Najnovije
Trump na Dan nezavisnosti poručio da će poraziti "radikalnu ljevicu". Biden kaže da Trump nalazi nove načine "uništi našu demokratiju".
Predsjednik Donald Trump je u subotu, u govoru povodom praznika Dana nezavisnosti, obećao da će poraziti "radikalnu ljevicu" i osudio nedavne napore da se uklone spomenici istorijskim ličnostima kao pokušaje da se unište Sjedinjene Države, prenosi agencija Reuters.
“Na putu smo da porazimo radikalnu ljevicu, anarhiste, agitatore, lopove i ljude koji, u mnogim slučajevima, apsolutno nemaju pojma šta rade. Nikada nećemo dozvoliti ljutoj bandi da sruši naše statue, izbriše našu istoriju i poučava našu djecu", poručio je Trump.
Takođe je dodao da "ćemo zaštititi i očuvati američki način života, koji je počeo 1492. godine kada je Kolombo otkrio Ameriku".
Sličnu poruku uputio je i tokom proslave Dana nezavisnosti u petak uveče u Mount Rushmoreu u Južnoj Dakoti.
Čak i dok su zvaničnici širom SAD pozvali Amerikance da izbjegavaju gužve i ograniče proslave praznika, Trump je u Washingtonu organizovao veliku prazničnu proslavu "Pozdrav Americi", sa preletom vojnih aviona i velikim vatrometom.
Ispred Bijele kuće je takođe organizovana zabava, kojoj su prisustvovali ljekari, medicinske sestre, policajci i pripadnici vojske, a mnogi nisu nosili maske, niti držali fizičku distancu.
Na Nacionalnom molu u Washingtonu se međutim okupio manji broj ljudi nego tokom prošlogodišnje proslave 4. jula, a mnogi su nosili maske, prenijela je agencija AP.
Trump je bez dokaza ustvrdio da je 99 odsto slučajeva koronavirusa u SAD "potpuno bezopasno". Međutim, u mnogim američkim državama zabilježen je rekordan broj slučajeva COVID-19. Samo u Texasu, hospitalizovano je gotovo osam hiljada obolelih.
Američki lider takođe je naglasio da Kina mora da odgovara što nije suzbila bolest.
Nedaleko od mjesta gdje je Trump govorio, održani su mirni protesti za rasnu jednakost, a demonstranti su prošetali blokiranim ulicama oko Bijele kuće, trga "Životi crnaca su važni" i spomenika Abrahamu Lincolnu.
Predsjednik je prethodno, u video poruci Amerikancima upućenoj povodom Dana nezavisnosti, rekao da je zemlja na putu do "izvanredne pobjede" nad COVID-19 i da će "biti bolja neko ikada prije".
Povodom Dana nezavisnosti oglasio se i predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden koji je u autorskom članku optužio Trumpa da svakog dana pronalazi "nove načine da uništi našu demokratiju".
Biden je takođe tweetovao: "Naša nacija je zasnovana ne jednostavnoj ideji: Svi smo stvoreni jednaki. To nikada nismo ostvarili - ali nikada nismo prestali da pokušavamo. Na Dan nezavisnosti, ne bi trebalo samo da slavimo te riječi, već treba da se obavežemo da ćemo ih konačno ostvariti".
Predsjednik je u video poruci Amerikancima, upućenoj povodom 4. jula, rekao da je zemlja "blizu da se izbori sa pandemijom". Poručio je da je prije četiri meseca, prije nego što je Ameriku "pogodila užasna kuga", zemlja bila "u boljem stanju nego bilo koja zemlja u istoriji".
Gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser kritikovala je planove administracije za koje je navela da su protivni postojećim zdravstvenim smjernicama.
Podsjetila je međutim da će praznična proslava biti održana na imovini pod upravom federalne vlade, što znači da ona nema pravo da je otkaže. Takođe je pozvala stanovnike prijestolnice da izbjegavaju gužve i da 4. jul slave blizu svojih domova.
U mnogim drugim gradovima su otkazane ili ograničene praznične proslave i vatrometi zbog pandemije koronavirsa i strahovanja da bi okupljanje velikog broja ljudi na jednom mjestu moglo da dovede do širenja virusa.
Organizatori vatrometa u New Yorku otkazali su tradicionalnu prazničnu proslavu povodom 4. jula, a umesto toga se u svim okruzima od 29. juna održavaju manje svečanosti.
Amerikancima, koji planiraju svoje proslave, biće zabranjeno da to rade na više popularnih plaža na Floridi, u Južnoj Karolini i u Texasu. U tim saveznim državama se ovih dana bilježi rekordan broj novozaraženih.
Na sjeveroistoku SAD, gdje je za sada suzbijeno širenje koronavirusa, plaže su otvorene ali se građanima savetuje da izbjegavaju gužve. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju Amerikance koji idu na plaže da pokrivaju lice.
U Kaliforniji, gde je broj slučajeva COVID-19 naglo porastao prethodnih nedelja, guverner Gavin Newsome pozvao je stanovnike da izbjegavaju velika okupljanja i da nose maske.
Guvener Ilinoisa J.B. Pritzker zatražio je od biznisa i građana da poštuju zdravstvene mere tokom prazničnog vikenda, ističući da je to ključno da bi se dalje usporilo širenje virusa. Upozorio je i da neće oklijevati da zatvori biznise koji ne poštuju postojeće smjernice.
See all News Updates of the Day
"RT je dio ratne mašinerije" - nove sankcije SAD ruskim državnim medijima
Američki State Department uveo je u petak nove sankcije ruskim državnim medijima, optužujući medijsku kuću RT, bivšu "Russia Today", da radi ruku pod ruku sa ruskom vojskom i vodi kampanje prikupljanja sredstava za kupovinu snajperskih pušaka, pancira i druge opreme za vojnike koji se bore u Ukrajini.
Iako je RT ranije sankcionisana zbog rada na širenju propagande i dezinformacija Kremlja, optužbe objavljene u petak sugerišu da njena uloga daleko prevazilazi operacije uticaja. Umjesto toga, rekao je državni sekretar Antony Blinken, RT je ključni dio ruske ratne mašinerije i njenih napora da podrije demokratske protivnike.
„RT želi da njihovi tajni obavještajni kapaciteti, kao što su dugogodišnji propagandni napora za dezinformisanje, budu uglavnom skriveni“, rekao je Blinken u petak.
Mete sankcija koje su objavljene u petak su TV Novosti, organizacija u čijem je vlasništvu Russia Today, kao i državna medijska grupa Rossiya Segodnya (Rusija danas) i njen generalni direktor Dmitrij Kiseljov. Treća organizacija i njen lider Neli Parutenko takođe su sankcionisani zbog navodne šeme kupovine glasova u Moldaviji, čiji je cilj bio da se kandidatima koje preferira Moskva pomogne da pobijede na predstojećim izborima.
Sjedinjene Države su prošle nedelje podigle optužnicu za pranje novca protiv dvoje novinara RT-a i uvele sankcije glavnoj urednici Margariti Simonjan zbog, kako je navedeno, šeme da angažuje američku kompaniju kako bi proizvodila online sadržaje kojima bi se uticalo na izbore u SAD 2024.
Državni sekretarijat je takođe identifikovao medije koje tajno vodi RT: website African Stream i platformu Red na engleskom jeziku, čije je sedište u Berlinu.
"SAD podržavaju slobodni protok informacija. Ne preduzimamo akcije protiv tih entiteta i pojedinaca zbog sadržaja njihovog izvještavanja, pa čak ni zbog dezinformacija koje proizvode i javno šire. Preduzimamo akcije zbog tajnih operacija uticaja. Takve aktivnosti nisu novinarstvo", navodi se u saopštenju State Departmenta.
RT je reagovao na američke tvrdnje na platformi X. "Izgleda se ne miješamo samo u američke nego i u izbore u Moldaviji. O bože, nismo znali da smo tako moćni. Blinkene, samo nastavi...", navodi se u objavi tog medija koji je strimovao izjavu Antony Blinkena o sankcijama.
Međutim, kako navodi State Department, RT je takođe proširio svoju primjenu sajber operacija novom jedinicom stvorenom prošle godine, koja je povezana sa ruskom obavještajnom službom.
Na ruskim platformama za društvene medije vođene su akcije prikupljanja donacija od građana, a nastojali su da prikupe sredstva za vojnu opremu, od kojih je neka kupovana u Kini, rekli su zvaničnici.
Ne postoje očigledne veze između RT-a i kampanja prikupljanja sredstava, niti bilo kakvih naznaka da su kineski zvaničnici znali da se njihovi proizvodi prodaju Rusiji.
Na spisku zaliha nalazila se i oprema za noćno osmatranje, dronovi i generatori.
Akcije RT-a pokazuju da „to nije samo mjesto za masovno širenje dezinformacija, već i da je punopravni član obavještajnog aparata i operacija ruske vlade“, rekao je James Rubin, koji u State Departmentu vodi Centar za globalno angažovanje.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na upite AP-a i Reutersa da prokomentariše nove sankcije.
Zašto Ukrajina želi da gađa mete u Rusiji zapadnim raketama dugog dometa?
Kijev vrši pritisak na zapadne partnere da dozvole ukrajinskim snagama da napadaju mete na ruskoj teritoriji raketama dugog dometa, koje su isporučene iz zapadnih zemalja.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da je to oružje ključno da se oslabe kapaciteti Rusije da napada Ukrajinu i da se Moskva primora da pomjeri svoje resurse za vazdušne udare dalje od granice.
Rusija je upozorila da bi, ako se Ukrajini dozvole napadi oružjem dugog dometa, to smatrala ratnim činom. Takođe, zapadni partneri Ukrajine ne žele dodatnu eskalaciju tenzija sa zemljom koja posjeduje najveći nuklearni arsenal u svijetu.
O kojem oružju je riječ?
Rakete dugog dometa obuhvataju sisteme kao što su britanski "storm šedou" (Storm Shadow) i sličan francuski SCALP ili američki vojni taktički raketni sistem, poznat pod skraćenicom ATACMS.
Ukrajina u međuvremenu jača razvoj svojih programa za oružje dugog dometa, uključujući dronove koji već mogu da pogode mete daleko unutar ruske teritorije.
Ukrajinske snage već koriste rakete "storm šedou" koje se lansiraju iz vazduha i ATACMS, koje se ispaljuju sa kopna, za napade na vojne objekte i stratešku infrastrukturu na svojim teritorijama koje su pod ruskom okupacijom, ali ne i na samoj ruskoj teritoriji.
Njemačka već dugo odbija da pošalje svoje rakete dugog dometa TAURUS, iz straha od međunarodne eskalacije.
Kako napadi na Rusiju oružjem dugog dometa pomažu Ukrajini?
Ukrajina smatra da bi napadi na mete u Rusiji oružjem dugog dometa preokrenuli situaciju u ratu, s obzirom na to da bi mogla da gađa vazduhoplovne baze, skladišta sa zalihama i centre za komunikaciju stotinama kilometara udaljenim od granice.
Tvrdi da bi to pomoglo da se umanji nadmoć Rusije u vazduhu i da se oslabe njeni lanci nabavke neophodni za svakodnevne vazdušne napade na Ukrajinu - dronovima, raketama i snažnim kliznim bombama - i za održavanje kopnene ofanzive na ukrajinskoj teritoriji.
S obzirom na to da će zima vjerovatno usporiti taj napredak, kapaciteti za vazdušne udare oružjem dugog dometa imaće veći prioritet. Kijev želi da ponovo krene u ofanzivu da bi nadomjestio nedostatak ljudstva dvije i po godine od početka rata i da bi zaštitio teško oštećenu energetsku infrastrukturu.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin sastao se prošle nedelje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i činilo se da ne prihvata zahtjev Kijeva, navodeći da Ukrajina već napade mete u Rusiji oružjem domaće proizvodnje.
Portpartol Pentagona Charlie Dic takođe je naveo da raketni sistem ATACMS ne predstavlja odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava - a to su ruske klizne bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, van domašaja američkih raketa.
Da li će Zapad popustiti?
SAD i druge NATO članice podržavaju Ukrajinu slanjem oružja, obukom i finansijskom pomoći, ali istovremeno pokušavaju da izbjegnu direktni sukob sa Rusijom.
Kremlj upozorava da bi upotrebom zapadnih raketa na ruskoj teritoriji bila pređena crvena linija. To je ove nedelje ponovio i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Američki državni sekretar Antony Blinken i britanski šef diplomatije David Lammy razgovarali su o tom pitanju ove nedelje u Londonu i tokom zajedničke posjete Kiijevu.
Javno se nisu obavezivali na promjenu politike o upotrebi oružja dugog dometa, ali su napomenuli da Rusija pokušava da dodatno promijeni strateški balans u Ukrajini kupovinom iranskih balističkih raketa dugog dometa.
Ukrajina navodi da je već prešla ruske crvene linije svojim upadom u ruski pogranični region Kursk. Zelenski je poručio da se nada da će saveznici donijeti "jake odluke" kada se kasnije ovog mjeseca sastane sa Bidenom.
Blinken najavio da će sa Izraelom pokrenuti pitanje zaštite humanitarnih lokacija
Izrael tvrdi da su šest humanitarnih radnika UN-a, od 18 ubijenih u školi u Gazi, bili pripadnici Hamasa. Američki državni sekretar Antony Blinken je rekao da će sa Izraelom, pokrenuti pitanje zaštite humanitarnih lokacija, istovremeno kritizirajući Hamas zbog "sakrivanja" na civilnim lokacijama.
Mnogo manje Amerikanaca studira u Kini, nego obrnuto. Zašto je to problematično?
S početkom nove školske godine neki učenici odlučuju studirati u inostranstvu radi dodira sa novom kulturom. Neki američki studenti studiraju u Kini, ali taj broj je mnogo manji od broja kineskih studenata koji pohađaju američke univerzitete. Zašto bi ova neravnoteža mogla biti problematična?
SAD: Uz pomoć tehnologije do manje bačene hrane
Prema podacima organizacije Feeding America, Amerikanci godišnje bace oko 41 milijardu kg hrane, što je oko 145 milijardi obroka. No, sada su na raspolaganju novi tehnološki načini da se osigura da mnogo više od te potencijalno propale hrane, stigne do onih kojima je potrebna.
