Najnovije
Predstavnički dom traži od Pencea da se pozove na 25. amandman
Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak uveče je usvojio rezoluciju kojom se potpredsjednik Mike Pence poziva da pokrene proceduru predviđenu 25. amandmanom američkog Ustava, kako bi se predsjednik Donald Trump razriješio dužnosti.
Smjena predsjednika po 25. amandmanu podrazumijeva da potpredsjednik i većina članova predsjednikovog kabineta proglase da predsjednik nije sposoban da obavlja svoju ustavnu dužnost. Rezolucija je usvojena sa 223 glasova za i 205 protiv.
Penceu su ostavljena 24 sata da se izjasni da li je spreman da postupi po usvojenoj rezoluciji.
Međutim, potpredsjednik SAD je prije glasanja već poručio predsjedavajućoj Predstavničkog doma Nancy Pelosi da se protivi pokretanju 25. amandmana.
"Ne vjerujem da je takav potez u najboljem interesu naše nacije niti da je u skladu sa našim Ustavom", naveo je Pence u pismu koji je njegov kabinet uputio Pelosi.
Potpredsjednik SAD rekao je da je energija aktuelne administracije usmjerena na obezbjeđivanje urednog prenosa vlasti i apelovao na nju i druge članove Kongresa da izbjegnu poteze koji bi "dodatno podijelili građane i rasplamsali strasti."
"Sarađujte sa nama da se spusti temperatura i zemlja ujedini dok se spremamo za inauguraciju Joea Bidena kao sljedećeg predjsednika SAD", napisao je Pence.
Istovremeno, Predstavnički dom planira da u srijedu glasa o opozivu predsjednika Trumpa, ukoliko se prije toga ne bude povukao sa funkcije ili bude bio razriješen.
Članovi donjeg doma američkog Kongresa optužili su Trumpa da je podsticao na pobunu uoči upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol Hilla.
Ako, kako se očekuje, Predstavnički dom usvoji mjeru, Pence će imati rok od 24 sata da odgovori.
“Predsjednik predstavlja neposrednu prijetnju po naš Ustav, zemlju i građane Amerike, i mora da hitno bude smijenjen s položaja", saopštila je u ponedjeljak Pelosi.
Za to vrijeme, predsjednik Trump je okrivio demokrate u Kongresu za "ogromni bijes" koji postoji u zemlji. U prvom obraćanju novinarima poslije prošlonedjeljnog upada u Capitol, predsjednik nije preuzeo bilo kakvu odgovornost za upad rulje u zgradu Kongresa, ali je takođe rekao da "nije želio nikakvo nasilje."
Trump je branio svoju vatrenu retoriku u obraćanju demonstrantima prošle nedjelje kao "potpuno odgovarajuću" i nije pokazao kajanje zbog napada koji je uslijedio.
Komentarišući postupak opoziva, Trump je rekao: "užasno je šta rade."
"Ako nastave tim putem, mislim da se izaziva ogromna prijetnja našoj zemlji i ogroman bijes", rekao je. "Ja ne želim nasilje."
Predsjednik se obratio novinarima pred polazak u Texas, ali nije odgovarao na pitanja novinara.
Ni Pence ni bilo koji član Kabineta nisu javno nagovijestili da će podržati mjeru koja podrazumijeva pokretanje 25. amandmana američkog Ustava, prema kojem potpredsjednik i većina članova kabineta mogu da proglase predsjednika "nesposobnim da obavlja dužnost."
Trump i Pence sastali su se u Bijeloj kući u ponedjeljak kasno uveče, prvi put od kada su predsjednikove pristalice upale u zgradu Kongresa prošle nedjelje. Visoki zvaničnik administracije izjavio je da su predsjednik i potpredsjednik naglasili da "oni koji su prekršili zakon i upali u Capitol prošle nedjelje ne predstavljaju pokret 'Amerika prvo' koji podržava 75 miliona Amerikanaca, i obećali da će nastaviti rad u ime cijele zemlje do kraja svog mandata".
Pence je razljutio predsjednika Trumpa kada je odbacio njegov zahtjev da prilikom glasanja u Kongresu podrži inicijativu da se ne priznaju rezultati novembarskih izbora, koje su Trump i Pence izgubili od novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris.
Lideri u Predstavničkom domu takođe nastavljaju proceduru odvojene rezolucije o opozivu predsjednika, koju će početi da razmatraju u srijedu ujutru.
Iako Trumpov četvorogodišnji mandat ističe u podne 20. januara, u rezoluciji o opozivu, na četiri stranice, navodi se da je Trump "pokazao da će ostati prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, demokratiji, i Ustavu, ukoliko mu se dozvoli da ostane na položaju."
U rezoluciji o opozivu pominju se Trumpove neosnovane optužbe da nije osvojio drugi četvorogodišnji mandat zbog prevara i neregularnosti u glasanju i prebrojavanju glasova, njegovo vršenje pritiska na zvaničnike u južnoj državi Georgiji da mu "pronađu" više od 11.000 glasova potrebnih da prestigne Bidena, i njegove izjave na mitingu prošle srijede kada je hiljade pristalica pozvao da marširaju do Capitola da bi izvršili pritisak na članove Kongresa da promijene rezultat izbora.
218 demokrata je najavilo da će glasati za rezoluciju, što osigurava većinu u Predstavničkom domu, koji ima 435 članova, bez ijednog republikanskog glasa protiv odlazećeg predsjednika.
Međutim, nije jasno da li će lideri u Predstavničkom domu odmah poslati rezoluciju Senatu, gdje bi se održalo suđenje o tome da li Trump treba da bude smijenjen, imajući u vidu da se njegov mandat završava sljedeće nedjelje. I nakon što Trump napusti položaj, odluka Senata da ga opozove mogla bi da znači da neće moći da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Biden je izjavio da se "nada i očekuje" da će Senat moći da uporedo održava suđenje o opozivu i potvrdi njegove nominacije za članove Kabineta nakon što stupi na dužnost, a takođe i usvoji novi paket pomoći američkoj ekonomiji koju je oslabila pandemija koronavirusa.
See all News Updates of the Day
Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima
Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.
Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.
„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.
„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”
„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”
Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.
Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.
Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji
Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.
Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.
Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.
Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.
Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.
DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.
Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.
Sirijci traže iskustva BiH dok počinju dugi put traganja za nestalim
Sa 150.000 ljudi koji se vode kao nestali nakon brutalnih sukoba u Siriji, nove vlasti žele učiti iz iskustva međunarodnih i bh. istražilaca u lociranju masovnih grobnica i traženju nestalih osoba.
Mohammed Alshiekha gleda na groblje u al-Qutayfahu, nadomak Damaska, s prozora svoje spavaće sobe. Ovaj arhitekt živi tik do groblja. Dobro se sjeća oporog mirisa smrti kada su tu donesena mrtva tijela ljudi kojima nije znao imena, piše Detektor.ba.
Godinama je posmatrao hladnjače kako navečer i noću odlažu trupla. Ona su pokopana u velikim jamama iskopanim između običnih grobova.
O tome nije govorio; to nije bilo dopušteno, a koštalo bi ga i vlastitog života. Ali danas on pokazuje na mjesta gdje je vjerovatno pokopano na stotine tijela.
Dalje u gradu nalazi se jedno od bivših sjedišta Mukhabarata, zastrašujuće bivše tajne službe.
Bilo je to jedno od mnogobrojnih mjesta u Siriji gdje su ljudi držani, mučeni, a često i ubijani. Sada je to policijska stanica, prepuna mladića s tamnim bradama i “kalašnjikovima” preko ramena. Zeleno-bijelo-crna zastava privremeno je postavljena na vrata; nova zastava Sirije, s tri zvijezde umjesto dvije.
Čovjek ratnog imena Abo Amor sada je zadužen za tu policijsku stanicu. On govori da je porodice nestalih lica ponekad posjećivala stara tajna policija.
“‘Vaš je sin umro’ – jedna je od stvari koju bi im kazali”, kaže on u svom novom uredu.
“Nisu dobili nikakve informacije o tijelu, niti da li je održana sahrana ili ne – samo legitimaciju”, dodaje.
Mjesecima nakon pada Assadovog režima, mnoge lokacije u toj zemlji za koje se sumnja da su masovne grobnice, i dalje su neistražene.
Jedna velika lokacija na oko 20 kilometara sjeverno od glavnog grada veličine je nekoliko nogometnih terena, a okružena je zidom obojenim u crveno.
Desetine hiljada ljudi je tu moglo biti zakopavano dok su ih njihovi voljeni još uvijek očekivali. Na toj lokaciji nalazi se i nekoliko uobičajenih nadgrobnih spomenika. Neki su mezari poluotvoreni. Na jednom od njih nalazi se bijela vreća. U njoj su kosti i lobanja.
“Do sada nismo uspjeli otkriti sva tijela u masovnim grobnicama zbog nedostatka opreme i sredstava za takav poduhvat”, kaže Abo Amor.
“Čekamo pravo vrijeme da budemo spremni da konačno otkrijemo ta tijela na lokacijama masovnih grobnica”, dodaje.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 150.000 Sirijaca nalazi se na popisu nestalih osoba. Lokalne organizacije navode da je stvarni broj moguće veći od 200.000. Mnogi od njih vjerovatno leže u jednoj od masovnih grobnica koje su otkrivene nakon pada diktatora Bashara al-Assada prije nekoliko mjeseci.
Novi vladari u Siriji, vojnici Hay’at Tahrir al-Shama (HTS) su zainteresovani za stručno znanje koje je izgradila Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP), sa sjedištem u glavnom bh. gradu Sarajevu, i u Haagu.
Šef misije ICMP-a u Siriji razgovarao je nedavno sa sirijskim Ministarstvom vanjskih poslova. On želi da predstavnici nove vlade dođu u BiH kako bi posjetili Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu i saznali više o tome šta bi se moglo učiniti.
‘Čekajući pravo vrijeme’
“To je ogromnih razmjera”, s uzdahom kaže Mazin Albalkhi, koji je i sam sirijskog porijekla, a od početka rata 2011. godine nalazi se u Gaziantepu u Turskoj.
Odatle se ova organizacija već godinama angažovala na mapiranju mogućih masovnih grobnica u Siriji. Sada kada je Assad pobjegao u Rusiju, odjednom je postalo moguće vršiti te procjene na terenu u samoj Siriji.
Albalkhi kaže da je tokom posjete svojoj domovini razgovarao s raznim ljudima iz Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i novog ministra.
Vrativši se u Gaziantep, čeka poruku iz Damaska. Nada se da će uskoro ponovo otputovati za Siriju, na formalniji sastanak s ministrom, jer ICMP želi pomoći novoj vladi u ovom ogromnom zadatku.
“Možda bismo mogli pružiti podršku u zaštiti masovnih grobnica, prikupljanju uzoraka DNK od članova porodica nestalih osoba i iz ostataka tijela u masovnim grobnicama – a također i vršiti upoređivanja uzoraka u našim laboratorijama u Haagu”, objašnjava Albalkhi.
Druga opcija je da ICMP izgradi laboratorije u Damasku u saradnji s lokalnim vlastima. Znanje i iskustvo izgrađeno u BiH pomoći će u ovim naporima.
Nije samo pitanje pravog vremena. Za ovaj veliki zadatak potrebna je velika pomoć od ICMP-a.
Organizacija koju je 1996. osnovao bivši američki predsjednik Bill Clinton, tokom prvih godina postojanja fokusirala se na osobe nestale tokom ratova u BiH i Hrvatskoj 1990-ih.
U prvih 20 godina postojanja ICMP je uspio identifikovati 70 posto nestalih osoba iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Oko 7.000 od ukupno 8.000 nestalih tokom genocida 1995. u Srebrenici, pronađeno je, identifikovano te ponovno ukopano.
Prvo sjedište ICMP-a nalazilo se u Sarajevu, ali je 2014. godine preseljeno u Haag, u Nizozemskoj. Međutim, ogranak je ostao otvoren u Sarajevu. Oba ureda imaju laboratorije za forenzička istraživanja.
‘Iskustvo iz BiH je temelj’
Qais Almourad je mogao biti jedna od nestalih osoba. Skoro tri godine držan je u zatvoru Sednaya, sjeverno od Damaska, koji je poznat kao “ljudska klaonica”.
Preživio je mučenje i užasne uslove, te je krajem 2014. pušten. Sada radi za Udruženje logoraša i nestalih iz zatvora Sendaya. Ta je organizacija jedan od lokalnih partnera ICMP-a.
“Još uvijek postoji dosta neizvjesnosti”, kaže on.
“Nova vlada, ili prelazna vlada, nije još donijela nikakvu odluku o ovome, čak ni da li će postojati specijalni sud. Još uvijek vidimo mnogo haosa ali su podaci i lokacije sada bolje zaštićeni”, dodaje Almourad.
Ubrzo nakon Assadovog pada, porodice i prijatelji nestalih osoba požurili su prema zatvorima poput Sednaye, kao i drugim lokacijama starog Mukhabarata, tražeći svoje voljene ili barem dokaze o njihovoj smrti.
U tom haosu, s raznih mjesta u zemlji odneseno je na hiljade ličnih dokumenata i pasoša, registratora sa dokumentima, formulara i fotografija. Prije toga, mnogo je dokaza uništeno kada je osoblje tajne službe Assadovog režima podmetnulo požar u prostorijama punim registratora, neposredno pred bijeg. Iz kompjutera su istrgnuli hard diskove i odnijeli ih.
Almourad kaže da je saradnja između vlade, lokalnih i međunarodnih organizacija, kao i samog stanovništva, od ključne važnosti. Vjeruje da BiH pruža dobar primjer. Tamo je dat važan glas stanovništvu i preživjelima, naprimjer u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje su ponovo ukopane identifikovane žrtve genocida iz 1995. godine.
“Na tom mjestu kršenja napravili su muzej. Lokalno stanovništvo doprinijelo je izgradnji tog mjesta. To je bio temelj na koji se moramo oslanjati, iz bosanskog iskustva”, navodi on.
“To je s jedne strane saradnja vlasti, i saradnja sa ljudima s druge strane. To je osnova onoga šta možemo prenijeti iz bosanskog iskustva na Siriju”, dodaje.
S tim se slaže i šef misije ICMP-a u Siriji Mazin Albalkhi. Iz tog je razloga pozvao nove vladare u Siriji da posjete Sarajevo. Nada se da će do posjete doći u narednih nekoliko mjeseci, čak prije ljeta.
“Pokazali su interes za dolazak u Sarajevo, u Srebrenicu, u Tuzlu, kako bi vidjeli naše laboratorije i kako smo tamo radili tokom protekle tri decenije”, kaže on.
Možda neće uspjeti u tako kratkom periodu. Nova prelazna vlada ima mnogo obaveza. Kako kaže Albalkhi: “Zauzeti su.”
No, dodaje da “jedan od velikih dosjea, jedno od velikih pitanja na stolu, jeste pitanje nestalih osoba”.
U međuvremenu, on očekuje telefonski poziv Ministarstva vanjskih poslova. Nada se da će poziv stići uskoro, kako bi dug put do pravde mogao započeti, nestale osobe mogle dobiti dostojnu sahranu – a odgovorni za njihovu smrt završili u zatvoru.
SAD: Devet poginulih, uključujući 8 u Kentuckyju, u posljednjoj vremenskog nepogodi
Najmanje devetero ljudi je poginulo u posljednjem nizu vremenskih nepogoda koje su pogodile SAD, uključujući osam ljudi u Kentuckyju.
Guverner Kentuckyja Andy Beshear rekao je u nedjelju da stotine ljudi zaglavljenih u poplavama moraju biti spašeni.
Beshear je rekao da su mnogi smrtni slučajevi, uključujući majku i sedmogodišnje dijete, uzrokovani kada su se automobili zaglavili na poplavljenim cestama.
"Dakle, ljudi, klonite se cesta odmah i ostanite živi", rekao je. "Ovo je faza potrage i spašavanja i jako sam ponosan na sve stanovnike Kentuckyja koji su reagirali, stavljajući svoje živote na kocku."
Beshear je rekao da su oluje ostavile bez struje u oko 39.000 domova, ali je upozorio da bi jaki vjetrovi u nekim područjima mogli povećati nestanak struje.
U Atlanti je jedna osoba poginula kada je "iznimno veliko stablo" palo na kuću rano u nedjelju, prema kapetanu vatrogasne službe Atlante Scottu Powellu. Rekao je novinarima da su vatrogasci poslani nešto prije 5 ujutro nakon poziva hitnoj pomoći.
