Najnovije
Predstavnički dom izglasao poništavanje veta na Zakon o odbrani i veću pomoć zbog koronavirusa
Predstavnički dom, tijelo američkog Kongresa u kome većinu čine demokrate, izglasao je poništavanje veta koji je odlazeći američki predsjednik Donald Trump uložio na Zakon o finansiranju odbrambenih programa - vrijedan 740 milijardi dolara.
Sada je na redu da se o tome izjasni američki Senat u kome većinu čine republikanci - a glasanje o tome očekuje se tokom nedjelje. Ukoliko to tijelo američkog Kongresa donese odluku saglasnu Predstavničkom domu - to će biti prvo poništavanje veta tokom vladavine aktuelnog predsjednika Trumpa.
Za poništavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina članova oba doma Kongresa.
Zakonom o finansiranju odbrambenih programa trebalo bi da budu regulisane povišice pripadnika američke vojske, ali i politika Sekretarijata za odbranu – Pentagona u smislu broja trupa, oružanih sistema i kadrovskih pitanja.
Donald Trump je iznio niz kritika na račun tog zakona, tvrdeći bez pruženih obrazloženja, da ide u korist Kini. Zahtijevao je elimnisanje odrednica kojima se omogućava preimenovanje vojnih baza koja nose imena vođa Konfederacije – dijela teritorije SAD-a koji je pokušao da se otcijepi tokom Građanskog rata 1861-1865.
Takođe je tražio dodavanje odredbi koje bi omogućavale lakše utuživanje kompanija - vlasnica društvenih mreža povodom sadržaja objavljenih na njihovim platformama.
Usvojen prijedlog o većoj novčanoj pomoći zbog koronavirusa
Prethodno je Predstavnički dom podržao veća novčana izdvajanja u paketu pomoći ugroženima pandemijom koronavirusa.
Prema tom prijedlogu za koji se zalagao aktuelni predsjednik Donald Trump, predviđena direktna novčana isplata pomoći iznosila bi 2.000 dolara po osobi. Podržalo ga je 275 članova Predstavničkog doma - dok ih je 134 bilo protiv. Prijedlogu se usprotivilo 130 republikanaca, dva nezavisna člana Predstavničkog doma i dva demokratska člana tog tijela.
Nakon većinski demokratskog Predstavničkog doma o tom prijedlogu trebalo bi da se izjasni i republikanski Senat. Za usvajanje tog prijedloga potrebna je dvotrećinska većina oba doma Kongresa.
Stupa na snagu predsjedničkim potpisom.
Glasanje o većem novčanom paketu pomoći održano je pošto je aktuelni predsjednik Donald Trump u nedjelju postpisao zakon koji podrazumijeva direktnu isplatu novčane pomoći u iznosu od 600 dolara – zakonskog rješenja koje je prethodno žestoko kritikovao.
Trump je tražio da se suma poveća na 2.000 dolara – istovremeno kritikujući finansiranje više vladinih programa, poput pomoći stranim zemljama i naučnih istraživanja.
Podrška odlazećeg predsjednika značajnijim izdvajanjima ocijenjena je kao prijekor članovima njegove Republikanske stranke - koji su se usprotivili nastojanjima demokrata da se pregovara o većim isplatama.
„Kao predsjednik poručio sam Kongresu da želim manje rasipanja i više novca koji bi bio isplaćen američkim građanima – u vidu 2.000 dolara odraslima i 600 dolara po djetetu“, poručio je Trump u objavi pošto je odlučio da potpiše zakon.
Njime je predviđeno izdvajanje 900 milijardi dolara za pomoć ugroženima u pandemiji i 1,4 hiljadu milijardi dolara za finansiranje vladinih službi do septembra naredne godine.
Nakon što je Trump odustao od prijetnje da će blokirati zakon i ipak ga potpisao, obnovljena je pomoć za milione nezaposlenih Amerikanca i spriječeno zatvaranje vladinih službi u ponedjeljak u ponoć.
Republikanci u Predstavničkom domu su uoči božićnih praznika blokirali povećanje pomoći. Demokrate obećavaju dodatnu pomoć kada novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost.
See all News Updates of the Day
Los Angeles: Parada ruža kao podrška veteranima za drugu karijeru
Parada ruža je godišnja novogodišnja tradicija s raskošno ukrašenim povorkama koji osvjetljavaju ulice Los Angelesa. Cilj ovog događaja je da se istaknu napori kojima se vojnim veteranima daje prilika da počnu drugu karijeru nakon služenja u oružanim snagama.
FBI: Osumnjičeni za teroristički napad u New Orleansu djelovao je sam
FBI kaže da sada vjeruje da je osumnjičeni za novogodišnji napad kamiona u New Orleansu u kojem je ubijeno 14 ljudi djelovao sam.
Zvaničnici FBI-a izvijestili su novinare u četvrtak o posljednjoj istrazi o "terorističkom činu" u kojem je osumnjičeni, 42-godišnji Shamsud-Din Jabbar, udario kamionet u gomilu i otvorio vatru u popularnoj gradskoj ulici Bourbon.
Ranije su zvaničnici rekli da ne vjeruju da je djelovao sam. Jabbar je ubijen u pucnjavi s policijom
"Ubica je bio američki državljanin rođen u Teksasu", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Joe Biden. "Služio je u vojsci Sjedinjenih Država u aktivnoj službi dugi niz godina. Također je služio u rezervnom sastavu vojske do prije nekoliko godina."
Nekoliko sati ranije, osumnjičeni je u video snimcima objavljenim na društvenim mrežama pokazao da je napad inspirisan terorističkom grupom Islamska država. FBI je saopštio da je zastava Islamske države pronađena u vozilu nakon napada.
Biden je rekao da policija i obavještajna zajednica traže bilo kakve potencijalne "veze, udruženja ili saučesnike".
"Toliko ljudi širom svijeta voli New Orleans zbog njegove historije, njegove kulture i prije svega njegovih ljudi", rekao je Biden. "Dakle, znam, dok je ova osoba izvršila užasan napad na grad, duh našeg New Orleansa nikada, nikada, nikada neće biti poražen. Uvijek će sijati."
In photos: New Orleans' French Quarter attack on New Year's Day
Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Reutersa i Associated Pressa.
Visoki predstavnik zabranio provedbu antidejtonskih zaključaka skupštine entiteta Republika Srpska
Odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na snago stupa odmah, navedeno je u saopštenju. Zaključke sa sjednice od 25. i 26 decembra Schmidt smatra "nepromišljenim pokušajem da se stvore posebna pravila za konceptualno i pravno negiranje načela Daytonskog mirovnog sporazuma".
"Svako nepoštivanje ovog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i evropsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog mirovnog sporazuma (GFAP) kao temelja multietničke države bez diskriminacije.", stoji u objašnjenju iz Ureda Visokog predstavnika.
Visoki predstavnik se u obrazloženju poziva na mandat konačnog autoriteta za tumačenje provedbe civolnog dijela mirovnog sporazuma te obavezu da reaguje u slučajevima njegovog značajnog kršenja ili takve najave.
Svaki pokušaj provedbe "opasnih elemenata" zaključaka Schmidt je proglasio zabranjenim i zakonski kažnjivim te pozvao članove NSRS da razmisle o posljedicama svog djelovanja na ovaj način.
Zabranjeni zaključci odnose se na pokušaj NSRS da utiče na aktuelno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS i Milošu Lučiću, direktoru Službenog glasnika RS, pred Sudom Bosne i Hercegovine, u kojem su osumnjičeni za nepoštivanje i neprovođenje odluka Visokog predsatvnika.
"Pravo na pošteno suđenje mora biti zaštićeno zagarantiranim procedurama i poštivanjem vladavine prava, a ne stvaranjem unilateralnih pravila", navodi OHR.
"Među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima NSRS je i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu. Takve mjere nisu samo diskriminatorne, već su u direktnoj suprotnosti sa duhom Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU", stoji u obrazloženju Schmidtove odluke.
"Osnovna poruka ovog Naloga je: niko nije iznad zakona i niko ne smije zloupotrebljavati zakon", pojašnjava OHR.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini objavila je da SAD "pozdravljaju odluku visokog predstavnika da brani Daytonski mirovni sporazum i zaštiti pravosudne institucije i institucije vladavine prava na državnom nivou u BiH, te zabrani provođenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (RS) usvojene krajem decembra."
Muškarac koji je poginuo u eksploziji Tesla Cybertruck-a u Las Vegasu bio je aktivni američki vojnik, kažu zvaničnici
Osoba za koju vlasti vjeruju da je poginula u eksploziji Tesla Cybertrucka prepunog minobacača za vatromet i kamp kanistera s gorivom ispred hotela u Las Vegasu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, bila je aktivni vojnik američke vojske, izjavila su tri američka zvaničnika za AP.
Dva službenika za provođenje zakona identificirala su čovjeka u kamionetu futurističkog izgleda kao Matthewa Livelsbergera. Službenici za provođenje zakona razgovarali su sa AP-om pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o istrazi koja je u toku.
Trojica američkih zvaničnika izjavila su da je Livelsberger bio aktivni pripadnik vojske, koji je provodio vrijeme u bazi ranije poznatoj kao Fort Bragg, masivnoj vojnoj bazi u Sjevernoj Karolini koja je dom komande vojnih specijalnih snaga. Zvaničnici su se oglasili i pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da otkriju detalje njegove službe.
Eksplozija kamiona uslijedila je nekoliko sati nakon što je vozač, 42-godišnji Shamsud-Din Bahar Jabbar, naletio kamionom na gomilu u poznatoj francuskoj četvrti New Orleansa rano na Novu godinu, ubivši najmanje 15 ljudi prije nego što ga je ubio policija. Ta nesreća se istražuje kao teroristički napad i policija vjeruje da vozač nije djelovao sam.
Jabbar, veteran američke vojske, također je proveo vrijeme u Fort Braggu, ali je jedan zvaničnik rekao da za sada nema preklapanja u njihovim zadacima tamo.
Biden odlikovao 20 Amerikanaca predsjedničkom medaljom
Američki predsjednik Joe Biden dodijeljuje drugo najviše civilno odlikovanje za 20 ljudi na svečanosti u Bijeloj kući.
Dobitnici predsjedničke medalje za građane su kongresmen Bennie Thompson i bivša kongresmenka Elizabeth Cheney, koja je vodila kongresnu istragu o napadu na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane rulje koja je pokušavala poremetiti potvrdu Bidenove izborne pobjede nad Donaldom Trumpom 2020.
Trump, koji je pobijedio na izborima 2024. za novi mandat koji počinje kasnije ovog mjeseca, rekao je da Thompson i Cheney trebaju biti u zatvoru.
U saopštenju Bijele kuće o dobitnicima u četvrtak se navodi da je Cheney, republikanka, „podignula glas – i posegnula preko puta – da odbrani našu naciju i ideale za koje se zalažemo: slobodu. Dostojanstvo. I pristojnost.”
U saopštenju se navodi da je Thompson "na čelu odbrane vladavine prava s nepokolebljivim integritetom i nepokolebljivom posvećenošću istini".
Stvorena 1969., Predsjednička medalja građana odaje počast građanima “koji su činili primjerna djela služenja svojoj zemlji ili svojim sugrađanima”.
“Predsjednik Biden vjeruje da ove Amerikance veže njihova uobičajena pristojnost i posvećenost služenju drugima”, saopštila je Bijela kuća. “Zemlja je bolja zbog njihove posvećenosti i požrtvovanja.”
U četvrtak su također odlikovani Mary Bonauto i Evan Wolfson, koji su radili na legalizaciji istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama.
Frank Butler je još jedan dobitnik medalje, a Bijela kuća ističe njegov napor da postavi standarde za korištenje podveza i kaže da je "transformirao brigu o traumama na bojnom polju za vojsku Sjedinjenih Država i spasio bezbroj života".
Mitsuye Endo Tsutsumi odlikovana je za njen uspješan pravni spor protiv zatvaranja japanskih Amerikanaca tokom Drugog svjetskog rata.
Biden odaje počast Eleanor Smeal za njen rad na vođenju protesta za prava žena i borbi za jednaku platu za žene.
Medalje se dodeljuju bivšoj kongresmenki Carolyn McCarthy i grupi bivših američkih senatora: Billu Bradleyu, Chrisu Doddu, Nancy Kassebaum i Tedu Kaufmanu.
Ostali nagrađeni su Diane Carlson Evans, osnivačica Vijetnamske ženske memorijalne fondacije, ratni dopisnik Joseph Galloway, zagovornik građanskih prava Louis Redding i fotograf Bobby Sager.
Sudija Collins Seitz, osnivač Fulbright univerziteta u Vijetnamu Thomas Vallely, zagovornik istraživanja raka dojke Frances Visco i osnivačica Koledža za umjetnost i dizajn Savannah Paula Wallace također primaju predsjedničku medalju.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa
