Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom usvojio Bidenov prijedlog zakona o socijalnoj zaštiti i klimi

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi pokazuje konačan rezultat glasanja o planu predsjednika Bidena "Izgradimo ponovo bolje", 19. novembra 2021.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi pokazuje konačan rezultat glasanja o planu predsjednika Bidena "Izgradimo ponovo bolje", 19. novembra 2021.

Zakonski prijedlog predsjednika Joea Bidena o izdvajanju 1.750 milijardi dolara za socijalnu zaštitu i borbu protiv klimatskih promjena u petak je usvojen u Predstavničkom domu i proslijeđen Senatu, gdje će se pregovori nastaviti. 

Predstavnički dom usvojio je mjeru sa 220 glasova za i 213 protiv, a glasanje je bilo odloženo nakon što je lider republikanske manjine, Kevin McCarthy koji se protivi zakonu, čitave noći držao govor.

Sudbina zakona je neizvjesna u Senatu, gdje su demokrate Joe Manchin​ i Kyrsten Sinem​a, centristi, izrazili zabrinutost zbog cijene i obima nekih programa.

Zakonski prijedlog je bio značajno smanjen u odnosu na prvobitni plan demokrata koji je predviđao izdvajanje čak 3.500 milijardi dolara, ali je cilj zakona i dalje se ulože milioni dolara u prosvjetu, niže troškove zdravstvene zaštite i borbu protiv klimatskih promjena.

Lider republikanaca Kevin McCarthy obraća se kolegama na sednici o usvajanju zakona o socijalnoj zaštiti, 19. novembra 2021.
Lider republikanaca Kevin McCarthy obraća se kolegama na sednici o usvajanju zakona o socijalnoj zaštiti, 19. novembra 2021.

Lider republikanaca Kevin McCarthy protekle noći je govorio rekordnih osam i po sati, navodeći spisak republikanskih pritužbi - od kojih su se neke odnosile na zakon a neke ne - i povremeno nadvikivao sa demokratama u Predstavničkom domu koji su otvoreno izražavali neslaganje sa njegovim tvrdnjama.

U jasnoj aluziji na McCarthyja, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi započela je govor o zakonu riječima: "U znak poštovanja prema kolegama, biću kratka."

"Mnogo toga je rečeno na ovom podijumu. Ali ovo su činjenice: sljedeći viziju predsjednika Bidena, vođeni ekspertizom i energijom naših predsjedavajućih, članova i osoblja, imamo zakon 'Izgradimo ponovo bolje' koji je istorijski, transformativni i veći od bilo čega što smo uradili ranije", rekla je Pelosi. "Ako ste roditelj, stariji građanin, dijete, radnik, ako ste Amerikanac, ovaj zakon je za vas, i bolji je za vas."

Prema procjenama kongresne Kancelarije za budžet, federalni budžetski deficit će se zbog zakona povećati za 367 milijardi u narednih 10 godina, ali bi novi prihodi, poslije planiranih promjena u prikupljanju poreza, mogli da do 2031. godine donesu u budžet 127 milijardi.

Bijela kuća procjenjuje da će promjene u radu Poreske službe donijeti 400 milijardi dolara dodatnih prihoda a da će se zahvaljujući zakonu deficit smanjiti za 121 milijardu u narednih deset godina.

Nekoliko umjerenih demokrata reklo je da prije glasanja žele da dobiju procjenu kongresne Kancelarije za budžet, a nekoliko njih je reklo da prihvata računicu Bijele kuće.

Kongres je ove nedjelje usvojio zakon o obnovi infrastrukture, u vrijednosti od 1.000 milijardi dolara. Taj zakon i Bidenov zakonski prijedlog "Izgradimo ponovo bolje" su dva stuba unutrašnjopolitičke agende demokratskog predsjednika, uz odvojeni paket pomoći pogođenima pandemijom Covida 19, u vrijednosti od 1.900 milijardi dolara, koji je usvojen u martu. ​

See all News Updates of the Day

Ruska propaganda može podrivati euroatlantski put BiH, poručeno sa konferencije u Sarajevu

Ilustracija
Ilustracija

Rusija ima „toksičnu” upotrebu dezinformacija, a lažni narativi mogu utjecati na europske i druge integracije Bosne i Hercegovine, poručeno je s konferencije iz Sarajeva „Dezinformacije i maligni strani utjecaj”.

Tema konferencije koja je okupila stručnjake iz oblasti dezinformacija i sigurnosti i novinare iz Ukrajine i BiH je zapadni Balkan i ruski dezinformacijski narativ. Fokus je druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Izvještavanje medija u proteklom periodu je pokazao da Rusija postaje sve opasniji akter u BiH. Tome doprinose istraživanja o ruskim diplomatama koji su protjerani iz zemalja regiona, a koji su akreditirani u BiH. Iz Balkanske istraživačke mreže BiH ističu da je problematično saopćenje Ambasade Rusije da se ova zemlja planira negativno odrediti prema EU integracijama BiH.

„U kontekstu u kojem se entitet Republika Srpska odnosi prema Rusiji, ovo će biti važno geopolitičko i interno pitanje za BiH koja generalno ima veliki problem s medijskom pismenošću. Najčešći narativ je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu i da se odgovornost prebaci na EU i NATO. Tako se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH. Iz Rusije smo mogli mogli čuti različite dezinformacijske narative - da Ukrajina razvija nuklearne sposobnosti koje planira koristiti protiv Rusije. To je maligni utjecaj koji je štetan na različitm pojavama. Radili smo i istraživanja koja govore o problematičnim tokovima novca, propalim privatizacijama koje su jasno povezane s koruptivnim radnjama i s vladom u Republici Srpskoj. S druge strane, imamo štetni utjecaj koji se povezuje s dezinformacijama i podrivanjem povjerenja u institucije BiH te nastojanjem da se pomjere narativi ka autokratskom djelovanju”, navodi direktor BIRN BiH Denis Džidić.

Dodikovo oslanjanje na sankcionisane zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Posebno naglašava maligni utjecaj koji se odnosi na revizionizam i ratne zločine u BiH, pojašnjavajući to ruskim i proruskim akterima poput „noćnih vukova” koji propagiraju narative koji su isključivi i problematični u tranzicijskom društvu kao što je BiH.

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Yaroslav Simonov naveo je da se ruska propaganda pokušava širiti na prostor Balkana najavom pokretanja određenih medijskih kanala. Simonov je dodao da Rusija ne odustaje od genocida nad ukrajinskim narodom i potpunog uništenja Ukrajine kao nezavisne europske države.

„Prošle su dvije godine od agresije Rusije na Ukrajinu i ljudi u cijelom svijetu se okreću žrtvama napada u jednoj demokratskoj zemlji. Urajina se bori s tzv. najvećim zlom nakon Drugog svjetskog rata i trpi strašna razrušenja. Izgubili smo veliki dio privrednog potencijala i veliki broj gradova je u potpunosti srušen. Rusija ne želi odustati od genocida nad ukrajinskim narodom”, rekao je Simonov.

U radu konferencije učestvuju i ukrajinski novinari koji su doputovali u Sarajevo kako bi podijelili iskustva izvještavanja o ratu, razgovarali o tome kako se boriti s prijetnjom od ruskih dezinformacija.

Ukrajinska stručnjakinja za dezinformacije Maria Avdeeva nije bila iznenađena kada je predsjednik zemlje Volodimir Zelenski upozorio na moguće nemire na Balkanu koje bi izazvala Rusija. Kako navodi BIRN, Ruska Federacija posmatra dijelove svijeta u kojima može imati utjecaj i u kojima ga može pretvoriti u nešto veće – jednako kao što je ranije posmatrala Ukrajinu. Balkan je, u tom kontekstu važan, jer nije daleko.

I Beogradski centar za bezbednosnu politiku se već nekoliko godina bavi istraživanjem utjecaja trećih sila na prostor zemalja Balkana, uključujući Rusiju, Kinu, Tursku ili Mađarsku.

Marko Drajić iz BCBP-a za Glas Amerike kaže da godinu dana sprovode program u kojem pružaju utočište istraživačima koji su bili primorani pobjeći iz Rusije, Ukrajine ili Bjelorusije.

„U Centru rade na projektima i pospješuju znanje naših istraživača i javnost o stvarnim odnosima između njihovih i zemalja Balkana. Posljednjih nekoliko mjeseci su se promjenili odnosi vlasti prema istraživačima koji su došli iz Rusije i koji se bave antiratnim aktivizmom. To je posljedica jačih odnosa između naših i ruskih službi bezbjednosti. Interese Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu možemo definisati na sljedeći način: Dok mi radimo što je u njihovom interesu, Rusija je zadovoljna. Sve dok na Balkanu postoje akteri koji se ponašaju kao destabilizirajući faktor u regionu, režim u Kremlju je zadovoljan”, smatra Drajić.

Utjecaj geopolitičkih sila, posebno onaj maligni, problem je na globalnom nivou. Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini, situacija je još lošija. Jasni su interesi geopolitičkih sila koje se ne libe pokušati ostvariti svoje ciljeve apliciranjem meke moći. Na taj način zemlje Zapadnog Balkana postaju laka meta za širenje dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacijom činjenicama.

Dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo navodi tri domena na kojima se bazira ruska propaganda u Bosni i Hercegovini.

„Najprisutniji domen je iskorištavanje historijsko-kulturnih veza i usmjeravanje na emotivnu geopolitiku, jer Rusija ovdje ima političke strukture koje volontiraju za nju - entitet Republika Srpska. Rusija preko tih veza djelimično koristi politički i ekonomski utjecaj - energetska sigurnost. Rusija tako ima jednu vrstu monopola, posebno ako je riječ o gasu. Posljednji dio se odnosi na vojni utjecaj kroz prodaju i trgovinu oružja sa Srbijom. Na temelju naučenih lekcija, Rusija zna kako konflikte na ovom prostoru iskoristiti za podizanje tenzija prema političkom zapadu te tako regiju održati nestabilnom”, zaključuje Turčalo.

Dodik iz Rusije širi propagandu Kremlja i opravdava invaziju na Ukrajinu

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi posjetu Rusiji i za širenje propagande Kremlja o invaziji na Ukrajinu govoreći kako Rusija štiti svoje interese i svoj narod.

Dodik, koji ove sedmice boravi Rusiji, u razgovoru za Russia Today je rekao kako je sretan što se još jednom susreo sa Putinom i da mu je poželio da ostvari sve pobjede, a koje su ujedno i pobjede Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

„Mi vjerujemo da je Rusija na pravoj strani slobode naroda, ljudi i država. Predsjednik Putin u tom smislu ostvaruje važnu misiju ovog vremena”, rekao je Dodik za Russia Today u gradu Kazan.

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Putin je to nazvao „specijalnom vojnom operacijom” sa ciljem „denacifikacije” i „demilitarizacije” susjedne zemlje.

Zvaničnici Kremlja, kao i Dodik, rat u Ukrajini nazivaju „specijalnom vojnom operacijom”.

O ruskoj ratnoj propagandi i štetnom ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini danas se govorilo u Sarajevu povodom druge godišnjice rata u Ukrajini.

„U tom kontekstu, najčešći narativ Ruske Federacije je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu”, kaže Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. „Tako se pokušava prebaciti odgovornost na EU i NATO te se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH.”

Otpravnik poslova ukrajinske ambasade u Bosni i Hercegovini Yaroslav Simonov je tokom konferencije rekao: „Ruska propaganda, kako mi vidimo, želi se širiti i na ove prostore.”

Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno najmanje 10.000 civila, dok je oko 6,5 miliona Ukrajinaca utočište potražilo širom svijeta, a oko 3,7 miliona ljudi je prisilno raseljeno unutar zemlje.

Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča sa pozicije predsjednika Ukrajine 2014. godine, Rusija kreće u nezakonito pripajanje poluostrva Krim.

„Janukovič je bio ta marioneta, figura Moskve, koja se nadala da će ga iskoristiti kao osobu da zadrži Ukrajinu na ruskoj uzici”, rekla je ranije za AP Kateryna Zarembo, analitičarka u kijevskom think tanku, New Europe Center. „Kada je pobjegao, Kremlju je postalo jasno da gube Ukrajinu.”

Osam godina kasnije, Rusija pokreće rat koji ulazi u treću godinu.

Dodik se želi predstaviti kao najlojalniji Putinov igrač na Zapadnom Balkanu, kažu stručnjaci

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Dodikova ovosedmična turneja po Bjelorusiji i Rusiji uključivala je susrete sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i Vladimirom Putinom i nastojanja da dokaže kako Republika Srpska nije međunarodno izolirana.

Putinu se pohvalio da Republika Srpska ne želi da Bosna i Hercegovina postane NATO članica i da odbija prihvatiti sankcije koje Zapad uvodi Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije nisu učinkovite zbog blokada političara iz Republike Srpske.

Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO što je, po ocjeni mnogih analitičara, i cilj Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.

Dodik je iskoristio sastanak da se požali se predsjedniku Rusije kako je rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.

Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini. Zbog ruskog rata u Ukrajini, pod sankcijama se nalazi Bjelorusija njen lider Lukašenko, Putinov saveznik.

Glas Amerike je zatražio komentar od State Departmenta o Dodikovom odlasku u Rusiju. U odgovoru, glasnogovornik State Departmenta navodi kako je Dodikova posjeta je najnoviji primjer koji pokazuje kako je on izoliran od euroatlantske zajednice.

U odgovoru se kaže kako Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u euroatlantskoj zajednici.

Komentarišući ovosedmično Dodikovo putovanje, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže za Glas Amerike da ono pokazuje gdje leži Dodikovo političko i strateško opredjeljenje.

„(…) i pošalje poruka da Vladimir Putin ima izuzetno lojalnog, možda najlojalnijeg, da tako kažemo, političkog aktera u regiji Zapadnog Balkana”, kaže Turčalo.

Dodikovo isticanje savezništva sa Orbanom

Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.
Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.

Kroz posjete, Dodik je isticao izuzetno dobre odnose koje ima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

O njemo je vrlo pohvalno govorio u razgovoru i za Russia Today: „Orban je jedan od najjačih savremenih lidera u Evropi, on ima politiku za razliku od drugih zapadnjaka koji prate tuđu politiku.”

Orban stoji iza Dodika po pitanju uvođenja sankcija Evropske unije. Kako bi Evropska unija sankcionisala Dodika potrebna je saglasnost svih članica, a Mađarska je protiv.

Mađarska se nije udaljila od Moskve nakon invazije na Ukrajinu. I dalje kupuje rusku naftu i gas, te kritikuje evropsku pomoć Kijevu.

Analitičar Peter Kreko u razgovoru sa novinarom Glasa Amerike Henryjem Ridgwellom kaže kako je Orban učinio Mađarsku odmetnikom Evrope. Pojašnjava kako se Orbanove veze sa Rusijom i Kinom zasnivaju na geopolitičkoj situaciji.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. A također se sve više radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini”, kaže mađarski analitičar Kreko.

Kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu, Dodika čeka ispunjene uslova koje Evropska unija traži kako bi otvorila pristupne pregovore.

Rok je kratak - Evropsko vijeće je najavilo kako će o tome raspravljati u martu. Američka ambasada u Sarajevu jasno rekla kako će u slučaju potencijalnog neuspjeha krivac biti Dodik, koji se iz Rusije hvali četvrtim po redu susretu sa Putinom od pokretanja invazije na Ukrajinu.

Ovom izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.

Zašto Mađarska jača veze sa Rusijom i Kinom

Mađarski premijer Viktor Orban
Mađarski premijer Viktor Orban

Dok su mnoge zapadne zemlje prekinule ekonomske veze sa Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu u punom obimu, Mađarska nastavlja da kupuje milijarde dolara ruske nafte i gasa. Također je nastojala ojačati veze s Pekingom, odbijajući napore Zapada da smanji ovisnost o Kini.

Analitičari kažu da mađarski lider nastoji da iskoristi globalne tenzije.

Naftovod Druzhba ili Prijateljstvo dovodi rusku naftu u ovu rafineriju na periferiji Budimpešte.

Evropska unija zabranila je uvoz ruske nafte nakon invazije na Ukrajinu. Međutim, Mađarska je tražila izuzeće, tvrdeći da ne može diverzificirati snabdijevanje – i sada je najveći potrošač energije Moskve u EU, kupivši samo u januaru 343 miliona dolara. Rusija također gradi novu nuklearnu elektranu u Mađarskoj.

Kijev kaže da Rusija svoj prihod od energije troši na oružje za ubijanje Ukrajinaca. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban odbacuje pozive na prekid ekonomskih veza s Moskvom.

U svom televizijskom godišnjem obraćanju prošle sedmice, Orban je tvrdio da je „Strategija Brisela za Ukrajinu spektakularno propala”.

„Ne samo na ratištu, gdje je situacija katastrofalna, već i u međunarodnoj politici. Uzalud smo govorili da je ovaj rat bratski rat dva slovenska naroda, a ne naš”, rekao je on.

Orban je kritizirao sankcije EU Rusiji, blokirao evropsku pomoć Ukrajini i odgodio ratifikaciju pristupanja Švedske NATO-u. On je Mađarsku učinio odmetnikom Evrope, kaže analitičar Peter Kreko.

„Niko nije otišao tako daleko u rušenju demokratskih institucija, okretanju protiv zapadnog sistema institucija i njegovanju odnosa sa Rusijom i Kinom”, kaže Kreko.

Kina finansira 3,8 milijardi dolara vrijednu brzu prugu od Budimpešte do glavnog grada Srbije Beograda – vodeći projekat njene Inicijative Pojas i put. Mađarska je bila među najvećim svjetskim primateljima kineskih investicija u okviru programa 2022. godine.

Mikloš Ligeti iz mađarske antikorupcijske organizacije Transparency International kaže: „Postoje samovoljno osmišljeni i brzo usvojeni propisi od strane parlamenta koji sprečavaju bilo kakav uvid ili nadzor u i nad ruskom investicijom u nuklearnu elektranu ili kineskom ulaganjem u željezničku prugu koja se gradi od Beograda do Budimpešte. To su velike investicije. U mađarskom kontekstu ovo su investicije bez presedana.”

Mađarska vlada odbacuje tvrdnje o korupciji – i kaže da se detalji ulaganja drže u tajnosti kako bi se osigurali kineski zajmovi.

Topli odnosi Mađarske sa Moskvom i Pekingom zasnovani su na geopolitičkoj situaciji, kaže Kreko.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. I sve više se radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini.”

To je oštar preokret u odnosu na izlazak Mađarske iz komunističke vladavine i pristupanje EU.

Izvori Reutersa: Izrael će učestvovati u pregovorima o prekidu vatre narednog vikenda

Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.
Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.

Izrael će predstojećeg vikenda učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, Katarom i Egiptom, u francuskoj prijestolnici Parizu, o mogućem sporazumu o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, izvijestila je agencija Reuters.

Tu informaciju Reuters je objavio pozivajući se na neimenovani izvor i izvještaje izraelskih medija.

Prema izvoru agencije u pregovorima bi trebalo da učestvuju direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) William Burns, katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman Al Thani i šef egipatske obavještajne službe Abbas Kamel.

Izraelska televizija Kanal 12 izvijestila je da je Izrael odobrio odlazak pregovaračkog tima, predvođenog šefom obavještajne službe Mossad Davidom Barneom.

Potencijalni sporazum obuhvatao bi oslobađanje više od stotinu talaca kidnapovanih u Izraelu oktobra 2023, koliko se vjeruje da se i dalje nalaze u rukama Hamasa - organizacije koju su Sjedinjene Države označile terorističkom.

Prethodni razgovori doživjeli su neuspjeh prije dve sedmice, kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio prijedlog ekstremističke organizacije Hamas o primirju u trajanju od četiri i po mjeseca koje bi se okončalo povlačenjem izraelskih snaga.

Izrael je ranije saopštio da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre sa Hamasom, kako bi se oslobodilo oko 100 talaca koje i dalje drže ekstremisti.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je američkom specijalnom izaslaniku Breytu McGurku da će "vlada proširiti nadležnosti onih koji pregovaraju o taocima". Ranije je član ratnog kabineta Bennt Gantz kazao da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre. To je prvi signal od strane Izraela, otkako traju pregovori u kojima osim te zemlje učestvuju Katar, Egipat i SAD.

Gallant je istakao da je oslobađanje talaca ključ, i da će Izrael krenuti u kopnenu ofanzivu na jug Gaze, u Rafahu, ako ih Hamas ne pusti. Rok za pokretanje ofanzive je početak ramazana, 10. mart.

Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)
Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)

Hamas je oteo oko 240 talaca tokom napada na Izrael 7. oktobra, i tokom tog napada poginulo je 1.200 ljudi. Oko stotinu talaca je oslobođeno u novembru. Prema procjenama izraelske vojske, oko 30 ih je u međuvremenu umrlo, ili je ubijeno, a još 100 je u rukama Hamasa.

Iako čeka sa kopnenom invazijom, Izrael napada Rafah iz vazduha. U tom gradu se nalazi oko milion i po Palestinaca, koji su pobjegli od izraelskih napada sa sjevera Gaze.

Agencija UN za palestinske izbeglice je saopštila da su vazdušni napadi na Rafah pojačali strahove da će biti još više otežane humanitarne operacije u toj oblasti.

U izvještaju su korištene infromacije Reutersa, AFP-a i AP-a.

Holanđanin Mark Rutte favorit za mjesto generalnog sekretara NATO-a

Mark Rute (Foto: AP/Omar Havana)
Mark Rute (Foto: AP/Omar Havana)

Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka u četvrtak su podržale odlazećeg holandskog premijera Marka Ruttea da naslijedi Jensa Stoltenberga na mjestu sljedećeg generalnog sekretara NATO-a, što ga stavlja u jaku poziciju da dobije tu funkciju.

Stoltenbergov nasljednik, kada se povuče u oktobru, stupiće na dužnost u ključnom trenutku, sa zadatkom da održi podršku članica NATO-a za skupu odbranu Ukrajine od ruske invazije, istovremeno čuvajući se od bilo kakve eskalacije koja bi uvukla alijansu direktno u rat sa Moskvom.

„Predsednik Biden snažno podržava kandidaturu premijera Ruttea za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a”, rekao je jedan američki zvaničnik.

„Premijer Rutte duboko razume važnost alijanse, prirodni je lider i komunikator, i njegovo vodstvo bi dobro poslužilo alijansi u ovom kritičnom trenutku.”

U zavisnosti od ishoda predsjedničkih izbora u SAD u novembru, sljedeći šef NATO-a će možda morati da se suoči sa drugim mandatom Donalda Trumpa, koji je ranije ovog mjeseca izazvao žestoke kritike zapadnih zvaničnika zbog dovođenja u pitanje njegove posvećenosti odbrani saveznika u NATO-u ako bude ponovo izabran.

Osnovan 1949. godine da bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata, NATO je politički i vojni savez zemalja Sjeverne Amerike i Evrope.

U članu 5. osnivačkog ugovora sadržano je načelo kolektivne odbrane - ideja da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Holandski lider sa najdužim stažom, 57-godišnji Rutte, imao je dobre odnose sa raznim britanskim, evropskim i američkim liderima - uključujući Trumpa - tokom svog mandata.

Rutte je tokom vikenda pozvao evropske lidere da „prestanu da kukaju i prigovaraju” o Trumpu i da se umjesto toga usredsrede na ono što bi mogli da urade da ojačaju odbranu i pomognu Ukrajini.

Podržavajući Ruttea, britanski Foreign Office je rekao da je on veoma poštovana ličnost širom NATO-a sa ozbiljnim odbrambenim i bezbjednosnim akreditivima, i neko ko će osigurati da ostane jak i spreman za svaku potrebu da se brani.

Visoki francuski zvaničnik rekao je da je Pariz također podržao Ruttea, dodajući da je predsjednik Emmanuel Macron bio rani pristalica imenovanja Holanđanina u tu ulogu, nakon što ga je prošle godine izjasnio o toj funkciji.

Njemački kancelar Olaf Scholz također podržava Ruttea, rekao je portparol Vlade.

Javna podrška Washingtona, preovlađujućeg u alijansi, i tri velike evropske nacije stavljaju Rutea u ulogu favorita.

Trojica diplomata su izjavile da ga do sada podržava oko 20 članica NATO-a. Ali drugi visoki diplomata je upozorio da dogovor još nije postignut i da bi mogao da se pojavi drugi kandidat.

Lideri NATO-a se imenuju konsenzusom, što znači da svih 31 članica mora biti u sastavu da bi se donijela konačna odluka.

Poljska - rastuća vojna sila u Evropi - još nema stav, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova.

Diplomate vide Mađarsku i Tursku kao moguće protivnike, ali nije bilo trenutnog komentara o njihovim stavovima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG