Cyber prevare i iznude

„Kao jedan od možda osnovnih problema i uzrok ostalih problema je nedostatak svijesti o oblasti cyber sigurnosti. Ovo je jednako vidljivo i kod građana, ali nažalost, i kod donosioca odluka na svim nivoima. Kod građana, nedostatak svijesti o cyber sigurnosti može rezultirati neopreznim ponašanjem na internetu, što ih može učiniti ranjivim na cyber napade poput phishinga ili krađe identiteta. Nedostatak svijesti kod donosioca odluka može rezultirati nedovoljnim ulaganjem u cyber sigurnost, nedostatkom adekvatnih zakonskih okvira i politika te nedovoljnom podrškom edukaciji i obuci stručnjaka“, kazao je Predrag Puharić iz sarajevskog Cyber Security Excellence Centre – CSEC, organizacije koja se trudi poboljšati stanje u sferi cyber sigurnosti kroz edukativne programe, istraživanja i podršku u razvoju sigurnosnih politika i procedura.

Spomenuti phishing napadi, kada pojedinci dobijaju lažnu email poruku koja izgleda autentično i traži od njih da unesu svoje korisničko ime i lozinku, mogu rezultirati krađom podataka, ali nisu jedini oblik cyber napada. Puharić navodi još kao tipične i DDoS (Distributed Denial of Service) napade na web stranicu kompanija ili institucija, što rezultira nedostupnošću stranice za korisnike i uzrokuje gubitak poslovanja ili povjerenja korisnika. Još jedan oblik napada su i ransomware napadi na kompaniju ili instituciju, kada one postaju žrtva napada u kojem su im podaci šifrirani, a napadači traže otkupninu za dešifriranje.

Zastarjela infrastruktura kao faktor rizika za cyber napade

Kao glavne razloge osjetljivosti institucija i organizacija u BiH, ali i regionu na cyber napade, Puharić navodi zastarjelu infrastrukturu i tehnologiju, nedostatak kvalificirane radne snage te nedovoljnu saradnju i koordinaciju. On je istakako i kako je zvanični izvještaj Agencije za reviziju BiH pokazao da ogroman broj državnih institucija uopšte nema IT odjel.

Prema Puharićevim riječima, Bosni i Hercegovini ne postoji zakonski okvir u ovoj oblasti osim u Republici Srpskoj, a taj bi trebalo ažurirati i harmonizovati sa novim tehnologijama i pretnjaka kao i direktivama EU.

„Na nivou FBiH i BiH postoje zakonska rješenja koja su trenutno u fazi nacrta. Također postoji i neformalni dokument pod pokroviteljstvom OSCE Misije u BiH, Smjernice za strateški okvir cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini, koji je usvojen u oktobru 2019. godine“, dodao je.

Deepfake dezinformacije i cybersigurnost

Generativne tehnologije vještačke inteligencije (AI), poput deepfake-a dodatni su problem za cyber sigurnost, na jedan malo drugačiji način od spomenutih cyber napada. Sadržaj kreiran putem alata generativne vještačke inteligencije može utjecati na integritet izbornih procesa stvaranjem lažnih izjava političara.

Generativne AI tehnologije omogućavaju kreiranje realističnih video i audio zapisa koji su teško razlikovati od stvarnih snimaka i upravo zato se i zovu deepfake odnosno „duboko lažni“ sadržaj.

„Ova vrsta manipulacije može dovesti do širenja dezinformacija i stvaranja netačnih percepcija o političarima i njihovim stavovima. To može uzrokovati nepovjerenje među biračima i narušiti integritet izbornih procesa, budući da se informacije koje se čine vjerodostojnim mogu pokazati kao lažne. Deep fake tehnologija može biti korištena za diskreditaciju političkih protivnika ili manipulaciju javnim mnjenjem kako bi se postigli određeni politički ciljevi“, kazao je Puharić.

Zaštita integriteta izbornih procesa zahtijeva razvoj mehanizama za otkrivanje i suzbijanje deepfake sadržaja. To obuhvata edukaciju javnosti o ovim tehnologijama, jačanje medijske pismenosti te razvoj tehnoloških alata i politika za identifikaciju i označavanje lažnih sadržaja.

Izbori u Slovačkoj: test za EU regulaciju

Nedavno je u Slovačkoj na izborima u toku izborne tišine došlo do dijeljenja audio sadržaja kreiranog pomoću vještačke inteligencije. Ovaj slučaj je bio test za pokušaje regulacije umjetne inteligencije na nivou EU.

„Ovo neće biti izolovan slučaj, ali sigurno i da će svaki ovakav slučaj pomoći da naš odgovor i zakonska rješenja budu bolja, preciznija i efikasnija. Jasno je i da kompanije koje nude sadržaj, prije sve društvene mreže, uspostave mehanizme za efikasnu i odgovornu kontrolu sadržaja, a koji istovremeno neće dovesti do cenzure ili smanjenja mogućnosti demokratskog izražavanja i sučeljavanja“, komentarisao je slučaj iz Slovačke Puharić, dodavši kako su kontinuirani rad na unaprjeđenju postojećih metoda i razvoj novih tehnoloških rješenja ključni kako bi se očuvao integritet izbornih kampanja i javnog prostora od manipulacija i dezinformacija.

Građani postaju svjesniji rizika umjetne inteligencije u kreiranju izbornih dezinformacija

Dalio Sijah, glavni urednik na portalu Istinomjer, koji se bavi i praćenjem izbora i predizbornih obećanja političara, kazao je kako na Istinomjeru za sada nisu zabilježili izjavu nekog od političkih aktera koja je kreirana uz pomoć umjetne inteligencije.

„Ovo ne znači da se to neće desiti u skorije vrijeme. Globalno postoje brojni primjeri gdje su lažne izjave političara kreirane na ovaj način. I neka od provedenih istraživanja ukazuju na činjenicu da građani i građanke širom svjeta postaju svjesni rizika upotrebe umjetne inteligencije u svrhu kreiranja dezinformativoih sadržaja u političkim kampanjama“, kazao je Sijah.

On ističe i kako postoje alati za provjere da li je neki materijal kreiran pomoću generativne tehnologije.

„Od kada se koristi Chat GPT i drugi slični softwarei razvijeni su i alati za prepoznavanje sadržaja koji je kreiran uz pomoć umjetne inteligencije. Neki alati se plaćaju dok su neki besplatni. Jedan od besplatnih je QuillBot za prepoznavanje generisanog teksta. Tu su i Speech Classifier ili AI or Not za prepoznavanje generisanog audio fajla. S obzirom da se radi o prilično novom području tek se razvijaju alati za prepoznavanje sadržaja napravljenog uz pomoć umjetne inteligencije, ali može se reći da se u neku ruku kaska sa odgovorom“, kazao je Sijah.

UNDP je u nekim arapskim zemljama razvio i alat zvani eMonitor, koji koriste izborne komisije. Radi se o platformi koja pomaže u skeniranju medijskih objava na internetu radi identifikacije izbornih kršenja, dezinformacija, govora mržnje, političke polarizacije i pluralizma te nasilja nad ženama na internetu. Oslanja se na mašinsko učenje za praćenje i analizu sadržaja na digitalnim medijima.

„Potrebne su edukativne kampanje putem medija, obrazovnih institucija, društvenih mreža i javnih događaja kreiranje vodiča i materijala za prepoznavanje takvih sadržaja, uvođenje obuke o cyber sigurnosti, i prepoznavanju deep fake-a u obrazovni sistem. Kombinacija ovih metoda može očuvati povjerenje građana u politički proces i integritet informacija koje konzumiraju“, istakao je za kraj Predrag Puharić iz CSEC.

U izvještaju od srijede, nezavisna radna grupa za primjenu Memoranduma o nacionalnoj sigurnosti-20 (NSM-20) dovodi u sumnju uvjeravanja vlade premijera Benjamina Netanyahua da Izrael koristi američko oružje u potpunom skladu s američkim i međunarodnim pravom. Uvjeravanja su bila u memorandumu koji je Biden izdao u februaru.

Grupa dobrovoljaca, koja uključuje glasne kritičare izraelskog vođenja rata, rekla je da je pregledala hiljade izvještaja o incidentima, uključujući zračne napade IDF-a na izbjeglički kamp Al Maghazi i izbjeglički kamp Jabalia u kojima je ubijeno 68, odnosno 39 ljudi. Naveden je i napad IDF-a na stambenu zgradu u centralnoj Gazi u kojem je ubijeno najmanje 106 civila, uključujući 54 djece.

U mnogim od ovih slučajeva, grupe za ljudska prava nisu pronašle dokaze o vojnoj meti u blizini u vrijeme napada, niti prethodno upozorenje izraelskih vlasti.

U zaključku, grupa je rekla da je IDF prekršio humanitarne zakone, uključujući korištenje američkog oružja u nezakonitim napadima i postavljanje ograničenja na humanitarnu pomoć ljudima u Gazi.

Radnom grupom kopredsjedavaju Noura Erakat, vanredna profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Rutgers i palestinsko-američka aktivistica, i Josh Paul, koji je bio direktor agencije State Departmenta koja se bavi prijenosom oružja dok nije podnio ostavku u oktobra u znak protesta zbog "nastavka smrtonosne pomoći Sjedinjenih Država Izraelu". Oboje su ranije kritizirali ponašanje Izraela u ratu u Gazi i Bidenovu podršku Izraelu.

"Kombinacija oslanjanja na američko oružje i tehnologije umjetne inteligencije u svrhu generiranja ciljeva uz malo ljudskog nadzora, zajedno s relaksiranim pravilima djelovanja, uspostavili su kontekst sistematskog kršenja međunarodnog humanitarnog prava", rekka je Erakat. “Sjedinjene Države su bile centralne za krizu među međunarodnim pravnim institucijama i mehanizmima koji su uspostavljeni upravo da bi se spriječili ovi ishodi.”

Članovi radne grupe od šest osoba uključuju akademike i bivše službenike administracije. Među njima su profesor prava i etike oružanih sukoba Rutgers na Pravnom fakultetu Adil Haque, bivši direktor Ureda za sigurnost i ljudska prava State Departmenta Charles O. Blaha, penzionisani glavni narednik američkog ratnog zrakoplovstva Wes J. Bryant i profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Nottinghamu Luigi Daniele.

Prema NSM-20, Biden je naredio ministarstvima za državu i odbranu da u roku od 90 dana izvjeste Kongres o tome da li su američki partneri koji su dobili američko oružje u skladu s međunarodnim i američkim zakonima.

To uključuje Leahy zakone, dvije zakonske odredbe nazvane po senatoru Patricku Leahyju koje nalažu Sjedinjenim Državama da prekinu pomoć svim stranim vojnim ili jedinicama za provođenje zakona ako utvrdi da postoje vjerodostojni dokazi o kršenju ljudskih prava.

Izrael je u martu dao svoja uvjeravanja o usklađenosti s NSM-20, a State Department ima rok do 8. maja da izvijesti Kongres da li smatra da su uvjeravanja Izraela vjerodostojna.

Radna grupa je rekla da njihov izvještaj ima za cilj da informiše o izvještavanju administracije zakonodavce. Rekli su da su izvještaj predali upravi 18. aprila prije nego što su ga javno objavili u srijedu.

NSM-20 se fokusira samo na američko oružje koje se financira sredstvima Kongresa. „Ali čak i unutar tih uskih parametara, dokazi su jasni: američki poreski obveznici finansiraju sistematski obrazac ratnih zločina od strane izraelskih odbrambenih snaga“, rekao je Paul.

Utvrđivanje da li zemlje zakonito koriste američko oružje može biti "prilično zeznuto", rekla je Sarah Harrison, viši analitičar u američkom programu Međunarodne krizne grupe.

„Vlada SAD ne prati opremu na taj način“, rekla je ona za Glas Amerike. Međutim, dodala je, postoje uvjerljivi dokazi za administraciju da procijeni i da bude "veoma kritična" prema izraelskim akcijama prije i nakon što je Netanyahuova vlada dala svoja uvjeravanja.

Dvadeset šest demokrata u Predstavničkom domu, članovi Bidenove vlastite stranke, poslali su pismo najvišim zvaničnicima administracije ranije ovog mjeseca, dovodeći u pitanje njihovo prihvatanje izraelske izjave o usklađenosti sa zakonima SAD-a.

Ograničenja IDF-a

Američki State Department također će objaviti nalaze istrage o tome treba li ograničiti pomoć izraelskim vojnim jedinicama optuženim za kršenje ljudskih prava na Zapadnoj obali, uglavnom prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Ako najavi ograničenja, to bi bilo prvi put da su SAD zabranile pomoć izraelskoj vojsci. Američki zvaničnici odbili su da identifikuju jedinice, ali izraelski mediji navode da će to uključivati Netzah Yehuda, vojnu jedinicu sastavljenu uglavnom od ultra-ortodoksnih izraelskih vojnika koja je djelovala prvenstveno na Zapadnoj obali prije nego što je premještena na sjevernu granicu 2022.

U ponedjeljak je državni sekretar Antony Blinken rekao da se objava nalaza očekuje "u danima koji su pred nama".

Blinken je govorio tokom objavljivanja Državnih izvještaja State Departmenta o praksi ljudskih prava za 2023. U izvještaju, objavljenom u ponedjeljak, navodi se nekoliko prijavljenih kršenja prava koje su IDF, Hamas i Palestinske vlasti počinili u Izraelu, na Zapadnoj obali i u Gazi 2023. prije i poslije 7. oktobra.

Netanyahu i šef izraelske opozicije Benny Gantz protestirali su zbog potencijalnih američkih planova da ograniče pomoć tokom nedjeljnog telefonskog razgovora sa Blinkenom, rekli su iz njihovih ureda.

To bi bio "vrhunac apsurda i moralni pad", u vrijeme kada se izraelske trupe bore protiv Hamasa, rekao je Netanyahu u objavi na društvenim mrežama. On je obećao da će "djelovati svim sredstvima" protiv bilo kakvih ograničenja.

U saopćenju, Gantzov ured je rekao da je Blinkenu rekao da će najava "štetiti međunarodnom legitimitetu Izraela tokom rata".

Ograničavanje američke pomoći bilo bi "simbolično važno", rekao je Harrison, jer odražava promjenu u odnosima između dvije zemlje i "način na koji je Izraelu dat poseban tretman prema zakonu i politici".

Međutim, to ne bi bilo nikakvog uticaja na bojno polje. Iako će tim jedinicama biti zabranjeno primanje pomoći SAD-a, Izrael može kupovati američko oružje koristeći vlastita sredstva i dostavljati ga tim jedinicama i i dalje biti u skladu sa Leahy zakonima, dodala je.

Nakon smrtonosnih izraelskih napada 1. aprila na konvoj kojim upravlja međunarodna grupa za pomoć u hrani World Central Kitchen, Biden je upozorio Netanyahua da će promijeniti politiku ukoliko Izrael ne prilagodi svoje ratno ponašanje. Upozorenje je široko shvaćeno jer Biden sugerira da će uvjetovati pomoć Izraelu.

Izrael je od tada poduzeo korake kako bi omogućio dodatnu pomoć u Gazi, a prijetnje ograničavanjem pomoći su, čini se, jenjale. U tekstu za The Wall Street Journal ranije ovog mjeseca, Biden je tvrdio da odbrana Izraela mora "ostati potpuno opskrbljena i spremna".

"Izrael je naš najjači partner na Bliskom istoku; nezamislivo je da bismo stajali po strani da je njegova odbrana oslabljena i da Iran bude u stanju da izvrši uništenje koje je namjeravao", rekao je on, misleći na napad stotina bespilotnih letjelica i raketa koje je pokrenuo Teheran na Izrael 13. aprila. Iran kaže da su napadi bili odgovor na ranije izraelsko bombardovanje njihovog konzulata u Damasku.

Većina demokrata podržava finansiranje sistema protivvazdušne odbrane kao što su Iron Dome, Iron Beam i David's Sling koji štite izraelsko nebo od projektila, raketa i dronova. Ali neki su zabrinuti zbog finansiranja vrsta oružja koje je ubijalo civile u Gazi. Mjesecima su pozivali Bidena da ograniči vojnu pomoć za takvo oružje.

Ali odbrambeno naoružanje nije dovoljno, rekao je Richard Goldberg, viši savjetnik u Fondaciji za odbranu demokratija.

„Svakoj demokratiji je potreban napor“, rekao je on za Glas Amerike. “Nijedna demokratija ne bi trebala biti prisiljena da sjedi kao kornjača unutar svog oklopa, uzimajući stotine balističkih projektila koji dolaze i moleći se Bogu da ćete ih sve dobiti zbog odbrambenih sistema.”

Izrael je najveći primatelj američke pomoći, skoro 4 milijarde dolara godišnje, većinom u obliku vojne pomoći.

Senat je kasno u utorak usvojio dodatni paket pomoći za Izrael od 26 milijardi dolara, dio niza zakona koji također predviđa pomoć od 61 milijarde dolara za Ukrajinu i više od 8 milijardi dolara za američku sigurnost u Indo-Pacifiku.

Beograd — 

"Rezolucija o Srebrenici jeste bila šansa da mi o ovoj temi razgovaramo na drugačiji način i da izaberemo da dijalog, pa makar imali i neslaganje, vodimo vođeni drugačijim principima i ciljevima. Nažalost, to nije bio izbor predstavnika Srbije i meni je zbog toga zaista jako žao, jer ja verujem da je u interesu Srbije da na drugačiji način razgovaramo", izjavila je programska direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović.

Ona je istakla da je zbog interesa i reputacije Srbije važno da jedna ovakva poruka stigne iz Beograda u Ujedinjene nacije.

Uz poruku da ni rezolucija, ni bilo šta drugo neće vratiti žrtve, lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović je istakao da nikakva rezolucija ne može doneti ni pravdu.

"Rezolucija će doneti neku vrstu moralne satisfakcije porodicama žrtava, ali neće doneti pravdu. Pravdu moraju da donesu sudovi. I ono što je takođe jedno od njenih ograničenja jeste što ona neće doneti mir. Mir moraju da donesu političke elite“, ocenio je Grbović.

On smatra da se posljednjih godina i decenija problem Srebrenice sveo na dva pitanja – na pravne kvalifikacije i brojke.

Istovremeno, kako smatra Grbović, kad je riječ o pravnoj kvalifikaciji činjenica je da 98,5 odsto građana regiona ne zna šta jeste, a šta nije genocid u pravnom smislu. Sa druge strane, smatra on, sto odsto građana je ubeđeno da je isključivo njihovo gledište o tome relevantno i ispravno.

"Stalno postoji ta neka bizarna licitacija brojem žrtava, pa sad imamo jedan zvaničan broj koji je čini mi je 8.372. A onda imamo one koji su negatori tog broja, koji kažu – nije, to je oko pet hiljada. Pa se mi sad pogađamo da li jeste ili nije, pa da li ćemo da se nađemo negde na sredini, kao da pričamo o jabukama, a ne o ljudskim životima. Ili kao kada bi ta druga struja bila u pravu onda bi stepen užasnosti svega toga bio manji. Jer, kao bože moj, to je onda samo pet hiljada, nije osam, nego je samo pet", izjavio je Grbović na tribini.

Prema njegovoj ocjeni poslednjih 12 godina politička elita u Srbiji koristi poluge moći kako bi pravdala svoju prošlost, koja je, kako je rekao, bila inspirator brojnih zločina na teritoriji Jugoslavije.

"I to je jedan od razloga zašto se stalno, kad se poteže ovo pitanje, pokušava sa njihove strane jedna perfidna zloupotreba kolektivizacije krivice i nametanja krivice srpskom narodu, srpskoj državi i svim Srbima koji žive u regionu, kako bi se zamaskiralo da jedan deo te odgovornosti, osim krivične poseduje i politički aspekt i odnosi se naravno na one koji su politički inspiratori takvih zločina", izjavio je Grbović.

A poslije najave da će 2. maja, na dan kada se u Njujorku bude odlučivalo o Rezoluciji o Srebrenici, Srbija biti okićena zastavama, Grbović je rekao i da vlast time pokušava da cijelu zemlju i čitav narod stavi na branik svoje političke neodgovornosti:

"Čini mi se da će se isticanje srpskih zastava kao simbola prkosa, ponosa i odgovora celom svetu brzo pretvoriti u unutrašnju istragu o tome ko nije istakao zastavu i zašto, pod čijim nagovorom i uticajem se svrstao na stranu unutrašnjih državnih neprijatelja i stranih plaćenika", rekao je Grbović.

