Linkovi

Najnovije

Republikanci u Predstavničkom domu usvojili pomoć za Izrael, ali ne i za Ukrajinu

Mike Johnson, predsjedavajući Predstvničkog doma, a iza njega su Tom Emme, vođe republikanaca u tom domu, Elise Stefanik, predstavnica iz New Yorka i Steve Scalise, kongresmen iz Louisiane. (Foto: AP/J. Scott Applewhite)
Mike Johnson, predsjedavajući Predstvničkog doma, a iza njega su Tom Emme, vođe republikanaca u tom domu, Elise Stefanik, predstavnica iz New Yorka i Steve Scalise, kongresmen iz Louisiane. (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Predstavnički dom je u četvrtak odobrio vojnu pomoć Izraelu u iznosu od 14,5 milijardi dolara, što je snažan odgovor SAD-a na rat sa Hamasom, ali i jasan stranački orijentisan potez novog predsjednika Mikea Johnsona koji predstavlja direktan izazov za demokrate i predsjednika Joea Bidena.

Odstupajući od normi, Johnsonov paket je zahtijevao da se hitna pomoć nadoknadi smanjenjem državne potrošnje na drugim mjestima.

Taj potez je posljedica konzervativnog rukovodstva Predstavničkog doma u kojem većinu imaju republikanci.

Johnson je pretvorio ono što je obično bilo jedinstveno glasanje u izjašnjavanje koje je podijelilo demokrate i republikance.

Biden je rekao da će staviti veto na nacrt zakona, koji je odobren uglavnom zahvaljujući glasovima republikanaca.

Johnson je kazao da će republikanski paket pružiti Izraelu pomoć potrebnu da se odbrani, oslobodi taoce koje drži Hamas i iskorijeni ekstremističku palestinsku grupu, postižući „sve ovo, a mi također radimo na obezbjeđivanju odgovorne potrošnje i smanjenju veličine savezne vlade”.

Demokrate su rekli da bi taj pristup samo odložio pomoć Izraelu.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer upozorio je da „zapanjujuće neozbiljan” zakon nema šanse da prođe u Senatu.

Prvi značajni zakonodavni napor u Kongresu da podrži Izrael u ratu je daleko od Bidenovog zahtjeva za skoro 106 milijardi dolara koji bi također podržao Ukrajinu dok se bori protiv Rusije, zajedno sa naporima SAD da se suprotstave Kini i pozabave bezbjednošću na granici sa Meksikom.

To je ujedno i prvi veliki test za Johnsona kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma, jer republikanska većina pokušava da se vrati na posao nakon mjesec dana previranja otkako je smijenila Kevina McCarthyja.

Johnson je rekao da će se pitanjima pomoći Ukrajini, zajedno sa američkom graničnom bezbjednošću baviti odvojeno, jer se poslanici Republikanske stranke sve više protive pomoći Kijevu.

U upozorenju Bijele kuće o vetu navodi se da je Johnsonov pristup „ne odgovara hitnosti trenutka” i da će postaviti opasan presedan zahtijevajući da sredstva za hitne slučajeve dolaze iz rezova na drugim mjestima.

Iako je iznos za Izrael u predračunu Predstavničkog doma sličan onome što je Biden tražio, Bijela kuća je saopštila da je neuspjeh republikanskog plana da uključi humanitarnu pomoć za Gazu „teška greška” kako se kriza produbljuje.

Da bi pronašli finansije za predloženu pomoć, republikanci u Predstavničkom domu su predložili odredbe kojima bi se smanjile milijarde dolara prihoda od Poreske uprave koje su demokrate odobrile prošle godine, a Biden je potpisao zakon kao način da se uhvati u koštac sa poreskim prevarama.

Nestranačka kancelarija za budžet Kongresa saopštila je da bi to na kraju koštalo saveznu vladu neto 12 milijardi dolara zbog izgubljenog prihoda od naplate poreza.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell balansira između potrebe da podrži stranačke saveznike iz Predstavničkog doma, dok se istovremeno bori da paket pomoći bude više u skladu sa Bidenovim širim zahtjevom, vjerujući da su sva pitanja povezana i zahtijevaju pažnju SAD.

On je rekao da pomoć Ukrajini „nije u dobrotvorne svrhe”, već da je neophodna da bi se ojačao zapadni saveznik protiv Rusije.

See all News Updates of the Day

U fotografijama: Inauguracija Donalda Trumpa

Nekonvencionalni put Donalda Trumpa do Bijele kuće

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump prisustvuje večeri zajedno sa svojom suprugom Melanijom u Nacionalnom muzeju građevina u Washingtonu, 19. januar 2025. (Foto: REUTERS/Carlos Barria)
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump prisustvuje večeri zajedno sa svojom suprugom Melanijom u Nacionalnom muzeju građevina u Washingtonu, 19. januar 2025. (Foto: REUTERS/Carlos Barria)

Donald Trump polaže zakletvu 20. januara i postaje zvanično 47. predsjednik SAD. To je historijski povratak na vlast čovjeka koji je za devet godina uspio da preoblikuje Republikansku stranku u sve više podijeljenoj zemlji.

Trump kaže da su mu američki glasači dali „moćni mandat bez presedana”.

„Želim da zahvalim Amerikancima na izuzetnoj časti da budem 47. predsjednik i 45. predsjednik. Svakom građaninu poručujem da ću se boriti za njih, njihove porodice i budućnost. Svakog dana ću se boriti za vas, svim svojim bićem. Neću stati dok ne napravimo snažnu, bezbjednu i uspješnu Ameriku koju mi i naša djeca zaslužujemo”, rekao je novoizabrani predsjednik poslije izbora.

Trumpov povratak na vlast je djelimična posljedica toga što ne prihvata „ne” kao odgovor.

„Mislim da je on čovek koji ima bezgranično povjerenje u svoju intuiciju”, kaže Russ Buettner iz New York Timesa.

Buettner i Susanne Craig su istraživački novinari New York Timesa i autori knjige „Sretni gubitnici”, koja ne baš laskavo govori o tome kako je Trump sebe predstavljao kao milijardera koji je sam sve postigao.

„Do sredine 80-ih nije vjerovao ljudima koji su eksperti u nekoj oblasti, skoro uopšte. Uvijek je njegova bila posljednja i radio bi stvari kako on hoće”, dodaje Buettner.

Na Trumpovim zgradama stajalo je njegovo ime ispisano velikim zlatnim slovima, što pokazuje ambiciju i samopromociju.

„Kada je davao intervju za New York Times, rekao je da je njegovo bogatstvo oko 200 miliona dolara, a onda je deceniju kasnije u emisiji '60 minuta' rekao da je njegovo bogatstvo naraslo na milijardu dolara”, kaže Susanne Craig.

Trump je uspio da privuče pažnju i napravi od sebe brend čovjeka koji zna kako da postigne poslovni dogovor. Samo od licenciranja svog imena zaradio je milione.

Ali, bilo je i problema. Njegove kompanije su proglasile bankrot šest puta. Njegove kockarnice gubile su novac i zatvarane su. Lansirao je televizijski šou „Šegrt” koji je vodio do njegove najveće životne uloge.

„Dame i gospodo, objavljujem zvaničnu kandidaturu za predsjednika SAD i učinićemo našu zemlju ponovo velikom”, rekao je u junu 2015.

Kao čovjek bez pardona koji govori bez ustezanja, Trump je bio nacionalistički, polarizujući kandidat.

„Kada nam Meksiko šalje ljude, ne šalju nam one najbolje. Donose drogu, kriminal, neki su silovatelji. Ima i dobrih ljudi, pretpostavljam”, izjavio je 2016. godine.

Kao predsjednik, Trump je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su kasnije pomogli da se ukine federalna zaštita prava na abortus.

Početkom 2020. godine, bio je na testu zbog pandemije Covida. Omogućio je brzi razvoj vakcina koje su spasile živote, ali je sugerisao i da bi naučnici možda mogli da razmotre da li bi izbjeljivač ubijao virus.

Više od 9 miliona Amerikanaca bilo je zaraženo Covidom, a umrlo je više od 230.000 ljudi. Birači su na izborima 2020. Za predsjednika izabrali Joea Bidena.

Kada je sišao s vlasti, Trump se suočio sa mnogobrojnim optužnicama i prvi je bivši predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.

Uprkos tome, nikada nije bio popularniji.

Prošle godine preživio je dva atentata i to je samo ojačalo njegovu vezu sa pristalicama.

„Bog ima plan za Trumpa. Poštedio ga je zbog nečega, sa razlogom – da bude 47. predsjednik SAD”, rekla je njegova pristalica Pam Smith.

Američka politika više neće biti ista sa Donaldom Trumpom u igri.

Čovjek koji je ko-autor knjige „Umjetnost povratka” sada je napravio jedan od najvećih povrataka u američkoj historiji i ponovo dolazi na vlast.

JD Vance postao jedan od najmlađih potpredsjednika u historiji SAD-a

Novoizabrani američki potpredsjednik JD Vance
Novoizabrani američki potpredsjednik JD Vance

Novoizabrani potpredsjednik JD Vance rastao je skromno. Odrastao je siromašnom industrijskom gradu u državi Ohio. Ipak, upisao je fakultet koji pripada takozvanoj Ivy ligi, grupi prestižnih američkih koledža, a sada će biti jedan od najmlađih potpredsjednika u historiji.

Samo nekoliko momenata nakon što je izabran za potpredsjednika SAD, poručio je: „Poslije najvećeg političkog povratka u američkoj historiji, vodićemo najveći ekonomski napredak u historiji pod vodstvom Donalda Trumpa.”

Pobjeda 5. novembra i proslava na bini, nalazi se daleko od zapuštenih puteva srednje Amerike. Jackson u Kentuckyju, nije mjesto gdje je Vance rođen. Ali on to mjesto zove svojim domom. Kao kandidat za potpredsjednika, u julu prošle godine, podijelio dio svog privatnog života.

„Kada sam prosio suprugu rekao sam joj da sam dužan 120.000 dolara za studentske kredite i da imam grobno mjesto kod planina istočnog Kentuckyja", izjavio je Vance.

Njegova baka poznata je po imenu Mamaw, a nosila je prezime Vance, koje sada koristi budući potpredsjednik SAD. Lokalni šerif John Hollan sjeća se koliko su vremena provodili zajedno.

„Uvijek je ovdje dolazio sa Mamaw. Ona bi ga vodila na planinu kako bi vidio kako se tamo živi. I vidjelo se da mu se to sviđa”, kaže šerif za Glas Amerike.

Rođen je u Middletownu, Ohio. Najviše se o njemu starala Mamaw koja je bila stroga, mnogo je psovala i imala je 19 pušaka.

Noseći prezime svog očuha JD Hamela osvojio je prve izbore, i to kao potpredsjednik razreda u srednjoj školi. Bio je marinac I završio je kao najbolji student na Univerzitetu u Ohiou. Potom je otišao na Yale, gdje se zaljubio u studentkinju Ushu Chilukuri, svoju buduću suprugu.

Vance je postao poznat po bestselleru iz 2016. godine „Elegija brđana”, po kojem je snimljen i film o radničkoj klasi Amerike. Glenn Close glumula je Mamaw. U filmu ona ostavlja mladom unuku ključnu odluku: „Ti! Ti moraš da odlučiš: želiš li da budeš neko i nešto ili ne?”

Sa podrškom nekadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, JD Vance, dječak iz Ohioa koji voli Kentucky, izabran je za senatora Ohioa. A onda dve godine kasnije za novog potpedsjednika Sjedinjenih država”

Trump je izabrao Vancea, ali nisu imali dobar odnos prije toga. Prije toga je Trumpa nazvao nepodnošljivim i tvrdio da nikada neće biti za Trumpa. Kako je nominovan, Vanceova politika ista je kao Trumpova. Ali kada je upitan da li je bivši predsjednik izgubio izbore 2020, odgovorio je: „Ne, ja mislim da je bilo ozbiljnih problema 2020. Da li je Trump izgubio izbore? Ne bih upotrijebio tu riječ.”

Vance je oštar prema Kini i istočnoj Aziji, protivi se vojnoj pomoći Ukrajini, a odgovarajući na pitanje o ratu u Izraelu, rekao je: „Kamala Harris, sa jedne strane jako brine o civilnim žrtvama, ali i dalje odbija da da Izraelu oružje koje bi minimiziralo civilne žrtve.”

Sa 40 godina, Vance će biti treći najmlađi potpredsjednik u historiji.

Stanje ekonomije: Šta nasljeđuje Donald Trump?

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump

Glasači su dali prednost ekonomiji na izborima 2024, vraćajući Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Ali kakvo ekonomsko naslijeđe Joe Biden prenosi novoj administraciji?

"To je ekonomija, glupane." Ove poznate riječi koje je skovao politički strateg James Carville, postale su sinonim za uspjeh na izborima u SAD od 1992. godine.

Uprkos rastućem uticaju pitanja poput imigracije, klimatskih promjena i vanjske politike, mnogi birači i dalje daju prednost ekonomskim faktorima prilikom glasanja.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump tvrdio je da je napravio "najveću ekonomiju u američkoj historiji" tokom svog prvog mandata i obećava da će to učiniti ponovo 2025. Ali mnogo toga ovisi o tome šta predsjednik naslijeđuje od svojih prethodnika.

Niske stope nezaposlenosti i rastuće tržište dionica izgrađeno pod administracijom bivšeg predsjednika Baracka Obame nakon finansijske krize 2008. dali su Trumpu jak temelj.

Dakle, koje će ekonomsko naslijeđe Trump naslijediti od Bidena?

Jednostavno rečeno, visoke stope zaposlenosti, snažan rast BDP-a i niska inflacija često karakterišu zdravu ekonomiju.

Zemlja se još uvijek oporavljala od pandemije COVID-19 kada je Biden položio zakletvu, ali su se posljednje četiri godine pokazale otpornom.

Bidenova administracija stvorila je skoro 16 miliona novih radnih mjesta u Americi - ključni znak pozitivnog ekonomskog rasta.

Tu dobru vijest za mnoge Amerikance zasjenila je inflacija, koja je 2022. dostigla maksimum u 40 godina, a cijene su porasle za 9,1%. To je utjecalo na kupovnu moć ljudi i učinilo da svakodnevne stvari izgledaju skupo.

Godišnja inflacija je sada smanjena na oko 3%, ali je i dalje viša od cilja Federalnih rezervi od 2%, a cijene za mnoge artikle ostaju znatno više nego na kraju Trumpovog prvog mandata.

Iako su realne plate od tada porasle u Americi, radnici možda još uvijek osjećaju pritisak zbog tvrdoglavo visokih cijena namirnica.

Ovo je bilo globalno pitanje povezano sa izazovima u lancu snabdijevanja i ratom Rusije sa Ukrajinom, a obični ljudi su platili cijenu. Ali ogroman deficit potrošnje pod Bidenom da bi se spriječila opasnost od velike recesije je također doprinio.

Biden je radije naglašavao obećavajuću sliku tržišta rada koju prenosi, napominjući da su Sjedinjene Države zabilježile najnižu stopu nezaposlenosti u više od pola stoljeća tokom njegovog mandata.

Oko 2,7 miliona radnih mjesta izgubljeno je tokom Trumpovog prvog mandata, djelimično zbog pandemije COVID-19. Dakle, on će se suočiti s pritiskom da preokrene to naslijeđe. Ali Trump je već predložio masovna otpuštanja u federalnim odjelima tokom svog drugog mandata, što bi moglo povećati stopu nezaposlenosti ako se provede.

Još jedan široki signal zdrave ekonomije je povećana vrijednost roba i usluga, odnosno BDP, koji pokazuje da li ekonomija raste.

Sjedinjene Države već dugo imaju najveći BDP na svijetu, nadmašujući nacije poput Indije i Kine.

BDP je porastao za 7,6% tokom Trumpove prve administracije i porastao za 11,8% pod Bidenom, što ukazuje na snažan oporavak nakon pandemije.

Uopšteno govoreći, Bajdenovo ekonomsko naslijeđe je visoka zaposlenost, oporavak BDP-a i opadajuća inflacija.

Ali nijedan predsjednik nikada ne nasljeđuje čistu listu. Savezni dug iznosi 36,1 hiljadu milijardi dolara, a javno mnijenje o ekonomiji je, u najboljem slučaju, mlako.

Neki finansijski stručnjaci predviđaju da bi inflacija mogla nastaviti da opada u 2025. godini, ali širi kontekst geopolitičkih tenzija, trgovinskih ratova i klimatskih promjena također može oblikovati finansijsku budućnost Amerike.

Trumpov će zadatak biti da održi ekonomski zamah dok se kreće kroz složenost svijeta koji se brzo razvija.

Zašto je Turska tako utjecajna u post-Asadovoj Siriji

Ljudi sa svojm stvarima prelaze u Siriju iz Turske preko prelaza Kassab, 27. decembar 2024.
Ljudi sa svojm stvarima prelaze u Siriju iz Turske preko prelaza Kassab, 27. decembar 2024.

Turska se pojavila kao jedan od najutjecajnijih moćnika u Siriji nakon što su pobunjenici prošlog mjeseca svrgnuli Bashara al-Assada, okončavši brutalnu vladavinu njegove porodice koja je trajala pet decenija.

Turska, članica NATO-a, sada je u poziciji diplomatski, ekonomski i vojno utjecati na budućnost svog komšije.

Evo detalja o vezama Turske sa Sirijom i kako se nada da će tamo iskoristiti svoj utjecaj.

Zašto je Turska važna?

Turska, koja sa Sirijom dijeli granicu dugu 911 kilometara, bila je glavna podrška pobunjeničkim skupinama koje su se borile pod zastavom Sirijske nacionalne armije tokom 13-godišnjeg ustanka protiv Assada. Prekinula je diplomatske veze s Damaskom 2012.

Najveći broj Sirijaca je pobjegao od građanskog rata u Tursku, koja je primila oko tri milona ljudi, i glavna je ulazna tačka za pomoć.

Od 2016. Turska je sa svojim sirijskim saveznicima pokrenula nekoliko prekograničnih vojnih kampanja protiv kurdskih militanata baziranih na sjeveroistoku Sirije koje vidi kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti.

Nova sirijska administracija, koju vodi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša podružnica Al Qaide, prijateljski je raspoložena prema Ankari.

Šta hoće Turska?

Sa svojim jakim vezama s novim vodstvom Sirije, Turska će imati koristi od pojačane trgovine i saradnje u područjima uključujući obnovu, energetiku i odbranu.

Assadov pad pružio je Ankari priliku da pokuša prekinuti prisutnost kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) duž svojih granica.

Ankara gleda na YPG kao na produžetak Radničke stranke Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.

YPG milicija predvodi savez Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koji je glavni lokalni partner Sjedinjenih Država u borbi protiv Islamske države i kontrolira dijelove teritorija na sjeveroistoku.

Dugogodišnja podrška Washingtona kurdskim frakcijama bila je izvor napetosti s Ankarom, ali turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je kako vjeruje da će budući predsjednik SAD-a Donald Trump imati drugačiji pristup.

Trump nije javno rekao kakvi bi mogli biti njegovi planovi, ali je rekao da misli da će "Turska držati ključ Sirije".

Sirijski de facto vođa Ahmed al-Sharaa, koji je na čelu HTS-a, rekao je da ne želi da Sirija postane platforma za PKK za pokretanje napada na Tursku.

Dok su pobunjenici predvođeni Sharaom prošli mjesec preuzeli kontrolu nad Damaskom, rasplamsale su se borbe između snaga koje podupiru Turci i snaga predvođenih Kurdima na sjeveroistoku.

SDF je pokazao fleksibilnost u pogledu nekih zahtjeva Turske, rekavši Reutersu prošlog mjeseca da će njegovi strani borci, uključujući članove PKK, napustiti Siriju ako Ankara pristane na primirje.

U toku su intenzivni razgovori kako bi se pokušao riješiti sukob u regiji.

Šta je Turska rekla i uradila?

Šef turske obavještajne službe, Ibrahim Kalin, bio je u Damasku nekoliko dana nakon što je Assad svrgnut, a njen najviši diplomat, Fidan, bio je prvi ministar vanjskih poslova koji je posjetio. Turska je također bila prva nacija koja je ponovno otvorila svoju ambasadu.

Fidan je rekao da je Turska ponosna što je bila "na pravoj strani historije" u Siriji, ali nema želju "dominirati" zemljom.

Turska je obećala podršku u obnovi Sirije, ponudivši pomoć u ponovnoj izgradnji infrastrukture, izradi nacrta novog ustava, opskrbi električnom energijom i obnovi letova.

Nada se da će se Sirijci koje ugošćuje početi vraćati kući, ali je rekla da ih neće prisiljavati da odu.

Turska je također više puta pozvala na raspuštanje YPG-a, upozoravajući na novu vojnu ofanzivu ako se vlasti u Damasku ne pozabave tim pitanjem.

Njegovi zvaničnici više su se puta sastajali s američkim i sirijskim kolegama o tom pitanju. SDF je rekao da bi bio voljan integrirati se sa sirijskim Ministarstvom odbrane, ali samo kao "vojni blok".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG