Najnovije
Preminula Madeleine Albright
Madeleine Albright, prva žena koja je postala američka državna sekretarica, preminula je od raka, saopštila je u srijedu njena porodica. Imala je 84 godine.
Tadašnji predsjednik Bill Clinton izabrao je Albright za poziciju najvišeg američkog diplomate 1996. i služila je u tom kapacitetu tokom posljednje četiri godine Clintonove administracije.
Ona je prije historijskog imenovanja na mjesto državne sekretarice, bila ambasadorica Amerike u UN-u.
Po mnogima, bila je ključna i izuzetno utjecajna ličnost u Clintonovoj administraciji, i bila je vodilja kreiranja američke vanjske politike uopće nakon Hladnog rata.
Albright se uvijek zauzimala za proširenje NATO saveza na istok, a pogotovo je bila odlučujući glas kada se donosila odluka o intervenciji Saveza u ratu na Balkanu, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje i genocid u BiH, kao i kasnije na Kosovu.
U znak zahvalnosti, Albright je dobila spomenik u Sarajevu 2020. godine. Albright je posjetila opkoljeno Sarajevo 1994. godine i tom prilikom izjavila: "Ja sam Sarajka".
Albright je posjetila Sarajevo i 1997. kada je, između ostalog, izjavila da je hvatanje i predaja Haškom tribunalu osumnjičenika za ratne zločine prioritet Sjedinjenih Država.
Madeleine Albright je bila dijete čehoslovačkih Jevreja, i s roditeljima je u Ameriku stigla 1948. Međutim, budući da je rođena u tadašnjoj Čehoslovačkoj, nije mogla da dođe do predsjedničkog položaja.
Godine 2012, tadašnji predsjednik Barack Obama dodijelio je Albrightovoj Medalju slobode - najviše civilno odlikovanje u zemlji.
Madeleine Albright je rođena pod imenom Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937.
Dvije godine kasnije njena porodica je prebjegla u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Kada je imala pet godina, njena jevrejska porodica je prešla u rimokatoličku vjeru.
Troje od njenih deda i baka je ubijeno u koncentracionim logorima. Kada je imala 10 godina, dok se školovala u Švicarskoj, promijenila je ime u Madeleine.
Izjave saučešća i počasti
"Smrt Madeleine Albright je ogroman gubitak za svijet u vreme kada je najpotrebnije naučiti pouke iz njenog života, ali znamo da će njeno naslijeđe živjeti kroz studente Univerziteta Georgetown koje je tako dobro učila, sve one koje je inspirisalo njeno nevjerovatno putovanje od izbjeglice do državne sekretarive, i mnoge ljude širom svijeta koji su danas živi i žive bolje zahvaljujući njenoj službi", saopštio je bivši predsjednik Bill Clinton.
Bivši američki predsjednik George Bush mlađi je napisao: "Živjela je američki san i pomogla drugima da ga ostvare. Istakla se u službi kao najviši diplomata, rođen u stranoj zemlji, koja je iz prve ruke razumjela značaj slobodnih društava za mir na svijetu. Laura i ja smo zahvalni što nam je Madeleine Albright bila prijatelj."
Predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken saznali su za smrt Albright dok su bili na putu za Brisel, gdje prisustvuju vanrednom samitu NATO lidera o Ukrajini.
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica u UN, odala je počast Albright kao "pionirki, liderki i inspiraciji" u govoru u Generalnoj skupštini ubrzo nakon što je objavljena vijest njenoj smrti.
Portparol State Departmenta Ned Price je rekao: "Uticaj koji je imala na ovu zgradu osjeća se svakog dana, i u skoro svakom hodniku. Utrla je drugima put kao prva žena - državna sekretarica i doslovno otvorila vrata velikim elementima naše radne snage".
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da će Albright ostati upamćena "kao velika prijateljica BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana".
"Albright ćemo posebno pamtiti po doprinosu miru i stabilnosti u BiH tokom i nakon agresije devedesetih godina, kao i po njenom uticajnom kreiranju vanjske politike Zapada u svijetu. Njenom smrću naša zemlja je ostala bez velikog prijatelja", naveo je Komšić.
See all News Updates of the Day
Trump se vraća, reakcije građana različite
Bivši američki predsjednik Donald Trump vratit će se u Bijelu kuću, što je volja naroda. Reakcije u zemlji, koja je podijeljena, su različite.
Federalne rezerve SAD snizile kamatnu stopu za četvrtinu poena
Federalne rezerve su u četvrtak snizile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu poena kao odgovor na stalni pad nekada visoke inflacije koja je razbjesnila Amerikance i pomogla u pobjedi Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima ove sedmice.
Smanjenje stope uslijedilo je nakon većeg smanjenja za pola poena u septembru i odražava obnovljeni fokus Fed-a na podršku tržištu rada, kao i na borbu protiv inflacije, koja sada jedva premašuje cilj centralne banke od 2%.
Potez od četvrtka smanjuje referentnu stopu Fed-a na oko 4,6%, što je pad sa 5,3% prije sastanka u septembru. Fed je zadržao tako visoku stopu više od godinu dana kako bi se izborio s najgorim nizom inflacije u posljednje četiri decenije. Godišnja inflacija je od tada pala sa maksimuma od 9,1% sredinom 2022. godine na najniži nivo od 2,4% u septembru u periodu od 3½ godine.
U saopćenju nakon završetka posljednjeg sastanka, Fed je rekao da je "stopa nezaposlenosti porasla, ali je i dalje niska", dok je inflacija pala bliže cilju centralne banke, ali "i dalje donekle povišena".
Nakon smanjenja stope u septembru – njihovog prvog takvog poteza u više od četiri godine – kreatori politike Fed-a su predvidjeli da će napraviti daljnja smanjenja za četvrtinu poena u novembru i decembru i još četiri sljedeće godine.
Ali s obzirom na to da je ekonomija sada uglavnom solidna i da Wall Street predviđa brži rast, veće budžetske deficite i veću inflaciju pod Trumpovim predsjedanjem, daljnja smanjenja stopa možda su postala manje vjerovatna.
Ekonomija zamagljuje sliku bljeskanjem konfliktnih signala, uz solidan rast, ali slabljenje zapošljavanja. Potrošačka potrošnja je, međutim, bila zdrava, što je podstaklo zabrinutost da nema potrebe da Fed smanjuje troškove zaduživanja i da bi to moglo pretjerano stimulisati ekonomiju, pa čak i ponovo ubrzati inflaciju.
Finansijska tržišta bacaju još jednu krivu sliku na Fed: investitori su naglo povećali prinose na trezorske obveznice otkako je centralna banka smanjila stope u septembru. Rezultat su bili veći troškovi zaduživanja u cijeloj privredi, čime se umanjila korist za potrošače od smanjenja referentne stope Fed-a za pola boda, koju je objavio nakon sastanka u septembru.
Šire kamatne stope su porasle jer investitori očekuju veću inflaciju, veće deficite federalnog budžeta i brži ekonomski rast pod predsjednikom Trumpom.
Trumpov plan da uvede carinu od najmanje 10% na sav uvoz, kao i znatno veće poreze na kinesku robu, te da izvrši masovnu deportaciju imigranata bez dokumenata gotovo bi sigurno potaknulo inflaciju.
To bi umanjilo vjerovatnoću da će Fed nastaviti s smanjivanjem svoje ključne stope. Godišnja inflacija mjerena preferiranim mjeračem centralne banke pala je u septembru na 2,1%.
Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da bi Trumpova predložena carina od 10 posto, kao i porezi na kineski uvoz i automobile iz Meksika, mogli vratiti inflaciju na oko 2,75 do 3 posto do sredine 2026.
Smanjenje kamatnih stopa od strane Fed-a obično dovodi do nižih troškova zaduživanja za potrošače i preduzeća tokom vremena. Ipak, ovog puta, hipotekarne stope su pale u očekivanju smanjenja kamatnih stopa, ali su se od tada vratile naviše jer je ekonomija brzo rasla, podstaknuta potrošačkom potrošnjom.
Visoki troškovi zaduživanja ne samo za hipoteke već i za kredite za automobile i druge velike kupovine, čak i dok Fed smanjuje svoju referentnu stopu, postavili su potencijalni izazov za centralnu banku: njen napor da podrži ekonomiju smanjenjem troškova zaduživanja možda neće uroditi plodom ako investitori rade na povećanju dugoročnih stopa zaduživanja.
Ekonomija je rasla po solidnoj godišnjoj stopi nešto ispod 3% u proteklih šest mjeseci, dok je potrošačka potrošnja – koju su potaknuli kupci s višim prihodima – snažno porasla u tromjesečju jul-septembar.
Ali kompanije su smanjile zapošljavanje, a mnogi ljudi koji su bez posla bore se da nađu posao. Powell je sugerirao da Fed smanjuje svoju ključnu stopu dijelom kako bi ojačao tržište rada. Međutim, ako se ekonomski rast nastavi na zdravom nivou i inflacija ponovo poraste, centralna banka će biti pod sve većim pritiskom da uspori ili zaustavi smanjenje kamatnih stopa.
Putin pohvalio Trumpa, kaže da je Rusija spremna za dijalog
Predsjednik Vladimir Putin čestitao je u četvrtak Donaldu Trumpu pobjedu na američkim izborima, pohvalio ga što je pokazao hrabrost kada je naoružani muškarac pokušao da ga ubije i rekao da je Moskva spremna za dijalog s novoizabranim republikanskim predsjednikom.
U svom prvom javnom obraćanju od Trumpove pobjede, Putin je rekao da se Trump ponašao kao pravi muškarac tokom pokušaja atentata dok je govorio na predizbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji 14. jula.
"Ponio se, po mom mišljenju, na veoma ispravan način, hrabro, kao pravi muškarac", rekao je Putin u klubu Valdai u ruskom crnomorskom ljetovalištu Soči. "Koristim ovu priliku da mu čestitam na izboru."
Putin je dodao da su Trumpa "progonile sve strane" u burnoj kampanji za predsjedničke izbore, ali je rekao da Trumpove izjave o Ukrajini i obnavljanju odnosa sa Rusijom zaslužuju pažnju.
"Ono što je rečeno o želji da se obnove odnosi sa Rusijom, da se okonča ukrajinska kriza, po mom mišljenju, barem zaslužuje pažnju", rekao je Putin.
Trump je tokom kampanje rekao da bi mogao da donese mir u Ukrajini u roku od 24 sata ako bude izabran, ali bez detalja o tome kako bi nastojao da okonča najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata.
72-godišnji šef Kremlja dao je samo jednu notu opreza: "Ne znam šta će se sada dogoditi. Nemam pojma."
Na pritisak od strane ispitivača šta bi uradio ako bi Trump pozvao da predloži sastanak, Putin je rekao da je spreman da nastavi kontakte ako Trampova administracija to želi i da je spreman za razgovor sa Trumpom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da se rusko rukovodstvo sjeća Trumpovih riječi o pokušaju rješavanja ukrajinske krize čak i ako je preuveličao brzinu kojom bi to mogao učiniti.
Upitan o upozorenju Kamale Harris da će Putin "pojesti Trumpa za ručak", Peskov je uz cerek rekao: "Putin ne jede ljude".
Velika Britanija sankcionirala državljanina BiH zbog ratovanja u Ukrajini
Britanija je 7. novembra objavila svoj najveći paket sankcija Rusiji u godinu i pol dana, izričući kaznene mjere za 56 osoba i subjekata povezanih s moskovskim ratnim strojem, uključujući skupine plaćenika aktivne u Africi i pojedinca optuženog za umiješanost u napad bojnim otrovom novičokom 2018.
Među sankcioniranima je i Davor Dragolobović Savičić iz Doboja, grada u sjevernoj Bosni.
"Savičić je uključen ili je bio uključen u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu ili neovisnosti Ukrajine jer je uključen u politike i akcije koje destabiliziraju Ukrajinu ili potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet ili neovisnost Ukrajine", saopćeno je.
Policija u BiH podnijela je u novembru prošle godine Tužiteljstvu BiH izvještaj o Savičiću zbog postojanja osnova sumnje da je bio član paravojne plaćeničke grupe "Wagner".
Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži Vkontakte, RSE je utvrdio da je Savičić moguće ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe "Vuk".
Mediji u Bosni i Hercegovini i Srbiji su za Savičića pisali i da je tokom rata u BiH bio pripadnik paravojne grupe Srpska dobrovoljačka garda, koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan.
Grupe koje je predvodio Ražnatović sumnjiče se da su počinile ratne zločine u Bijeljini, Sanskom Mostu i Bosanskom Šamcu u BiH. Arkan je pred Međunarodnim sudom u Hagu 1999. optužen za ratne zločine, ali mu nije suđeno, jer je godinu dana kasnije ubijen u beogradskom hotelu Interkontinental.
Sankcionirane tri ruske plaćeničke grupe
Ova objava dolazi u trenutku kada se britanski premijer Keir Starmer priprema razgovarati o potezima za suzbijanje ruskih zlonamjernih aktivnosti u Europi s drugim europskim čelnicima na summitu u Budimpešti 7. novembra i ponovno potvrditi čvrstu potporu Londona Ukrajini, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
"Današnja akcija prekida opskrbu vitalnom opremom za ratni stroj [ruskog predsjednika Vladimira] Putina i protiv je ruskih zloćudnih aktivnosti na globalnoj razini, razotkrivajući korumpirane aktivnosti ruskih posredničkih vojnih skupina u Africi", stoji u saopćenju.
Tri plaćeničke skupine povezane s Kremljom – Afrički Korpus, Medvjeđe Brigade i PMC Espanola - stavljene su pod sankcije.
Afrički korpus nasljednik je ozloglašene plaćeničke skupine Wagner, koja je pod pokojnim Putinovim suradnikom Jevgenijem Prigožinom sudjelovala u invaziji na Ukrajinu.
Nakon Prigožinove smrti i kratkotrajne pobune skupine prošle godine, preimenovani Afrički Korpus proširio je Wagnerove operacije u Africi, u zemljama poput Libije, Srednjoafričke Republike, Malija, Burkine Faso i Nigera, gdje su njegovi borci pomogli u promicanju vojnih diktatura.
"Ove sankcije će suzbiti ruske zloćudne aktivnosti u Libiji, Maliju i C.A.R., razotkrivajući i boreći se protiv nezakonitih aktivnosti Rusije u Africi, dok pokušava iskoristiti krhko sigurnosno okruženje i prirodne resurse u tim zemljama za svoju dobit i proširiti sferu Kremlja utjecaja", stoji u priopćenju.
Trovanje novičokom u Engleskoj
Sankcionira je i ruski vojni obavještajac Denis Sergejev, jedan od trojice ruskih operativaca koje je britanska policija optužila za pokušaj ubistva bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala u Salisburyju u Engleskoj, upotrebom nervnog agensa novičok.
Skripal i njegova kći Julija pronađeni su bez svijesti na klupi u parku u južnom engleskom gradu u martu 2018.
Britanske vlasti utvrdile su da su Skripaljevi bili meta napada ruske vojne obavještajne službe u kojem je novičok nanesen na kvaku na vratima njihove kuće.
Skripaljevi su oboje preživjeli, ali je jedna žena umrla nakon što je slučajno došla u kontakt s otrovom.
"Sergejev je pružio potporu u pripremi i korištenju kemijskog oružja novičok u Salisburyju...i osigurao je koordinirajuću ulogu u Londonu tijekom napada", stoji u saopćenju.
Popis također uključuje 28 subjekata sa sjedištem u Kini, Turskoj i središnjoj Aziji optuženih za isporuku strojeva, mikroelektronike za dronove i komponenti za rat ruske vojske u Ukrajini.
"Današnje mjere nastavit će uzvraćati korozivnu vanjsku politiku Kremlja, potkopavajući pokušaje Rusije da potakne nestabilnost diljem Afrike i ometajući opskrbu vitalnom opremom za Putinov ratni stroj", rekao je ministar vanjskih poslova David Lammy.
"Putin je skoro 1000 dana u ratu za koji je mislio da će mu trebati samo nekoliko dana. On neće uspjeti, a ja ću nastaviti pritiskati Kremlj i podržavati ukrajinski narod u njihovoj borbi za slobodu", zaključio je Lammy.
Šta očekivati o imigraciji, pod novom Trumpovom administracijom
Novoizabrani predsjednik Donald Trump stavio je imigraciju u prvi plan svoje kampanje, obećavajući da će uvesti ono što on naziva "redom bez presedana" na južnu granicu i pokrenuti najveću operaciju masovne deportacije nedokumentiranih imigranata u zemlji prvog dana svog mandata.
Tokom svoje kampanje, Trump je imigraciju nazivao krizom i obećao da će brzo krenuti u provedbu niza kontroverznih politika za suzbijanje ilegalne imigracije i obuzdavanje novih dolazaka.
“Popravit ćemo naše granice. ... Želimo da se ljudi vrate, ali moramo ih pustiti da se vrate. Oni moraju ući legalno”, rekao je Trump tokom svog pobjedničkog govora na Floridi u utorak.
Međutim, upravljanje ponovnim ulaskom mogućih miliona ljudi predstavlja ogromne pravne i logističke izazove.
“Postoji uvjerenje da postoji red i da ljudi treba da stanu u red. Često nema reda”, rekao je za Glas Amerike Mark Hetfild, izvršni direktor Hebrejskog društva za pomoć imigrantima.
Izvještaj Instituta za migracionu politiku navodi istu poentu, govoreći da postoji više puteva za izdavanje viza, od kojih svaki ima različite zaostatke i vrijeme čekanja, koji određuju koliko dugo pojedinci čekaju na stalni boravak.
Godišnji limiti i kvote zemalja stvaraju velika kašnjenja, a neki podnosioci zahtjeva čekaju decenijama.
Mnogi imigranti bez dokumenata možda nemaju načina da se pridruže ovim redovima zbog restriktivnih politika ponovnog ulaska.
Zakon o reformi ilegalne imigracije i odgovornosti imigranata iz 1996. blokira ponovni ulazak imigrantima s istorijom “nezakonitog prisustva” u SAD-u i suočava ih sa trogodišnjom zabranom ponovnog ulaska. Oni sa više od godinu dana nezakonitog prisustva suočavaju se sa 10-godišnjom zabranom.
Nezakonito prisustvo općenito uključuje prekoračenje boravka ili ulazak bez inspekcije.
Najveća kampanja deportacije u istoriji SAD
Trump je obećao da će nadmašiti broj deportacija iz svog prvog mandata.
S planovima da iskoristi Nacionalnu gardu za prikupljanje imigranata bez dokumenata, Trump se također pozvao na zakon iz 18. stoljeća koji dopušta predsjedniku da deportuje nedržavljane iz nacija koje se smatraju neprijateljskim prema Sjedinjenim Državama.
Trump ima za cilj drastično smanjenje stanovništva bez dokumenata, nešto što njegove pristalice vide kao korak ka uspostavljanju reda, iako protivnici tvrde da će to dovesti do pravnih bitaka i logističkih prepreka.