To bi se, kako je ustvrdio, moglo pretvoriti u vid unutrašnje istragu ko je postavio zastavio, a ko ne, i zašto to nije učinio.

"Pod čijim nagovorom ili pod čijim uticajem se neko svrstao na stranu unutrašnjih državnih neprijatelja i stranih plaćenika. Tako da ćemo imati još jedan krug unutrašnjih borbi do političkog istrebljenja", smatra Grbović.

Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica je istakla da je uzvajanje Rezolucije o Srebrenici važno zbog budućih generacija, kako bi se jednom zauvijek prekinule veze sa tim prošlim dešavanjima i sa onim što je proisteklo iz ratnih dešavanja iz 1990-tih.

"Važno je da ne idemo tom istom ideologijom koja je nažalost dovela do mnogih ratnih zločina, pa evo time i do genocida u Srebrenici. To je nekako za mene najvažnija tačka. Svakako na globalnom nivou je važno da jedna ovakva rezolucija zaživi, ali za mene je više važno da ona zaživi upravo na ovim prostorima", rekla je Salihović.

Kako je rekao advokat Relja Radović Međunarodni sud pravde u Hagu odlučio je "da je u Srebrenici u julu 1995. godine izvršen genocid i da je Srbija odgovorna, jer ga nije spriječila".

"Srbija je bila stranka u postupku i vezana je tom presudom. Nije tačno da je otvoreno pitanje pravne kvalifikacije, niti da iko traži od Srbije da prizna da je u Srebrenici počinjen genocid", izjavio je Radović.

Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donijetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije, koja - prema mišljenju suda - nije spriječila i kaznila zločin genocida u vezi sa događajima u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).

Zvanični Beograd, uprkos postojanju više presuda međunarodnih sudova kojima je potvrđeno da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima to ne priznaje i karakteriše događaj kao zločin masovnih razmjera.

Kineska kompanija “CRBC” trenutno je najbliža da dobije posao obnove odnosno izgradnje puta između Foče i državne granice s Crnom Gorom vrijedan 200 miliona maraka nakon što je Vlada Republike Srpske potpisala s njima memorandum prema kojem će cijeli posao finansirati kineska banka.

Na taj način će umjesto makadamskog nesigurnog puta od Foče do državne granice biti izgrađena moderna cesta. Nakon što su godinama ignorisale pozive da se put uredi, vlasti Republike Srpske su počele pregovarati s Evropskom unijom da finansiraju put – dijelom iz povoljnog kredita, a dijelom iz granta.

Sada te pregovore, kada sredstva postaju gotovo izvjesna, mijenjaju za skuplje i manje transparentno finansiranje iz kineskih izvora.

Državni ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto kaže da kineski uslovi ne mogu biti povoljniji od evropskih.

“Bilo bi suludo birati takvu opciju”, smatra on.

Evropska unija je već izdvojila 2,2 miliona eura za pripremne radove kroz sredstva iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) dodijeljenu BiH. Iz Delegacije EU za Detektor kažu kako je ovim sredstvima podržana priprema tehničke dokumentacije, kao i izrada tendera za izvođenje radova u 2017. godini.

U Delegaciji također potvrđuju da su u toku pregovori za finansiranje izgradnje puta.

U isto vrijeme Vlada Republike Srpske je nedavno s kineskom kompanijom “CRBC” (China Road and Bridge Corporation) potpisala memorandum o rekonstrukciji dijela magistralnog puta Foča – Šćepan Polje vrijedan 100 miliona eura, čiji sadržaj nije poznat, uprkos mnogo povoljnijem kreditu koji bi mogle ponuditi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetska banka.

Ministar saobraćaja i veza u Vladi Republike Srpske kaže kako želi napraviti takmičenje.

“Ko prije riješi da će da učestvuje u finansiranju tog puta, ozbiljno, to nije ‘zakovano’”, kaže ministar Nedjeljko Čubrilović za Detektor i dodaje kako je Evropska unija za izgradnju nudila 70 miliona eura.

“Bio je svaki put neki novi termin, novo odgađanje, isto kao s Evropskom unijom – ‘ispunite ovo, ispunite ono”, kaže Čubrilović.

Kakve je uslove tražila kineska strana nije moguće saznati jer ministarstvo koje vodi Čubrilović nije Detektoru dostavilo sadržaj memoranduma koji je potpisan s kineskom firmom.

Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital, podsjeća kako je ovo nastavak netransparentne politike koju vode entitetske vlasti u projektima gdje rade kineske kompanije, gdje se detalji dogovaraju na netransparentan način, iza zatvorenih vrata, bez raspisivanja međunarodnog ili domaćeg tendera.

“U ovome slučaju, čak i ako bude raspisan tender, pokazuje se da Vlada favorizuje, i to ne krije, kinesku kompaniju, što je priznao premijer Višković na pitanje našeg novinara. Što je potpuno nerazumljivo. Bez ikakvih objašnjenja zašto je cijena sada mnogo veća kako se pojavila kineska kompanija”, objašnjava Vukelić.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, i predstavnici kineske kompanije “CRBC”, krajem februara su potpisali memorandum o rekonstrukciji dijela magistralnog puta Foča – Šćepan Polje, vrijedan oko 100 miliona eura, kojim je planirana izgradnja 15 kilometara.

“Ono što je s kineskom kompanijom dogovoreno i s Ministarstvom finansija i kompanijom ‘CRBC’ jeste da zajedno pregovaramo s kineskom Eksim [Exim] bankom, koja će obezbijediti ova finansijska sredstva da što prije dođemo u poziciju odobrenja finansijskih sredstava za izgradnju ovog puta”, rekao je Višković, prenosi RTRS.

Iz Delegacije Evropske unije kažu da je ranije vrijednost projekta procijenjena na oko 90 miliona eura za 19,1 kilometar ceste, ali i da će se ova procjena morati ažurirati.

“Zahtjev bh. vlasti za ažuriranje projektne dokumentacije trenutno je u fazi razmatranja od strane projekta ‘Connecta 2’, koji finansira Evropska unija”, navodi se u odgovoru.

Svjetska banka i EBRD zainteresovane su da finansiraju ovaj projekat, kaže Forto. Objašnjava da bi Evropska unija ponudila do 40 miliona eura grant sredstava. Zbog toga je nakon potpisivanja memoranduma razgovarao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i premijerom Viškovićem te ministrom Čubrilovićem.

“Taj memorandum otvara suštinski mogućnost da izgradnju puta finansiraju Kinezi, ali ukoliko evropska šema finansiranja bude aktivirana, onda Kinezi stvarno ne mogu biti nikada povoljniji”, kaže Forto, za koga bi bilo suludo birati skuplju opciju.

“Memorandum nije obavezujući, koliko ja znam, i na Vladi RS-a je da izabere najpovoljnije rješenje za sebe”, kaže Forto te dodaje kako Ministarstvo komunikacija i prometa radi koordinaciju između međunarodnih finansijskih institucija i Vlade RS-a.

Ministarstvo saobraćaja i veza ni Generalni sekretarijat Vlade RS-a novinarima Detektora nisu dostavili memorandum potpisan s kineskom kompanijom, uprkos više zahtjeva.

Iz Delegacije EU navode da su upoznati da je Ministarstvo saobraćaja i veza RS-a potpisalo memorandum o razumijevanju s predstavnicima kineske kompanije “CRBC”, koji uključuje kredit koji finansira Exim banka, ali da nisu upoznati s ponuđenim uslovima.

“Napominjemo da projekti finansirani od strane Evropske unije tradicionalno nude najpovoljnije uslove za ulaganje u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu, sa zajmovima po povoljnim stopama, kao i značajnom komponentom bespovratnih sredstava. Pored toga, projekti koje finansira Evropska unija pridržavaju se visokih standarda u sprečavanju korupcije, zaštite životne sredine i dobrobiti”, navodi se u odgovoru Delegacije EU.

Vijeće Evropske unije i Evropski parlament (EP) postigli su nedavno dogovor o Planu rasta EU za Zapadni Balkan, vrijednom šest milijardi eura, od čega će dvije milijarde biti bespovratna pomoć, a preostale četiri milijarde krediti s veoma povoljnom kamatom.

Uslov za dobijanje kredita i grant sredstava za izgradnju magistralnog puta jeste da se u ovoj godini krene sa izgradnjom graničnog mosta između BiH i Crne Gore u Šćepan Polju, koji će se graditi iz budžeta Ministarstva prometa i komunikacija BiH, kaže Forto, koji smatra da je na izgradnji magistralnog puta neophodan i veći angažman EBRD-a i Svjetske banke.

“Ne tretiram ovo [što rade institucije RS-a] kao potkopavanje, ovo tretiram kao otvaranje opcija za Vladu Republike Srpske. I mislim da je potrebno da Svjetska banka i EBRD učine sve što je u njihovoj moći da se započne ovaj projekat što prije”, kaže Forto.

Ranije istraživanje Detektora je pokazalo kako kineske i turske firme nemaju više gotovo nikakve konkurencije među stranim kompanijama koje dobijaju građevinske poslove u BiH vrijedne stotine miliona maraka, te da su dobile više od polovine takvih projekata vrijednih više od 50 miliona maraka u posljednjih šest godina, prema tenderima koje je analizirao Detektor.

Od 23 projekta, kompanije ovih zemalja dobile su 14, vrijednih više od šest milijardi maraka, što je više od 80 posto vrijednosti svih velikih infrastrukturnih projekata.

Ko će finansirati radove kod Foče jeste političko prije nego ekonomsko pitanje za vlasti u Republici Srpskoj, smatra Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

"Dodik okreće leđa Zapadu, sve više se okreće Kinezima. On je i ranije govorio da su oni zainteresovani čak i za one projekte koje je Evropska unija suspendovala”, objašnjava Huskić.

On je već jednom vidio sličan proces kada je Republika Srpska privatizovala naftnu industriju.

“Ta privatizacija kojom je Dodik direktno kupovao političke usluge kod Rusa, kojima je prodata na način na koji je prodata – na kraju krajeva, radi sada istu stvar”, smatra Huskić.

Krajem februara 2023. godine u Banjoj Luci je s kineskim konzorcijem potpisan ugovor za izgradnju autoputa Bijeljina – Brčko vrijedan više od 400 miliona maraka. Ovaj, kao i svi drugi ugovori potpisani s firmama koje izvode infrastrukturne projekte, ostat će nedostupan javnosti, tada je saopćeno.

“To prevashodno zavisi od kineske strane. Morate se njima obratiti, oni imaju ekskluzivitet na ugovoru”, kazao je Višković odgovarajući na pitanje o objavljivanju ugovora, i naveo kako bi Republika Srpska bila spremna da to odmah objavi.

Ali, kako je dalje pojasnio, “oni daju novac, i kreditni ugovor tek po isteku uslova o kreditu oni mogu da objave”.

Vlada RS-a ranije je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor, koju je dobila kineska kompanija “China Railway Engineering Corporation (CREC)”, odbijala dostaviti organizaciji Transparency International i pored tri sudske presude u njihovu korist. Iz ove organizacije podsjećaju kako se Vlada RS-a obavezala da će namiriti sva nedostajuća sredstva i garantovati isplativost tog projekta.

“Poenta koncesionog odnosa je da koncesionar preuzme rizik. Međutim, ovdje je sav rizik preuzela država. Na investitoru je samo da izgradi taj autoput, a država garantuje isplativost tog projekta”, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH.

Sporno je što finansijski model ugovora, dodaje Traljić, nikada nije objavljen.

“Kada je prije par godina krenula ta kineska inicijativa, brojne evropske zemlje su učestvovale i dobile projekte, ništa to nije sporno. Ali negdje gdje postoji slabost sistema kakva postoji kod nas, dogodilo se da su zemlje upadale u zamku ‘danka duga’. Vlade su uzimale kredite koje nisu mogle vraćati i onda su ostajale bez javnih preduzeća. Zato insistiramo da informacije budu transparentne”, kaže Traljić.

Kineska kompanija “CRBC”, s kojom entitetske vlasti pregovaraju za put prema državnoj granici, početkom 2014. godine potpisala je memorandum o saradnji s Vladom Crne Gore kojim je predviđena izgradnja do sada jedine dionice autoputa u ovoj zemlji Bar – Boljare, duge 41 kilometar. Sadržaj memoranduma nikada nije javno objavljen. Radovi su počeli godinu dana kasnije, a bilo je planirano da 2019. budu završeni. Autoput je okončan i pušten u promet tek 2022. godine.

Prema podacima nevladine organizacije “Akcija za socijalnu pravdu”, osnovni ugovor je zaključen na 809,5 miliona eura, ali je kasnijim aneksima uvećan za gotovo još stotinu miliona eura. Čitav projekat i dobar dio dokumentacije obavijeni su velom tajne, navode iz ove organizacije.

“Kačenje ventilatora na površine bez armature, loša ugradnja betona, problemi sa šahtovima, električnom energijom, vodosnabdijevanjem, pukotine na cesti, sve te informacije smo nalazili u izvještajima koji su nam dostavljeni od nadzornog organa ‘Ingerop’ [francusko-italijanski konzorcijum]”, objašnjava Ines Mrdović.

U jednom trenutku “CRBC” je od Vlade Crne Gore potraživao čak 190 miliona eura, dodaje.

“Mi smo kao država dali Kinezima da oni na bazi idejnog projekta uđu u čitavu stvar i da onda rade glavni projekat, koji ni danas nisu završili, bez obzira što je put pušten u promet”, kaže Mrdović.

Prema njenim riječima, Exim banka je uslovila Vladu Crne Gore da kredit uzmu u dolarima, da bi kasnije transakcije išle u eurima. Dvije godine kako je dionica autoputa puštena u promet, finansijski detalji nisu poznati, navodi Mrdović.

“U julu ove godine će da istekne dvogodišnji garantni rok od puštanja dionice u saobraćaj i mi ćemo tada suštinski znati na šta je podvučena crta u odnosu na međusobna potraživanja”, objašnjava Mrdović.

Otvoreno favoriziranje kapitala s bilo koje strane, objašnjava Vukelić, u potpunoj je suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje zagovara EU.

“Deklarativno, vlasti u RS-u govore da su za evropski put, ali vidimo da u njihovoj koncepciji taj put podazumijeva ‘put svile’ ili da put u Bruxelles ide preko Pekinga, a ne pravcem kojim bi trebao ići”, kaže Vukelić.

Washington — 

Prema Galupovoj anketi iz 1965. godine, 70 odsto ispitanika navelo je da religija "veoma važna" u njihovim životima, a danas to smatra manje od polovine Amerikanaca (45 procenata).

"Mlađe generacije vjerovatno nisu bile podizane u toj vjerskoj tradiciji, a ako i jesu nisu išli u crkvu tako često... Mislim da je to velliki razlog", kaže Jeff Jones, jedan od urednika u Galupu.

Četvrtina Amerikanaca (26%) je 2023. godine navela da se ne vezuje ni za jednu vjeru, što je rast u odnosu na 21 odsto deceniju ranije, pokazuju podaci Instituta za istraživanje religije.

Ista studija sugeriše da oni koji se ne vezuju ni za jednu religiju ne planiraju da promijene taj stav. Samo 9 procenata je navelo da su zainteresovani da pronađu novo vjersko ili duhovno utočište.

Pad broja ljudi koji idu u crkvu ukazuje na veliku promjenu u životu Amerikanca, smatra politički naučnik David Campbell, koji ističe da su se Amerikanci u prošlosti povlačili iz određenih grupa, ali su i dalje bili povezani sa organizovanim religijama.

“Kod Amerikanca je manja vjerovatnoća da će se družiti u okviru grupa i organizacija gdje uče kako da sarađuju. Ima mnogo manje toga i pad kada je riječ o religiji je veliki dio te priče", kaže Kembel.

Campbell, profesor na Univerzitetu Notre Dame u Indijani, kaže da bi još jedan razlog za pad broja ljudi koji se vezuju za religiju moglo da bude protivljenje religioznoj desnici među onima koji su već bili na "periferiji" kada je riječ o vjeri.

"Ne želim da sugerišem da je to jedini razlog zašto se ljudi okreću od religije, ali je definitivno jedan od glavnih. Mnogi Amerikanci povezuju religiju sa religioznom desnicom ili Republikanskom strankom, ili podrškom Donaldu Trampu. I ako religija predstavlja to, mnogi ne žele da budu njen dio", naglašava Campbell, jedan od koautora naučnih studija o vezama između politike i vjere u SAD.

Sam Abrahams, saradnik na institutu "American Enterprize", za koji su "slobodni ljudi, slobodna tržišta i ograničena vlada" ključni princip, kaže da je od Trumpovog političkog uspona jedan od najvećih padova kada je riječ o religiji zabilježen među ženama.

“Možete biti iz prilično religiozne porodice, ali sada ekstremna konzervativna retorika o stvarima kao što su abortus i uloga žena odvraća mlade žene i pretvara ih u ateiste, agnostike ili "niko" i "ništa", kaže Abrahams, koji je takođe profesor poltičkih i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence.

“Prije toga je postojalo veće pitanje, a to su porast sekularizacije i odvraćanje od vjerskih organizacija, a zatim je fenomen ekstremne desnice vrlo brzo odvratio ljude (od religije)", objašnjava Abrahams.

Prema anketi istraživačkog centra Pew, 28 odsto punoljetnih Amerikanaca navodi da su ateisti, agnostici ili se ne izjašanjavaju kada je riječ o religiji. Ateisti čine 4 procenta onih koji se ne vezuju ni za jednu religiju. Većina onih koja ne pripada ni jednoj religiji vjeruje u Boga ili višu silu, ali ne pohađaju redovno vjerske službe.

Oko dvije trećine ispitanika kažu da nisu religiozni zato što dovode u pitanje značajan dio vjerskih predanja ili ne vjeruju u Boga.

Pad broja ljudi koji prisustvuju vjerskim službama zabilježen je u svim starosnim grupama, prema Galupu.

“Vidimo da starije generacije više prisustvuju vjerskim službama nego mlađe, ali i dalje postoji pad među svim starosnim grupama. Iako je više vjerovatno da će stariji ići u crkvu, ipak je to manji broj nego u prošlosti", kaže Jones iz Gallupa.

Rast broja ljudi koji se ne vezuju ni za jednu religiju počeo je poslije Hladnog rata koji se okončao 1989. godine, kaže Kembel.

Shelley Melia, profesorka na Baptističkom univerzitetu u Dalasu, kaže da je pandemija kovida 19 - koja je primorala mnoge vjerske institucije da se prebace na virtuelne službe određeno vrijeme, možda ubrzala trend da se Amerikanci ne vezuju ni za jednu religiju.

Ona vjeruje da mlađi traže nešto drugačije od njihovih roditelja. Dok starije možda privlače crkve i formalni vjerski skupovi, mlađi možda žele drugačiji pristup.

“Postoji potreba preusmjeravanja na autentičniji model, zato što mislim da to mladi zaista žele. Imamo velike crkvene zgrade, a naša mlađa generacija vidi nepravdu u svijetu i više je zainteresovana da se to rješava nego da se podrži neka institucija za koju smatraju da nije toliko zainteresovana za to pitanje koliko bi trebalo da bude", smatra Melia, koja je takođe psiholog.

Šta se događa kada je u nekoj zemlji religija sve manje važna? Campbell ukazuje na primjere sekularnih zemalja koje su funkcionalne demokratije.

“Skandinavske zemlje su veoma sekularne, i smatraju se među najdemokratskijima od svih demokratskih zemalja u svijetu. Takođe je u tim zemljama visok stepen sretnih građana. Sekularno društvo nije manje demokratsko ili sretno", ističe Campbell.

Međutim, koliko je vjerovatno da će Amerika postati više sekularna s obzirom na to da su vjerski simboli dio nacionalnih simbola i tradicija - na novčanicama je poruka "u Boga vjerujemo", dok je "tako mi Bog pomogao" dio predsjedničke zakletve.

“U srednjem do dugom roku, postojaće novo stanje gdje religija neće biti u potpunosti isključena iz američkog života, ali će samo zauzimati drugačiji prostor nego sada", zaključuje Campbell.