Najnovije
Preminula Madeleine Albright
Madeleine Albright, prva žena koja je postala američka državna sekretarica, preminula je od raka, saopštila je u srijedu njena porodica. Imala je 84 godine.
Tadašnji predsjednik Bill Clinton izabrao je Albright za poziciju najvišeg američkog diplomate 1996. i služila je u tom kapacitetu tokom posljednje četiri godine Clintonove administracije.
Ona je prije historijskog imenovanja na mjesto državne sekretarice, bila ambasadorica Amerike u UN-u.
Po mnogima, bila je ključna i izuzetno utjecajna ličnost u Clintonovoj administraciji, i bila je vodilja kreiranja američke vanjske politike uopće nakon Hladnog rata.
Albright se uvijek zauzimala za proširenje NATO saveza na istok, a pogotovo je bila odlučujući glas kada se donosila odluka o intervenciji Saveza u ratu na Balkanu, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje i genocid u BiH, kao i kasnije na Kosovu.
U znak zahvalnosti, Albright je dobila spomenik u Sarajevu 2020. godine. Albright je posjetila opkoljeno Sarajevo 1994. godine i tom prilikom izjavila: "Ja sam Sarajka".
Albright je posjetila Sarajevo i 1997. kada je, između ostalog, izjavila da je hvatanje i predaja Haškom tribunalu osumnjičenika za ratne zločine prioritet Sjedinjenih Država.
Madeleine Albright je bila dijete čehoslovačkih Jevreja, i s roditeljima je u Ameriku stigla 1948. Međutim, budući da je rođena u tadašnjoj Čehoslovačkoj, nije mogla da dođe do predsjedničkog položaja.
Godine 2012, tadašnji predsjednik Barack Obama dodijelio je Albrightovoj Medalju slobode - najviše civilno odlikovanje u zemlji.
Madeleine Albright je rođena pod imenom Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937.
Dvije godine kasnije njena porodica je prebjegla u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Kada je imala pet godina, njena jevrejska porodica je prešla u rimokatoličku vjeru.
Troje od njenih deda i baka je ubijeno u koncentracionim logorima. Kada je imala 10 godina, dok se školovala u Švicarskoj, promijenila je ime u Madeleine.
Izjave saučešća i počasti
"Smrt Madeleine Albright je ogroman gubitak za svijet u vreme kada je najpotrebnije naučiti pouke iz njenog života, ali znamo da će njeno naslijeđe živjeti kroz studente Univerziteta Georgetown koje je tako dobro učila, sve one koje je inspirisalo njeno nevjerovatno putovanje od izbjeglice do državne sekretarive, i mnoge ljude širom svijeta koji su danas živi i žive bolje zahvaljujući njenoj službi", saopštio je bivši predsjednik Bill Clinton.
Bivši američki predsjednik George Bush mlađi je napisao: "Živjela je američki san i pomogla drugima da ga ostvare. Istakla se u službi kao najviši diplomata, rođen u stranoj zemlji, koja je iz prve ruke razumjela značaj slobodnih društava za mir na svijetu. Laura i ja smo zahvalni što nam je Madeleine Albright bila prijatelj."
Predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken saznali su za smrt Albright dok su bili na putu za Brisel, gdje prisustvuju vanrednom samitu NATO lidera o Ukrajini.
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica u UN, odala je počast Albright kao "pionirki, liderki i inspiraciji" u govoru u Generalnoj skupštini ubrzo nakon što je objavljena vijest njenoj smrti.
Portparol State Departmenta Ned Price je rekao: "Uticaj koji je imala na ovu zgradu osjeća se svakog dana, i u skoro svakom hodniku. Utrla je drugima put kao prva žena - državna sekretarica i doslovno otvorila vrata velikim elementima naše radne snage".
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da će Albright ostati upamćena "kao velika prijateljica BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana".
"Albright ćemo posebno pamtiti po doprinosu miru i stabilnosti u BiH tokom i nakon agresije devedesetih godina, kao i po njenom uticajnom kreiranju vanjske politike Zapada u svijetu. Njenom smrću naša zemlja je ostala bez velikog prijatelja", naveo je Komšić.
See all News Updates of the Day
Rano glasanje na predsjedničkim izborima počelo u tri američke savezne države
U petak je u pojedinim američkim saveznim državama počelo rano glasanje na predsjedničkim izborima 5. novembra.
Birači su stajali u redovima u Minnesoti, Južnoj Dakoti i Virginiji gdje je otvoreno glasanje na biračkim mjestima. Više od 10 država počeće rano glasanje u narednim nedjeljama, do sredine oktobra.
Jason Miller bio je prvi na biračkom mjestu u Minneapolisu, prije nego što je glasanje počelo u 8 ujutro.
"Zašto da ne budem prvi, to je zabavno zar ne?", kaže 37-godišnji moler. Rekao je da je glasao "protiv ludila", ali nije kazao za koga.
"Mislim da ne moram da kažem, veoma je očigledno, veoma je jasno", rekao je.
Početak ranog glasanja uslijedio je poslije burnog ljeta - izlaska predsjednika Joea Bidena iz trke, ulazak potpredsjednice Kamale Harris i dva neuspjela atentata na Donalda Trumpa.
Širom zemlje, birački odbori pokušavaju da ojačaju sigurnost procesa glasanja, ali i da svoje članove i glasačka mjesta dobro obezbijede, kako bi cijeli proces prošao bez malverzacija. Članovi biračkih odbora su targetirani poslije izbora 2020. i prijećeno im je smrću.
Federalne vlasti vode istragu o sumnjivim paketima koji su poslati članovima biračkih odbora u proteklih 15 dana, uključujući i onima u Virginiji gdje je danas počelo glasanje.
"Kada bih imao čarobni štapić, poželio bih dvije stvari: da do 5. novembra budu velika izlaznost i mala drama", kaže državni sekretar Minnesote Steve Simons.
Neki birači su izašli na rano glasanje zbog potencijalnog haosa na dan izbora.
Chris Burda, 74-godišnjakinja iz Minneapolisa glasala je u petak i kaže da je i drugima preporučila da izađu na rano glasanje "kako bi izbjegli potencijalne nemire na dan izbora". Ona je glas dala Kamali Harris rekavši da se "potpredsjednica bori za demokratiju i slobodu izbora".
Kako se otvaranje ranog glasanja bližilo, Trumpova retorika je postajala sve oštrija i obećao je da će krivično goniti svakoga ko na izborima bude "varao". Trump neosnovano tvrdi da su izbori 2020. pokradeni i napadao je članove biračkih odbora koji su potvrdili rezultate na svojim biračkim mjestima.
Ranije je Trump bacao sumnju na regularnost glasanja poštom i pozivao da se glasa uživo na biračkom mjestu, ali je ove godine podržao i glasanje poštom kao način da osigura republikanske glasove prije dana izbora 5. novembra.
Eugene Otteson, veteran Vijetnamskog rata, glasao je za Trumpa u Anoki, Minnesoti. On vjeruje da će Trump držati Ameriku podalje od stranih sukoba i da će ekonomijom upravljati kao biznismen.
"Nije da mi se sviđa, ali on je biznismen i meni se dopada neko ko zna da vodi posao. Sa Kamalom, ne znam ni za šta se ona zalaže, samo je čujem da govori o nekoj 'sreći'. Ja mogu da želim sreću svijetu, ali to neće zaustaviti ratove", rekao je.
U gradu Chesapeakeu u Virginiji rano glasanje je odavno popularno, kaže predsjednica biračkog odbora Mary Lynn Pinkerman.
Očekuje da će rano glasanje smanjiti gužve na biralištima 5. novembra, ali napominje da će i na dan izbora biti gužvi i da će građani čekati u redovima.
Predsjednik biračkog odbora okruga Fairfax u Virginiji Eric Spicer kaže da je oko trećina birača 2020. glasala na dan izbora, a ostatak glasova je stigao poštom ili su birači izašli na rano glasanje.
U Južnoj Dakoti, najviša izborna zvaničnica okruga Minnehaha koji je najnaseljeniji u državi, kaže da će ukupna izlaznost biti oko 80 odsto.
Mnogi birači odlučuju se za odlazak na biračko mjesto umjesto glasanje poštom, kako bi bili sigurni da se njihov glas računa, zbog problema američke Pošte.
Lokalni i državni zvaničnici upozorili su da problemi sa dostavljanjem pošte prijete da liše građane izbornog prava, i da nisu ispravljeni nedostaci, bez obzira na njihove pokušaje da se to reši.
Direktor Pošte Louis DeJoy odgovorio je u pismu da će raditi na rješavanju problema, i ponovio da će pošta biti spremna.
Neke države glasove pristigle poštom broje i ako stignu poslije izbornog dana, pod uslovom da su poslati najkasnije na dan izbora, dok Minnesota broji samo one glasove koji su poštom stigli do zatvaranja birališta na izborni dan.
"Nadam se da će američka Pošta postupiti po našim preporukama, i da će to uraditi brzo u narednih 47 dana, jer su ulozi za birače visoki", kaže Simons iz Minnesote.
Negiranje genocida u značajnom porastu. Predmeti ne dolaze na sud
Kada je Valentin Inzko napuštao BiH, rekao je da nema pravo okončati mandat dok se veličaju ratni zločinci. Ali tri godine od „Inzkovog zakona”, kojim je kažnjivo postalo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, gotovo se ništa nije promijenilo.
U izraelskom vazdušnom napadu na Bejrut ubijen visoki vojni zvaničnik Hezbollaha
Izrael je u petak ubio visokorangiranog komandanta Hezbollaha u vazdušnom napadu na južni dio Bejruta, saopštila su Reutersu dva sigurnosna izvora u Libanu.
U izraelskom vazdušnom napadu je poginulo osam osoba i povrijeđeno 59, prema libanonskim zdravstvenim zvaničnicima.
Zvaničnik blizak militantnoj grupi Hezbollah, pod uvjetom da ostane anoniman jer nije bio ovlašten da informiše medije, potvrdio je za Associated Press da je Akil trebao biti u zgradi kada je napad izveden.
Akil je služio kao šef Hezbolahovih elitnih Radwan snaga i Vijeća za džihad, najvišeg vojnog tijela grupe.
Američki State Department je sankcionisao Akila zbog njegove navodne uloge u bombardovanju američke ambasade u Bejrutu 1983. i da je rukovodio akcijom uzimanja Amerikanaca i Nijemaca za toce u Libanu i držao ih tamo tokom 1980-ih.
Zelenski: Uspjeh plana za pobjedu Ukrajine zavisi od poteza Zapada
EU će odobriti zajam do 35 milijardi eura Ukrajini kako bi joj pomogla u teškom ratu sa Rusijom, saopštila je u petak predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da pobjeda njegove zemlje zavisi od odluka koje zapadni saveznici budu donosili do kraja ove godine.
Zajam, koji je najavljen dok je šefica EK boravila u Kijevu, dio je šireg plana među zemljama G7 da prikupe sredstva koristeći prihode od zamrznute ruske imovine, kako bi se ta zemlja sankcionisala zbog invazije na suseda.
Zelenski je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa von der Leyen rekao da Ukrajina planira da iskoristi predloženi zajam Evropske unije vrijedan više milijardi dolara za kupovinu protivvazdušne odbrane, energenata i proizvodnju domaćeg oružja.
Zelenski je istakao važnost uloge američkog predsjednika Joea Biden za uspjeh plana za pobjedu, o čemu će, kako je rekao, dvojica lidera razgovarati kada se sastanu. Ukrajinski lider sljedeće nedjelje putuje u SAD.
"Većina odluka iz plana zavisi upravo od njega. I od drugih saveznika, ali postoje određene tačke koje zavise od dobre volje i podrške Sjedinjenih Država", rekao je Zelenski.
Zelenski je dao nekoliko naznaka o sadržaju plana, ukazujući samo na to da on ima za cilj da stvori uslove prihvatljive za Ukrajinu nakon više od dvije i po godine rata nakon ruske invazije u punom obimu.
"Cijeli plan je zasnovan na brzim odlukama naših partnera. Plan je zasnovan na odlukama koje bi trebalo da se dese od oktobra do decembra, a ne odlaganju ovih procesa", rekao je on na konferenciji za novinare.
U izvještaju su korištene neke informacie agencija AP-a, Reutersa i AFP-a.
Reuters: Hezbolah dijelio pejdžere par sati prije eksplozija
Libanski Hezbolah je dijelio svojim članovima nove pejdžere sa brendom Gold Apolo nekoliko sati prije nego što je hiljade uređaja eksplodiralo ove nedjelje, navela su dva bezbjednosna izvora.
Izvori Reutersa tvrde da je Hezbolah bio siguran da su pejdžeri bezbjedni jer se stalno kontroliše elektronska oprema.
Jedan pripadnik Hezbolaha dobio je u ponedjeljak novi pejdžer koji je eksplodirao sljedećeg dana dok je još bio u kutiji, rekao je jedan od izvora.
Pejdžer koji je dat jednom članu Hezbolaha samo nekoliko dana ranije je povrijedio drugog kada je eksplodirao, rekao je drugi izvor.
U očito koordinisanom napadu, uređaji sa brendom Gold Apolo eksplodirali su u utorak širom Hezbolahovih uporišta u južnom Libanu, predgrađu Bejruta i doline Beka.
U srijedu su eksplodirale stotine voki-tokija Hezbolaha. U uzastopnim napadima poginulo je 37 ljudi, uključujući najmanje dvoje djece, a povređeno je više od 3.000 ljudi.
Liban i Hezbolah tvrde da Izrael stoji iza napada. Tajna izraelska vojna obavještajna Jedinica 8200 bila je uključena u planiranje, rekao je Reutersu jedan zapadni bezbjednosni izvor. Izrael, koji je od tada pojačao vazdušne napade na Liban, nije ni demantovao ni potvrdio umiješanost.
U baterijama voki-tokija bilo je eksplozivnog jedinjenja poznatog kao PETN, rekao je Reutersu jedan libanski izvor upoznat sa komponentama uređaja. Hezbolah mjesecima nije otkrio da je do tri grama eksploziva sakriveno u pejdžerima, prenio je ranije Rojters.
Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je veoma teško otkriti eksploziv bilo kojim uređajem ili skenerom. Izvor nije precizirao kroz koju vrstu skenera je Hezbolah koristio da bi provjerio pejdžere.
Hezbolah je provjeravao pejdžere nakon što su isporučeni u Liban, počevši od 2022. godine, i to od putovanja kroz aerodrome sa njima kako bi se uvjerili da neće pokrenuti alarme, rekla su dva dodatna izvora Reutersu. Ova agencija razgovarala je sa šest izvora upoznatih sa detaljima eksplozivnih naprava u toku rada na ovoj ekskluzivi.
Izvori nisu precizirali na kojim aerodromima su testirali uređaje. Provjere su bila rutinska pretraga opreme pejžera kako bi se našle bilo kakve indikacije da imaju eksploziva ili mehanizama za praćenje, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora.
U televizijskom obraćanju, generalni sekretar Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su napadi bez presedana u istoriji grupe. Biro za medije Hezbolaha i izraelske oružane snage nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar na ovu priču priče.
Kompanija Gold Apolo sa sjedištem u Tajvanu saopštila je da nije proizvodila uređaje korištene u napadu, i navela da ih je napravila kompanija u Evropi koja ima dozvolu za korištenje brenda te firme. Reuters nije uspio da utvrdi gdje su napravljeni niti u kom trenutku su sabotirani.
Pošiljka od 5.000 pejdžera unijeta je u Liban ranije ove godine. Reuters je ranije izvijestio da se Hezbolah okrenuo pejdžerima u pokušaju da izbjegne da Izrael prati mobilne telefone, nakon ubistva visokih komandanata u ciljanim vazdušnim napadima tokom prošle godine.
Nakon što su pejdžeri eksplodirali u utorak, Hezbolah je sumnjao da je više njegovih uređaja kompromitovano, rekla su Reutersu dva bezbjednosna izvora, kao i jedan obavještajni izvor. Kao odgovor, pojačali su konotrolu komunikacionih sistema, pažljivo ispitujući sve uređaje.
Također su počeli da istražuju lance snabdijevanja kroz koje su pejdžeri došli, rekla su dva bezbjednosna izvora. Kontrola nije bila gotova do srijede popodne, kada su voki-tokiji eksplodirali.
Hezbolah vjeruje da je Izrael odlučio da detonira ručne radio-uređaje jer se plašio da će Hezbolah uskoro otkriti da su voki-tokiji također opremljeni eksplozivom, rekao je jedan od izvora za Reuters. U eksplozijama voki-tokija poginulo je 25 ljudi, a povrijeđeno najmanje 650, prema libanskom Ministarstvu zdravlja, što je mnogo veća stopa smrtnosti nego u eksplozijama pejdžera prethodnog dana, u kojima je poginulo 12, a ranjeno skoro 3.000.
To je zato što su nosili više eksploziva od pejdžera, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora i obavještajni izvor. Istraga Hezbolaha o tome gdje, kada i kako je u uređaj ubačen eksploziv je toku, rekla su tri izvora. Nasrala je rekao isto to u govoru u četvrtak.
Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je Hezbolah osujetio prethodne izraelske operacije usmjerene na uređaje koje je grupa uvezla iz inostranstva, od privatnih fiksnih telefona do ventilacionih jedinica u kancelarijama grupe.
"Postoji nekoliko elektronskih problema koje smo uspjeli da otkrijemo, ali ne i za pejdžere. Prevarili su nas, kapa dole dušmanu", naveo je izvor Reutersa.
