceduru. Državna okružna sutkinja, demokrata Maja Gera Gembl, rekla je da će odobriti privremenu zabranu prilaska koja bi omogućila Koks da izvrši abortus, u skladu sa izuzecima koje Teksas dozvoljava kod prekida trudnoće.
Država će vjerovatno uložiti žalbu na tu odluku i tvrdi da Koks ne ispunjava kriterijume za medicinski izuzetak.
Koks i njen suprug prisustvovali su sudskom pretresu preko Zuma, ali se nisu obratili sudu.
Advokati Kejt Koks, koja je trudna 20 nedelja, rekli su da je ona otišla u Hitnu pomoć ove nedelje četvrti put otkako je ostala u drugom stanju.
Doktori su rekli Koks da bi, ako bi bebino srce prestalo da radi, izazivanje porođaja dovelo do rupture materice zbog prethodnih carskih rezova, i da bi još jedan takav zahvat ugrozio njenu sposobnost da nosi još jedno dijete.
„Ideja da gospođa Koks tako očajnički želi da bude roditelj i da bi zbog ovog zakona mogla da izgubi tu sposobnost je šokantna i bila bi prava pravna greška“, rekla je Gembl.
„Ne želim da nastavim sa bolom i patnjom koji su mučili ovu trudnoću ili da svoje tijelo ili svoje mentalno zdravlje izlažem riziku od nastavka trudnoće“, napisala je Koks u uvodniku objavljenom u listu Dalas Morning Njuz. „Ne želim da moja beba stigne na ovaj svijet samo da bih je gledala kako pati”.
Iako Teksas dozvoljava izuzetke pod zabranom, ljekari i žene tvrde da su zahtjevi tako nejasno sročeni da ljekari i dalje neće rizikovati da urade abortuse, kako se ne bi suočili sa potencijalnim krivičnim prijavama ili tužbama.
Državni zvaničnici su zatražili od Gembl da odbije zahtev, uz obrazloženje da Koks nije dokazala da joj je život u neposrednoj opasnosti, i da zbog toga ne može da bude izuzeta od zabrane.
„Ne postoje činjenice koje pokazuju da je gospođa Koks u većoj opasnosti, a kamoli životno ugrožena, u poređenju sa bezbroj žena koje svakodnevno rađaju sa sličnim medicinskim istorijama“, navela je država u sudskim podnescima.
Portparoli republikanskog državnog tužioca Teksasa Kena Pakstona nisu odmah odgovorili na upite da li će se država žaliti na ovakvu odluku sudije. Advokati Koks su tvrdili da će se rizici po njeno zdravlje pogoršati ako sudovi ne reaguju brzo.
Odluka je donijeta samo dva dana pošto je Koks podnijela tužbu, u kojoj se kaže da su joj ljekari rekli da će beba vjerovatno biti mrtvorođena ili da će živeti najviše nedelju dana.
Koks je imala carski rez u prethodnim trudnoćama. Saznala je da je trudna po treći put u avgustu i nekoliko nedelja kasnije joj je rečeno da je njena beba izložena velikom riziku od stanja poznatog kao trisomija 18, koje ima veoma veliku vjerovatnoću pobačaja ili mrtvorođenog deteta, i niske stope preživljavanja.
Tužba je podnijeta nedelju dana pošto je Vrhovni sud Teksasa saslušao argumente o tome da li je zabrana previše restriktivna za žene sa komplikacijama u trudnoći. Taj slučaj je među najvećim tekućim izazovima zabrane abortusa u SAD.
U julu, nekoliko žena iz Teksasa dalo je emocionalno svjedočanstvo o nošenju beba za koje su znale da neće preživjeti i o ljekarima koji nisu mogli da izvrše abortuse uprkos njihovom stanju. Sudija je kasnije presudio da je zabrana u Teksasu bila previše restriktivna za žene sa komplikacijama u trudnoći, ali je primjena te odluke u praksi brzo blokirana jer je država uložila žalbu.
Više od 40 žena izvršilo je abortus u Teksasu od kada je zabrana stupila na snagu, prema državnim zdravstvenim podacima, od kojih nijedna nije rezultirala krivičnim prijavama.
Biden: Posvećeni smo olakšavanju života domorodačkim zajednicama
Predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da je njegova administracija posvećena pisanju "novog i boljeg poglavlja istorije" za više od 570 domorodačkih zajednica u SAD tako što će im, između ostalog, olakšati pristup federalnom finansiranju.
Vojska SAD prizemljuje cijelu flotu "Ospreja" nakon smrtonosnog pada u more kod Japana
Vojska SAD je saopštila kasno u srijedu da prizemljuje sve svoje helikoptere "Osprej V-22", nedelju dana nakon što je osam pripadnika Komande za specijalne operacije vazduhoplovstva poginulo u nesreći kod obale Japana.
Vazduhoplovstvo, Mornarica i Marinski korpus preduzeli su nekarakterističan korak prizemljivši stotine aviona nakon što je preliminarna istraga prošlonedeljne nesreće pokazala da je kvar - nešto što nije u redu sa samim avionom, a ne greška posade - dovela do tragedije.
Nesreća je pokrenula nova pitanja o bezbjednosti "Ospreja", koji je tokom svog relativno kratkog vremena u službi bio uključen u više nesreća sa smrtnim ishodom.
Japan je takođe prizemljio svoju flotu od 14 letjelica "Osprej" nakon pada.
General-potpukovnik Toni Bauernfajnd, šef komande za specijalne operacije vazduhoplovstva SAD, naredio je ovakav potez "da bi se ublažio rizik dok se istraga nastavlja", navodi se u saopštenju komande. "Informacije o preliminarnoj istrazi ukazuju na potencijalni kvar koji je izazvao nesreću, ali osnovni uzrok kvara u ovom trenutku nije poznat".
U posebnom saopštenju, Komanda pomorskih vazdušnih sistema je navela da prizemljuje sve "Ospreje". Komanda je odgovorna za varijante aviona koje koriste trupe marinaca i Mornarica.
Vazduhoplovstvo je saopštilo da nije poznato koliko dugo će letjelice biti prizemljene. Saopšteno je da se očekuje da će suspenzija ostati na snazi dok istraga ne utvrdi uzrok pada u Japanu i izda preporuku da se floti omogući da se vrati u operacije.
"Osprej" proizveden u SAD je hibridna letjelica koja polijeće i slijeće kao helikopter, ali može da rotira svoje propelere ka naprijed i da tokom leta krstari mnogo brže, poput aviona. Komanda za specijalne operacije vazduhoplovstva ima 51 "Ospreja", američki marinci lete na više od 400, a američka mornarica 27.
"Osprej" je još uvek relativno mlad avion u vojnoj floti — prvi je postao operativan 2007. nakon decenija testiranja. Ali više od 50 vojnika je poginulo ili u testiranju "Ospreja" ili u izvođenju trenažnih letova, uključujući 20 smrtnih slučajeva u četiri nesreće u poslednjih 20 mjeseci.
U nesreći "Ospreja" u avgustu u Australiji poginula su tri marinca. I ta nesreća je još pod istragom.
Danski parlament odobrio nacrt zakona kojim se zabranjuje spaljivanje Kurana
Danski parlament usvojio je nacrt zakona kojim se zabranjuje spaljivanje kopija Kurana na javnim mjestima. Usvajanje dolazi nakon što su protesti u pojedinim zemljama sa muslimanskim stanovništvom zbog skrnavljenja svete knjige islama izazvali zabrinutost Danske za sigurnost.
Posljednjih mjeseci protivnici islama u Švedskoj i Danskoj zapalili su i oštetili nekoliko kopija Kurana što je izazvalo bijes među muslimanima širom svijeta koji su tražili da skandinavske zemlje zabrane ovakvo ponašanje.
Domaći kritičari u Švedskoj i Danskoj tvrde da svako ograničenje kritikovanja religije, uključujući i spaljivanje Kurana, potkopava teško postignute liberalne slobode u toj regiji.
"Historija će nam zbog toga oštro suditi i to sa dobrim razlogom. Sve se svodi na to da li smo mi odredili ograničenje slobode govora ili je to diktirano spolja", rekla je Inger Stojberg, liderka iz antiimigrantske stranke Danske demokrate, koja se protivila zabrani.
Danska centristička koaliciona vlada tvrdi da će nova pravila imati samo marginalni uticaj na slobodu govora i da je kritikovanje religije na druge načine i dalje legalno.
Kršenje novog zakona bilo bi kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom do dvije godine zatvora, saopštila je vlada.
Švedska također razmatra opcije da zakonski ograniči skrnavljenje Kurana, ali ima drugačiji pristup od Danske, te ispituju da li policija treba da uzme u obzir nacionalnu sigurnost kada odlučuje o prijavama za održavanje javnih protesta.
