Linkovi

Izdvojeno

Produžen mandat EUFOR-a u BiH, zemlje Zapada podržale OHR

Sjednica Vijeća sigurnosti UN, 3. novembar 2021.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN, 3. novembar 2021.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je večeras, 3. oktobra, jednoglasno s 15 glasova ''Za' rezoluciju kojom je produžen mandat vojne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea.

Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH. Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.

Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće 15 članova Vijeća, a nakon glasanja o snagama EU, o Schmidtovim upozorenjima govorili su predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Estonije i drugih zemalja Vijeća, koje su snažno podržale ulogu visokog predstavnika u BiH.

Američka ambasadorica: OHR je ključan za stabilnost BiH

Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je kako su zadovoljni jer je Vijeće sigurnosti autoriziralo još jednom misiju EUFOR-a.

„Zahvaljujemo gospodinu Schmidtu na izvještaju koji nam je podnio. Iako on nije danas s nama još jednom mu se zahvaljujemo i iskazujemo podršku”, kazala je američka ambasadorica.

Ona je naglasila tri aspekta.

„Opasna retorika, retorika mržnje mora prestati. Milorad Dodik je pozvao na povlačenje iz zajedničke vojske i povlačenje iz državnih institucija. To je opasan put i za BiH i širu regiju Zapadnog Balkana. Zabrinuti smo njegovim najavama novog ustava Republike Srpske. Daytonski sporazum je sačuvao mir. Suverenitet i teritorijalni integritet je ugrožen. Pozivamo na smirivanje situacije i deeskalaciju. Predsjedništvo BiH se mora redovno sastajati kao i državni parlament”, kazala je, između ostalog, američka ambasadorica pri UN-u.

Naglasila je da „moramo zaštititi ulogu OHR-a koja je ključna za stabilnost države”.

„Gospodin Schmidt je vrhovni autoritet sve dok se ne ispuni '5+2' uvjeta i ciljeva”, kazala je ona.

„Treće. Zemlja treba limitirane ustavne i izborne reforme kako bi stala na EU put. Sad je trenutak da se donese legislativa, prije izbora 2022. Korupcija potiče nestabilnost. BiH građani zaslužuju bolje. Ovo je delikatan momenat za BiH”, zaključila je američka ambasadorica pri UN-u.

Ambasador Francuske: Osuda preispitivanja teritorijalnog integriteta BiH

Francuski ambasador Nicolas de Rivière je naglasio da Ured visokog predstavnika u BiH igra važnu ulogu.

„Francuska podržava OHR. Francuska osuđuje svako preispitivanje teritorijalnoga integriteta BiH. Pozivamo određene lidere da prestanu s blokadama centralne vlade. Francuska osuđuje glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca”, kazao je de Rivière.

Ruski ambasador kritikovao OHR

Vasilij Nebenza, ruski ambasador pri UN-u, kazao je kako se ne slaže sa kolegama koje žele diktirati kako će se BiH ponašati, zamjerajući bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku na donošenju Zakona o zabrani negiranja genocida.

Ruski ambasador je ponovio kako je Schmidt imenovan bez rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se potvrđuje njegovo imenovanje, kao i da je „OHR postao izvor velikih problema u BiH”.

Na ranijoj raspravi o imenovanju Schmidta u Vijeću sigurnosti, zamjenik američke ambasadorice pri UN-u, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da Vijeće sigurnosti ne mora potvrditi njegovo imenovanje.

Ambasador BiH sumirao Schmidtov izvještaj

Sven Alkajal, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da bi trebalo mnogo vremena da se opiše što se trenutno dešava u BiH.

„Mislim da je gospodin Schmidt to dobro opisao u svom izvještaju. BiH se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom. Milorad Dodik ne ugrožava samo mir i sigurnost u BiH i regiji već i Daytonski sporazum. Dodik je pozvao na jednostrano povlačenje iz sporazuma kojima su na nivo države prenesene ovlasti, uključujući vojsku, poreze i zakonodavstvo, kao i obavještajne službe. Najavio je novi ustav Republike Srpske. Prema tom planu, sat bi se vratio 15 godina unazad kad nije postojala zajednička vojska, Obavještajno sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu itd.”, kazao je, između ostalog, Alkalaj.

Istaknuo je da „to nije moguće prema postojećem Ustavu i zakonima BiH”.

„Dodik je otkrio svoj plan o, kako je kazao, 'nezavisnosti Republike Srpske unutar BiH'. Prema Ustavu BiH Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje”, kazao je Alkalaj.

„Samo da kažem. Nije jedini problem u RS-u. U Federaciji BiH već tri godine ne možemo formirati novu vladu i nastaviti nužne reforme na putu prema EU. Moje obraćanje je sumiran izvještaj visokog predstavnika Schmidta kojem nije dopušteno da govori”, naveo je Alkajal.

See all News Updates of the Day

Trump kaže da Zelenski nije ključan u razgovorima o kraju rata. Pregovori o mineralima u toku

Susret Zelenskog i Trumpa u New Yorku u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u New Yorku u septembru 2024.

