Linkovi

Najnovije

Trump na Dan nezavisnosti poručio da će poraziti "radikalnu ljevicu". Biden kaže da Trump nalazi nove načine "uništi našu demokratiju".

U.S. President Donald Trump and first lady Melania Trump watch a U.S. military aircraft flyover while hosting a 4th of July "2020 Salute to America" to celebrate the U.S. Independence Day holiday on the South Lawn of the White House in Washington, U.S., July 4, 2020. REUTERS
U.S. President Donald Trump and first lady Melania Trump watch a U.S. military aircraft flyover while hosting a 4th of July "2020 Salute to America" to celebrate the U.S. Independence Day holiday on the South Lawn of the White House in Washington, U.S., July 4, 2020. REUTERS

Predsjednik Donald Trump je u subotu, u govoru povodom praznika Dana nezavisnosti, obećao da će poraziti "radikalnu ljevicu" i osudio nedavne napore da se uklone spomenici istorijskim ličnostima kao pokušaje da se unište Sjedinjene Države, prenosi agencija Reuters.

Na putu smo da porazimo radikalnu ljevicu, anarhiste, agitatore, lopove i ljude koji, u mnogim slučajevima, apsolutno nemaju pojma šta rade. Nikada nećemo dozvoliti ljutoj bandi da sruši naše statue, izbriše našu istoriju i poučava našu djecu", poručio je Trump.

Takođe je dodao da "ćemo zaštititi i očuvati američki način života, koji je počeo 1492. godine kada je Kolombo otkrio Ameriku".

Sličnu poruku uputio je i tokom proslave Dana nezavisnosti u petak uveče u Mount Rushmoreu u Južnoj Dakoti.

Čak i dok su zvaničnici širom SAD pozvali Amerikance da izbjegavaju gužve i ograniče proslave praznika, Trump je u Washingtonu organizovao veliku prazničnu proslavu "Pozdrav Americi", sa preletom vojnih aviona i velikim vatrometom.

Canons are shot as members of the military parachute onto the Ellipse of the White House during the "Salute to America" event held to celebrate Fourth of July Independence Day in Washington, U.S., July 4, 2020. REUTERS/Sarah Silbiger
Canons are shot as members of the military parachute onto the Ellipse of the White House during the "Salute to America" event held to celebrate Fourth of July Independence Day in Washington, U.S., July 4, 2020. REUTERS/Sarah Silbiger

Ispred Bijele kuće je takođe organizovana zabava, kojoj su prisustvovali ljekari, medicinske sestre, policajci i pripadnici vojske, a mnogi nisu nosili maske, niti držali fizičku distancu.

Na Nacionalnom molu u Washingtonu se međutim okupio manji broj ljudi nego tokom prošlogodišnje proslave 4. jula, a mnogi su nosili maske, prenijela je agencija AP.

Trump je bez dokaza ustvrdio da je 99 odsto slučajeva koronavirusa u SAD "potpuno bezopasno". Međutim, u mnogim američkim državama zabilježen je rekordan broj slučajeva COVID-19. Samo u Texasu, hospitalizovano je gotovo osam hiljada obolelih.

Američki lider takođe je naglasio da Kina mora da odgovara što nije suzbila bolest.

Nedaleko od mjesta gdje je Trump govorio, održani su mirni protesti za rasnu jednakost, a demonstranti su prošetali blokiranim ulicama oko Bijele kuće, trga "Životi crnaca su važni" i spomenika Abrahamu Lincolnu.

Predsjednik je prethodno, u video poruci Amerikancima upućenoj povodom Dana nezavisnosti, rekao da je zemlja na putu do "izvanredne pobjede" nad COVID-19 i da će "biti bolja neko ikada prije".

Povodom Dana nezavisnosti oglasio se i predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden koji je u autorskom članku optužio Trumpa da svakog dana pronalazi "nove načine da uništi našu demokratiju".

Biden je takođe tweetovao: "Naša nacija je zasnovana ne jednostavnoj ideji: Svi smo stvoreni jednaki. To nikada nismo ostvarili - ali nikada nismo prestali da pokušavamo. Na Dan nezavisnosti, ne bi trebalo samo da slavimo te riječi, već treba da se obavežemo da ćemo ih konačno ostvariti".

Predsjednik je u video poruci Amerikancima, upućenoj povodom 4. jula, rekao da je zemlja "blizu da se izbori sa pandemijom". Poručio je da je prije četiri meseca, prije nego što je Ameriku "pogodila užasna kuga", zemlja bila "u boljem stanju nego bilo koja zemlja u istoriji".

Gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser​ kritikovala je planove administracije za koje je navela da su protivni postojećim zdravstvenim smjernicama.

Podsjetila je međutim da će praznična proslava biti održana na imovini pod upravom federalne vlade, što znači da ona nema pravo da je otkaže. Takođe je pozvala stanovnike prijestolnice da izbjegavaju gužve i da 4. jul slave blizu svojih domova.

U mnogim drugim gradovima su otkazane ili ograničene praznične proslave i vatrometi zbog pandemije koronavirsa i strahovanja da bi okupljanje velikog broja ljudi na jednom mjestu moglo da dovede do širenja virusa.

Zatvorena plaža na Floridi
Zatvorena plaža na Floridi

Organizatori vatrometa u New Yorku otkazali su tradicionalnu prazničnu proslavu povodom 4. jula, a umesto toga se u svim okruzima od 29. juna održavaju manje svečanosti.

Amerikancima, koji planiraju svoje proslave, biće zabranjeno da to rade na više popularnih plaža na Floridi, u Južnoj Karolini i u Texasu. U tim saveznim državama se ovih dana bilježi rekordan broj novozaraženih.

Na sjeveroistoku SAD, gdje je za sada suzbijeno širenje koronavirusa, plaže su otvorene ali se građanima savetuje da izbjegavaju gužve. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju Amerikance koji idu na plaže da pokrivaju lice.

U Kaliforniji, gde je broj slučajeva COVID-19 naglo porastao prethodnih nedelja, guverner Gavin Newsome pozvao je stanovnike da izbjegavaju velika okupljanja i da nose maske.

Guvener Ilinoisa J.B. Pritzker zatražio je od biznisa i građana da poštuju zdravstvene mere tokom prazničnog vikenda, ističući da je to ključno da bi se dalje usporilo širenje virusa. Upozorio je i da neće oklijevati da zatvori biznise koji ne poštuju postojeće smjernice.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom Kongresa usvojio prijedlog zakona za pomoć Ukrajini

Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)
Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

On je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.

„Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama”, saopštio je američki predsjednik.

Od ukupnih 95 milijardi dolara, 60,84 milijarde namijenjene su Ukrajini. U nju je uračunato i 23,2 milijarde za popunu zaliha američkog naoružanja, izvijestila je agencija Reuters.

Njihova količina je smanjena, pošto su korišyene za snabdijevanje Ukrajine tokom blokade paketa pomoći u donjem domu Kongresa - koji je pod kontrolom republikanaca.

Za Izrael je predviđeno 26,38 milijardi dolara, od kojih će 9,1 milijarda biti iskorištena za obezbjeđivanje humanitarne pomoći stanovništvu ugroženom konfliktom u Gazi.

Za područje Indo-pacifika planirano izdvajanje iznosi 8,12 milijardi dolara.

Članovi Predstavničkog doma imali su prethodna tri dana da razmotre predloženi zakon i ulože amandmane prije planiranog glasanja.

Pitanje bezbjednosti na granici biti predmet odvojenog zakonskog prijedloga – čime se smatra da je predsjedavajući Predstavničkom domom, republikanac Mike Johnson, izašao u susret konzervativnijim krugovima.

Prema tumačenjima u američkoj javnosti, podrška demokrata zakonskim predlozima u Predstavničkom domu bila je od suštinskog značaja – imajući u vidu tanku većinu republikanaca u Predstavničkom domu (218:213), kao i oštro protivljenje njihove tvrdokornije struje.

Među njima su najglasniji bliski saradnici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je skeptičan u vezi sa pomoći Ukrajini. Trump je osvojio dovoljan broj stranačkih glasova potreban za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru.

Neki od njih, najavljivali su mogućnost smjene Mikea Johnsona sa pozicije predsjedavajućeg – ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen.

Međutim, Johnson je poručio da neće dozvoliti da prijetnje utiču na njega – rekavši da je podrška Ukrajini od ključne važnosti.

„Mogao bih da donesem sebičnu odluku. Međutim, radim ono što vjerujem da je ispravna stvar”, rekao je on.

Ukrajina se već treću godinu nalazi na meti brutalne ruske agresije.

Primedbi ima i na ljevici – usljed zabrinutosti zbog pomoći Izraelu tokom kampanje protiv ekstremista Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.

Sa te strane poziva se na strožiju kontrolu distribucije američkog naoružanja i novca poreskih obveznika u okolnostima, kako upozorava dio međunarodne javnosti, razornih posljedica izraelskih napada po civilno stanovništvo u području Gaze.

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

Sagovornici Glasa Amerike kažu kako je rezolucija o genocidu u Srebrenici trebala biti davno usvojena, i da Srbija treba prihvatiti novu realnost.

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Desničarski političari, akademici i aktivisti iz svih dijelova Evrope okupili su se ove sedmice u Briselu na dvodnevnoj konferenciji za koju organizatori kažu da joj je cilj "očuvanje nacionalnih država u Evropi".

Dosadašnji predsjednik Freedom Housea imenovan za direktora Glasa Amerike

Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.
Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.

Američka agencija za globalne medije (USAGM) u petak je imenovala Michaela Abramowitza za novog stalnog direktora Glasa Amerike.

U poruci zaposlenima u petak, izvršna direktorica USAGM-a Amanda Bennett navela je da će Abramowitz, bivši novinar i sadašnji predsjednik istraživačkog centra Freedom House, preuzeti tu funkciju u narednim mesecima.

„Sigurna sam da je poznat mnogima, ako ne i većini vas, po izvanrednom radu u Freedom House gdje se zalagao za demokratiju i ljudska prava, a posebno u odbrani i zalaganju za slobodu govora i medija širom svijeta”, napisala je Bennett.

Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)
Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)

Abramowitz je predsjednik Freedom Housea od 2017. Diplomirao na Harvard koledžu, karijeru je započeo u Washington Postu, gdje je radio 24 godine. Također je osam godina radio na prevenciji genocida i obrazovanju o holokaustu u Memorijalnom muzeju holokausta SAD.

„Zbog ove stručnosti i iskustva, on duboko razumije isti posao kojem smo svi posvetili svoje živote i karijere”, navela je Bennett u svojoj poruci zaposlenima.

Očekuje se da će Abramowitz početi da obavlja funkciju u Glasu Amerike početkom ljeta. U video poruci osoblju rekao je da mu je čast što je imenovan.

„Ovo je institucija koja ima nevjerovatnu historiju i prije svega nevjerovatnu misiju. Misija me duboko inspiriše: ideja da svakog dana pružamo kredibilne, istinite, sveobuhvatne vijesti i informacije za veliki dio sveta sa ogromnom publikom. Za mnoge ljude Glas Amerike je jedini izvor informacija koji imaju”, rekao je Abramowitz.

Bennett je bila direktorica Glasa Amerike od 2016. do 2020. godine, kada je dala ostavku nakon što je Kongres potvrdio konzervativnog filmskog reditelja Michaela Packa da vodi USAGM. Imenovao ga je tadašnji predsjednik Donald Trump, a Packovo vrijeme na čelu USAGM-a obeleženo je tužbama i pritužbama uzbunjivača. Podnio je ostavku kada je Joe Biden postao predsjednik, a nezavisna istraga je kasnije utvrdila da je Pack više puta zloupotrebljavao funkciju, da je loše upravljao, kao i da je pokušavao da se se miješa u uređivačke odluke.

Poslije njegovog odlaska, Kongres je osigurao ulogu izvršnog šefa USAGM-a, uključujući dio oko zapošljavanja i otpuštanja šefova mreže.

Abramowitz će biti prvi zvanični direktor Glasa Amerike od kratkog mandata Roberta Reillyja, koga je imenovao Pack, koji je u toj ulozi bio od decembra 2020. do januara 2021. Nakon Reillyjeve smjene, Glas Amerike je predvodila vršiteljica dužnosti direktora Yolanda Lopez od 2021. do ostavke u septembru 2023. i sadašnji aktuelni predsjednik John Lippman.

U izjavi, Abramowitz je rekao da se raduje radu u Glasu Amerike s obzirom na zabrinjavajuću stopu dezinformacija koje dolaze od autoritarnih vlada širom svijeta.

„VOA je bedem za istinu i slobodu medija i ja sam uzbuđen što ću preuzeti kormilo ove organizacije i raditi zajedno sa njenim talentovanim novinarima i osobljem. Zajedno ćemo pobijediti u informacionom ratu”, rekao je on.

Freedom House je u petak objavio saopštenje u kojem se zahvaljuje Abramowitzu na što ih je vodio.

„Veći dio decenije, Mike je bio pokretačka snaga stalnog uspjeha Freedom House, postavio je viziju za organizaciju koja je pojačala efikasnost u borbi za slobodu širom svijeta”, rekla je Jane Harman, kopredsjedavajuća Upravnog odbora Freedom Housea.

Kao direktor Glasa Amerike, Abramowitz će nadgledati 48 jezičkih servisa koji dopiru do oko 354 miliona ljudi nedjeljno uz nezavisnu TV, radio i digitalne medije.

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG