Linkovi

Najvažnije

Rastu cijene goriva u SAD, učestali pozivi da se zabrani ruska nafta

Cijene goriva na bezinskoj pumpi u Englewoodu, u New Jerseyju. (Foto: AP/Seth Wenig)

Cijene goriva u Sjedinjenim Državama nastavljaju da rastu, na više od 4 dolara po galonu (3,8 litara), i najveće se od jula 2008. godine, dok su sve češći pozivi da se zabrani uvoz ruske nafte.

Cijene na benzinskim pumpama rasle su dugo prije ruske invazije na Ukrajinu, a rast je dodano ubrzan od početka rata. Prosječna cijena galona porasla je za 45 centi protekle nedjelje, a u ponedjeljak je prema podacima Automobilskog udruženja (AAA) bila 4.06 dolara.

Benzin u Americi je sada za gotovo 50 odsto skuplji u odnosu na prošlu godinu. Cijena goriva u Evropi je još veća - u prosjeku 1.75 eura po litru -prema podacima Evropske komisije, što je jednako 7.21 dolara po galonu.

"GasBuddy", kompanija koji prati cijene na nivou benzinskih pumpi, saopštila je u ponedjeljak da će u SAD vjerovatno biti oboren rekord od 4.10 dolara po galonu, ali da se u tu cijenu ne računa inflacija.

"Zaboravite cijenu od 4 dolara po galonu. Uskoro će biti oboreni rekordi i nacionalni prosjek biće bliži 4.50 dolara po galonu. Nikada nismo bili u ovakvoj situaciji, sa ovolikom neizvjesnošću. Amerikanci će duže vrijeme osjećati posljedice rasta cijena", smatra analitičar Patrick De Han.

Cijene sirove nafte su naglo skočile u ponedjeljak prije nego što su se neznatno smanjile.

Sjedinjene Države su najveći proizvođač nafte - prije Saudijske Arabije i Rusije - ali i najveći potrošač tog energenta, i ne mogu da zadovolje ogromnu potražnju samo domaćom proizvodnjom.

Amerila je prošle godine uvezla 245 miliona barela nafte iz Rusije - oko 8 odsto ukupnog uvoza tog energenta - što je rast u odnosu na 198 miliona, 2020. godine. To je manje nego što Amerika uvozi iz Kanade i Meksika, ali više od uvoza iz Saudijske Arabije.

Zbog sve nasilnijeg ruskog napada na Ukrajinu, učestali su pozivi da se Moskvi odsječe pristup profitu od uvoza nafte i prirodnog gasa. Međutim, Evropa je vema zavisna od ruskog gasa.

Predsjednik Joe Biden oklijeva da zabrani uvoz ruske nafte, zato što strahuje da bi to moglo dodatno da poveća inflaciju uoči izbora za Kongres u novembru.

Mnogi republikanci i sve veći broj demokrata u Predstavničkom domu i Senatu, među kojima i predsjedavajuća donjeg doma Kongresa Nancy Pelosi, podržali su zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije da bi se izvršio dodatni pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bijela kuća nije isključila tu opciju. Razgovori o zabrani uvoza ruske nafte podstakli su zvaničnike u Washingtonu da razmotre druge izvore koji su trenutno ograničeni. Visoki američki zvaničnici su proteklog vikenda posjetili Venecuelu da bi sa liderima te zemlje razgovarali o mogućnosti da se ublaže sankcije na uvoz nafte iz te zemlje.

See all News Updates of the Day

Naoružana djevojka ubila troje djece i troje odraslih u osnovnoj školi u Nešvilu

Pucnjava Tenesi

28-godišnja naoružana žena ubila je troje dece i troje članova nastavnog osoblja u privatnoj hrišćanskoj školi u glavnom gradu Tenesija, prije nego što je i sama stradala u okršaju sa policijom. Vlasti navode da je napadačica nekada bila đak te škole.

Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.

Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.

Drejk je identifikovao osumnjičenu kao ženu po imenu Odri Elizabet Hejl, stanovnicu Nešvila i koristio ženske zamjenice. Međutim, odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."

Troje dece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dječiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.

Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.

Predsjednik Joe Biden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.

"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Biden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.

Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.

U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.

Policajci izvode djecu iz prezbiterijanske škole u Nešvilu, 27. marta 2023.
Policajci izvode djecu iz prezbiterijanske škole u Nešvilu, 27. marta 2023.

Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.

Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mjesta za okupljanje muzičara.

SAD: Moguća zabrana pilule za abortus

Kutije sa pilulama za abortus na polici u Ženskom centru Zapadne Alabame u Tuskalosi, u Alabami, 16. mart, 2022. (Foto: AP/Allen G. Breed)

Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.

Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.

Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.

“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.

Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.

Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.

Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."

Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.

Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.

Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.

Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."

Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.

Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”

Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”

Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.

Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine

Predsjednik Joe Biden drži završnu riječ na virtuelnom samitu za demokratiju, u dvorani South Court Auditorium u kampusu Bijele kuće, 10. decembra 2021. u Washingtonu.

Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.

Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.

Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.

Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.

Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.

Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.

"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.

Izbjegavanje Turske, Mađarske

Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.

Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.

Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.

Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.

Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.

Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.

Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.

"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."

Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.

Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.

Pozvano više afričkih nacija

Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.

U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.

Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.

Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.

Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.

Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.

Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.

Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada

Žena pretražuje stvari na mjestu kuće člana obitelji nakon što je tornado uništio imanje dva dana ranije, u Rolling Forku, Mississippi, 26. marta 2023.

Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.

Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.

Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.

Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.

Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.

Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:

Powerful Tornadoes Tear Through Parts of American South
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."

“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."

Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.

"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.

Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.

Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.

Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.

Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.

Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".

"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.

Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.

Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".

On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".

Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.

U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.

U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.

"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.

"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.

Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu

U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.

Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.

Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.

"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.

"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.

Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG