Linkovi

Najnovije

update

Preminula Madeleine Albright

Preminula Madeleine Albright - prva žena koja je postala američka državna sekretarica
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Madeleine Albright, prva žena koja je postala američka državna sekretarica, preminula je od raka, saopštila je u srijedu njena porodica. Imala je 84 godine. 

Tadašnji predsjednik Bill Clinton izabrao je Albright za poziciju najvišeg američkog diplomate 1996. i služila je u tom kapacitetu tokom posljednje četiri godine Clintonove administracije.

Ona je prije historijskog imenovanja na mjesto državne sekretarice, bila ambasadorica Amerike u UN-u.

Po mnogima, bila je ključna i izuzetno utjecajna ličnost u Clintonovoj administraciji, i bila je vodilja kreiranja američke vanjske politike uopće nakon Hladnog rata.

Albright se uvijek zauzimala za proširenje NATO saveza na istok, a pogotovo je bila odlučujući glas kada se donosila odluka o intervenciji Saveza u ratu na Balkanu, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje i genocid u BiH, kao i kasnije na Kosovu.

U znak zahvalnosti, Albright je dobila spomenik u Sarajevu 2020. godine. Albright je posjetila opkoljeno Sarajevo 1994. godine i tom prilikom izjavila: "Ja sam Sarajka".

Albright je posjetila Sarajevo i 1997. kada je, između ostalog, izjavila da je hvatanje i predaja Haškom tribunalu osumnjičenika za ratne zločine prioritet Sjedinjenih Država.

Madeleine Albright je bila dijete čehoslovačkih Jevreja, i s roditeljima je u Ameriku stigla 1948. Međutim, budući da je rođena u tadašnjoj Čehoslovačkoj, nije mogla da dođe do predsjedničkog položaja.

Godine 2012, tadašnji predsjednik Barack Obama dodijelio je Albrightovoj Medalju slobode - najviše civilno odlikovanje u zemlji.

Madeleine Albright je rođena pod imenom Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937.

Dvije godine kasnije njena porodica je prebjegla u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Kada je imala pet godina, njena jevrejska porodica je prešla u rimokatoličku vjeru.

Troje od njenih deda i baka je ubijeno u koncentracionim logorima. Kada je imala 10 godina, dok se školovala u Švicarskoj, promijenila je ime u Madeleine.

Izjave saučešća i počasti

"Smrt Madeleine Albright je ogroman gubitak za svijet u vreme kada je najpotrebnije naučiti pouke iz njenog života, ali znamo da će njeno naslijeđe živjeti kroz studente Univerziteta Georgetown koje je tako dobro učila, sve one koje je inspirisalo njeno nevjerovatno putovanje od izbjeglice do državne sekretarive, i mnoge ljude širom svijeta koji su danas živi i žive bolje zahvaljujući njenoj službi", saopštio je bivši predsjednik Bill Clinton.

Bivši američki predsjednik George Bush mlađi je napisao: "Živjela je američki san i pomogla drugima da ga ostvare. Istakla se u službi kao najviši diplomata, rođen u stranoj zemlji, koja je iz prve ruke razumjela značaj slobodnih društava za mir na svijetu. Laura i ja smo zahvalni što nam je Madeleine Albright bila prijatelj."

Predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken saznali su za smrt Albright dok su bili na putu za Brisel, gdje prisustvuju vanrednom samitu NATO lidera o Ukrajini.

Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica u UN, odala je počast Albright kao "pionirki, liderki i inspiraciji" u govoru u Generalnoj skupštini ubrzo nakon što je objavljena vijest njenoj smrti.

Portparol State Departmenta Ned Price je rekao: "Uticaj koji je imala na ovu zgradu osjeća se svakog dana, i u skoro svakom hodniku. Utrla je drugima put kao prva žena - državna sekretarica i doslovno otvorila vrata velikim elementima naše radne snage".

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da će Albright ostati upamćena "kao velika prijateljica BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana".

"Albright ćemo posebno pamtiti po doprinosu miru i stabilnosti u BiH tokom i nakon agresije devedesetih godina, kao i po njenom uticajnom kreiranju vanjske politike Zapada u svijetu. Njenom smrću naša zemlja je ostala bez velikog prijatelja", naveo je Komšić.

See all News Updates of the Day

Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD

Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.

Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno

Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.

Sudija odložio na neodređeno vrijeme izricanje kazne Trumpu, po presudi za tajne isplate

Trump za vrijeme suđenja koje je završilo tako što ga je porota proglasila krivim po 34 tačke optužnice.
Trump za vrijeme suđenja koje je završilo tako što ga je porota proglasila krivim po 34 tačke optužnice.

Sudija u New Yorku u petak je potvrdio da novoizabrani predsjednik Donald Trump neće biti osuđen ovog mjeseca u slučaju za tajne isplate novca, naloživši umjesto toga tužiocima i advokatima da razmotre šta dalje s tim slučajem.

Trump je u maju osuđen za 34 krivična djela pošto je porota utvrdila da je manipulisao poslovnim zapisima kako bi prikrio navodni seksualni susret sa porno zvijezdom Stormy Daniels, uoči izbora 2016.

S naletom podnesaka u slučaju poslije Trampove pobede na izborima početkom mjeseca, već je bilo jasno da na zakazani datum 26. novembar Trumpu neće biti izrečena presuda. Nalog sudije Juana Merchana u petak je to formalizovao bez postavljanja novog datuma.

Sudija Merchan je pozvao tužioce i advokate da u naredne dvije i po nedelje ulože dodatne podneske o tome kako dalje sa slučajem s obzirom na Trumpov povratak u Bijelu kuću.

Trumpovi advokati žele da slučaj bude odbačen potpuno i odmah. Rekli su da će u suprotnom to ometati njegovu tranziciju administracije i ispunjavanja dužnosti.

Tužioci su nagovijestili da su spremni da odlože slučaj, možda sve dok je Trump na funkciji, ali da ne žele da se on u potpunosti ukine. Okružni tužilac Menhetna, demokrata Alvin Bragg rekao je da rješenje treba da uravnoteži obaveze predsjedničke funkcije sa "svetošću presude porote".

Breggova kancelarija odbila je da komentariše presudu od petka. Trumpov portparol i novi direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung pozdravio je odluku kao "odlučujuću pobjedu" za Trumpa.

Rusija je Sjevernoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamjenu za trupe, kaže Seul

Na fotografiji koju je obezbijedila vlada Sjeverne Koreje, sjevernokorejski lider Kim Jong Un drži govor tokom ceremonije otvaranja izložbe odbrane u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, 21. novembra 2024.
Na fotografiji koju je obezbijedila vlada Sjeverne Koreje, sjevernokorejski lider Kim Jong Un drži govor tokom ceremonije otvaranja izložbe odbrane u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, 21. novembra 2024.

Rusija je Severnoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamenu za raspoređivanje trupa za podršku ratu Moskve u Ukrajini, rekao je u petak najviši savetnik za bezbednost Seula.

Sjedinjene Države i Južna Koreja optužile su nuklearno naoružani Sjever da je poslala više od 10.000 vojnika da pomognu Rusiji u borbi protiv Ukrajine, a stručnjaci kažu da je Kim Jong Un želio steći naprednu tehnologiju i borbeno iskustvo za svoje trupe, zauzvrat.

Upitan šta Seul veruje da je Pjongjang dobio za trupe, najviši savetnik za bezbjednost Šin Von-sik je rekao: "Identifikovano je da su oprema i protivvazdušne rakete koje imaju za cilj jačanje ranjivog sistema Pjongjanga isporučene Sjevernoj Koreji."

U razgovoru za lokalni emiter SBS, Shin je dodao da je Sjeverna Koreja dobila "različite oblike ekonomske podrške" i "nakon neuspjeha (lansiranja) 27. maja, Sjeverna Koreja radi na satelitskoj tehnologiji".

Stručnjaci su ranije rekli da je u zamjenu za trupe Sjeverna Koreja vjerovatno imala za cilj da nabavi vojnu tehnologiju, od nadzornih satelita do podmornica, kao i moguće sigurnosne garancije Moskve.

Sjevernokorejski lider Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u junu, tokom posjete šefa Kremlja.

On obavezuje obje države da pruže vojnu pomoć "bez odlaganja" u slučaju napada na drugu i da sarađuju na međunarodnom planu kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama.

Putin je sporazum pozdravio kao "dokument proboja".

Stručnjaci kažu da bi Pjongjang mogao koristiti Ukrajinu kao sredstvo za ponovno usklađivanje vanjske politike.

Slanjem vojnika, Sjeverna Koreja se pozicionira unutar ruske ratne ekonomije kao dobavljač oružja, vojne podrške i radne snage -- potencijalno zaobilazeći svog tradicionalnog saveznika, susjeda i glavnog trgovinskog partnera, Kinu, prema analitičarima.

Rusija takođe može da obezbijedi Severnoj Koreji pristup svojim ogromnim prirodnim resursima, kao što su nafta i gas, kažu oni.

Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son Hui nedavno je posjetio Moskvu i rekao da će njena zemlja "čvrsto stajati uz naše ruske drugove do dana pobjede".

Ona je ofanzivu Moskve na Ukrajinu nazvala "svetom borbom" i rekla da Pjongjang vjeruje u Putinovo "mudro vodstvo".

Sjeverna Koreja i Rusija su UN-ovim sankcijama -- Kim zbog njegovog programa nuklearnog oružja, a Moskva zbog ukrajinskog rata.

Kada su ga prošlog mjeseca javno pitali o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa, Putin je odbio to pitanje kako bi kritikovao podršku Zapada Ukrajini.

Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca rekla da bi bilo kakvo slanje trupa u Rusiju "čin u skladu sa propisima međunarodnog prava", ali nije potvrdila da je poslala vojnike.

Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje dovelo je do promjene tona iz Seula, koji se opirao pozivima da pošalje smrtonosno oružje u Kijev, ali je nedavno naznačio da bi mogao promijeniti svoju dugogodišnju politiku.

Nova visoka diplomatkinja EU obećava čvrst stav prema Kini, i savez sa SAD

Estonka Kaja Kallas, kandidatkinja za visoku predstavnicu Evropske unije i potpredsjednicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, govori tokom svog saslušanja u Evropskom parlamentu u Briselu 12. novembra 2024. godine.
Estonka Kaja Kallas, kandidatkinja za visoku predstavnicu Evropske unije i potpredsjednicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, govori tokom svog saslušanja u Evropskom parlamentu u Briselu 12. novembra 2024. godine.

Kaja Kallas, sljedeća visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, već šalje signale da će zauzeti oštar stav prema Rusiji i Kini i biti zagovornik snažnog saveza između Evrope i Amerike.

Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.

Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".

Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".

Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.

"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.

Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."

Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".

Oštra politika prema Kini

Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.

Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".

Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.

Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.

Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".

Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".

Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.

U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".

Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.

Nepredvidiv savez

Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.

S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.

Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."

Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.

Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.

"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG