Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom izglasao poništavanje veta na Zakon o odbrani i veću pomoć zbog koronavirusa

Sjedište američkog Kongresa koji čine Predstavnilčki dom i Senat (Foto: AP)
Sjedište američkog Kongresa koji čine Predstavnilčki dom i Senat (Foto: AP)

Predstavnički dom, tijelo američkog Kongresa u kome većinu čine demokrate, izglasao je poništavanje veta koji je odlazeći američki predsjednik Donald Trump uložio na Zakon o finansiranju odbrambenih programa - vrijedan 740 milijardi dolara.

Sada je na redu da se o tome izjasni američki Senat u kome većinu čine republikanci - a glasanje o tome očekuje se tokom nedjelje. Ukoliko to tijelo američkog Kongresa donese odluku saglasnu Predstavničkom domu - to će biti prvo poništavanje veta tokom vladavine aktuelnog predsjednika Trumpa.

Za poništavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina članova oba doma Kongresa.

Zakonom o finansiranju odbrambenih programa trebalo bi da budu regulisane povišice pripadnika američke vojske, ali i politika Sekretarijata za odbranu – Pentagona u smislu broja trupa, oružanih sistema i kadrovskih pitanja.

Donald Trump je iznio niz kritika na račun tog zakona, tvrdeći bez pruženih obrazloženja, da ide u korist Kini. Zahtijevao je elimnisanje odrednica kojima se omogućava preimenovanje vojnih baza koja nose imena vođa Konfederacije – dijela teritorije SAD-a koji je pokušao da se otcijepi tokom Građanskog rata 1861-1865.

Takođe je tražio dodavanje odredbi koje bi omogućavale lakše utuživanje kompanija - vlasnica društvenih mreža povodom sadržaja objavljenih na njihovim platformama.

Usvojen prijedlog o većoj novčanoj pomoći zbog koronavirusa

Prethodno je Predstavnički dom podržao veća novčana izdvajanja u paketu pomoći ugroženima pandemijom koronavirusa.

Prema tom prijedlogu za koji se zalagao aktuelni predsjednik Donald Trump, predviđena direktna novčana isplata pomoći iznosila bi 2.000 dolara po osobi. Podržalo ga je 275 članova Predstavničkog doma - dok ih je 134 bilo protiv. Prijedlogu se usprotivilo 130 republikanaca, dva nezavisna člana Predstavničkog doma i dva demokratska člana tog tijela.

Nakon većinski demokratskog Predstavničkog doma o tom prijedlogu trebalo bi da se izjasni i republikanski Senat. Za usvajanje tog prijedloga potrebna je dvotrećinska većina oba doma Kongresa.

Stupa na snagu predsjedničkim potpisom.

Glasanje o većem novčanom paketu pomoći održano je pošto je aktuelni predsjednik Donald Trump u nedjelju postpisao zakon koji podrazumijeva direktnu isplatu novčane pomoći u iznosu od 600 dolara – zakonskog rješenja koje je prethodno žestoko kritikovao.

Trump je tražio da se suma poveća na 2.000 dolara – istovremeno kritikujući finansiranje više vladinih programa, poput pomoći stranim zemljama i naučnih istraživanja.

Podrška odlazećeg predsjednika značajnijim izdvajanjima ocijenjena je kao prijekor članovima njegove Republikanske stranke - koji su se usprotivili nastojanjima demokrata da se pregovara o većim isplatama.

Kao predsjednik poručio sam Kongresu da želim manje rasipanja i više novca koji bi bio isplaćen američkim građanima – u vidu 2.000 dolara odraslima i 600 dolara po djetetu“, poručio je Trump u objavi pošto je odlučio da potpiše zakon.

Njime je predviđeno izdvajanje 900 milijardi dolara za pomoć ugroženima u pandemiji i 1,4 hiljadu milijardi dolara za finansiranje vladinih službi do septembra naredne godine.

Nakon što je Trump odustao od prijetnje da će blokirati zakon i ipak ga potpisao, obnovljena je pomoć za milione nezaposlenih Amerikanca i spriječeno zatvaranje vladinih službi u ponedjeljak u ponoć.

Republikanci u Predstavničkom domu su uoči božićnih praznika blokirali povećanje pomoći. Demokrate obećavaju dodatnu pomoć kada novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost.

See all News Updates of the Day

Gallup: Povjerenje Amerikanaca u institucije SAD nastavlja da opada

Američka zastava ispred sjedišta Sekretarijata za pravosuđe u Washingtonu.
Američka zastava ispred sjedišta Sekretarijata za pravosuđe u Washingtonu.

Povjerenje javnosti u američku vladu, pravosuđe i vojsku naglo je opalo, čime su se SAD stavile iza većine drugih zemalja Grupe sedam (G7), pokazuje nova Gallupova analiza.

Otprilike 68 odsto Amerikanaca nema povjerenja u svoju vladu. Povjerenje u pravosuđe je na niskih 42 odsto.

Čak je i američka vojska, tradicionalno popularna institucija, doživjela pad povjerenja javnosti, sa 90 odsto u 2021. na 81 odsto prošle godine.

G7 čine vodeće industrijske zemlje: Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.

Među članicama G7, Njemačka je pokazala najniži nivo povjerenja javnosti u svoju vojsku, sa skoro 60 odsto onih koji su izrazili nedostatak povjerenja.

Čini se da je američka javnost podijeljena po pitanju vojnog budžeta, iako Sjedinjene Države troše više na svoju vojsku nego sve druge zemlje G7 zajedno.

Otprilike 35 odsto smatra da je potrošnja previsoka, 29 odsto vjeruje da je preniska, a 33 odsto smatra da je to pravi iznos.

"Ne postoji krunski pokazatelj koji sve to objašnjava", rekao je za Glas Amerike Benedict Vigers, analitičar Gallupa. "Ovi podaci se su dio šireg trenda među Amerikancima koji se proteže čak i izvan povjerenja ljudi u političke institucije."

Eksperti povezuju povjerenje javnosti u institucije vlasti sa kvalitetom pružanja javnih usluga, efikasnim mjerama protiv korupcije i zloupotrebe položaja i napretkom u rješavanju nejednakosti prihoda i bogatstva.

"Efikasnost javnih institucija zavisi od povjerenja koje im građani i preduzeća daju", navela je Svjetska banka u prošlogodišnjem izvještaju.

Povjerenje javnosti u američke institucije opada i van državnih organa.

Povjerenje u crkve i organizovanu religiju stalno opada, sa rekordnih 30 odsto Amerikanaca koji su prošle godine izrazilo "veoma malo" povjerenja – što je najveći takav broj otkako je Gallup počeo da prati ovo pitanje 1973.

Erozija povjerenja također utiče na medije, pri čemu preko 40 odsto Amerikanaca govori o veoma malom povjerenju, posebno prema novinama i televiziji.

Konsultacije u UN-u o rezoluciji o Srebrenici

Memorijalni centar Potočari
Memorijalni centar Potočari

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice. Sjednica se održava iza zatvorenih vrata.

Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995" sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i SAD-a.

Prijedlog rezolucije bi na dnevnom redu trebalo da se nađe početkom maja.

Nacrt rezolucije, u koju je Glas Amerike imao uvid, predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obilježavao svake godine.

"Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti", navedeno je u nacrtu rezolucije.

Rezolucija takođe "osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici", dok se "ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici".

Nacrt rezolucije, u kojoj se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida, te se potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.

Iz kabineta predsjedavajućeg Predsedništva BiH Denisa Bećirovića i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića je uoči neformalnih konsultacija u New Yorku saopšteno da će njih dvojica boraviti u sjedištu UN-a 17. aprila.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

SAD pripremaju "sveobuhvatni odgovor" Iranu, dok od Izraela traže sudržanost

Portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari i drugi pripadnici izraelske vojske stoje pored iranske balističke rakete koja je pala u Izrael tokom vikenda.
Portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari i drugi pripadnici izraelske vojske stoje pored iranske balističke rakete koja je pala u Izrael tokom vikenda.

Sjedinjene Države su saopštile da rade sa saveznicima na koordinisanom odgovoru na iranske udare dronovima i raketama na izraelsko tlo tokom prošlog vikenda. Istovremeno, SAD nastavljaju da pozivaju Izrael da bude uzdržan i izbjegne rasplamsavanje šireg regionalnog sukoba.

Predsjednik Joe Biden"koordinira sa saveznicima i partnerima, uključujući Grupu sedam, i sa liderima dvije partije u Kongresu, na sveobuhvatnom odgovoru", rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan u saopštenju.

SAD će u narednim danima uvesti nove sankcije protiv Irana, rekao je Sullivan, uključujući mere protiv njihovog programa razvoja raketa i bespilotnih letjelica i protiv entiteta koji podržavaju Korpus garde islamske revolucije i iransko Ministarstvo odbrane.

SAD će ojačati integraciju vazdušne i protivraketne odbrane i sistema ranog upozorenja širom Bliskog istoka, dodao je on.

Bidenovi pomoćnici su više puta pozivali na deeskalaciju. Predsjednik "ne želi da vidi rat sa Iranom. Ne želi da se sukob širi ili produbljuje", rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby novinarima u utorak.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će uzvratiti, ali izraelski zvaničnici nisu rekli kako i kada bi mogli da napadnu.

"Odabraćemo svoj odgovor u skladu sa tim", rekao je general-pukovnik Herzi Halevi, načelnik generalštaba izraelske vojske.

Direktni izraelski napad na iransko tlo predstavljao bi još jednu značajnu eskalaciju, a Teheran je već obećao mnogo oštriji odgovor na takav kontranapad.

Teheran je lansirao više od 300 dronova, balističkih projektila i krstarećih raketa, od kojih je većinu presrela izraelska vojska uz pomoć SAD i regionalnih saveznika, nanijevši samo manju štetu u jednoj izraelskoj bazi. To navodi na zaključak da je Iran možda odmjerio udare tako da ograniči žrtve ili da je poslao unaprijed obavještenje o njima, što Bijela kuća negira.

Izraelski protivudar će vjerovatno ciljati iransko tlo bez ubijanja civila, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odsjeka za političke studije na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.

"I neće ići za tim da javno udare na bilo koje zgrade koje su veoma očigledno javni simboli režima", rekao je on za Glas Amerike. "To bi moglo da osramoti režim i natjera ih da osjećaju da treba da dodatno eskaliraju situaciju."

Rynhold je rekao da su iranski udari bili "veoma, veoma pažljivo proračunati" i predviđa da će potencijalni izraelski kontranapad biti na sličan način odmjeren. Ipak, lako bi mogli da dovedu do opasne pogrešne procjene, rekao je on.

Izrael bi mogao da se odluči za tajne operacije protiv iranskih zvaničnika. Ili bi mogao da pokrene cyber napad, rekao je Gregory Hatcher iz kompanije Laboratorija bijelih vitezova (White Knight Labs), konsultantske firme za cybet bezbjednost.

"Da sam na mjestu Izraela, držao bih se uobičajenog cyber ratovanja koje su primjenjivali većim dijelom posljednjih 15 godina, počevši od Stuxneta 2010. godine", rekao je on za Glas Amerike.

U okviru zajedničke operacije, Izrael i SAD su stvorili zlonamerni softver Stuxnet i ubacili ga u iransko nuklearno postrojenje koji je "učinio da se centrifuge nekontrolisano vrte, unište milione dolara i uspore nuklearne sposobnosti Irana", rekao je Hatcher.

Iran je saopštio da su njegovi udari u subotu bili odmazda za izraelski vazdušni napad ranije ovog mjeseca na zgradu diplomatskog predstavništva Irana u Damasku u Siriji, kada je ubijeno sedam iranskih vojnih savjetnika, uključujući dva generala.

Pritisak na Netanyahua

Netanyahu se suočava sa intenzivnim međunarodnim pritiskom da okonča rat Izraela u Gazi i ogromnim domaćim pritiskom da oslobodi taoce koje drži Hamas.

Rat Izraela protiv Hamasa počeo je kada je ta militantna palestinska grupa napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i zarobivši više od 240 talaca. U izraelskom odgovoru ubijeno je skoro 34.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi. Mnoge humanitarne organizacije upozoravaju na glad.

Neki međunarodni lideri optužuju Netanyahua za namjernu eskalaciju tenzija sa Iranom. Ovo uključuje Aymana Safadija, ministra spoljnih poslova Jordana, američkog saveznika koji je pomogao u zaštiti Izraela od napada Teherana.

"Nije tajna da Netanyahuova politika ima za cilj da proširi sukob kako bi ublažila rastući pritisak na njega na globalnom nivou kao rezultat ubistava, rata i razaranja koje čini u Gazi", rekao je Safadi u utorak.

Turska, članica NATO, također okrivljuje Izrael.

"Glavni odgovorni za napetost koja je zahvatila naša srca 13. aprila uveče je Netanyahu i njegova krvava administracija", rekao je u utorak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, ponavljajući pozive regionalnih i zapadnih lidera na deeskalaciju.

Izrael nije ni potvrdio, ni negirao napad u Damasku i nije odgovorio na optužbe Jordana i Turske.

Nejasno je da li će Netanyahu poslušati pozive na deeskalaciju dok odmjerava odgovor koji će zadovoljiti krajnje desničarske članove njegove vlade i njegove političke instinkte, rekla je Barbara Slavin, istaknuta saradnica Centra Stimson.

"On je oduvijek želio da napadne Iran, posebno da bi krenuo na iranska nuklearna postrojenja. Možda to vidi kao svoju posljednju priliku da porazi sve neprijatelje Izraela — Hezbolah, Iran i tako dalje", rekla je ona za Glas Amerike. "A ko će ga spriječiti? Veoma, veoma sam zabrinuta zbog toga".

Za koju god opciju da se Netanyahu odluči, Biden mu je rekao da SAD neće učestvovati u protivnapadu Izraela.

Begum Erzos iz turske službe Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Iranski predsjednik upozorava na "okrutnu" reakciju ako Izrael pokrene i "najmanju invaziju"

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi drži govor tokom ceremonije parade povodom Dana nacionalne vojske u Teheranu, 17. aprila 2024.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi drži govor tokom ceremonije parade povodom Dana nacionalne vojske u Teheranu, 17. aprila 2024.

Iranski predsjednik upozorio je da će "najmanji invaziju" Izraela donijeti "masovnu i okrutnu" reakciju, dok se region priprema za potencijalnu izraelsku odmazdu nakon iranskog napada tokom vikenda.

Predsjednik Ebrahim Raisi govorio je u srijedu na godišnjoj vojnoj paradi koja je premještena u kasarnu sjeverno od glavnog grada Teherana, sa svog uobičajenog mjesta na autoputu u južnom predgrađu grada.

Iranske vlasti nisu dale objašnjenje za preseljenje parade, a državna televizija događaj nije prenosila uživo, kao prethodnih godina.

Iran je tokom vikenda lansirao stotine projektila i dronova na Izrael kao odgovor na očigledan izraelski napad na kompleks iranske ambasade u Siriji 1. aprila u kojem je ubijeno 12 ljudi, uključujući dva iranska generala.

Izrael je, uz pomoć Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, susjednog Jordana i drugih nacija, uspješno presreo gotovo sve rakete i dronove.

Tenzije u regionu su porasle od početka najnovijeg rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra, kada su Hamas i Islamski džihad, dvije militantne grupe koje podržava Iran, izveli prekogranični napad u kojem je ubijeno 1.200 ljudi u Izraelu i kidnapovano 250 osoba.

Izrael je odgovorio ofanzivom u Gazi koja je izazvala široko rasprostranjenu devastaciju i ubila više od 33.800 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim zvaničnicima.

Koje je sankcije Amerika uvela Iranu? Šta još Washington može učiniti?

Ilustracija
Ilustracija

Sjedinjene Države su upozorile da će uvesti nove sankcije Iranu nakon njegovog napada bez presedana na Izrael.

Američka ministrica finansija Janet Yellen rekla je u utorak da će nove sankcije Teheranu - koje bi mogle biti usmjerene na smanjenje kapaciteta zemlje za izvoz nafte - mogle doći za nekoliko dana. Kongresni republikanci također razmatraju niz zakona o Iranu.

Evo detalja o postojećim mjerama protiv Irana i šta bi SAD mogle sljedeće učiniti.

Obim postojećih američkih sankcija usmjerenih na Iran

Sankcije Washingtona Iranu već zabranjuju gotovo svu američku trgovinu s tom zemljom, blokiraju vladinu imovinu u SAD-u i zabranjuju američku stranu pomoć i prodaju oružja, prema Istraživačkoj službi Kongresa (CRS).

Hiljade ljudi i kompanija, kako iranskih tako i stranih, našlo se na meti programa sankcija jer je Washington nastojao da ograniči iransku vladu i promijeni njeno ponašanje, navodi CRS u prošlogodišnjem izvještaju.

Zabrinutost Sjedinjenih Država uključivala je iranski nuklearni program, kršenje ljudskih prava i njegovu podršku grupama koje SAD vide kao teroristima.

"Američke sankcije Iranu su nedvojbeno najopsežniji i najsveobuhvatniji skup sankcija koje Sjedinjene Države drže prema bilo kojoj zemlji", navodi CRS.

Šta još SAD mogu učiniti?

Peter Harrell, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je da američke opcije za daljnje sankcije uključuju ciljanje protoka iranske nafte i igranje agresivnije igre "Whac-A-Mole" kako bi se krenulo prema iranskim lažnim kompanijama i finansijerima.

Jedan od najznačajnijih poteza bio bi da Washington natjera Evropsku uniju i druge zapadne saveznike da uvedu multilateralne sankcije Teheranu, rekao je Harrell, budući da većina sankcija koje su trenutno na snazi protiv Irana dolaze od SAD-a.

Bivši predsjednik Donald Trump vratio je američke sankcije koje su ublažene međunarodnim sporazumom o nuklearnom programu Teherana kada se povukao 2018.

"Moramo biti realni da iz perspektive SAD-a, iako uvijek postoji više sankcija koje možete nametnuti, mi smo u svijetu sve manjeg stvarnog ekonomskog pritiska jer već imamo toliko sankcija", rekao je Harrell.

Šta Kongres razmatra?

Lideri republikanaca u Predstavničkom domu optužili su predsjednika Joea Bidena da nije proveo postojeće mjere i rekli da će poduzeti niz zakona za pooštravanje sankcija Iranu.

Među njima je i zakon koji bi pojačao nadzor Kongresa nad ukidanjem sankcija, pooštrio ograničenja na izvoz američke robe i tehnologije u Iran i zahtijevao od administracije da osigura da humanitarna izuzeća od sankcija ne olakšavaju terorističke akte ili širenje oružja za masovno uništenje.

Nije bilo neposrednih naznaka kada će, ako ikada, bilo koja od mjera postati zakon, što bi zahtijevalo usvajanje od strane Senata predvođenog demokratama i potpis demokratskog predsjednika Joea Bidena.

Dom je kasno u ponedjeljak velikom većinom usvojio nacrt zakona pod nazivom Zakon o energetskim sankcijama Irana i Kine, koji bi proširio sankcije Iranu zahtijevajući godišnje izvještaje kako bi se utvrdilo jesu li kineske finansijske institucije učestvovale u transakcijama s iranskom naftom. To bi zabranilo američkim finansijskim institucijama da imaju račune za sve kineske subjekte koji su uključeni u te poslove.

Budućnost zakona u Senatu je neizvjesna.

Odbor Senata za vanjske poslove usvojio je u utorak nacrt zakona kojim će se nametnuti mjere stranim lukama i rafinerijama koje prerađuju naftu izvezenu iz Irana uz kršenje američkih sankcijama.

Bidenova administracija uvela je sankcije stotinama ljudi i entiteta u akcijama vezanim za Iran od 2021.

Koji su ključni sektori pogođeni sankcijama?

Američke sankcije Iranu usmjerene su na nuklearne kapacitete, energetski i odbrambeni sektor, vladine službenike, banke i druge aspekte iranske ekonomije:

* SAD su uvele sankcije Iranskoj organizaciji za atomsku energiju i drugim kompanijama za koje kažu da su povezane s iranskim nuklearnim programom, kao i desetinama banaka, uključujući Centralnu banku Irana.

* Washington je također sankcionisao Nacionalnu iransku naftnu kompaniju, Ministarstvo za naftu i druge u pokušaju da zaustavi prihode koje Iran prima od svog energetskog sektora, a ciljao je i kompanije izvan Irana - uključujući Kinu i Ujedinjene Arapske Emirate - zbog trgovine iranskim petrohemije i nafte uprkos američkim sankcijama.

* SAD su uvele nekoliko setova sankcija Iranskoj Revolucionarnoj gardi (IRGC), njenim prekomorskim snagama Kuds i Ministarstvu odbrane i logistike oružanih snaga, kao i ljudima i entitetima za koje je rečeno da su povezani s njima. Washington je odredio IRGC i Quds snage kao strane terorističke organizacije.

* Na meti su zvaničnici iranske vlade, uključujući predsjednika Ebrahima Raisija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG