"Prema mom mišljenju, međunarodna zajednica treba da učini sve da bi bila sprovodena objektivna istraga. To podrazumijeva odobrenje Eulexu da ispita Radoičića", ukazao je Countryman, koji je u State Departmentu, od 2010. do 2011, obavljao funkciju zamjenika pomoćnika državnog sekretara zaduženog za područje Balkana.
Također, navodi da mu je razumljiva zabrinutost međunarodne zajednice u vezi sa posvećenošću Srbije konceptu vladavine prava.
"Kao i mirnom razrješenju otvorenih pitanja sa Kosovom. Uz to, obespokojava što se vlasti u obje prijestolnice koriste retorikom za koju je veća vjerovatnoća da će rasplamsati strasti – nego smiriti situaciju", podvlači Countryman, koji je u State Departmentu bio i na poziciji direktora Kancelarije za Balkan od 1999. do 2001.
Milan Radoičić našao se na slobodi dan poslije hapšenja - pošto je sudija Višeg suda u Beogradu odbio prijedlog Višeg javnog tužilaštva o određivanju pritvora zbog opasnosti od bjekstva.
U Srbiji je optužen za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti – u vezi sa napadom na kosovsku policiju kod sela Banjska na sjeveru Kosova.
Iako je u obraćanju njegovog pravnog zastupnika preuzeo odgovornost za napad, Radoičić je na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u utorak negirao izvršenje krivičnih djela.
Hovenier: Radoičić mora da odgovara
Američki ambasador u Prištini Jeff Hovenier poručio je da ne vjeruje da su događaji u Banjskoj bili spontani i da je jasno da je grupa napadača bila koordinirana.
"Ono što vjerujem, pošto je Radoičić, ponavljam, preko svog advokata, dao izjavu u kojoj preuzima odgovornost za organizovanje i učešće u ovom događaju koji smatramo krivičnim djelom, da on mora da odgovara", rekao je američki ambasador u Prištini.
Radoičić i grupa od najmanje trideset osoba napali su pripadnike kosovske policije u posljednjoj nedjelji septembra. U okršaju je ubijen jedan kosovski policajac i, prema dostupnim podacima, trojica napadača.
Prema navodima kosovskih zvaničnika, iza sebe su ostavili naoružanje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.
"Vest o puštanju Radoičića na slobodu bila je podjednako iznenađujuća, kao i informacija o njegovom privođenju. Prva indicija za to bila je kada je predsednik Srbije najavio da će institucije raditi svoj posao. Deluje da se radi o političkom procesu čiji cilj nije utvrditi šta se zapravo desilo na severu Kosova tog 24. septembra, već je pre pokušaj da se međunadrodnoj javnosti dokaže da Srbija nije imala nikakve veze sa incidentom", ocjenjuje Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Kosovske vlasti su u danima poslije napada u Banjskoj iznosile tvrdnje o povezanosti Milana Radoičića i ostalih osumnjičenih počinilaca sa zvaničnim Beogradom, pa čak i da se obuka sprovodila na poligonima Vojske Srbije, što srpske vlasti kategorički odbacuju.
Uz to, predsjednik Srbije više puta je ponavljao tvrdnje da je napad na sjeveru Kosova posljedica revolta lokalnih Srba na navodni teror kosovskih vlasti, a ne organizovana akcija sprovedena uz podršku Beograda.
U tom maniru formulisani su i navodi optužnice protiv Radoičića, primjećuje Bojan Elek.
"Da je nabavljao oružje nelegalno iz Bosne i Hercegovine. Da ga je preuzimao u okolini Beograda i onda transportovao na Kosovo, a da zapravo niko od organa vlasti Republike Srbije nije imao nikakve veze sa tim", ukazuje Elek.
Događaji iz Banjske su, prema još nezvaničnim informacijama, pojedine članice Evropske unije naveli da počnu da razmišljaju o primjeni restriktivnih mjera prema Srbiji – ukoliko se dokaže njena povezanost sa napadom koji je imao smrtne posledice.
Na tom tragu je i nekoliko poslanika Evropskog parlamenta koji su zatražili zamrzavanje finansijske pomoći Srbiji, ali i predložili sankcije za kosovskog premijera Aljbina Kurtija zbog zastoja u dijalogu.