Predsjednik Donald Trump rekao je u petak da ne smatra da je ključno da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvuje u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini.

"Ne mislim da je veoma važno da on bude na sastancima. Tamo je tri godine. Otežava postizanje sporazuma", rekao je Trump u audio intervjuu za Fox News.

Kijev i Evropa su kritikovali odluku da ne budu pozvani da učestvuju u razgovorima koje je Trump započeo sa Moskvom o kraju rata, izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, podsjeća AFP.

Trump je u petak, na jednom skupu u Bijeloj kući, također rekao da ukrajinski lideri "nemaju adute" u pregovorima.

"Imao sam veoma dobre razgovore sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom, i nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom. Nemaju nikakve adute, ali ne popuštaju. Međutim, nećemo dozvoliti da se to nastavi", rekao je Trump na skupu guvernera.

Američki i ruski zvaničnici su ranije ove nedjelje razgovarali u Saudijskoj Arabiji o primirju u Ukrajini, ali Kijev nije bio pozvan na taj sastanak.

Tenzije između dvije zemlje su dodatno porasle nakon što je Trump nazvao Zelenskog "diktatorom" i neosnovano ustvrdio da je Ukrajina započela rat.

"Žali se da nije bio na sastanku koji smo imali u Saudijskoj Arabiji da pokušamo da posredujemo u postizanju mira. Na sastanku je tri godine i ništa nije urađeno", rekao je Trump u intervjuu za Fox News.

Zelenski je prvobitno optužio Trumpa da je podlegao dezinformacijama, da bi zatim ublažio retoriku i poručio da želi "konstruktivnu saradnju" sa Amerikom.

Tokom nedjelje se u Kijevu sastao i sa Trampovim izaslanikom za Ukrajinu Kitom Kelloggom koji je sastanke sa ukrajinskim zvaničnicima opisao znatno drugačije od retorike njegovih kolega u Washingtonu.

Kellogg je na društvenim mrežama Zelenskog nazvao "borbenim i hrabrim liderom zemlje u ratu".

Međutim, u Washingtonu, Trumpovi savjetnici su nastavili sa oštrim kritikama ukrajinskog lidera.

Milijarder i Trumpov bliski saradnik Elon Musk u četvrtak je ustvrdio da Ukrajinci "mrze" svog predsjednika i da je Trump bio u pravu što ga je izostavio iz razgovora sa Rusijom.

Trampov savjetnik Mike Waltzje istog dana, na brifingu u Bijeloj kući, rekao da su retorika koja dolazi iz Kijeva, i "uvrede predsjednika Trumpa" neprihvatljivi.

Američki državni sekretar Marco Rubio u petak je također rekao da je Trump "s pravom" veoma nezadovoljan Zelenskim, i da je to bio slučaj i za vrijeme Bidenove administracije.

"Postoje novinski izvještaji o tome kako je Biden psovao Zelenskog tokom telefonskog razgovora zato što je Zelenski, umjesto da se zahvali za svu pomoć, odmah govorio o tome šta mi ne radimo ili šta on ne dobija", rekao je Rubio.

Pritisak na Ukrajinu da potpiše sporazum o mineralima

Ukrajinski predsjednik je također pod pritiskom Washingtona da potpiše sporazum koji bi Americi osigurao preferencijalni pristup ukrajinskim ključnim mineralima.

Trump želi da Ukrajina dozvoli pristup američkim kompanijama u zamjenu za desetine milijardi dolara američke pomoći, date za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena

Međutim, Ukrajina traži bezbjednosne garancije od SAD u zamjenu za prava na velike količine prirodnih resursa i minerala.

Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je u petak da će Zelenski uskoro potpisati dogovor.

"Suština je da će predsjednik Zelenski potpisati dogovor, i to vrlo brzo, i to je dobro za Ukrajinu", rekao je Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).

Sjedinjene Države su od početka ruske invazije, koju je Zapad osudio kao agresiju, Ukrajini pružale ključnu finansijsku, vojnu i političku pomoć.

Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za AFP u petak da su u toku razgovori o mogućem sporazumu o mineralima, uprkos verbalnom sporu Zelenskog i Trumpa.

"Stalno se razmjenjuju nacrti, poslali smo jedan juče", rekao je izvor iz Kijeva i dodao da Ukrajina sada čeka američki odgovor.

Kijev je odbacio prvi pokušaj Trumpovog tima da se postigne sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima, navodeći da ne obuhvata bezbjednosne garancije. Taj potez ukrajinskih vlasti izazvao je veliko nezadovoljstvo američkog predsjednika.

Zelenski je ranije ove nedjelje rekao da neće "prodati Ukrajinu" u bilo kakvom dogovoru sa SAD.

Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu
Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.

Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.

Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.

Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.

Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.

Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.

Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.

Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.

Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.

Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.

Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.

Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.

Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.

S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.

Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.

Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.

Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.

„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”

Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.

Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.

Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.

Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”

Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.

Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.

Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.

Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.

"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.

Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.

Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.

Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.

"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.

Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.

"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.

Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.

Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.

Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.

Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.

Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG