Izdvojeno
Predmet “Respiratori”: Tužilaštvo BiH traži mjere zabrane za novoosumnjičenog Aleksandra Zolaka

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) će se u naredna 24 sata očitovati o zahtjevu Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BIH) da se Aleksandru Zolaku, direktoru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odrede mjere zabrane komuniciranja s drugim osumnjičenima u predmetu “Fadil Novalić i drugi", te zaposlenicima Agencije u trajanju od 30 dana.
Aleksandar Zolak je 26. juna ispitan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju Tužilaštvo BiH provodi u vezi s nabavkom stotinu respiratora iz Kine.
Svoj zahtjev Tužilaštvo BiH temelji na saslušanju Zolaka i na osnovu dokumentacije prikupljene tokom pretresa prostorija Agencije 23. juna u Banjoj Luci.
Iz Tužilaštva tvrde kako postoji osnov sumnje da je Aleksandar Zolak iskoristio, a potom prekoračio ovlaštenja direktora Agencije, te donio rješenje o upisu preduzeća za preradu voća „FH Srebrena malina“ u registar veleprometnika medicinskim sredstvima.
Državno Tužilaštvo ispituje zakonitost izdavanja rješenja i upisa u registar „FH Srebrena malina“, kao ovlaštene firme za uvoz medicinske opreme.
Poljoprivredno gazdinstvo „Srebrena malina“, čiji je vlasnik jedan od osumnjičenih Fikret Hodžić, nabavila je stotinu respiratora, a po nalogu Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji su plaćeni 10,5 miliona maraka (5,2 miliona eura) iz budžeta Federacije BiH (FBiH).
Iz Tužilaštva tvrde da sporno preduzeće nije imalo neophodne uslove, niti je u sudskom registru njegova djelatnost bila nabavka i prodaja medicinske opreme.
Također, „Srebrena malina“, smatraju u državnom Tužilaštvu, nije imala neophodan kadar, niti skladište u kojem bi smjestila nabavljenu robu.
„Ne ispunjavamo uslove, ali preuzimamo odgovornost da ćemo te uslove ispuniti“, je rečenica tužitelja Mirze Hukeljića kojom je, tokom ročišta, opisao zahtjev „Srebrene maline“ prema Agenciji za lijekove BiH.
Iz Tužilaštva navode kako je „Srebrena malina“ dobila dozvolu na osnovu skraćenog inspekcijskog nadzora. Tvrde kako inspektori Agencije, iako su to bili dužni, nisu otišli i provjerili skladište, već su tražili fotografije prostorija.
Nesporno je da je „Srebrena malina“, iako je znala da ne ispunjava uslove, posredstvom premijera FBiH Fadila Novalića, preko čijeg kabineta je išla komunikacija, kako tvrdi tužitelj Hukeljić, insistirala da hitno dobije dozvolu, a potom je i upisana u registar.
Advokatica osumnjičenog Aleksandra Zolaka Senka Nožica rekla je tokom ročišta kako ne postoji osnov sumnje da je njen branjenik počinio bilo koje krivično djelo, niti da ima dokaza da je svjesno postupio mimo zakona.
„Nema dokaza da je Novalić tražio od Zolaka da postupi nezakonito. Hitnost ne znači nezakonitost“, rekla je Nožica tokom ročišta, referirajući se na to da je nabavka respiratora bila hitna, a da su u BiH na snazi bile restriktivne mjere zbog pandemije virusa korona.
Tužilaštvo BiH od početka maja vodi istragu o nabavci respiratora.
Tokom istrage Tužilaštva BiH, sudski vještak utvrdio je da nabavljeni respiratori nisu upotrebljivi za liječenje na intenzivnom odjelu oboljelih od COVID-19.
Sud Bosne i Hercegovine je 31. maja odbio prijedlog Tužilaštva BiH da prvoosumnjičenom Fadilu Novaliću, inače premijeru Federacije BiH, Fahrudinu Solaku, suspendovanom direktoru Federalne uprave civilne zaštite i Fikretu Hodžiću, vlasniku gazdinstva Srebrena malina odredi jednomjesečni pritvor.
Državno tužilaštvo zatražilo je mjere jednomjesečnog pritvora zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu utjecajem, pranje novca i krivotvorenje ili uništenje poslovnih dokumenata i trgovinskih knjiga.
Svi su pušteni da se brane sa slobode uz mjere zabrane koje se odnose na „zabranu sastajanja sa svjedocima i zabranu međusobnog sastajanja osumnjičenih“.
Prethodno je na ročištu za određenje pritvora Tužiteljstvo BiH navelo da je istragom utvrđena osnova sumnje kako je premijer FBiH Fadil Novalić, imao ulogu da stvori uvjete, kako bi Federalna uprava Civilne zaštite (FUCZ) uplatila novac iz budžeta na račune firme "FH Srebrena malina".
"Radi se o neposrednoj pogodbi. Krivična djela su realizirana tako što su lažno predstavljene činjenice o nabavki. Posredovala su lica iz Kine i Crne Gore. Lažno su prikazane cijene kupljene robe", kazao je tužitelj u predmetu Mirza Hukeljić.
Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila, a preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu 27. maja. Premijer Novalić, te direktor FUCZ Fahrudin Solak i vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić privedeni su u SIPA-u na saslušanje 28. maja, nakon čega su zadržani u Tužilaštvu do odluke Suda BiH da odbije zahtjev Tužilaštva o pritvoru, 31. maja.
Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila, a preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu 27. maja. Premijer Novalić, te direktor FUCZ Fahrudin Solak i vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić privedeni su u SIPA-u na saslušanje 28. maja, nakon čega su zadržani u Tužilaštvu do odluke Suda BiH da odbije zahtjev Tužilaštva o pritvoru, 31. maja.
See all News Updates of the Day
Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.
Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.
"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.
Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.
Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.
Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.
"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.
Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.
"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.
Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.
Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.
Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.
Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.
Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.
Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.
U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.
Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.
"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."
Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.
Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.
Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.
"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.
Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.