Linkovi

Top priča

Predstavnički dom traži od Pencea da se pozove na 25. amandman

Speaker of the House Nancy Pelosi presides over the U.S. House of Representatives after they reconvened following protests at the U.S. Capitol in Washington, U.S., January 6, 2021. Saul Loeb/Pool via REUTERS

Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak uveče je usvojio rezoluciju kojom se potpredsjednik Mike Pence poziva da pokrene proceduru predviđenu 25. amandmanom američkog Ustava, kako bi se predsjednik Donald Trump razriješio dužnosti.

Smjena predsjednika po 25. amandmanu podrazumijeva da potpredsjednik i većina članova predsjednikovog kabineta proglase da predsjednik nije sposoban da obavlja svoju ustavnu dužnost. Rezolucija je usvojena sa 223 glasova za i 205 protiv.

Penceu su ostavljena 24 sata da se izjasni da li je spreman da postupi po usvojenoj rezoluciji.

Međutim, potpredsjednik SAD je prije glasanja već poručio predsjedavajućoj Predstavničkog doma Nancy Pelosi da se protivi pokretanju 25. amandmana.

"Ne vjerujem da je takav potez u najboljem interesu naše nacije niti da je u skladu sa našim Ustavom", naveo je Pence u pismu koji je njegov kabinet uputio Pelosi.

Potpredsjednik SAD rekao je da je energija aktuelne administracije usmjerena na obezbjeđivanje urednog prenosa vlasti i apelovao na nju i druge članove Kongresa da izbjegnu poteze koji bi "dodatno podijelili građane i rasplamsali strasti."

"Sarađujte sa nama da se spusti temperatura i zemlja ujedini dok se spremamo za inauguraciju Joea Bidena kao sljedećeg predjsednika SAD", napisao je Pence.

Istovremeno, Predstavnički dom planira da u srijedu glasa o opozivu predsjednika Trumpa, ukoliko se prije toga ne bude povukao sa funkcije ili bude bio razriješen.

Članovi donjeg doma američkog Kongresa optužili su Trumpa da je podsticao na pobunu uoči upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol Hilla.

Ako, kako se očekuje, Predstavnički dom usvoji mjeru, Pence će imati rok od 24 sata da odgovori.

“Predsjednik predstavlja neposrednu prijetnju po naš Ustav, zemlju i građane Amerike, i mora da hitno bude smijenjen s položaja", saopštila je u ponedjeljak Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Za to vrijeme, predsjednik Trump je okrivio demokrate u Kongresu za "ogromni bijes" koji postoji u zemlji. U prvom obraćanju novinarima poslije prošlonedjeljnog upada u Capitol, predsjednik nije preuzeo bilo kakvu odgovornost za upad rulje u zgradu Kongresa, ali je takođe rekao da "nije želio nikakvo nasilje."

Trump je branio svoju vatrenu retoriku u obraćanju demonstrantima prošle nedjelje kao "potpuno odgovarajuću" i nije pokazao kajanje zbog napada koji je uslijedio.

U.S. President Donald Trump speaks to the press as he departs the White House on travel to visit the U.S.-Mexico border Wall in Texas, in Washington, U.S., January 12, 2021. REUTERS/Kevin Lamarque
U.S. President Donald Trump speaks to the press as he departs the White House on travel to visit the U.S.-Mexico border Wall in Texas, in Washington, U.S., January 12, 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

Komentarišući postupak opoziva, Trump je rekao: "užasno je šta rade."

"Ako nastave tim putem, mislim da se izaziva ogromna prijetnja našoj zemlji i ogroman bijes", rekao je. "Ja ne želim nasilje."

Predsjednik se obratio novinarima pred polazak u Texas, ali nije odgovarao na pitanja novinara.

Ni Pence ni bilo koji član Kabineta nisu javno nagovijestili da će podržati mjeru koja podrazumijeva pokretanje 25. amandmana američkog Ustava, prema kojem potpredsjednik i većina članova kabineta mogu da proglase predsjednika "nesposobnim da obavlja dužnost."

Trump i Pence sastali su se u Bijeloj kući u ponedjeljak kasno uveče, prvi put od kada su predsjednikove pristalice upale u zgradu Kongresa prošle nedjelje. Visoki zvaničnik administracije izjavio je da su predsjednik i potpredsjednik naglasili da "oni koji su prekršili zakon i upali u Capitol prošle nedjelje ne predstavljaju pokret 'Amerika prvo' koji podržava 75 miliona Amerikanaca, i obećali da će nastaviti rad u ime cijele zemlje do kraja svog mandata".

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Pence je razljutio predsjednika Trumpa kada je odbacio njegov zahtjev da prilikom glasanja u Kongresu podrži inicijativu da se ne priznaju rezultati novembarskih izbora, koje su Trump i Pence izgubili od novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris.

Lideri u Predstavničkom domu takođe nastavljaju proceduru odvojene rezolucije o opozivu predsjednika, koju će početi da razmatraju u srijedu ujutru.

Iako Trumpov četvorogodišnji mandat ističe u podne 20. januara, u rezoluciji o opozivu, na četiri stranice, navodi se da je Trump "pokazao da će ostati prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, demokratiji, i Ustavu, ukoliko mu se dozvoli da ostane na položaju."

U rezoluciji o opozivu pominju se Trumpove neosnovane optužbe da nije osvojio drugi četvorogodišnji mandat zbog prevara i neregularnosti u glasanju i prebrojavanju glasova, njegovo vršenje pritiska na zvaničnike u južnoj državi Georgiji da mu "pronađu" više od 11.000 glasova potrebnih da prestigne Bidena, i njegove izjave na mitingu prošle srijede kada je hiljade pristalica pozvao da marširaju do Capitola da bi izvršili pritisak na članove Kongresa da promijene rezultat izbora.

218 demokrata je najavilo da će glasati za rezoluciju, što osigurava većinu u Predstavničkom domu, koji ima 435 članova, bez ijednog republikanskog glasa protiv odlazećeg predsjednika.

Međutim, nije jasno da li će lideri u Predstavničkom domu odmah poslati rezoluciju Senatu, gdje bi se održalo suđenje o tome da li Trump treba da bude smijenjen, imajući u vidu da se njegov mandat završava sljedeće nedjelje. I nakon što Trump napusti položaj, odluka Senata da ga opozove mogla bi da znači da neće moći da se ponovo kandiduje za predsjednika.

U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.
U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.

Biden je izjavio da se "nada i očekuje" da će Senat moći da uporedo održava suđenje o opozivu i potvrdi njegove nominacije za članove Kabineta nakon što stupi na dužnost, a takođe i usvoji novi paket pomoći američkoj ekonomiji koju je oslabila pandemija koronavirusa.

See all News Updates of the Day

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Blinken obećao "neumornu" diplomatiju da se spriječi ruski napad na Ukrajinu

Russian tanks T-72B3 take part in drills at the Kadamovskiy firing range in the Rostov region in southern Russia, Jan. 12, 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu u veoma kratkom roku ali da će se Washington zalagati za diplomatiju koliko god bude mogao.

Blinken je tokom posjete Kijevu upozorio da bi Ukrajinci trebalo da se pripreme za teške dane. Dodao je da će Sjedinjene Države nastaviti da Ukrajini daju vojnu pomoć i ponovio da će u slučaju nove invazije, Rusiji biti uvedene oštre sankcije.

Takođe je pozvao zapadne zemlje da ostanu jedinstvene u svjetlu "neumoljive" ruske agresije protiv Ukrajine, uvjerio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u američku podršku i pozvao Ukrajince da budu snažni.

Iz Kremlja je saopšteno da se povećavaju tenzije u vezi sa Ukrajinom i da i dalje čeka američki odgovor na zahtjeve Moskve da joj Zapad pruži bezbjednosne garancije.

Pesimistične izjave ukazuju na jaz između Vašingtona i Moskve, dok se najviši američki diplomata sprema za sastanak sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom u petak, prenosi agencija Reuters.

Blinken je obećao "neumorne diplomatske napore da se spriječi obnovljena agresija i promovišu dijalog i mir". On je rekao da Rusija razmiješta desetine hiljada vojnika blizu ukrajinske granice "bez provokacija, bez razloga".

"Znamo da postoje planovi da se taj broj trupa brzo poveća još više, što predsjedniku Putinu omogućava, da takođe u veoma kratkom roku, preduzme dodatnu agresivnu akciju protiv Ukrajine", upozorio je američki zvaničnik u ukrajinskoj prijestonici.

Blinken nije precizirao koliko bi brzo Rusija mogla da preduzme akciju. Nezavisni bezbjednosni analitičari kažu da ne veruju da je Moskva za sada angažovala logistiku i medicinske jedinice potrebne da bi se izveo hitan napad.

Rusija je takođe rasporedila trupe u Bjelorusiji zbog, kako tvrdi, zajedničkih vojnih vježbi, što joj daje opciju da napadne susjednu Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga, prenosi Reuters.

Moskva i dalje odbacuje optužbe da namjerava da napadne Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su isporuke oružja Ukrajini iz zapadnih zemalja, vojni manevri i preleti NATO letjelica krivi za rast tenzija oko Ukrajine.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da postoji "jasna prednost" za upotrebu diplomatije i deeskalaciju sukoba duž rusko-ukrajinske granice, ali da će se Rusija suočiti sa "veoma teškim posljedicama" ako obnovi agresiju na Ukrajinu.

"Danas se nalazi oko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinskih granica i u tom smislu prijetnja Ukrajini je bez presedana", rekao je Blinken dok su on i Zelenski započinjali sastanak u Kijevu.

Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.

Blinken je ponovio podršku SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, dodajući da je "na Ukrajincima i nikom drugom da odlučuju o svojoj budućnosti i budućnosti ove zemlje".

Zelenski je zahvalio Blinkenu i Bidenovoj administraciji na povećanju vojne pomoći Ukrajini.

Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je novinarima u srijedu da je Bidenova administracija prošlog mjeseca odobrila 200 miliona dolara dodatne pomoći za odbrambenu bezbjednost Ukrajine.

Prije odlaska na put, Blinken je u srijedu rekao da se snažno nada da će napori za deeskalaciju tenzija duž rusko-ukrajinske granice moći da ostanu na "diplomatskom i mirnom putu", ali da je na kraju na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da odluči.

Blinken će otputovati u Berlin na susret s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock "kako bi razgovarali o nedavnim diplomatskim angažmanima s Rusijom i zajedničkim naporima za odvraćanje daljnje ruske agresije na Ukrajinu", saopštio je State Department.

Nagomilavanje oko 100.000 ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je bojazan da Moskva planira vojnu akciju protiv svog susjeda, koji je nekoć bio dio Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je oduzela poluotok Krim Ukrajini 2014.

Blinkenovo putovanje uslijedilo je nakon prošlosedmičnog razgovora u Ženevi između ruskih i američkih dužnosnika s ciljem rješavanja razlika oko Ukrajine i drugih sigurnosnih pitanja. Nije zabilježen napredak.

Rusija je tražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Prošle sedmcie Bidenova administracija optužila je Moskvu da priprema "operaciju pod lažnom zastavom" kao trik za intervenciju u Ukrajini, optužba koju je Rusija ljutito odbacila.

US Says Russia Preparing ‘False Flag’ Operation to Justify Invading Ukraine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Američka delegacija posjetila je Kijev u ponedjeljak kako bi pokazala potporu Ukrajini u sukobu s Rusijom.

Američka senatorica Amy Klobuchar, demokrata, rekla je ukrajinskom servisu VOA-e: “Ovdje imamo demokrate i republikance vrlo različitih političkih pogleda koji govore da stojimo uz Ukrajinu, i ako Vladimir Putin odluči krenuti ovim izdajničkim antidemokratskim putem invazije na ovu zemlju, bit će stroge i brze sankcije.”

Američki senator Kevin Cramer, republikanac, rekao je za VOA: “Sjedinjene Države neće samo sjediti skrštenih ruku i biti promatrač ako se nešto dogodi. Ono što bismo željeli učiniti je spriječiti da se to dogodi. Želimo biti odvraćajući faktor. Želimo biti dio rješenja prije početka borbe.”

Kris Hanas i ukrajinska služba Glasa Amerike doprinijeli su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije dao je The Associated Press.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG