Linkovi

Top priča

update

Preminula Madeleine Albright

Preminula Madeleine Albright - prva žena koja je postala američka državna sekretarica
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Madeleine Albright, prva žena koja je postala američka državna sekretarica, preminula je od raka, saopštila je u srijedu njena porodica. Imala je 84 godine. 

Tadašnji predsjednik Bill Clinton izabrao je Albright za poziciju najvišeg američkog diplomate 1996. i služila je u tom kapacitetu tokom posljednje četiri godine Clintonove administracije.

Ona je prije historijskog imenovanja na mjesto državne sekretarice, bila ambasadorica Amerike u UN-u.

Po mnogima, bila je ključna i izuzetno utjecajna ličnost u Clintonovoj administraciji, i bila je vodilja kreiranja američke vanjske politike uopće nakon Hladnog rata.

Albright se uvijek zauzimala za proširenje NATO saveza na istok, a pogotovo je bila odlučujući glas kada se donosila odluka o intervenciji Saveza u ratu na Balkanu, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje i genocid u BiH, kao i kasnije na Kosovu.

U znak zahvalnosti, Albright je dobila spomenik u Sarajevu 2020. godine. Albright je posjetila opkoljeno Sarajevo 1994. godine i tom prilikom izjavila: "Ja sam Sarajka".

Albright je posjetila Sarajevo i 1997. kada je, između ostalog, izjavila da je hvatanje i predaja Haškom tribunalu osumnjičenika za ratne zločine prioritet Sjedinjenih Država.

Madeleine Albright je bila dijete čehoslovačkih Jevreja, i s roditeljima je u Ameriku stigla 1948. Međutim, budući da je rođena u tadašnjoj Čehoslovačkoj, nije mogla da dođe do predsjedničkog položaja.

Godine 2012, tadašnji predsjednik Barack Obama dodijelio je Albrightovoj Medalju slobode - najviše civilno odlikovanje u zemlji.

Madeleine Albright je rođena pod imenom Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937.

Dvije godine kasnije njena porodica je prebjegla u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Kada je imala pet godina, njena jevrejska porodica je prešla u rimokatoličku vjeru.

Troje od njenih deda i baka je ubijeno u koncentracionim logorima. Kada je imala 10 godina, dok se školovala u Švicarskoj, promijenila je ime u Madeleine.

Izjave saučešća i počasti

"Smrt Madeleine Albright je ogroman gubitak za svijet u vreme kada je najpotrebnije naučiti pouke iz njenog života, ali znamo da će njeno naslijeđe živjeti kroz studente Univerziteta Georgetown koje je tako dobro učila, sve one koje je inspirisalo njeno nevjerovatno putovanje od izbjeglice do državne sekretarive, i mnoge ljude širom svijeta koji su danas živi i žive bolje zahvaljujući njenoj službi", saopštio je bivši predsjednik Bill Clinton.

Bivši američki predsjednik George Bush mlađi je napisao: "Živjela je američki san i pomogla drugima da ga ostvare. Istakla se u službi kao najviši diplomata, rođen u stranoj zemlji, koja je iz prve ruke razumjela značaj slobodnih društava za mir na svijetu. Laura i ja smo zahvalni što nam je Madeleine Albright bila prijatelj."

Predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken saznali su za smrt Albright dok su bili na putu za Brisel, gdje prisustvuju vanrednom samitu NATO lidera o Ukrajini.

Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica u UN, odala je počast Albright kao "pionirki, liderki i inspiraciji" u govoru u Generalnoj skupštini ubrzo nakon što je objavljena vijest njenoj smrti.

Portparol State Departmenta Ned Price je rekao: "Uticaj koji je imala na ovu zgradu osjeća se svakog dana, i u skoro svakom hodniku. Utrla je drugima put kao prva žena - državna sekretarica i doslovno otvorila vrata velikim elementima naše radne snage".

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da će Albright ostati upamćena "kao velika prijateljica BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana".

"Albright ćemo posebno pamtiti po doprinosu miru i stabilnosti u BiH tokom i nakon agresije devedesetih godina, kao i po njenom uticajnom kreiranju vanjske politike Zapada u svijetu. Njenom smrću naša zemlja je ostala bez velikog prijatelja", naveo je Komšić.

See all News Updates of the Day

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG