Za porodice žrtava, pitanje nerazjašnjenih ubistava seže duboko.

Suprug Asiyahe Timimi, Aqueel, izboden je nožem u svađi u januaru 2021. i umro je nekoliko dana kasnije.

"Jednostavno se ne osjećate bezbjedno dok ih ne uhvate", kaže Timimi. "Mogla bih da prolazim pored osobe koja je ubila mog muža."

Natalia Mitchell želi pravdu za svog sina Morrisa, koji je ubijen u martu 2022. godine, kako bi pronašla svojevrstan kraj te priče. Kaže da uspješno hapšenje ubice njenog sina "ne bi vratilo Morrisa, ali bi pomoglo".

Procenat ubistava koja rješava Policijska uprava Washington naglo je opao 2023. godine, ostavljajući grad na pravom putu da zabilježi najnižu stopu riješenih slučajeva u više od 15 godina.

Do 13. novembra policija je riješila samo 75 od 244 ubistva počinjena ove godine. Uzimajući u obzir 33 ubistva iz prethodne godine koja su razriješena u 2023. godini, ukupna stopa riješenih slučajeva iznosi oko 45%. Prema podacima policije, to bi bila najniža stopa barem od 2007. godine.

Na nacionalnom nivou, prosječna stopa riješenih ubistava ima tendenciju da se kreće između 50% i 60%, kaže Rick Rosenfeld, profesor kriminologije na Univerzitetu Missouri-St. Louis.

Niska stopa rješavanja slučajeva, posebno kada je riječ o ubistavima, može narušiti moral policajaca i povjerenje zajednice u policiju, ali i umanjiti saradnju između građana i policije koja je od vitalnog značaja za mnoge istrage, objašnjava Christopher Herrmann, vanredni profesor na John Jay koledžu krivične pravde i bivši supervizor kriminalističkih analitičara u njujorškoj policiji.

"Čitav taj proces može nekako da ode u pogrešnom smjeru, gdje zajednica više ne vjeruje toliko policiji ili postoji nedostatak vjere", rekao je Herrmann. "Mnogo je manje saradnje između zajednice i policije. I kada policija vidi nedostatak saradnje od zajednice, neki od njih će na neki način dignuti ruke i reći: 'Zašto bi nas bilo briga kada niko u zajednici ne želi pomoći?"

Zamjenica gradonačelnice za javnu bezbjednost Lyndsey Appiah priznala je da rješavanje slučaja predstavlja "neki osjećaj pravde za žrtve".

Dodatno je navela da "izvjesnost postojanja posljedica odvraća od kriminala. Stoga je važno da što je prije moguće zatvorimo i rješavamo slučajeve".

Pad broja riješenih ubistava samo je dio komplikovane krize javne bezbjednosti s kojom se suočava glavni grad SAD. Appiah je ove godine u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma Kongresa jasno priznala obim problema.

"Oxford definiše krizu kao vrijeme intenzivnih poteškoća, nevolja ili opasnosti", svjedočila je ona. "Tako da bih rekla da postoji kriza."

U Washingtonu je u 2023. godini bilo 33% ubistava više nego prethodne godine. Nasilni zločini koji uključuju maloljetnike također su u stalnom porastu, kao i krađe automobila, a među nedavnim žrtvama su i američki kongresmen i diplomata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U intervjuu za AP, Appiah je kao neke od faktora koji utiču na ovakvu statistiku navela probleme sa brojem policajaca i poteškoće sa analizom mjesta zločina.

Ove godine policija u Washingtonu ima oko 3.300 službenika - što je pad od oko 500 u odnosu na 3.800 iz 2020. godine.

Zvaničnici policijskih sindikata javno su okrivili Gradsko vijeće za, kako kažu, antipolicijsku politiku koja je otjerala policajce i otežala napore za zapošljavanje. Gradonačelnica, međutim, želi da broj službenika bude oko 4.000.

Kriminalistička laboratorija vašingtonske policije, Odjeljenje za forenzičke nauke, takođe je izgubila akreditaciju u proljeće 2021. zbog navoda o propustima u njihovim analizama. Appiah je navela da se laboratorija nada da će povratiti svoju akreditaciju početkom sljedeće godine. U međuvremenu, grad analizu mjesta zločina prebacuje na spoljne aktere, što je proces koji oduzima vrijeme i novac, rekla je ona.

Prema riječima Appiah, prerano je da se u desetom mjesecu u godini sudi o uspjehu istraga ubistava koje mogu potrajati mjesecima ili godinama. Na primjer, policija Washingtona je krajem oktobra uhapsila čovjeka zbog ubistva koje se dogodilo 2009. U takvim slučajevima, hapšenje se računa kao dio ovogodišnje stope uspješno riješenih slučajeva.

Ali, sa još samo nekoliko sedmica u godini, bio bi potreban izuzetan niz uspješnih hapšenja kako bi se spriječilo da 2023. ima najnižu stopu riješenih ubistava u više od 15 godina.

Uticaj neriješenih ubistava može imati štetne posljedice na više načina.

"To uništava crnačke porodice, a može i policijsku upravu", kaže Ronald Moten, aktivista koji je u mladosti proveo vrijeme u saveznom zatvoru zbog optužbi za drogu. "Porodici uvijek daje osjećaj olakšanja ako dođe do zatvaranja tog poglavlja. Ne pomaže vam da se izliječite, ali je dio procesa ozdravljenja."

Motenov polubrat ubijen je 1991. godine, u periodu kada je broj ubistava u glavnom američkom gradu redovno prelazio 400 godišnje. Slučaj nikada nije riješen.

"Boli jer se osjećate kao da se neko izvukao ubivši vaše dijete bez posljedica", navodi Moten. "To je bolno. Želite da se to okonča i želite da neko odgovara."

Sprečavanje da se taj negativni ciklus ukorijeni jedan je od glavnih prioriteta grada. Kako bi zatvorila slučajeve, policiji su potrebni stanovnici da pomognu iskorijeniti nasilne kriminalce iz njihovih zajednica, kaže Appiah, zamjenica gradonačelnice.

"Potrebna nam je njihova pomoć. I oni moraju vjerovati da će, ako nam daju informacije i pomognu, to dovesti do odgovornosti", dodaje ona. "Ako nam daju informacije o nekome ko je uključen u pucnjavu, a onda se ta osoba odmah vrati u zajednicu, neće vjerovati policiji na isti način... Treba nam zajednica da nam pomogne da zatvorimo slučajeve, a onda nam je potreban ostatak sistema da radi kako bi ih zaštitio."

Timimi, čiji je sin Halil upucan izvan Washingtona u susjednom okrugu Prince George u državi Maryland, oko šest sedmica nakon što je njen muž izboden, sada se brine o svom paralizovanom sinu i vodi dobrotvornu organizaciju koja urbanu omladinu podučava modernim životnim vještinama.

Ona kaže da se boji povratka u dane kada je Washington rutinski predvodio naciju u ubistvima po glavi stanovnika. Dvoje njenih bivših komšija izgubilo je djecu zbog nasilja vatrenim oružjem u posljednjih nekoliko godina, a 2021. godine njeno kumče je ubijeno u unakrsnoj vatri dok je bio kući jer mu je koledž bio zatvoren zbog pandemije Covida 19.

"Sjećam se da sam osamdesetih i devedesetih godina svake sedmice išla na sahranu", rekla je. "A kada je slučaj neriješen, jednostavno se osjećate kao da su vas zaboravili."

Ograničenje zaduživanja

Kada je Angela Merkel bila kancelarka 2009. godine, Njemačka je u svoj ustav unijela takozvanu "dužničku kočnicu", izvještava AFP.

Time je ograničen budžetski deficit na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, a također predstavlja simbol posvećenosti Njemačke postizanju uravnoteženih budžeta – poznatog kao "schwarze Null" ili "crna nula".

Ideja o strogim ograničenjima potrošnje postala je popularna početkom 2000-ih, mada je političare na akciju zapravo podstakla finansijska kriza 2007-2008, kada su porasli dug i deficit.

Mjera može biti suspendovana u hitnim slučajevima, sve dok parlament podržava taj potez. To se dešavalo od 2020. do 2022. godine, prvo kako bi se izborilo s posljedicama pandemije korona virusa, a zatim i s energetskom krizom izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Trebalo je da opet bude na snazi ove godine, ali je zbog budžetske krize, ministar finansija Christian Lindner prošle nedjelje najavio da koalicija ponovo traži njeno suspendovanje.

Šta je pokrenulo posljednju krizu?

Ustavni sud Njemačke je 15. novembra presudio da je vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza djelovala u suprotnosti s "dužničkom kočnicom". Sud je tako odlučio u odgovor na pravnu žalbu konzervativnih opozicionih partija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU).

Presuda se odnosila na odluku iz 2022. da se 60 milijardi eura neiskorištene mogućnosti za zaduživanje prebaci iz fonda za borbu protiv posljedica pandemije u "Fond za klimu i transformaciju".

Neposredna posljedica presude bilo je brisanje 60 milijardi eura iz fonda za klimu koji ukupno vrijedi 212 milijardi eura.

To bi moglo da utiče na projekte koji imaju za cilj da ubrzaju tranziciju Njemačke ka ekonomiji bez emisija štetnih gasova, kao i na druge projekte koji bi trebalo da promijene industriju, kao što je niz investicija u projekte poluprovodnika koji su nedavno najavljeni.

Presuda također utiče na druga "vanbudžetska" sredstva, pošto vlada sada mora da obračuna dodatnu potrošnju u svom glavnom budžetu.

Kako je Vlada reagovala?

Projekti u okviru fonda za klimu i transformaciju su prvobitno suspendovani, nakon čega je uslijedilo šire zamrzavanje buduće potrošnje.

Lindner je bio primoran da ponovo traži suspenziju "dužničke kočnice", što je gorku pilulu za fiskalnog jastreba iz liberalne Stranke slobodnih demokrata (FDP) koja je čvrsto podržavala to ograničenje.

Najavljujući dalji razvoj, on je izostavio pominjanje reči "dužnička kočnica", umjesto čega se enigmatično spomenuo uvođenje "dopunskog budžeta", bez pružanja daljeg objašnjenja. Na Ministarstvu finansija je ostavljeno da naknadno razjasni detalje.

U međuvremenu su prekinuti razgovori o budžetu za 2024. što je bruka u zemlji koja se dugo diči svojom fiskalnom ispravnošću.

Scholz je prošle nedjelje djelovao vidno iznerviran kada je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu s Giorgia Meloni, italijanska premijerka upitana da li ona i dalje smatra Njemačku pouzdanim ekonomskim partnerom, imajući u vidu presudu Ustavnog suda.

Koje su šire implikacije?

Kriza je podstakla debatu o tome da li "dužničku kočnicu" treba ublažiti i pokrenula je pitanje da li bi Scholzova krhka trostranačka koalicija mogla da se raspadne.

U narednim godinama, prema procjenama velike njemačke banke LBBW Bank, biće potrebni ogromni dodatni izdaci u oblastima u rasponu od odbrane do penzija i zdravstvene zaštite, koji će vjerovatno iznositi oko pet posto BDP-a.

"Ako Njemačka želi da zadrži svoju ekonomsku snagu i stabilnost, to neće biti moguće bez ublažavanja dužničke kočnice", rekao je glavni ekonomista banke Moritz Kraemer.

Međutim, dok se Scholzove socijaldemokrate (SPD) i Zeleni zalažu za ublažavanje ograničenja, Lindnerov FDP je izgleda odlučan da ga zadrži. Istovremeno, za FDP povećanje poreza predstavlja crvenu liniju.

U nagovještaju sukoba unutar koalicije, ministar ekonomije Robert Habeck iz Zelenih je u ponedjeljak zauzeo čvrstu poziciju navodeći da "svi projekti koje smo omislili moraju biti omogućeni".

Opozicija je dotle presudu Ustavnog suda opisala kao "političku katastrofu". U ponedjeljak je Markus Soeder, moćni lider CSU-a, dodao svoj glas pozivima za nove savezne izbore.

Policija ga sumnjiči da je izvršio zločin iz mržnje. On je u na suđenju putem video linka izjavio da nije kriv. Određeno mu je zadržavanje u zatvoru, bez kaucije.

Muškarac je u subotu uveče pucao iz pištolja i ranio tri žrtve na ulici u blizini Univerziteta Veromont, nakon čega je pobjegao, saopštila je ranije policija Burlingtona. Dvije žrtve su državljani, a treća je legalni stanovnik Sjedinjenih Država i sva trojica imaju po 20 godina.

Žrtve su neposredno prije napada razgovarale međusobno na arapskom jeziku, navodi se u izvještaju Instituta za bliskoistočno razumijevanje, neprofitne propalestinske organizacije, koja je također saopštila da je napadač otvorio vatru na trojicu muškaraca nakon što je počeo da viče na njih i da ih maltretira, što je u suprotnosti sa policijskim navodima da je ubica ispalio četiri hica bez riječi.

Dvojica momaka su u trenutku napada nosili kefiju, tradicionalni crno-bijeli karirani šal bliskoistočnog, najčešće palestinskog porijekla.

Sva trojica su diplomci vjerske škole prijatelja Ramala, privatne obrazovne institucije na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, rekle su porodice.

Dvojica ranjenih studenata posjetilo je dom porodice trećeg studenta u Burlingtonu za praznik Dana zahvalnosti.

Do pucnjave je došlo usred porasta antiislamskih i antisemitskih incidenata prijavljenih širom Sjedinjenih Država otkako je 7. oktobra počeo sukob Izraela i Hamasa.

Porodice ranjenih izdale su zajedničko saopštenje u kom su pozvale vlasti da istraže pucnjavu kao zločin iz mržnje, a u tome ih je podržao i američko-arapski komitet za borbu protiv diskriminacije.

„Porast antiarapskih i antipalestinskih osjećaja koji doživljavamo je bez presedana, a ovo je još jedan primjer da ta mržnja postaje nasilna”, kažu iz tog komiteta.

Neke informacije potiču od AP-a i Reutersa.