Izdvojeno
Produžen mandat EUFOR-a u BiH, zemlje Zapada podržale OHR

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je večeras, 3. oktobra, jednoglasno s 15 glasova ''Za' rezoluciju kojom je produžen mandat vojne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea.
Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH. Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće 15 članova Vijeća, a nakon glasanja o snagama EU, o Schmidtovim upozorenjima govorili su predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Estonije i drugih zemalja Vijeća, koje su snažno podržale ulogu visokog predstavnika u BiH.
Američka ambasadorica: OHR je ključan za stabilnost BiH
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je kako su zadovoljni jer je Vijeće sigurnosti autoriziralo još jednom misiju EUFOR-a.
„Zahvaljujemo gospodinu Schmidtu na izvještaju koji nam je podnio. Iako on nije danas s nama još jednom mu se zahvaljujemo i iskazujemo podršku”, kazala je američka ambasadorica.
Ona je naglasila tri aspekta.
„Opasna retorika, retorika mržnje mora prestati. Milorad Dodik je pozvao na povlačenje iz zajedničke vojske i povlačenje iz državnih institucija. To je opasan put i za BiH i širu regiju Zapadnog Balkana. Zabrinuti smo njegovim najavama novog ustava Republike Srpske. Daytonski sporazum je sačuvao mir. Suverenitet i teritorijalni integritet je ugrožen. Pozivamo na smirivanje situacije i deeskalaciju. Predsjedništvo BiH se mora redovno sastajati kao i državni parlament”, kazala je, između ostalog, američka ambasadorica pri UN-u.
Naglasila je da „moramo zaštititi ulogu OHR-a koja je ključna za stabilnost države”.
„Gospodin Schmidt je vrhovni autoritet sve dok se ne ispuni '5+2' uvjeta i ciljeva”, kazala je ona.
„Treće. Zemlja treba limitirane ustavne i izborne reforme kako bi stala na EU put. Sad je trenutak da se donese legislativa, prije izbora 2022. Korupcija potiče nestabilnost. BiH građani zaslužuju bolje. Ovo je delikatan momenat za BiH”, zaključila je američka ambasadorica pri UN-u.
Ambasador Francuske: Osuda preispitivanja teritorijalnog integriteta BiH
Francuski ambasador Nicolas de Rivière je naglasio da Ured visokog predstavnika u BiH igra važnu ulogu.
„Francuska podržava OHR. Francuska osuđuje svako preispitivanje teritorijalnoga integriteta BiH. Pozivamo određene lidere da prestanu s blokadama centralne vlade. Francuska osuđuje glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca”, kazao je de Rivière.
Ruski ambasador kritikovao OHR
Vasilij Nebenza, ruski ambasador pri UN-u, kazao je kako se ne slaže sa kolegama koje žele diktirati kako će se BiH ponašati, zamjerajući bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku na donošenju Zakona o zabrani negiranja genocida.
Ruski ambasador je ponovio kako je Schmidt imenovan bez rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se potvrđuje njegovo imenovanje, kao i da je „OHR postao izvor velikih problema u BiH”.
Na ranijoj raspravi o imenovanju Schmidta u Vijeću sigurnosti, zamjenik američke ambasadorice pri UN-u, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da Vijeće sigurnosti ne mora potvrditi njegovo imenovanje.
Ambasador BiH sumirao Schmidtov izvještaj
Sven Alkajal, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da bi trebalo mnogo vremena da se opiše što se trenutno dešava u BiH.
„Mislim da je gospodin Schmidt to dobro opisao u svom izvještaju. BiH se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom. Milorad Dodik ne ugrožava samo mir i sigurnost u BiH i regiji već i Daytonski sporazum. Dodik je pozvao na jednostrano povlačenje iz sporazuma kojima su na nivo države prenesene ovlasti, uključujući vojsku, poreze i zakonodavstvo, kao i obavještajne službe. Najavio je novi ustav Republike Srpske. Prema tom planu, sat bi se vratio 15 godina unazad kad nije postojala zajednička vojska, Obavještajno sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu itd.”, kazao je, između ostalog, Alkalaj.
Istaknuo je da „to nije moguće prema postojećem Ustavu i zakonima BiH”.
„Dodik je otkrio svoj plan o, kako je kazao, 'nezavisnosti Republike Srpske unutar BiH'. Prema Ustavu BiH Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje”, kazao je Alkalaj.
„Samo da kažem. Nije jedini problem u RS-u. U Federaciji BiH već tri godine ne možemo formirati novu vladu i nastaviti nužne reforme na putu prema EU. Moje obraćanje je sumiran izvještaj visokog predstavnika Schmidta kojem nije dopušteno da govori”, naveo je Alkajal.
See all News Updates of the Day
Navijači na tajnom zadatku otkrivaju rasizam na evropskim fudbalskim mečevima

Među hiljadama navijača na tribinama na najvećim evropskim fudbalskim utakmicama nalazi se nekoliko ljudi koji rade na tajnom zadatku. Obučeni volonteri posmatrači slušaju rasističke povike i prate ekstremističke simbole na transparentima.
"Morate biti svjesni okruženja i uklopiti se bez isticanja. Morate biti diskretni", rekao je za Associated Press jedan posmatrač, koji je radio na utakmicama u kojima su učestvovali neki od najpoznatijih fudbalskih klubova i nacionalnih timova.
"Očigledno se ništa ne objavljuje na društvenim mrežama. Morate biti anonimni. Morate se samo nekako uklopiti. Ne upuštajte se u razgovore ni sa kim."
Način za poboljšanje fudbala
Posmatrač, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, jer posao to zahtijeva, dio je programa koji u ime upravnog tijela evropskog fudbala, UEFA-e, vodi Fare Network, istaknuta antidiskriminatorska grupa. Fare prati oko 120 utakmica po sezoni u tri glavna evropska klupska takmičenja, izjavila je za AP izvršna direktorica Piara Powar, i više širom svijeta poput kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Dokazi iz programa, uključujući fotografije snimljene krišom sa tribina, koriste se u disciplinskim slučajevima protiv klubova ili reprezentacija čiji navijači pokazuju rasističko ponašanje u evropskim takmičenjima poput Lige šampiona.
To nije karijera, već način da se fudbal poboljša za budućnost, rekao je posmatrač.
Posmatrači rade na dobrovoljnoj bazi, sa pokrivenim troškovima, i od njih se očekuje da prate društvene mreže tvrdokornih navijačkih grupa kako bi pratili gdje se incidenti mogu dogoditi.
Unutar stadiona, posmatrač posmatra tribine u potrazi za znakovima rasističkih, homofobičnih, seksističkih ili drugih diskriminatornih skandiranja ili transparenta, a istovremeno prati i akciju na terenu, koja oblikuje ono što se dešava među navijačima.
"Ako dobijete bazu nezadovoljnih navijača i oni budu poraženi sa 5-0 i budu izbačeni iz takmičenja u kojem su osjećali da će napredovati, onda bi to mogao biti još jedan katalizator", rekao je posmatrač. "Morate stalno čitati situaciju kako se ona odvija."
Od posmatrača se očekuje da budu upoznati sa simbolima koje koriste nacionalističke grupe, posebno sa logotipima i brojevima - poput 88 za Heil Hitler - koje koriste za slanje prikrivenih poruka.
Igrama se dodjeljuju ocjene rizika kako bi se odredilo koliko je posmatrača potrebno, a do tri posmatrača mogu raditi u igrama s najvećim rizikom.
Ponekad igra koja je ocijenjena kao "srednje rizična" može neočekivano da vam "pukne u lice", dodao je posmatrač. To izaziva borbu za dokumentovanje dokaza i njihovo slanje delegatu UEFA-e na tribinama – što nije uvijek lako na preopterećenom Wi-Fi-u stadiona.
Tu dokumentaciju zatim disciplinska jedinica UEFA može koristiti za "dalju istragu i moguće postupke", navodi se u saopštenju evropskog fudbalskog upravnog tijela za AP.
Broj huliganskih incidenata u evropskom fudbalu se smanjio posljednjih decenija, ali neke navijačke grupe imaju reputaciju rasističkog ponašanja i nasilja. Iz sigurnosnih razloga, identitet posmatrača na utakmici je poznat što manjem broju ljudi.
Posmatrač je opisao da se u nekim situacijama osjeća "neugodno", ali nikada u ličnoj opasnosti. Od posmatrača se ne očekuje da se infiltriraju u blisko povezane, tvrdokorne navijačke grupe, već da posmatraju iz daljine.
"Morate se približiti što bliže možete, ali biti što dalje koliko vaša sigurnost zahtijeva", rekao je posmatrač.
Fareov rad nije uvijek dobrodošao.
U slučaju pred Sudom za sportsku arbitražu zbog transparenta na utakmici 2019. za koji je ocijenjeno da sadrži šifriranu rasističku poruku, gruzijski klub Dinamo Tbilisi pokušao je osporiti Fareovu procjenu, tvrdeći da je posmatrač koji prikuplja dokaze bio "profesionalno obučen da prepozna potencijalno rasistički simbol i stoga je pristrasan."
Komisija je odbacila argument i istakla da čak i ako poruka banera nije bila jasna većini fanova, ipak krši pravila protiv rasističkih poruka.
Kao i sudije, Fare posmatrači ne mogu raditi na utakmicama koje uključuju klubove za koje navijaju. Posmatrač je rekao da je cilj da se atmosfera na utakmicama učini sigurnijom i inkluzivnijom za budućnost.
Tokom nekoliko godina rada igara, posmatrač je vidio promjenu nabolje, ali do sada samo "male korake".
"Ravnodušan sam prema rezultatima. Kada je postignut gol, ponekad moram da ustanem da odglumim uzbuđenje, ali to su timovi s kojima nemam emotivnih trenutaka."
BiH: Kriminalizacija klevete značajno će ograničiti medijske slobode
Ionako ograničene medijske slobode u BiH bi mogle biti pogoršane ukoliko se u RS usvoje najavljene izmjene zakonske regulative kojima se kriminalizuje kleveta. Upozorili su na ovo predstavnici međunarodnih organizacija na konferenciji o medijskim slobodama u Banjaluci.
Walker: Kosovski potezi su nepromišljeni
Bivši američki diplomata i nekadašnji ambasador pri NATO Kurt Walker analizirao je napetosti i trenutne odnose Kosova i Srbije nakon posljednjih tenzija na sjeveru Kosova čija su kulminacija bili sukobi KFOR-a i demonstranata pred zgradom opštine Zvečan - kada je ukupno povrijeđeno više od 80 ljudi.
Presuda Stanišiću i Simatoviću otvara put žrtvama da traže odštetu od Srbije
Nakon presude, kojom su Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši rukovodioci Službe državne bezbjednosti Srbije, osuđeni na po 15 godina zatvora, postavlja se pitanje: Mogu li žrtve tražiti obeštećenje pred nacionalnim sudovima? Struka se slaže u jednom, a to je da žrtve imaju pravo na odštetu.
Daniel Fried: Trenutna kriza na Kosovu izazvala bijes Amerike

"Trenutnu krizu su, čini se, izazvale greške kosovske vlade", ocijenio je za Glas Amerike bivši diplomata i dugogodišnji zvaničnik State Departmenta Daniel Fried.
Stručnjak nevladinog Atlantskog savjeta tako komentariše napetosti i njihove posljedice - pošto su gradonačelnici nesrpske nacionalnosti opština sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, uz asistenciju policije, ušli u kancelarije u opštinskim zgradama Zvečana, Zubinog Potoka i Leposavića - što je izazvalo nezadovoljstvo i višednevne proteste lokalnih Srba.
Kulminacija su bili sukobi između snaga KFOR-a i demonstranata pred zgradom opštine Zvečan u kojima je povređeno više od osamdeset ljudi - među kojima i trideset vojnika KFOR-a.
"Odnosi Srbije i Kosova nisu normalni mnogo godina, i odgovornost za to je u suštini na Srbiji, jer odbija da prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Oni neće povratiti Kosovo - jednim dijelom zbog godina srpskog destruktivnog nacionalizma, i represije na Kosovu, koja je dovela do NATO intervencije, koju nismo željeli", objašnjava Fried, koji je tokom višedecenijske karijere obavljao i funkciju pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju.
Ukazuje da mu djeluje da je trenutna kriza izazvala bijes Sjedinjenih Država.
"Ne koristim olako tu riječ, ali čitao sam transkript američkog ambasadora Hoveneira na Kosovu sa konferencije za medije i ne mogu da se sjetim da je ikada od kosovske nezavisnosti 2008, predstavnik američke vlade bio toliko frustriran kao što je bio on. Mislim da je kosovska vlada donijela odluku pod teškim okolnostina, koje su učinile već komplikovanu situaciju mnogo gorom. I to je rezultiralo oštrim pogoršanjem američko-kosovskih odnosa i ne vidim kako to ikome pomaže. Nažalost, ne mislim ni da je raspoređivanje srpske vojske i demonstracija sile od velike pomoći. Primijetio sam da je ambasador Hovernier imao mogućnost da odgovornost svali na obe strane, ali on je nije prihvatio", ocjenjuje Fried za Glas Amerike.
Prema njegovim riječima, KFOR je u opštini Zvečan bio primoran da interveniše - kada je više desetina vojnika te misije na Kosovu ozbiljno povrijeđeno.
"Teško je vrijeme i na terenu i za odnose Amerike i Kosova, i cijela ova situacija je nesretna. Nadam se da će kosovska vlada naći način da se vrati sa ovih početnih grešaka. Vlade prave greške i nadam se da nekim dijelom, a možda i sveukupno, kosovska vlada to priznaje. Mislim da je jasno šta želim da kažem - ovo nije balansirana situacija. Ovo je situacija u kojoj SAD misle da je kosovska vlada napravila ozbiljnu grešku", ukazuje Frird, uz napomenu da to dodatno otežava situaciju.
Glas Amerike: Američki državni sekretar Antony Blinken je oštro kritikovao, u saopštenju, kosovsku vladu za tu odluku. Da li je opravdano da SAD krive samo Kosovo?
Fried: Mislim da američka vlada ima razloga za frustraciju. Kao što sam rekao, mislim da korijen problema nije u odgovornosti Kosova i kosovske vlade. Veća odgovornost je uglavnom na Srbiji i njenim kontinuiranim naporima da se opire realnosti kosovske nezavisnosti, za koji Srbi znaju, mislim da znaju da je permanentna, da je Kosovo otišlo. Iz različitih razloga, oni to ne prihvataju. Tako da je dublja odgovornost više na srpskoj strani, ali pojedinačna odgovornost za ove incidente sa zgradama opština je odluka Kosova. Zato su Sjedinjene Države tako frustrirane, jer je kosovska vlada donijela odluku na razumljivom, ali apstraktnom osjećaju suvereniteta, ostavljajući da se posljedicama bave KFOR i Sjedinjene Države i mislim da su Amerikanci bili frustrirani tim pristupom.
Glas Amerike: Sekretar Blinken je, u prvom saopštenju za medije upozorio na posljedice po bilateralne odnose Sjedinjenih Država i Kosova. Američki ambasador u Prištini naveo je da je otkazivanje učešća Kosova u vježbama Defender Europe prva posljedica. Premijer Kosova Aljbin Kurti ocijenio je da je ta odluka katastofa i da nije fer. Da li je američka odluka bila opravdana?
Fried: Mislim da su Sjedinjene Države htjele da privuku pažnju kosovske vlade i građana, što znači da su bile ozbiljno iziritirane. Pretpostavljam da su imale razloga za ovo, znam sekretara Blinkena već 30 godina. On je promišljen. Pretpostavljam da je imao razloga da bude frustiran potezima kosovske vlade. Ti potezi su učinili stvari gorim, a odgovornost za suočavanje sa posljedicama pala je na KFOR i SAD. Mislim da je ovo bio način da se poruči Kosovu - da ne možete da pravite problem, nepotrebni problem nama, i onda samo da odšetate bez ikakve odgovornosti. Ponavljam, dublja odgovornost je daleko veća na Srbiji, ali odgovorost za ovaj incident leži na kosovskoj vladi. I poznajem ambasadora Hoverniera, on je ozbiljna osoba, i očigledna je bila njegova frustracija na toj konferenciji za medije
Glas Amerike: Rekao je i da Washington razmatra moguće druge mjere. Na osnovu vaše dugogodišnje diplomatske karijere, koje bi druge mjere Washington mogao da preduzme?
Fried: Ne želim da spekulišem. Radije bih da Vlada Kosova pronađe način da smanji tenzije.
Glas Amerike: Međutim, premijer Kurti i dalje ne odustaje uprkos pozivima SAD….
Fried: Političari često prkose u javnosti, a zatim pronađu način da se povuku. Vidjećemo šta će uraditi. Međutim, trebalo bi da zna da je greška uzimati američku podršku zdravo za gotovo ili djelovati kao da je ona permanentna i da će se nastaviti bez obzira na vaše akcije. Neće. Sjedinjene Države su veoma strpljive i imaju strateško razumijevanje lokalnih političkih imperativa. Međutim, mislim da je Vlada Kosova pretpostavljala da je američka podrška automatska bez obzira na to šta bi ona uradila. Sjedinjene Države su početkom ovog vijeka donijele odluku da podrže nezavisnost Kosova. I ja sam bio dio procesa donošenja te odluke. To je bio naš izbor. Mogli smo da izaberemo nešto drugo, ali smo izabrali mudro. Kosovo mora da iskoristi ovu šansu i da konsoliduje svoju poziciju, a ne da tretira Sjedinjene Države kao da su beskonačan izvor slijepe podrške, pod bilo kojim okolnostima. Ne bi bilo mudro da iskorištavaju SAD i Evropu. Ali, vlade griješe i nadam se da će premijer Kurti shvatiti da je otišao predaleko i da će naći način da se povuče.
Glas Amerike: Da li smatrate da je američko kažnjavanje Kosova neuobičajeno oštro, imajući u vidu da je Kosovo do sada bilo blisko usklađeno sa SAD?
Fried: Ovo je svakako najveća pukotina u dugom period saradnje SAD i Kosova. Ovo je, prema mom sjećanju, najsnažniji iskaz američkog protivljenja potezu Vlade Kosova. I najoštrija izjava koliko se ja sjećam. I ovdje nije riječ o nekoj nesmotrenoj izjavi datoj pred mikrofonom. Ovo je nešto što je američka vlada očigledno razmotrila. I pretpostavljam da su SAD tražile od Vlade Kosova da ne preduzima određene korake. Naš zahtjev je ignorisan i ti koraci su preduzeti, a rezultat je upravo ono od čega smo strahovali. Ne znam cijelu priču, ali pretpostavljam da je nezadovoljstvo bilo opravdano. Nije kraj svijeta, ali Vlada Kosova mora da pronađe način da odustane od ovoga.
Glas Amerike: Pomenuli ste da je osnovni uzrok problema Srbija. Kosovske vlasti su okrivile Beograd i predsjednika Vučića da su izazvali nemire da bi destabilizovali Kosovo. I sekretar Blinken je zatražio od predsjednika Vučića i njegove vlade da deeskaliraju situaciju, da spuste bezbjednosni status oružanih snaga i pozovu Srbe na Kosovu da ne izazivaju KFOR i da se uzdrže od nasilja. Da li su SAD trebalo da budu oštrije prema Beogradu i Vučiću, kako neki analitičari to smatraju?
Fried: Zahtjev SAD predsjedniku Vučiću i Vladi Srbije je svakako razuman. Bilo bi pogrešno za Vladu Srbije da zaključi da zato što su SAD ljute na Vladu Kosova, da je to šansa za Srbiju da pogorša stvari. Nije. Mislim da bi SAD reagovale veoma oštro i energično ako bi Srbija pokušala da zloupotrijebi aktuelnu situaciju. S druge strane, predsjednik Vučić godinama pokušava da igra na dvije karte. Istovremeno govori o tome da je snaga za stabilnost i da želi evropsku budućnost za Srbiju, dok cijelo vrijeme igra na srpsku nacionalističku kartu, misleći možda da će Rusija da zaštiti Srbiju, obezbijedi joj strateške opcije i sposobnost da se bavi kratkoročnim taktičkim igrama.
Kada bih ja savjetovao Vladu Srbije, rekao bih joj da bi trebalo da bolje pogleda svog prijatelja Vladimira Putina i Rusiju. Oni nisu sposobni da vam pomognu osim da budu destruktivni. Jedva su sposobni sebi da pomognu. Gube rat koji nije trebalo ni da započnu. I nisu uspjeli da osvoje Ukrajinu. Ne mogu da pobijede u ratu, a ne mogu ni da se povuku. Ekonomija im je u problemu. Mladi ljudi napuštaju zemlju. Nisu u dobroj situaciji. Klađenje na Rusiju nije mudro, ona nije u poziciji da bude strateški zaštitnik Srbije…
Zbog toga bi predsjednik Vučić trebalo da iskoristi ovu šansu da izgradi odnose sa SAD i Evropom i bude konstruktivna snaga u procesu normalizacije. Postoje savršeno legitimni srpski interesi na Kosovu. Pomenuo sam manastire i srpsko stanovništvo, i njihov fer tretman. To su razumni zahtjevi i trebalo bi da se ispoštuju. Nije razumno da Srbija djeluje kao da je i dalje suverena sila na sjeveru Kosova. To samo dovodi do problema.
Glas Amerike: Koliko je bojkot izbora na sjeveru Kosova doprinio situaciji? I da li su SAD i međunarodna zajednica previše pomirljivi prema Srbiji, kako neki posmatrači misle?
Fried: Vi ste upotrijebili riječ pomirljivi, ne ja. Ja razumijem da SAD pokušavaju da rade ka rješenju, Mislim da predsjednik Vučić i Vlada Srbije treba da prestanu da se pretvaraju da mogu da ponište ili ugroze suverenitet Kosova. Na neki način koriste srpsku zajednicu na Kosovu kao predmet političke igre. To im neće pomoći. Želite da im pomognete? Pomozite im da da imaju održivo mjesto na Kosovu. To je vjerovatno moguće postići. Ima mnogo ideja: lokalna vlada, lokalna samouprava, ZSO, mnoge ideje koje mogu da budu funkcionalne. Međutim, neće biti u Srbiji, niti će Srbija doći na Kosovo. To se neće dogoditi.
Nadam se da će u narednom periodu, narednih nedjelja, kada trenutna kriza deeskalira, a Srbija u tome treba da pomogne, sve strane moći da se vrate izgradnji onoga što se može izgraditi. I Srbija ne bi trebalo da pogoršava stvari. Ako to uradi, to neće biti dobro za Srbiju. Gdje će Srbija ići, ako ne u EU? Da se pridruži nekoj grupi kojom dominira Rusija? Rusija neće pomoći Srbiji, ne može da joj pomogne, osim kroz ogorčenost i retoriku… Svakako put naprijed za Srbiju nije da nastavi da balansira između zapada i Rusije na čijem čelu se nalazi optuženi ratni zločinac.
Glas Amerike: SAD žele da se dvije strane vrate dijalogu koji, kako se sada čini, ne rešava mnogo uprkos dogovoru iz Ohrida. Da li bi SAD i EU trebalo da preispitaju strategiju kada je riječ o odnosima Srbije i Kosova?
Fried: Ne mogu zasigurno da kažem. Ima mnogo okvira, okvirnih dogovora, koji su obećavajući. Nisam siguran da bi preispitivanje ili utvrđivanje novog okvira dalo rezultate. Ima dovoljno u postojećim okvirima da se postigne napredak ako strane žele da postignu napredak. Neće biti napretka ni u jednom okviru ako strane to ne žele. Tako da problem nije u okviru, već da li će strane to ozbiljno da shvate.