Jeremy Robbins, izvršni direktor Američkog savjeta za imigraciju, napisao je u e-poruci Glasu Amerike da bi, ukoliko bi bilo koji predsjednik odlučio da nastavi sa masovnom deportacijom, to bi imalo izuzetnu cijenu za vladu, a ujedno i razaralo ekonomiju.
„Ključno je da kreatori politike i američka javnost shvate šta bi to uključivalo: desetine milijardi dolara poreskih obveznika, uništene ionako napete industrije, milioni ljudi zatvoreni u pritvoru i hiljade porodica koje su razdvojene izazivajući široko rasprostranjeni teror i haos u zajednicama širom zemlju”, napisao je Robbins.
Zabrana putovanja, državljanstvo po rođenju i još mnogo toga
Očekuje se da će program „Ostani u Meksiku“, koji je pokrenut u prvoj Trumpovoj administraciji, biti obnovljen. Ova politika prisiljava migrante koji traže azil da čekaju u Meksiku dok se njihovi slučajevi procesuiraju. Također se očekuje da će biti obnovljena politika za brzo protjerivanje migranata i obuzdavanje imigracije na američko-meksičkoj granici.
Još jedno centralno obećanje koje je Trump dao tokom svoje predsjedničke kampanje je da će povući inicijative Bidenove administracije koje su dozvoljavale određenim grupama migranata da legalno uđu u SAD.
Pod Bidenom je do 30.000 migranata mjesečno iz četiri zemlje - Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele - bilo dozvoljeno da legalno dođu u SAD ako ispunjavaju određene uslove. Trump je obećao da će okončati ove puteve.
U nastojanju da intenzivira kontrolu nad onima koji ulaze u SAD, Trump je obećao da će obnoviti i proširiti zabrane putovanja usmjerene na širu listu zemalja i uvesti "ideološku provjeru" kako bi zabranio pojedince koje Trump opisuje kao "opasne luđake, mrzitelje, fanatike i manijake.”
Trumpova kampanja kaže da će ova mjera poboljšati nacionalnu sigurnost, iako je izazvala zabrinutost zbog diskriminacije i građanskih sloboda.
Trump je također rekao da planira ukinuti državljanstvo po rođenju za djecu rođenu u SAD od roditelja koji su u zemlji ilegalno. Ovo bi zahtijevalo reinterpretaciju 14. amandmana i očekuje se da će se suočiti sa intenzivnim pravnim izazovima.
Iako Trumpovi imigracioni planovi imaju podršku njegove baze, oni se suočavaju sa oštrim protivljenjem zagovaračkih grupa i pravnih stručnjaka, koji tvrde da bi masovne deportacije i zabrane putovanja mogle dovesti do kršenja ljudskih prava i opsežnih sudskih izazova.
Hetfield iz HIAS-a rekao je za Glas Amerike da su zagovornici zabrinuti zbog toga što će nova Trumpova administracija učiniti legalnoj imigraciji.
“Vjerovatno ćemo pokrenuti sudski spor ako pokuša da zatvori [izbjeglički] program … Ali suština je da predsjednik ima veliku diskreciju kada je u pitanju program za izbjeglice za azil, [on će] onemogućiti podnošenje zahtjeva na granici kao što je to učinio s paragrafom 42 i njegovom politikom ostanka u Meksiku”, rekao je Hetfield.
Michelle Ming, politička direktorica United We Dream, najveće omladinske organizacije koju predvode imigranti u zemlji, rekla je da će biti spremni da "zaštite" imigrantske porodice.
Ming predviđa značajnu količinu događaja "saznaj svoja prava" tokom drugog Trumpovog mandata u Bijeloj kući.
“Kada Trump preuzme dužnost, podsjetit ćemo ga da smo ovdje da se borimo protiv bilo kakve politike koju pokušava da provede da naudi našim zajednicama”, rekla je Ming.
