Linkovi

Najnovije

update

Predstavnički dom traži od Pencea da se pozove na 25. amandman

Speaker of the House Nancy Pelosi presides over the U.S. House of Representatives after they reconvened following protests at the U.S. Capitol in Washington, U.S., January 6, 2021. Saul Loeb/Pool via REUTERS
Speaker of the House Nancy Pelosi presides over the U.S. House of Representatives after they reconvened following protests at the U.S. Capitol in Washington, U.S., January 6, 2021. Saul Loeb/Pool via REUTERS

Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak uveče je usvojio rezoluciju kojom se potpredsjednik Mike Pence poziva da pokrene proceduru predviđenu 25. amandmanom američkog Ustava, kako bi se predsjednik Donald Trump razriješio dužnosti.

Smjena predsjednika po 25. amandmanu podrazumijeva da potpredsjednik i većina članova predsjednikovog kabineta proglase da predsjednik nije sposoban da obavlja svoju ustavnu dužnost. Rezolucija je usvojena sa 223 glasova za i 205 protiv.

Penceu su ostavljena 24 sata da se izjasni da li je spreman da postupi po usvojenoj rezoluciji.

Međutim, potpredsjednik SAD je prije glasanja već poručio predsjedavajućoj Predstavničkog doma Nancy Pelosi da se protivi pokretanju 25. amandmana.

"Ne vjerujem da je takav potez u najboljem interesu naše nacije niti da je u skladu sa našim Ustavom", naveo je Pence u pismu koji je njegov kabinet uputio Pelosi.

Potpredsjednik SAD rekao je da je energija aktuelne administracije usmjerena na obezbjeđivanje urednog prenosa vlasti i apelovao na nju i druge članove Kongresa da izbjegnu poteze koji bi "dodatno podijelili građane i rasplamsali strasti."

"Sarađujte sa nama da se spusti temperatura i zemlja ujedini dok se spremamo za inauguraciju Joea Bidena kao sljedećeg predjsednika SAD", napisao je Pence.

Istovremeno, Predstavnički dom planira da u srijedu glasa o opozivu predsjednika Trumpa, ukoliko se prije toga ne bude povukao sa funkcije ili bude bio razriješen.

Članovi donjeg doma američkog Kongresa optužili su Trumpa da je podsticao na pobunu uoči upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol Hilla.

Ako, kako se očekuje, Predstavnički dom usvoji mjeru, Pence će imati rok od 24 sata da odgovori.

“Predsjednik predstavlja neposrednu prijetnju po naš Ustav, zemlju i građane Amerike, i mora da hitno bude smijenjen s položaja", saopštila je u ponedjeljak Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Za to vrijeme, predsjednik Trump je okrivio demokrate u Kongresu za "ogromni bijes" koji postoji u zemlji. U prvom obraćanju novinarima poslije prošlonedjeljnog upada u Capitol, predsjednik nije preuzeo bilo kakvu odgovornost za upad rulje u zgradu Kongresa, ali je takođe rekao da "nije želio nikakvo nasilje."

Trump je branio svoju vatrenu retoriku u obraćanju demonstrantima prošle nedjelje kao "potpuno odgovarajuću" i nije pokazao kajanje zbog napada koji je uslijedio.

U.S. President Donald Trump speaks to the press as he departs the White House on travel to visit the U.S.-Mexico border Wall in Texas, in Washington, U.S., January 12, 2021. REUTERS/Kevin Lamarque
U.S. President Donald Trump speaks to the press as he departs the White House on travel to visit the U.S.-Mexico border Wall in Texas, in Washington, U.S., January 12, 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

Komentarišući postupak opoziva, Trump je rekao: "užasno je šta rade."

"Ako nastave tim putem, mislim da se izaziva ogromna prijetnja našoj zemlji i ogroman bijes", rekao je. "Ja ne želim nasilje."

Predsjednik se obratio novinarima pred polazak u Texas, ali nije odgovarao na pitanja novinara.

Ni Pence ni bilo koji član Kabineta nisu javno nagovijestili da će podržati mjeru koja podrazumijeva pokretanje 25. amandmana američkog Ustava, prema kojem potpredsjednik i većina članova kabineta mogu da proglase predsjednika "nesposobnim da obavlja dužnost."

Trump i Pence sastali su se u Bijeloj kući u ponedjeljak kasno uveče, prvi put od kada su predsjednikove pristalice upale u zgradu Kongresa prošle nedjelje. Visoki zvaničnik administracije izjavio je da su predsjednik i potpredsjednik naglasili da "oni koji su prekršili zakon i upali u Capitol prošle nedjelje ne predstavljaju pokret 'Amerika prvo' koji podržava 75 miliona Amerikanaca, i obećali da će nastaviti rad u ime cijele zemlje do kraja svog mandata".

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Pence je razljutio predsjednika Trumpa kada je odbacio njegov zahtjev da prilikom glasanja u Kongresu podrži inicijativu da se ne priznaju rezultati novembarskih izbora, koje su Trump i Pence izgubili od novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris.

Lideri u Predstavničkom domu takođe nastavljaju proceduru odvojene rezolucije o opozivu predsjednika, koju će početi da razmatraju u srijedu ujutru.

Iako Trumpov četvorogodišnji mandat ističe u podne 20. januara, u rezoluciji o opozivu, na četiri stranice, navodi se da je Trump "pokazao da će ostati prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, demokratiji, i Ustavu, ukoliko mu se dozvoli da ostane na položaju."

U rezoluciji o opozivu pominju se Trumpove neosnovane optužbe da nije osvojio drugi četvorogodišnji mandat zbog prevara i neregularnosti u glasanju i prebrojavanju glasova, njegovo vršenje pritiska na zvaničnike u južnoj državi Georgiji da mu "pronađu" više od 11.000 glasova potrebnih da prestigne Bidena, i njegove izjave na mitingu prošle srijede kada je hiljade pristalica pozvao da marširaju do Capitola da bi izvršili pritisak na članove Kongresa da promijene rezultat izbora.

218 demokrata je najavilo da će glasati za rezoluciju, što osigurava većinu u Predstavničkom domu, koji ima 435 članova, bez ijednog republikanskog glasa protiv odlazećeg predsjednika.

Međutim, nije jasno da li će lideri u Predstavničkom domu odmah poslati rezoluciju Senatu, gdje bi se održalo suđenje o tome da li Trump treba da bude smijenjen, imajući u vidu da se njegov mandat završava sljedeće nedjelje. I nakon što Trump napusti položaj, odluka Senata da ga opozove mogla bi da znači da neće moći da se ponovo kandiduje za predsjednika.

U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.
U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.

Biden je izjavio da se "nada i očekuje" da će Senat moći da uporedo održava suđenje o opozivu i potvrdi njegove nominacije za članove Kabineta nakon što stupi na dužnost, a takođe i usvoji novi paket pomoći američkoj ekonomiji koju je oslabila pandemija koronavirusa.

See all News Updates of the Day

Stručnjak za genocid sa Yale-a: Protivljenje rezoluciji o Srebrenici - dokaz da je bila potrebna  

David Simon, direktor programa za studije genocida na Univerzitetu Yale.
David Simon, direktor programa za studije genocida na Univerzitetu Yale.

Otpor na koji je naišlo usvajanje rezolucije o Srebrenici u dijelu Balkana zapravo potvrđuje koliko je njeno usvajanje bilo neophodno, izjavio je za Glas Amerike David Simon, direktor programa za studije genocida na Univerzitetu Yale.

Američki stručnjak vjeruje da su tenzije koje su pratile usvajanje rezolucije - vještački izazvane, a da je njen osnovni značaj - globalno priznanje patnji žrtava i preživjelih.

Glas Amerike: Kako vidite dugoročni efekat i uticaj rezolucije o Srebrenici, odnosno dan sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija?

Simon: Ova rezolucija je jednostavno važna za dostojanstvo preživjelih i kao izraz poštovanja prema žrtvama. Ne mislim da će imati dugoročni politički uticaj. Svakako je u kratkom roku podigla veliku prašinu, ali mislim da je to samo trenutno stanje. U dužem roku, priznanje genocida je važno, važno je da postoji sjećanje, da se ovjekovječi taj događaj i da se nauče pouke. Rezolucija pomaže svemu tome, ali je to samo dio priče.

Glas Amerike: Umjesto sećanja na žrtve, fokus se premjestio na politiku, na pitanje „dobitnika“ i „gubitnika“. Srbija prestavlja broj uzdržanih zemalja kao svoju diplomatsku pobjedu. Da li vas je iznenadio broj uzdržanih i kako ga tumačite?

Simon: Pomalo me je iznenadilo. Vidio sam da Srbija ističe da je većina zemalja nije glasala za rezoluciju. Ali hajde da to pogledamo iz drugog ugla – samo 19 od 171 zemlje je glasalo protiv. Dakle ako je samo 19 država smatralo da je rezolucija loša ideja, a to su većinom zemlje dobri prijatelji Srbije, ili na neki način neprijatelji ideje sprječavanja zvjerstava, mislim da je ovo veća pobjeda za rezoluciju, za njene pristalice nego za protivnike.

Glas Amerike: Nekim državama koje su bile uzdržane se nije dopao tajming, trenutak glasanja imajući u vidu tenzije u regionu koje i dalje postoje...

Simon: Mislim da nema savršenog tajminga za ovakvu rezoluciju. Mislim da je potpuno adekvatno da se takva rezolucija donese malo više od godinu uoči 30. godišnjice masakra u Srebrenici. To je jedan od fokusa rezolucije – pripreme za tu veliku komemoraciju. Bio sam na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Ruandi prošlog mjeseca i to je važan trenutak. To je momenat kada na neki način treba da se obeleži i smena generacija. Ali pored toga što ja mislim da je ovo dobar trenutak da se rezolucija usvoji, mislim da su razlozi za protivljenje prilično neiskreni. To su primjedbe da rezolucija izaziva tenzije u regionu. Ali te tenzije su u potpunosti podigli i preuveličali protivnici rezolucije, kako bi imali izgovor za protivljenje. I malo me je razočaralo što su brojne zemlje „pale“ na to i nisu prozrele taj trik.

Koliko su validni argument protivnika priznavanja genocida u Srebrenici?
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Drugi su se pozivali na tajming u odnosu na navodne genocide u Gazi i Sudanu, i rekli – ako ne priznajete te, navodne, genocide, ne možemo da načinimo ovaj korak ka priznavanju ili sjećanju na raniji genocid, jer bi to bilo licemjerno. Mislim da je upravo suprotno, ako odbijate da priznate prošli genocid, gubite puno kredibiliteta i mogućnosti da zatražite priznavanje ili istragu događaja koji su možda potencijalni savremeni genocidi.

Glas Amerike: Srbija i Republika Srpska su uz podršku Rusije snažno lobirale protiv rezolucije, uz argument da je cijeli narod označen kao genocidan, iako se u samom tekstu ne pominje nijedan narod ni država. Da li se ta vrsta politizacije mogla očekivati kada je rezolucija predstavljena u UN?

Simon: To je od početka bio njihov argument. Mislim da je to neiskreno, jer se u priznavanju genocida poziva na odluke Međunarodnog krivičnog suda – koje su odluke protiv pojedinaca odgovornih za genocid. Žrtve su, po definiciji genocida, kolektivne. To je bosanski, muslimanski narod, građani Srebrenice su žrtve, uključujući one koji su ubijene i one koji nisu. Bar neki od tih koji nisu ubijeni su bili mete pokušaja, akcija čija je svrha bila da se eliminiše i uništi dio populacije. To je definicija genocida. Ali sami činovi su izvršeni po nalogu pojedinaca, i protiv tih pojedinaca su vođeni sudski procesi. Države mogu da imaju odgovornost, ali u međunarodnom pravu, ono što smo vidjeli je da se države pozivaju na odgovornost zato što nisu uspjele da spriječe genocid. Države nisu odgovorne za vršenje genocida, već što nisu uspjele da ga spriječe. Rezolucija ne govori mnogo o neuspjehu da se spriječi genocid, koliko govori o onima koji su počinili genocid.

Zatim su se, koliko shvatam, dogodili amandmani Crne Gore podnijeti u posljednji čas, koji su bili pokušaj da se jasno stavi do znanja da odgovornost za izvršenje genocida leži na pojedincima, a ne na državi. Ali nekako, što nije iznenađujuće, to nije učinilo mnogo da umiri kritičare koji se suprotstavljali rezoluciji od početka. Mislim da činjenica da na njih nisu uticali crnogorski amandmani na neki način pokazuje koliko su bili neiskreni u svom protivljenju od početka.

Glas Amerike: Jedan od glavnih ciljeva ove rezolucije je osuda poricanja genocida, a neki kažu da je motivisana poricanjem genocida koji je prisutan u regionu. Iz vašeg iskustva kao nekog ko proučava genocid, koji je način borbe protiv poricanja genocida i da li će ova rezolucija pomoći Balkanu u tom procesu?

Simon: To je odlično pitanje jer mislim da mi zaista nemamo rješenje za borbu protiv poricanja genocida, dijelom zato što poricanje genocida, ne samo u odnosu na Bosnu, bivšu Jugoslaviju, već i na Ruandu, druge delove svijeta, je u porastu. Negiranje Holokausta je u porastu, omogućeno društvenim medijima i digitalnom tehnologijom. I kao što je često slučaj, ljudi koji koriste tu tehnologiju za užasne svrhe, su često brži od onih koji pokušavaju da se suprotstave tim porukama, kroz istu tehnologiju. Zato mislim da je veoma važno da svijet bude oprezan u pogledu poricanja. Imajući to u vidu, zauzimanje prejakog stava može biti kontraproduktivno. Mislim da ova rezolucija uopšte ne zauzima previše jak stav, mislim da je sasvim prikladna. Da se vratim na prvobitno pitanje, mislim da protivljenje rezoluciji ironično potvrđuje njenu neophodnost. Činjenica je da se protive neki od istih ljudi koji su prije 10 ili 15 godina, kako se činilo, priznavali krivicu Mladića i Karadžića za genocid, posebno kada su ta dvojica uhapšena, suđeno im je i osuđeni su. Ali oni su i dalje popularne ličnosti u dijelovima Balkana. To je element poricanja. Političari koji se sada protive tome da se govori o Srebrenici na neki način doprinose popularnosti narativa poricanja. Zbog toga, mislim da je rezolucija imala dobar tajming.

Građani Sarajeva: Rezolucija temelj za očuvanje BiH, političari zavađaju ljude
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Glas Amerike: Drugi cilj rezolucije je bio da se, na neki način, stavi tačka, da pruži mir porodicama i žrtvama. Naše kolege intervjuisale su Majke Srebrenice i ljude u Sarajevu, kojim se čini da se to postiglo, da svijet zna istinu o njihovoj patnji. S druge strane, predsjednik Srbije kaže da je to otvorilo stare rane. Mislite li da je rezolucija pomogla žrtvama u smislu stavljanja tačke?

Simon: Žrtvama? Nadam se. Ne mogu da govorim u u njihovo ime. Ipak vjerujem i vidio sam na drugim mjestima kako je priznanje patnje, priznavanje koliko im je štete nanijeto i šta su iskusili, važan korak na globalnom nivou. Takođe da žrtve i preživjeli znaju da je svijetu stalo, da svijet uviđa činjenicu da je to diglo prašinu na drugoj strani. To je nekako neizbježno cijena toga i možda nikada neće doći do potpunog rješenja u širem smislu. Ali, za recimo, majke Srebrenice, jako mi je drago da je ova odluka donijeta i nadam se da će naći malo utjehe u priznanju genocida na globalnom nivou.

Najviši sud UN-a naredio Izraelu da zaustavi vojnu operaciju u Rafahu; Malo vjerovatno da će se Izrael povinovati

Raseljeni Palestinci koji su pobjegli iz Rafaha, pred prijetnjom izraelskog napada, putuju u Khan Younis
Raseljeni Palestinci koji su pobjegli iz Rafaha, pred prijetnjom izraelskog napada, putuju u Khan Younis

Najviši sud Ujedinjenih naroda naredio je Izraelu u petak da odmah zaustavi svoje vojne operacije u gradu Rafah na jugu Gaze, ali nije naredio potpuni prekid vatre. Iako je malo vjerovatno da će Izrael ispuniti naredbu, to će pojačati pritisak na sve izolovanu zemlju.

Kritike ponašanja Izraela u ratu u Gazi rastu, posebno u vezi sa operacijama u Rafi - pa čak i od njegovog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država. Samo ove sedmice tri evropske zemlje najavile su da će priznati palestinsku državu, a glavni tužilac drugog suda UN-a zatražio je naloge za hapšenje izraelskih lidera, zajedno sa zvaničnicima Hamasa.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je pod velikim pritiskom kod kuće da okonča rat, koji je pokrenut kada su militanti predvođeni Hamasom upali u Izrael, ubivši 1.200 ljudi, većinu civila, a oko 250 zarobljenih. Hiljade Izraelaca pridružilo se sedmičnim demonstracijama pozivajući vladu da postigne dogovor o vraćanju talaca kućama, strahujući da vrijeme ističe.

Iako je presuda Međunarodnog suda pravde udarac međunarodnom ugledu Izraela, sud nema policijske snage koje bi provodile njegove naredbe. U drugom slučaju u svom predmetu, Rusija je do sada ignorisala naredbu suda iz 2022. da zaustavi svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

Uoči presude, Izrael je dao znak i da će odbaciti nalog Međunarodnog suda pravde da zaustavi svoje operacije. "Nijedna sila na zemlji neće spriječiti Izrael da zaštiti svoje građane i krene na Hamas u Gazi", rekao je Avi Hyman, portparol vlade na brifingu za novinare u četvrtak.

Predsjednik suda, Nawaf Salam, pročitao je presudu, dok je mala grupa propalestinskih demonstranata demonstrirala ispred.

Strahovi o operaciji u Rafi "materijalizirali su se", navodi se u presudi, a "humanitarna situacija sada se može okarakterizirati kao katastrofalna".

Sud je također naredio Izraelu da zadrži prijelaz Rafah u Egipat otvorenim "za nesmetano pružanje hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći".

Sud nije pozvao na potpuni prekid vatre u cijeloj Gazi kao što je Južna Afrika, koja je pokrenula slučaj, zatražila na ročištima prošle sedmice.

Zahtjev za prekid vatre dio je predmeta podnesenog krajem prošle godine, u kojem se Izrael optužuje da je počinio genocid tokom svoje kampanje u Gazi. Izrael žestoko negira optužbe. Slučaj će potrajati godinama da se riješi, ali Južna Afrika želi privremene naredbe za zaštitu Palestinaca dok se pravni sporovi i dalje traju.

Sud je u petak presudio da Izrael mora osigurati pristup bilo kojoj misiji za utvrđivanje činjenica ili istražnoj misiji koju pošalju Ujedinjene nacije kako bi istražile navode o genocidu.

Na javnim raspravama prošle sedmice u Međunarodnom sudu pravde, ambasador Južne Afrike u Holandiji, Vusimuzi Madonsela, pozvao je vijeće od 15 međunarodnih sudija da naredi Izraelu da se "potpuno i bezuslovno povuče" iz Pojasa Gaze.

Sud je već utvrdio da izraelske vojne operacije predstavljaju "stvarni i neposredni rizik" za palestinski narod u Gazi.

Izraelska ofanziva je ubila više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Operacija je uništila čitava naselja, poslala stotine hiljada ljudi da bježe iz svojih domova i gurnula dijelove teritorije u glad.

"Ovo bi mogla biti posljednja prilika za sud da djeluje", rekao je sudijama prošle sedmice irski advokat Blinne Ní Ghrálaigh, koji je dio pravnog tima Južne Afrike.

Izrael odbacuje tvrdnje Južne Afrike, nacije s istorijskim vezama s palestinskim narodom.

"Izrael poduzima vanredne mjere kako bi minimizirao štetu civilima u Gazi", rekla je Tamar Kaplan-Tourgeman, članica izraelskog pravnog tima, sudu prošle sedmice.

U januaru su sudije ICJ-a naredile Izraelu da učini sve što je u njegovoj moći da spriječi smrt, razaranje i bilo koje akte genocida u Gazi, ali vijeće nije naložilo prekid vojne ofanzive. U drugom nalogu u martu, sud je rekao da Izrael mora poduzeti mjere za poboljšanje humanitarne situacije.

ICJ presuđuje u sporovima između nacija. Nekoliko kilometara (milja) dalje, Međunarodni krivični sud podnosi optužbe protiv pojedinaca koje smatra najodgovornijim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

U ponedjeljak, njegov glavni tužilac Karim Khan, rekao je da je zatražio od sudija MKS-a da odobre naloge za hapšenje Netanyahua, ministra odbrane Yoava Gallanta i tri najviša čelnika Hamasa - Yahya Sinwar, Mohammed Deif i Ismail Haniyeh - za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u pojas Gaze i Izrael.

Izrael nije član MKS-a, pa čak i ako se izdaju nalozi za hapšenje, Netanyahu i Gallant se ne suočavaju s neposrednim rizikom od krivičnog gonjenja. Ali prijetnja hapšenjem mogla bi otežati izraelskim liderima putovanje u inostranstvo.

Reakcije na rezoluciju o Srebrenici u Srbiji: Pobjeda i poraz Srbije ili Vučićeva bitka da odbrani sopstvenu političku prošlost?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić drži zastavu Srbije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na sjednici na kojoj se glasalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici (REUTERS/Eduardo Munoz)
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić drži zastavu Srbije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na sjednici na kojoj se glasalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici (REUTERS/Eduardo Munoz)

Dan nakon što je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (GS UN) usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici nižu se reakcije zvaničnika i javnosti u Srbiji.

Od onih da je rezultat glasanja pobjeda Srbije - do onih koje kažu da je govor predsjednika Srbije i bura koja se digla u javnosti koja je danima uveravana da se rezolucijom stavlja žig na cijeli srpski narod proizvod Vučićeve želje da odbrani sopstvenu političku prošlost.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da više od dvije trećine stanovništva u svijetu nije glasalo za rezoluciju koja će, kako je naveo - na kraju otvoriti Pandorinu kutiju.

Istakao je da se nikada nije desilo u Generalnoj skupštini da glasanje o genocidu nije donijeto jednoglasno i da su neki ljudi htjeli da iskoriste političku moć i politizuju ovu temu.

"Ovde se ne radi o pomirenju i sećanjima, već o otvaranju starih rana i stvaranju potpunog političkog haosa. Mnogi su hteli su da stave žig na naše čelo i nisu uspeli. Ponosan sam što sam imao priliku da branim pravo male zemlje da javno i glasno govori protiv onih veoma moćnih, ne vređajući nikoga, poklonivši se žrtvama, priznajući sve naše greške, sve zločine koje su neki od naših sunarodnika učinili, stojeći ovde pred vama ponosno i kao ponosan i dostojanstven Srbin koji to zna", naveo je.

Dodao je i da će započeti dijalog sa "bošnjačkim sunarodnicima unutar Srbije" i poručio da će Srbija zadržati mir i stabilnost i poboljšati i unaprijediti odnose sa susjedima.

"Ovo je sada i za nas i mi ćemo raditi na razvijanju mira i daćemo doprinos tome", rekao je Vučić.

Predsjednica Skupštine Ana Brnabić najavila je da "ovo glasanje nije kraj, već početak novog svetskog poretka i da će se nastaviti borba".

"Srbija u Njujorku nije dozvolila da se stigmatizuje naš narod. Srbija je pokazala kako se bori za svoje interese, ali i kako se bori za svet i principe međunarodnog prava. Više od dve trećine sveta nije glasalo za rezoluciju. Čitav svet je video bahatost i arogantnost velikih sila. Napravili su pravila igre tako da može da se predloži rezolucija bez pitanja za zemlju na koju se odnosi, a to je Bosna i Hercegovina. Dakle, BiH nije bila iza te rezolucije, već jedan član predsedništva. To govori koliko su bili objektivini. Bilo bi ljudski da su u jednoj rečenici pomenuli sve žrtve, ali nisu. I to će ostati zapamćeno. Prekršen je Dejtonski sporazum i mi ćemo biti uz naš narod u BiH. Sačekaćemo nekoliko dana da vidimo šta će se dešavati. Ono što sada mogu da kažem da je ovo veliki faul zapadnih sila", rekla je Brnabić gostujući na RTS-u.

Oglasio se i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić koji je na društvenoj mreži X naveo da rezolucija o genocidu u Srebrenici jeste usvojena, ali da odnos glasova u Generalnoj skupštini UN pokazuje da njeno usvajanje nema potreban legitimitet.

"Oni koji slave na ovakav način usvojenu rezoluciju su ne samo zloupotrebili i politizovali žrtve Srebrenice, nego su i otvorili opasan istorijski presedan - od danas, po prvi put u istoriji, pitanje zločina genocida uvek može biti predmet diskusija, politizacije i oportunističkih tumačenja. Takav presedan svakako ne vodi pomirenju, već postaje mogući osnov za podgrevanje konflikata širom sveta do tačke ključanja. Procedura za usvajanje ove rezolucije, nažalost, nije podrazumevala uključivanje svih potrebnih elemenata i aktera od početka u svrhu postizanja konsenzusa, već je suprotno tome doprinela podeli sveta na ovoj temi", naveo je Tadić.

Bivši predsjednik Srbije je zaključio riječima da "umesto konsenzusa povodom teme sećanja na žrtve, danas imamo podelu sveta povodom teme genocida."

Svoj stav na istoj mreži podijelio je i beogradski muftija Mustafa Jusufspahić koji je naveo da "ovaj narod nije genocidan i da njegova Srbija to ne zaslužuje", dodajući da su kroz istoriju sigurno postojali pojedinci koji su imali takve sulude ideje, "ali one nisu zarazile narod koji se i danas bori protiv takvih ideja bilo gde u svetu".

"Srbija je moja zemlja, u njoj živimo i Bogu se molimo u džamijama, crkvama i sinagogama. Na hiljade džamija postoji gde se oko 600.000 muslimana koji ovde žive mole. Muslimani na teritoriji Srbije koja je pod vlašću većinskog pravoslavnog stanovništva žive i rade u slozi i dele zajedničku sudbinu vekovima i ja to kao musliman moje Srbije svedočim“, napisao je muftija Jusufspahić na društvenoj mreži Iks.

"Moja Bosna i Hercegovina je propatila i svaku njenu bol sam proživljavao u svom srcu. Njen život kao i život moje Srbije je od Boga nam dat da jedni sa drugima pod ruku u slozi živimo. Budimo pametni i greške iz prošlosti ne ponavljajmo, popravimo ih i budimo bolji ljudi. Bog nas pomogao“, zaključio je.

Lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pozvao je dan ranije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da podnese ostavku, sa obrazloženjem da poslije njegovog novog poraza, ovoga puta u UN, ne može da ostane na toj funkciji.

"Sam je od rezolucije napravio najvažnije pitanje za našu budućnost, lagao je da ćemo biti proglašeni genocidnim narodom i da ćemo plaćati ratnu odštetu. Od rezolucije, koja je zaista loša i izazvaće nove tenzije u regionu, napravio je pitanje svih pitanja, borbu svih borbi i u toj borbi je po ko zna koji put izgubio i obezbedio sebi mesto u istorijskim čitankama, što je toliko želeo", naveo je, prenosi agencija Fonet.

Đilas je ocijenio da će generacije učiti šta je svojoj zemlji uradio čovjek koji je krenuo od poziva da se ubije 100 Muslimana za jednog Srbina i koji nikada nije prestao da bude "Šešeljev mali".

"Srbija je umorna od stalnih poraza. Zato je vreme da "veliki vojskovođa" koji je izgubio sve bitke napokon ode u istoriju", poručio je Đilas.

Biševac: Vučić manipulisanjem javnosti želi da svoju ratnohuškačku prošlost pripiše cijelom narodu

Novinarka Safeta Biševac kaže je napetost koja je zbog usvajanja nacrta Rezolucije o Srebrenici prethodnih dana i nedelja podignuta u javnosti potpuno "nepotrebna i pogrešna i loša za društvo u Srbiji", te da se cjelokupan nastup predsednika Srbije u UN-u "dobro izrežirana politička predstava jednog maga političkog marketinga".

"Na ovom svetu nema genocidnih naroda, nema genocidnih religija, rasa. Svi zločini su individualizovani. Naš problem je to što su građani toliko lenji da će retko ko uzeti tekst Rezolucije i pročitati i videti da tu ne piše ništa strašno i da je to samo izražavanje žalosti zbog genocida izvršenog u Srebrenici i iskazivanje poštovanje prema žrtvama. Međutim, ljudi to ne čitaju i oni će samo slušati predsednika koji histeriše, koji kuka, koji preti, koji moli i koji ubeđuje ljude da tu piše da su Srbi genocidni narod", kaže ona za Glas Amerike.

A Vučić to čini kako bi podijelio odgovornost za sopstvenu "ratnohuškačku prošlost" tokom devedestih godina sa cijelim narodom, dodaje Biševac.

"Ja imam osećaj da Vučić neku političku odgovornost koju on zbog sopstvene ratnohuškačke prošlosti možda oseća u nekom deliću svog mozga želi da podeli sa narodom. I on time u suštini zaista čini lošu uslugu svom narodu jer je to predstava, patetika, sve je to histerija, sve to odgovara Vučiću, ali građanima ove zemlje nikako ne odgovara", ističe novinarka.

Građani Sarajeva: Rezolucija temelj za očuvanje BiH, političari zavađaju ljude
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Analizirajući moguće implikacije usvajanja rezolucije o Srebrenici u zemljama regiona, sagovornica Glasa Amerike kaže da očekuje produbljivanje podjela i nastavak tenzija.

"Ja se plašim da do incidenata može da dođe, pre svega u Podgorici – tamo je na protestu bilo incidentnih situacija i poruka da će rušiti vlast u Podgorici ukoliko Rezolucija bude usvojena. Oni nisu zadovoljni politikom premijera i predsednika prema Srbiji. A plašim se da će ovo izazvati i nove probleme u BiH. Vrh Republike Srpske je već najavio da će zatražiti mirno razdruživanje – što na našim prostorima nije moguće, ali ja se zaista nadam da će ove tenzije splasnuti za koji dan, da će se smiriti i da nećemo imati nekakvih ozbiljnijih sukoba, nemira ili političke krize. Vučić je političar koji živi od napetosti koje sam stvara i onda kada već dođe do ruba, on ume da povuče ručnu i ja se nadam da će se to i sada desiti", zaključuje Safeta Biševac.

Korać: Negiranje genocida u Srbiji i ponašanje Dodika u RS najodgovorniji za usvajanje rezolucije

Psiholog i bivši potpredsednik Vlade Srbije Žarko Korać govor predsjednika Srbije u GSUN ocjenjuje kao "dosta agresivan, ali i samoponižavajući govor", uz izostanak dokaza koji bi potkrijepili teze koje je izneo.

"To je bio jedan dosta agresivan govor u kom je on potpuno otvoreno napao Nemačku, a čak je i optužio da nije dozvilila Srbiji da vidi taj nacrt i da je to urađeno na neki nepošten način. Posle je rekao kako je Srbija mala zemlja koja je uvek na strani istine i optužio je svet da je licemeran i vrši pritisak na male zemlje da glasaju za rezoluciju kako ne bi izgubile pomoć, a nikakav dokaz za to nije pružio. Završio je držeći zastavu Srbije na stolu, a sebe je prikazao kao žrtvu svetskih moćnika koja se bori za istinu. O svemu je govorio sem o tome šta je netačno u toj rezoluciji, da li je bilo tog zločina i da li ga je sud tri puta označio kao genocid i zašto je on toliko protiv toga. Zanimljivo – tezu o genocidnosti naroda nije ponovio ali je on održao jedan agresivan, neprijatan, neiskren i ja bih rekao samoponižavajući govor", kaže.

On takođe misli da je Vučić cjelokupnim angažmanom u predstavljanjem rezolucije kao dokumenta koji žigoše srpski narod u domaćoj javnosti u prethodnih nekoliko dana i nedelja pokušao da "sakrije sebe iza naroda".

"On je vrlo aktivno podržavao politiku koja je u ishodu dovela do zločina u Srebrenici i on sada reaguje lično. On ovo sada vidi kao suđenje svojoj prošlosti i on misli da ga podsećaju namerno na to šta je on bio i za šta se zalagao. On se ponaša kao dete koje zatvori oči pa misli da je svet nestao. Ovo je za njega lično udarac i on u ovom trenutku brani svoju političku prošlost. On duboko personalizovano shvata politiku i da je sve protiv njega i to je jedna duboko paranoidna pozicija u kojoj on sada to shvata kao direktni napad na sebe i on se od toga brani. Osnovnom tezom o genocidnosti naroda, što je potpuna besmislica jer nijedan narod nije genocidan, on ne pokušava da skrene pažnju sa suštine te rezolucije, nego hoće da sebe sakrije iza naroda", smatra.

Korać ističe da su upravo negiranje genocida u Srbiji i ponašanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u suštini najodgovorniji "za pojavu ove rezolucije".

"Jučerašnji govor Dodika i to licemerje da održi sednicu Vlade u samoj Srebrenici i navodna želja da poseti Potočare je možda i najbolje pokazuje zašto je ta rezolucija donesena. A u Srbiji - od dolaska Vučića na vlast, a to je 12-13 godina vrši se rehabilitacija osuđenih ratnih zločinaca. Oni su rado viđeni gosti u televizijskim emisijama, njima se iskazuje poštovanje. Neki su, poput majora Šljivančanina poznatog još iz Vukovara, članovi glavnog odbora Srpske napredne stranke. Oni su u suštini javno i politički rehabilitovani i Vučić naravno o tome nije rekao nijednu jedinu reč", dodaje.

Govoreći o posljedicama usvajanja rezolucije na region, sagovornik Glasa Amerike kaže da su, kada se radi konkretno o Bosni i Hercegovini odnosi "već toliko loši da se čini da u ovom trenutku ne mogu da se načine još gorim", ali da u Crnoj Gori postoji šansa za dalje komplikovanje već komplikovane unutrašnje političke situacije.

"Svakako će neko zadovoljstvo osećati pre svega Bošnjaci i svi oni koji u Bosni znaju da je to bio jedan težak zločin koji je označen od Haškog suda kao genocid. Ali odnosi su već toliko loši da, čini mi se, u ovom trenutku ne mogu da se učine još gorim. Dodik je pretio juče u svom govoru koji je izuzetno ružan, prizeman i uvredljiv za Bošnjake, ali mislim da će stvari u regionu ostati onakve kakve jesu. Izvesne posledice moguće su u Crnoj Gori gde je predsednik parlamenta predsednik prosrpske i proruske stranke Andrija Mandić tražio da se ne glasa za rezoluciju i juče i prekjuče su organizovane neke sitne demonstracije, ali se time pokazuje produbljivanje jednog unutrašnjeg sukoba, čak i unutar Vlade Crne Gore, tako da mislim da u celini nekakve negativne posledice mogu da se dese jedino u Crnoj Gori", navodi.

Upitan i da prokomentariše najavu Milorada Dodika da će predložiti prijedlog o mirnom razdruživanju Republike Srpske i Federacije BiH, Korać kaže da je to "vrlo ružna i opasna kampanja koja se vodi već duže vreme", ali da ništa od toga ne može da se sprovede u djelo jer Dodik nema podršku Beograda za tako nešto.

"Republika Srpska ima manje od milion stanovnika i on se neće usuditi da krene ni u kakvu ratnu avanturu bez neke podrške spolja. Rusku podršku ima, ali nisam siguran da je ima za rat, a iz Srbije nema podršku za rat. To je samo još jedna manifestacija skandalozne politike koju vodi Dodik, ali koja na žalost ne nailazi na previše protivljenja unutar same Republike Srpske", zaključuje Žarko Korać.

Lopandić: Vraćanje u devedesete

Stručnjak za međunarodne odnose i profesor evropskog prava koji je radio i kao profesionalni diplomata Duško Lopandić izjavio je da je reakcija vlasti u UN povodom rasprave i usvajanja Rezolucije o genocidu građenje mostova prema prošlosti i vraćanje u devedesete, saopštila je danas ta partija.

On je ukazao da su presude donešene prema konkretnim osobama, a ne prema srpskom narodu.

"U toj rezoluciji se najviše pronalaze neki predstavnici vlasti koji su povezani sa politikom devedesetih i identifikuju se sa tekstom rezolucije. Srbija se godinama borila pred Međunarodnim sudom pravde i izborila se da ne bude osuđena za kršenje Konvencije o genocidu. Vlast se sad namešta da se uključimo u to pitanje", kazao je Lopandić, prenosi agencija Fonet.

Lopandić je prokomentarisao i izjavu Ane Brnabić da se "borba nastavlja", pitajući "za šta se bore".

"Ovo je politika žongliranja od danas do sutra. Za tri dana ova rezolucija više neće biti u fokusu već neka druga tema. Postoje teme koje su vitalne kao što je iseljavanje Srba sa Kosova prema kojoj se ne ulaže energije koliko je uloženo u Njujorku", naglasio je on.

Za najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o otcjepljenju od Federacije Bosne i Hercegovine Lopandić je rekao da nema međunarodnih uslova da dođe do razdvajanja i da je to neka vrsta političkog performansa za domaću javnost.

U tekstu su korišteni pojedini materijali agencije Fonet i Radio televizije Srbije

Ukrajina kaže da je Rusija "zaglavila" u borbi za pogranični grad

Ukrajinski vojnik 92. zasebne jurišne brigade čuva područje u blizini grada Vovčansk u oblasti Harkov, Ukrajina, 19. maja 2024.
Ukrajinski vojnik 92. zasebne jurišne brigade čuva područje u blizini grada Vovčansk u oblasti Harkov, Ukrajina, 19. maja 2024.

Ruske snage su "zaglavile" pokušavajući da zauzmu grad Vovčansk na sjeveroistoku granice, ali borbe na istočnom frontu i dalje su intenzivne, izjavio je u petak načelnik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski.

Kijev se bori protiv ruskog kopnenog napada na svoju sjeveroistočnu oblast Harkova od 10. maja, kada je hiljade ruskih vojnika ušlo na granicu, ostvarivši svoje najveće teritorijalno napredovanje u poslednjih 18 meseci.

Nakon početnog uspjeha, "neprijatelj se potpuno zaglavio u uličnim borbama za Vovčansk i pretrpio je vrlo velike gubitke u jurišnim jedinicama", rekao je Syrsky, ali je dodao da su borbe u blizini istočnih gradova Chasiv Yar, Pokrovsk i Kurakhovo bile "intenzivne".

Više od 11.000 ljudi evakuisano je iz regije Harkov otkako je Rusija započela novu ofanzivu prije dvije sedmice, rekao je lokalni guverner Oleg Synegubov.

Komentari Syrskyja uslijedili su nakon što je državni željeznički operater Ukrajinske željeznice izvijestio o naletu napada na željeznički sistem u regiji Harkov, oštećujući šine, vagone i zgrade.

"Neprijatelj nastavlja s namjernim pokušajima da zaustavi željeznicu u regiji Harkov", objavile su Ukrajinske željeznice na Telegramu.

"Noću je ponovo pogodio civilnu željezničku infrastrukturu. Granatiranjem su oštećene pruge, zgrade, teretni vagoni i vagoni električnih vozova."

Kompanija je podijelila fotografije na kojima se vidi dim koji se diže iz razbijenog vagona, iskrivljeni metal i krhotine pored kolosijeka i depo sa razbijenim prozorima.

Međugradski i prigradski vozovi saobraćali su po rasporedu, saopštio je državni monopol za željeznicu, uprkos ponovljenim ruskim udarima na mrežu, koja je od vitalnog značaja i za civile i za vojsku.

Obje strane su se međusobno optuživale za smrt civila.

U napadima na grad Harkov, drugi po veličini u Ukrajini, u četvrtak je poginulo najmanje sedam ljudi, saopštile su lokalne vlasti.

Odvojeno, Ukrajina je ispalila projektile preko noći na poluostrvo Krim koje je okupirala Rusija, ubivši dvojicu "slučajnih prolaznika", rekao je šef Krima kojeg je postavila Rusija Sergej Aksjonov.

Putin želi prekid vatre u Ukrajini na trenutnim linijama fronta

Vladimir Putin (D)
Vladimir Putin (D)

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta, izjavila su četiri ruska izvora Reutersu, rekavši da je spreman i nastaviti borbu ako Kijev i Zapad ne odgovore.

Tri izvora, upoznata s raspravama u Putinovom okruženju, rekla su da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi savjetnika zbog, kako smatra, pokušaja koje podržava Zapad da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi razgovore.

"Putin može da se bori koliko god je potrebno, ali Putin je takođe spreman za prekid vatre - da zamrzne rat", rekao je drugi od četvorice, visoki ruski izvor koji je radio s Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlj.

On je, kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uvjetom da ostane anoniman s obzirom na osjetljivost stvari.

Za ovaj izvještaj, Reuters je razgovarao s ukupno pet ljudi koji rade ili su radili s Putinom na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Peti izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.

Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog za postizanje svojih ciljeva, rekavši da zemlja ne želi "vječni rat".

Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane Ukrajine nisu odgovorili na pitanja.
Prošlonedjeljno imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vidjeli su kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu kako bi se pobijedio u dugotrajnom sukobu.

To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.

Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da ostavi rat iza sebe.

Na osnovu svojih saznanja o razgovorima u višim redovima Kremlja, dva izvora rekla su da Putin smatra da su dobici u dosadašnjem ratu dovoljni da prodaju pobjedu ruskom narodu.

Najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata koštao je desetine hiljada života na obje strane i doveo do oštrih sankcija Zapada ruskoj ekonomiji.

Tri izvora su rekla da je Putin shvatio da bi bilo kakav dramatičan novi napredak zahtijevao još jednu mobilizaciju širom zemlje, koju on nije želio, a jedan izvor, koji poznaje ruskog predsjednika, kaže da je njegova popularnost pala nakon prve mobilizacije u septembru 2022.

Nacionalni poziv je uplašio dio stanovništva u Rusiji, što je dovelo do toga da stotine hiljada ljudi koji su bili u vojnoj dobi napuste zemlju. Ankete su pokazale da je Putinova popularnost pala za nekoliko poena.

Peskov je rekao da Rusija nema potrebu za mobilizacijom i umjesto toga regrutuje dobrovoljce u oružane snage.

Izgledi za prekid vatre, ili čak mirovni pregovori, trenutno izgledaju daleko.

Zelenski je više puta rekao da mir pod Putinovim uslovima nije početak. On je obećao da će ponovo preuzeti izgubljenu teritoriju, uključujući Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Potpisao je dekret 2022. kojim je bilo kakav razgovor s Putinom formalno proglašen "nemogućim".

Jedan od izvora predviđa da se dogovor ne može dogoditi dok je Zelenski na vlasti, osim ako ga Rusija zaobiđe i ne postigne dogovor s Washingtonom.

Međutim, američki državni sekretar Antony Blinken, govoreći u Kijevu prošle sedmice, rekao je novinarima da ne vjeruje da je Putin zainteresiran za ozbiljne pregovore.

RAZGOVORI U ŠVICARSKOJ

Ukrajina se priprema za razgovore čiji je domaćin Švicarska sljedećeg mjeseca, a čiji je cilj ujediniti međunarodno mišljenje o tome kako okončati rat. Pregovori su održani na inicijativu Zelenskog koji je rekao da Putin ne bi trebao prisustvovati. Švajcarska nije pozvala Rusiju.

Moskva je rekla da razgovori nisu kredibilni bez nje. Ukrajina i Švicarska žele da prisustvuju ruski saveznici, uključujući Kinu.

Govoreći u Kini 17. maja, Putin je rekao da bi Ukrajina mogla iskoristiti švicarske pregovore kako bi privukla širu grupu zemalja da podrže zahtjev Zelenskog za potpunim povlačenjem Rusije, za koji je Putin rekao da bi to bio nametnuti uslov, a ne ozbiljni mirovni pregovori.

Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

"Spremni smo za diskusiju. Nikada nismo odbili", rekao je Putin u Kini.

Kremlj kaže da ne komentariše napredak onoga što naziva svojom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini, ali je više puta rekao da je Moskva otvorena za ideju razgovora zasnovanih na "novim realnostima na terenu".

Odgovarajući na pitanja za ovu priču, glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da svaka inicijativa za mir mora poštovati „teritorijalni integritet Ukrajine, unutar njenih međunarodno priznatih granica“ i opisao Rusiju kao jedinu prepreku miru u Ukrajini.

"Kremlj tek treba da pokaže bilo kakav značajan interes za okončanje svog rata, upravo suprotno", rekao je portparol.

U prošlosti je Kijev odbacio navodnu spremnost Rusije da razgovara kao pokušaj da se na nju prebaci krivica za rat.

Kijev kaže da se Putinu, čiji je tim više puta poricao da je planirao rat prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, ne može vjerovati da će poštovati bilo koji dogovor.

I Rusija i Ukrajina su također rekle da strahuju da će druga strana iskoristiti bilo kakav prekid vatre za ponovno naoružavanje.

Kijev i njegovi zapadni pristalice računaju na paket američke pomoći od 61 milijardu dolara i dodatnu evropsku vojnu pomoć kako bi preokrenuli ono što je Zelenski za Reuters ove sedmice opisao kao "jedan od najtežih trenutaka" rata punih razmjera.

Pored nestašice municije nakon kašnjenja SAD u odobravanju paketa, Ukrajina je priznala da se bori da regrutuje dovoljno vojnika i prošlog mjeseca je snizila starosnu granicu za muškarce koji mogu biti pozvani na 25 sa 27 godina.

TERITORIJA

Svi izvori sugerisali su da je Putinovo insistiranje da se u dogovoru osiguraju sve dobitke na bojnom polju, o čemu se ne može pregovarati.

Putin bi, međutim, bio spreman da se zadovolji sa zemljom koju sada ima i zamrzne sukob na trenutnim linijama fronta, rekla su četiri izvora.

Putin će reći da smo pobedili, da nas je NATO napao i da smo sačuvali suverenitet, da imamo kopneni koridor do Krima, što je tačno“, rekao je jedan od njih, dajući sopstvenu analizu.

Zamrzavanje sukoba na sadašnji način ostavilo bi Rusiju u posjedu značajnih dijelova četiri ukrajinske regije koje je on formalno uključio u sastav Rusije u septembru 2022., ali bez potpune kontrole ni nad jednom od njih.

Takav aranžman bi bio ispod ciljeva koje je Moskva postavila sebi u to vrijeme, kada je rekla da joj četiri ukrajinske regije - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson - sada u potpunosti pripadaju.

Peskov je rekao da ne može biti govora o vraćanju četiri regiona koji su sada trajno u sastavu Rusije prema njenom vlastitom ustavu.

Još jedan faktor koji igra na stav šefa Kremlja da rat treba da se završi jeste da što se duže odugovlači, to se više veterana prekaljenih u borbi vraća u Rusiju, nezadovoljnih posleratnim izgledima za posao i prihode, što potencijalno stvara tenzije u društvu, rekao je jedan od izvori koji su sarađivali sa Putinom.

'RUSIJA ĆE GURATI DALJE'

U februaru su za Reuters tri ruska izvora izjavila da su Sjedinjene Države odbacile prethodni Putinov prijedlog o prekidu vatre kako bi se zamrznuo rat.

U nedostatku primirja, Putin želi da zauzme što je moguće više teritorije kako bi pojačao pritisak na Ukrajinu, dok nastoji da iskoristi neočekivane prilike da dobije više, rekla su tri izvora.

Ruske snage kontrolišu oko 18% Ukrajine i ovog meseca su se bacile na sjeveroistočni region Harkova.

Putin računa na veliku populaciju Rusije u poređenju s Ukrajinom koja će održati superiornu ljudsku snagu čak i bez mobilizacije, potkrijepljena neobično velikodušnim platnim paketima za one koji se prijave.

"Rusija će nastaviti dalje", rekao je izvor koji je radio sa Putinom.

Putin će polako osvajati teritorije sve dok Zelenski ne ponudi ponudu da prestane, rekla je ta osoba, rekavši da je ruski lider izrazio stav saradnicima da Zapad neće obezbijediti dovoljno oružja, narušavajući moral Ukrajine.

Američki i evropski lideri rekli su da će stajati uz Ukrajinu sve dok joj ne bude zagarantovan sigurnosni suverenitet. Zemlje NATO-a i saveznici kažu da pokušavaju da ubrzaju isporuke oružja.

Rusija bi u bilo kojem trenutku mogla okončati rat povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine, umjesto da nastavi s brutalnim napadima na ukrajinske gradove, luke i ljude svakog dana”, rekao je State Department u odgovoru na pitanje o zalihama oružja.

Svih pet izvora rekli su da je Putin rekao savjetnicima da nema planova na teritoriji NATO-a, odražavajući njegove javne komentare o tom pitanju. Dva izvora navela su zabrinutost Rusije zbog rastuće opasnosti od eskalacije sa Zapadom, uključujući nuklearnu eskalaciju, zbog sukoba u Ukrajini.

State Department je rekao da Sjedinjene Države nisu prilagodile svoje nuklearno držanje, niti su vidjele bilo kakve znake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

"Nastavljamo da pratimo strateško okruženje i ostajemo spremni", rekao je portparol.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG