Linkovi

Izdvojeno

Produžen mandat EUFOR-a u BiH, zemlje Zapada podržale OHR

Sjednica Vijeća sigurnosti UN, 3. novembar 2021.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je večeras, 3. oktobra, jednoglasno s 15 glasova ''Za' rezoluciju kojom je produžen mandat vojne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea.

Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH. Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.

Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće 15 članova Vijeća, a nakon glasanja o snagama EU, o Schmidtovim upozorenjima govorili su predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Estonije i drugih zemalja Vijeća, koje su snažno podržale ulogu visokog predstavnika u BiH.

Američka ambasadorica: OHR je ključan za stabilnost BiH

Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je kako su zadovoljni jer je Vijeće sigurnosti autoriziralo još jednom misiju EUFOR-a.

„Zahvaljujemo gospodinu Schmidtu na izvještaju koji nam je podnio. Iako on nije danas s nama još jednom mu se zahvaljujemo i iskazujemo podršku”, kazala je američka ambasadorica.

Ona je naglasila tri aspekta.

„Opasna retorika, retorika mržnje mora prestati. Milorad Dodik je pozvao na povlačenje iz zajedničke vojske i povlačenje iz državnih institucija. To je opasan put i za BiH i širu regiju Zapadnog Balkana. Zabrinuti smo njegovim najavama novog ustava Republike Srpske. Daytonski sporazum je sačuvao mir. Suverenitet i teritorijalni integritet je ugrožen. Pozivamo na smirivanje situacije i deeskalaciju. Predsjedništvo BiH se mora redovno sastajati kao i državni parlament”, kazala je, između ostalog, američka ambasadorica pri UN-u.

Naglasila je da „moramo zaštititi ulogu OHR-a koja je ključna za stabilnost države”.

„Gospodin Schmidt je vrhovni autoritet sve dok se ne ispuni '5+2' uvjeta i ciljeva”, kazala je ona.

„Treće. Zemlja treba limitirane ustavne i izborne reforme kako bi stala na EU put. Sad je trenutak da se donese legislativa, prije izbora 2022. Korupcija potiče nestabilnost. BiH građani zaslužuju bolje. Ovo je delikatan momenat za BiH”, zaključila je američka ambasadorica pri UN-u.

Ambasador Francuske: Osuda preispitivanja teritorijalnog integriteta BiH

Francuski ambasador Nicolas de Rivière je naglasio da Ured visokog predstavnika u BiH igra važnu ulogu.

„Francuska podržava OHR. Francuska osuđuje svako preispitivanje teritorijalnoga integriteta BiH. Pozivamo određene lidere da prestanu s blokadama centralne vlade. Francuska osuđuje glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca”, kazao je de Rivière.

Ruski ambasador kritikovao OHR

Vasilij Nebenza, ruski ambasador pri UN-u, kazao je kako se ne slaže sa kolegama koje žele diktirati kako će se BiH ponašati, zamjerajući bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku na donošenju Zakona o zabrani negiranja genocida.

Ruski ambasador je ponovio kako je Schmidt imenovan bez rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se potvrđuje njegovo imenovanje, kao i da je „OHR postao izvor velikih problema u BiH”.

Na ranijoj raspravi o imenovanju Schmidta u Vijeću sigurnosti, zamjenik američke ambasadorice pri UN-u, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da Vijeće sigurnosti ne mora potvrditi njegovo imenovanje.

Ambasador BiH sumirao Schmidtov izvještaj

Sven Alkajal, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da bi trebalo mnogo vremena da se opiše što se trenutno dešava u BiH.

„Mislim da je gospodin Schmidt to dobro opisao u svom izvještaju. BiH se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom. Milorad Dodik ne ugrožava samo mir i sigurnost u BiH i regiji već i Daytonski sporazum. Dodik je pozvao na jednostrano povlačenje iz sporazuma kojima su na nivo države prenesene ovlasti, uključujući vojsku, poreze i zakonodavstvo, kao i obavještajne službe. Najavio je novi ustav Republike Srpske. Prema tom planu, sat bi se vratio 15 godina unazad kad nije postojala zajednička vojska, Obavještajno sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu itd.”, kazao je, između ostalog, Alkalaj.

Istaknuo je da „to nije moguće prema postojećem Ustavu i zakonima BiH”.

„Dodik je otkrio svoj plan o, kako je kazao, 'nezavisnosti Republike Srpske unutar BiH'. Prema Ustavu BiH Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje”, kazao je Alkalaj.

„Samo da kažem. Nije jedini problem u RS-u. U Federaciji BiH već tri godine ne možemo formirati novu vladu i nastaviti nužne reforme na putu prema EU. Moje obraćanje je sumiran izvještaj visokog predstavnika Schmidta kojem nije dopušteno da govori”, naveo je Alkajal.

See all News Updates of the Day

Izbori 2022: Uloga stranih posmatrača

Izbori 2022: Uloga stranih posmatrača
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Pored domaćih izbore u Bosni i Hercegovini pratiće i desetine međunarodnoh posmatrača koji će ocijeniti stepen kvaliteta i demokratičnosti izbornog procesa.

Izbori 2022: Uloga domaćih posmatrača

Izbori 2022: Uloga domaćih posmatrača
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Drugog oktobra, izborni proces u Bosni i Hercegovini posmatraće i o ocjenjivati stotine domaćih izbornih posmatrača koji su jedan od ključnih faktora za fer i poštene demokratske izbore.

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:24 0:00

Izvršna direktorica Transparency International BiH kaže da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH, jer po podacima CIK-a stranke nikada nisu prijavile veće iznose.

TI BiH: Najveća predizborna zloupotreba javnih fondova nije zakonski kažnjiva

Elections Bosnia 2022

Transparency International BiH (TI BiH) objavio je nove podatke o dosadašnjoj cijeni predizborne kampanje i zabilježenim zloupotrebama.

"U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po podacima TI BIH, podijeljeno je 278 miliona KM a zabilježeno 334 slučaja otvaranja završenih javnih radova pred izbore čija vrijednost iznosi oko 266 miliona KM i 345 započetih radova vrijednih 1,1 milijardu KM", navodi organizacija u novom izvještaju.

Prema podacima TI BiH dosadašnja predizborna kampanja građane je koštala skoro 10 miliona KM.

Organizacija navodi da je najveći oblik zloupotrebe javnih fondova i dalje nekažnjiv prema aktuelnom Izbornom zakonu BiH.

"Ono što TI BIH smatra najvećim oblikom zloupotrebe javnih resursa, a odnosi se na povećanje javne potrošnje pred izbore, i dalje nije kažnjivo Izbornim zakonom. U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po podacima TI BIH, podijeljeno je 278 miliona KM, a od najnovijih primjera izdvajamo pomoć Vlade FBIH u finišu kampanje svim nezaposlenima od 100 KM, jednokratnu pomoć svim radnicima Željeznica FBIH od 800 KM, kao i dvije nove tranše po 100 KM svim borcima i mladima u Republici Srpskoj. Predsjednik SNSD-a je čak na jednom od predizbornih skupova direktno priznao da se ovaj novac daje zbog izbora, što je takođe prijavljeno CIK-u u kontekstu zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe." navodi TI BiH.

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:24 0:00

Organizacija je, objavljeno je Centralnoj izbornoj komisiji do sada uputila 70 prijava od čega se 16 odnose na zloupotrebe javnog novca.

!Prijave se najviše odnose na zloupotrebe događaja javnih institucija na kojima su pojedini kandidati vodili izbornu kampanju, a koliko je ova pojava rasprostranjena pokazuje podatak da su se na 76% od 532 ispraćena javna događaja pojavili kandidati na izborima." navodi Transparency International u predstavljenom izvještaju.

Veliki broj otkupljenih kazni u Republici Srpskoj slabi sprječavanje korupcije

Courtroom of the District Court in Trebinje. Photo: BIRN BiH

Sudovi u Republici Srpskoj su od marta prošle godine odobrili više od 170 zamjena zatvorskih kazni za novčane, što može umanjiti odvraćajući efekat kažnjavanja, posebno u presudama za korupciju.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj
Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Government building in RS. Photo: BIRN BiH
Government building in RS. Photo: BIRN BiH

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG