Linkovi

Top priča BiH

Predmet “Respiratori”: Tužilaštvo BiH traži mjere zabrane za novoosumnjičenog Aleksandra Zolaka

Aleksandar Zolak ulazi u Sud BiH, 29. juni 2020. (Izvor: BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) će se u naredna 24 sata očitovati o zahtjevu Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BIH) da se Aleksandru Zolaku, direktoru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odrede mjere zabrane komuniciranja s drugim osumnjičenima u predmetu “Fadil Novalić i drugi", te zaposlenicima Agencije u trajanju od 30 dana.

Aleksandar Zolak je 26. juna ispitan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju Tužilaštvo BiH provodi u vezi s nabavkom stotinu respiratora iz Kine.

Svoj zahtjev Tužilaštvo BiH temelji na saslušanju Zolaka i na osnovu dokumentacije prikupljene tokom pretresa prostorija Agencije 23. juna u Banjoj Luci.

Iz Tužilaštva tvrde kako postoji osnov sumnje da je Aleksandar Zolak iskoristio, a potom prekoračio ovlaštenja direktora Agencije, te donio rješenje o upisu preduzeća za preradu voća „FH Srebrena malina“ u registar veleprometnika medicinskim sredstvima.

Državno Tužilaštvo ispituje zakonitost izdavanja rješenja i upisa u registar „FH Srebrena malina“, kao ovlaštene firme za uvoz medicinske opreme.

Poljoprivredno gazdinstvo „Srebrena malina“, čiji je vlasnik jedan od osumnjičenih Fikret Hodžić, nabavila je stotinu respiratora, a po nalogu Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji su plaćeni 10,5 miliona maraka (5,2 miliona eura) iz budžeta Federacije BiH (FBiH).

Iz Tužilaštva tvrde da sporno preduzeće nije imalo neophodne uslove, niti je u sudskom registru njegova djelatnost bila nabavka i prodaja medicinske opreme.

Također, „Srebrena malina“, smatraju u državnom Tužilaštvu, nije imala neophodan kadar, niti skladište u kojem bi smjestila nabavljenu robu.

„Ne ispunjavamo uslove, ali preuzimamo odgovornost da ćemo te uslove ispuniti“, je rečenica tužitelja Mirze Hukeljića kojom je, tokom ročišta, opisao zahtjev „Srebrene maline“ prema Agenciji za lijekove BiH.

Iz Tužilaštva navode kako je „Srebrena malina“ dobila dozvolu na osnovu skraćenog inspekcijskog nadzora. Tvrde kako inspektori Agencije, iako su to bili dužni, nisu otišli i provjerili skladište, već su tražili fotografije prostorija.
Nesporno je da je „Srebrena malina“, iako je znala da ne ispunjava uslove, posredstvom premijera FBiH Fadila Novalića, preko čijeg kabineta je išla komunikacija, kako tvrdi tužitelj Hukeljić, insistirala da hitno dobije dozvolu, a potom je i upisana u registar.

Advokatica osumnjičenog Aleksandra Zolaka Senka Nožica rekla je tokom ročišta kako ne postoji osnov sumnje da je njen branjenik počinio bilo koje krivično djelo, niti da ima dokaza da je svjesno postupio mimo zakona.

„Nema dokaza da je Novalić tražio od Zolaka da postupi nezakonito. Hitnost ne znači nezakonitost“, rekla je Nožica tokom ročišta, referirajući se na to da je nabavka respiratora bila hitna, a da su u BiH na snazi bile restriktivne mjere zbog pandemije virusa korona.

Tužilaštvo BiH od početka maja vodi istragu o nabavci respiratora.

Tokom istrage Tužilaštva BiH, sudski vještak utvrdio je da nabavljeni respiratori nisu upotrebljivi za liječenje na intenzivnom odjelu oboljelih od COVID-19.

Sud Bosne i Hercegovine je 31. maja odbio prijedlog Tužilaštva BiH da prvoosumnjičenom Fadilu Novaliću, inače premijeru Federacije BiH, Fahrudinu Solaku, suspendovanom direktoru Federalne uprave civilne zaštite i Fikretu Hodžiću, vlasniku gazdinstva Srebrena malina odredi jednomjesečni pritvor.

Državno tužilaštvo zatražilo je mjere jednomjesečnog pritvora zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu utjecajem, pranje novca i krivotvorenje ili uništenje poslovnih dokumenata i trgovinskih knjiga.
Svi su pušteni da se brane sa slobode uz mjere zabrane koje se odnose na „zabranu sastajanja sa svjedocima i zabranu međusobnog sastajanja osumnjičenih“.

Prethodno je na ročištu za određenje pritvora Tužiteljstvo BiH navelo da je istragom utvrđena osnova sumnje kako je premijer FBiH Fadil Novalić, imao ulogu da stvori uvjete, kako bi Federalna uprava Civilne zaštite (FUCZ) uplatila novac iz budžeta na račune firme "FH Srebrena malina".

"Radi se o neposrednoj pogodbi. Krivična djela su realizirana tako što su lažno predstavljene činjenice o nabavki. Posredovala su lica iz Kine i Crne Gore. Lažno su prikazane cijene kupljene robe", kazao je tužitelj u predmetu Mirza Hukeljić.

Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila, a preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu 27. maja. Premijer Novalić, te direktor FUCZ Fahrudin Solak i vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić privedeni su u SIPA-u na saslušanje 28. maja, nakon čega su zadržani u Tužilaštvu do odluke Suda BiH da odbije zahtjev Tužilaštva o pritvoru, 31. maja.

Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila, a preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu 27. maja. Premijer Novalić, te direktor FUCZ Fahrudin Solak i vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić privedeni su u SIPA-u na saslušanje 28. maja, nakon čega su zadržani u Tužilaštvu do odluke Suda BiH da odbije zahtjev Tužilaštva o pritvoru, 31. maja.

See all News Updates of the Day

COVID-19 u BiH: Više od 170 novooboljelih, dvije osobe preminule

A 3D-printed coronavirus model is seen in front of the words coronavirus disease (Covid-19) on display in this illustration taken March 25, 2020. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration

Nastavljajući da se širi Bosnom i Hercegovinom, novi slučajevi COVID-19 potvrđeni su kod 173 osoba. Preminule su dvije osobe koje su zaražene coronavirusom.

U protekla 24 sata u FBiH bilježi se novih 94 pozitivnih na coronavirus.

Otkriveni su u devet kantona: Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Srednjobosanski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski, Kantono 10 i Kanton Sarajevo.

Testirana su 1.383 uzorka u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U Republici Srpskoj, 79 osoba bilo je pozitivno coronavirus test u posljednja 24 sata. Testirano je 468 uzoraka. Najviše zaraženih dolazi iz Bijeljine (21), slijede Banja Luka (12) i Zvornik (9).

Preminuo je muškarac iz Tuzle, rođen 1943. godine i žena srednje životne dobi iz Zvornika.

Coronavirus mijenja ovogodišnji Marš mira Sarajevo-Nezuk

Marš mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Sedam od ukupno 13 porodica žrtava srebreničkog genocida dalo je saglasnost za ukop 11. jula u Memorijalnom centru Potočari, kada se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“. Pandemija će ove godine doprinijeti prisustvo znatno manjeg broja ljudi u Srebrenici, izmijenjenu organizaciju, ali i smanjen broj učesnika devetog Marša mira „Sarajevo-Nezuk“.

Desetak učesnika Marša mira krenuli su jutros iz Sarajeva ka Nezuku gdje će se pridružiti ostalim učesnicima. Zbog koronavirusa ove godine će biti samo 100 učesnika.

Šesnaestogodišnji Elmedin Zulić iz Bihaća najmlađi je učesnik i četvrti put pješači Marš mira.

Marš mira Sarajevo-Nezuk
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

„Prvo je moj otac učestvovao na Maršu mira, a onda sam i ja imao želju. U početku mi je bilo teško, ali sada je dosta lakše. Najviše me je velika želja dovela ovdje. Srebrenica se ne smije zaboraviti. Moji vršnjaci i mlađi trebaju svake godine posjećivati Srebrenicu i nikada ne zaboraviti genocid. Ove godine zbog pandemije idemo samo do Nezuka da ispratimo preživjele i vraćamo se u Tuzlu na Kapiju“, kazao je Elmedin.

Najstariji među učesnicima Marša mira je 72-godišnji Slobodan Kisin iz Sarajeva koji također četvrti put, kako kaže, ide da obilježi stradanje i da ono dobije svoje ime.

„Dok god istina nije izašla na vidjelo, od pomirenja nema ništa. Mlađe bih pozvao da se naredne godine pridruže Maršu mira. Ranijih godina nas je bilo čak stotinu, sada samo desetak. Nažalost, idemo samo do Nezuka gdje ćemo ispratiti preživjele“, ispričao je Kisin.

Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.
Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Učesnici Marša mira pješačit će više od 150 kilometara sjećajući se na taj način više od osam hiljada Srebreničana koji su 1995. godine pokušali stići na sigurni teritorij Tuzle.

Jedan od organizatora Muhamed Papić rekao je da će se učesnici, ukoliko se stvore uvjeti, pridružiti koloni Marša mira "Nezuk - Potočari".

„Najvažnije je ne prekidati tradiciju. Cilj je jasan - da se nikad nikom ne ponovi i ne desi ono što se desilo narodu Podrinja, ali i Bosne i Hercegovine. Želimo da se stvari nazovu pravim imenom, a to je sistemski i planski genocid. Želimo da kažemo šta čovjek čovjeku ne smije uraditi“, istaknuo je Papić.

Deveti Marš mira "Sarajevo - Nezuk" organizira Udruženje građana "Svjedoci svog vremena vremena“. Planirano je da učesnici prvu noć borave na Ovčijoj ravni na Ozrenu, a da potom pješače do Planinarskog doma Ponijerka Olovo. Petog dana pohoda je planiran dolazak u Nezuk, dok će 8. jula učesnici ispratiti kolonu preživjelih Marša mira "Nezuk – Potočari“.

Iz Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, ranije je saopćeno kako će sve aktivnosti i sadržaji, posebno Marš mira, Biciklistički maraton Bihać - Srebrenica, Ultramaraton Bihać - Srebrenica, Motomaraton i Ultramaraton Vukovar - Srebrenica, biti organizirani u skladu s epidemiološkim mjerama i uputama koje u tom trenutku budu izdale nadležne institucije.

Iako će u vjerskom programu biti klanjana dženaza žrtvama genocida, ove godine neće biti organizirano prevoza autobusima.

Identifikaciju od članova porodica i dalje čekaju posmrtni ostaci još 97 žrtava srebreničkog genocida.

U dijaspori sve učestalija nastojanja mijenjanja narativa o ratnim zločinima

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013.

Uklanjanje dijela citata o zločinima počinjenim nad Bošnjacima iz tekstova jednog od nastavnih predmeta na Univerzitetu Victoria u Australiji, te ponavljanje lažne vijesti o uklanjanju materijala iz škole u Chicagu izazvalo je uznemirenje ali i kritike žrtava i stručnjaka iz polja tranzicijske pravde.

Stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navode da ovakvi lažni sadržaji i mediji koji ih prenose imaju važnu ulogu u procesu mijenjanja narativa i propagiranja nacionalističkih ideja.

Charles Cather, američki bloger i youtuber koji živi u Srbiji, tražio je nedavno od Univerziteta Victoria u Australiji uklanjanje dijela materijala iz predmeta o ljudskim pravima u kojem su opisani zločini počinjeni nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Materijal za koji se smatra da je sporan napisao je filozof Richard Rorty, a uključuje citat američkog pisca Davida Rieffa, koji je izvještavao iz BiH u periodu rata.

“Srbima muslimani više nisu ljudi (…) Muslimanske zarobljenike koji leže na zemlji u redovima, čekajući ispitivanje, srpski stražar prevezao je u malom dostavnom kombiju… Musliman iz Bosanskog Petrovca bio je prisiljen da otkine zubima spolni organ svom prijatelju muslimanu. Ako kažete da osoba nije čovjek, a on liči na vas, i da je jedini način da identifikujete ovog vraga tako što ćete mu skinuti hlače – muškarci se u islamu obrezuju, a Srbi ne – vjerovatno je kratak put, psihološki, do toga da mu odsječete spolni organ. Nikad nije postojala kampanja etničkog čišćenja u kojoj je seksualni sadizam nedostajao”, napisao je u svom izvještaju Rieff.

Rorty je napisao da poruka koja se može izvući na osnovu Rieffovih zapisa jeste da “srpski ubice i silovatelji ne misle da krše ljudska prava, jer to ne rade drugima, već muslimanima”.

Bloger Cather je na svome YouTube kanalu, u kojem često govori o Srbiji i gostoprimstvu njenog stanovništva, rekao da citat “degradira Srbe”.
Univerzitet Victoria je uklonio ovaj citat, što je izazvalo brojne reakcije.

Kampus Univerziteta Victoria. (Izvor: Victoria University)
Kampus Univerziteta Victoria. (Izvor: Victoria University)

Iz Univerziteta Victoria za BIRN BiH kažu da odluka o uklanjanju ovog konkretnog citata nije odraz njegove tačnosti ili valjanosti, već priznavanje da se trebaju pažljivo birati primjeri za teme koje su osjetljive, kao što su ljudska prava.

“Razmišljajući, utvrđeno je da je citat bio pretjerano eksplicitan, uključujući genitalno osakaćivanje žrtve, i da bi rasprava o ovom pitanju i povezanim kršenjima ljudskih prava mogla biti omogućena bez davanja detalja”, navode u odgovoru iz Univerziteta Victoria.

Naveli su i da je zabrinutost zbog upotrebe citata izrazilo više izvora, uključujući i studente, te da je njihova prva briga dobrobit studenata i to je bio razlog zašto je Univerzitet uklonio citat. Kažu da je njihov cilj obezbijediti siguran i inkluzivan prostor u učionici, gdje će svi studenti kontroverzne teme, poput ove, moći slobodno istražiti i razgovarati bez straha ili osude.

“Uprkos uklanjanju ovog specifičnog citata, nastavni plan i program ostaju isti i studenti se snažno ohrabruju da razgovaraju o svim kršenjima ljudskih prava. O kršenju ljudskih prava u bosanskohercegovačkom ratu i dalje će se govoriti na ovom kursu”, kažu iz Univerziteta Victoria i dodaju da se izvinjavaju “zbog moguće povrede koju su upotreba ili uklanjanje ovog citata prouzrokovali”.

Istraživač Hikmet Karčić ističe važnost činjenice da se duži niz godina na ovom univerzitetu predaje i izučava genocid u Bosni i Hercegovini te nema naznaka da će išta biti promijenjeno po tom pitanju.

On kaže da su pojedini srbijanski nacionalistički mediji iz dijaspore “spinovali ovu priču i prikazali je kao pobjedu ‘ispravljanja nepravde’ i subjektivnog učenja o ratu u bivšoj Jugoslaviji”.

“U posljednje vrijeme postoji tendencija pojedinih srpskih nacionalista u dijaspori da putem online pritiska i uznemiravanja stranih obrazovnih institucija nastoje promijeniti već utvrđene historijske fakte i progurati svoj narativ”, kaže Karčić.

Zabrinutost zbog mogućnosti revidiranja sudskih, naučnoistraživačkih i historijskih činjenica o zločinima u Bosni i Hercegovini usljed pritiska revizionističkih grupa dijeli direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) Emir Ramić, koji je nezadovoljan odlukom Univerziteta Victoria.

“Ako neki srpski ultranacionalisti smatraju navedene činjenice uvredljivim, šta mislite kako se osjećaju porodice masakriranih, poniženih, silovanih, mučenih, nevinih civila koji su ubijani u Bosni i Hercegovini?”, kaže Ramić.

Lažna vijest o školi u Chicagu

Chicago
Chicago

Online portal koji, po ocjeni Raskrinkavanje.ba, širi lažne vijesti, teorije zavjere i pristrasno izvještava, iznio je informaciju – koju su preuzeli drugi portali, te su tekst neki preveli i na engleski jezik – da je, na osnovu školskog rada učenice “Emerson” škole u Chicagu, 2017. godine promijenjen nastavni program čitavog školskog distrikta koji se odnosi na genocid u BiH.

Samir Beharić, pripravnik u Evropskom parlamentu, koji je nakon čitanja i uviđenih kontradiktornih navoda u tekstu odlučio da istraži priču i sve to objavi na svom Twitter profilu, za BIRN BiH kaže da se radi o lažnoj vijesti.

“Screenshot odgovora tadašnjeg direktora škole Jima Morrisona ne odgovara zaključcima koje je autor napisao u tekstu. Autor teksta na više mjesta spominje kako je škola koristila ‘propagandu’ koja Srbe navodno prikazuje u lošem svjetlu, te da je učenica svojom domaćom zadaćom istisnula lekcije o genocidu iz plana i programa ove škole”, kaže Beharić.

On je kontaktirao upravu škole.

“Istog dana sam dobio odgovor od Samanthe Alaimo, nove direktorice škole, koja je u svom odgovoru vrlo jasno podvukla da škola nije promijenila plan i program, te da radi po Zakonu o školstvu savezne države Illinois. Direktorica ove obrazovne institucije je naglasila kako je njena škola dužna da izučava teme genocida, uključujući i genocid u BiH. Alaimo je u istom e-mailu izrazila svoje žaljenje što je ova pogrešna interpretacija žalbe uznemirila porodice žrtava i izložila ih dodatnom stresu”, kaže Beharić.

On kaže da je posebno opasna pojava širenja lažnih vijesti s malih portala sa upitnim kredibilitetom, čije vijesti kasnije preuzmu mainstream mediji, među kojima su i javni TV i radio servisi.

“Posebno je indikativno što je vijest o događajima iz 2017. godine objavljena nepuna dva mjeseca prije 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Upravo iz tog razloga smatram da je i više nego bitno na vrijeme reagovati na objavu lažnih vijesti, te ih argumentovano demantovati prije nego prouzrokuju veću štetu. Ova vijest o događajima iz 2017. godine je već do sada nanijela i više nego dovoljno štete i boli porodicama žrtava genocida”, zaključuje Beharić.

Ivana Zanić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) u Beogradu kaže da se činjenice koje su utvrđene u mnogobrojnim presudama Haškog tribunala ostavljaju po strani, a nacionalističke struje kojima se daje prostor u javnosti predstavljaju događaje kroz prizmu “zaštite interesa srpskog naroda i očuvanja tradicije”.

“S obzirom da su takvi narativi promovisani u medijima s nacionalnom frekvencijom i u novinama s najvećim tiražima, ne čudi stav velike većine u Srbiji o događajima iz ratne prošlosti. Otvorenim podržavanjem vlasti i izbjegavanjem sankcionisanja ljudi, koji su nerijetko i osuđeni ratni zločinci, koji u javnom prostoru predstavljaju svoje ‘istine’, daje se vjetar u leđa svima koji u presudama Haškog tribunala i činjenicama utvrđenim u njima vide ‘zavjeru protiv Srba’”, kaže Zanić za BIRN BiH.

Ona objašnjava da ovi događaji ne doprinose pomirenju u regionu, procesuiranju odgovornih, te omogućavanju žrtvama da ostvare reparacije ili barem dobiju simbolično priznanje patnji kroz koje su prošle.

Holandija formirala komisiju za određivanje odštete porodicama ubijenih u Srebrenici

A woman stands near a grave of her family members in the memorial center Potocari before the judges verdict on former Bosnian Serb political leader Radovan Karadzic's appeal of his 40-year sentence for war crimes, near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina.

Nakon konačne presude Vrhovnog suda Holandije po kojoj je ova zemlja djelimično odgovorna za smrt 350 muškaraca u Srebrenici u julu 1995. godine, holandska Vlada je formirala ekspertsku komisiju koja će odrediti odštetu za preživjele članove porodica, prenosi državni holandski medij NOS.

Prema pisanju ovog medija, nakon što je Holandija priznala odgovornost, komisija će sada pripremiti prijedlog nagodbe. Preživjeli članovi porodica koji misle da imaju pravo na naknadu vjerovatno će moći ove godine podnijeti zahtjev, navodi NOS.

Kako će tačno izgledati taj proces bit će poznato vjerovatno najesen, piše ovaj medij.

Članovi komisije su ljudi “s dobrim iskustvom u oblasti prava, rješavanja sporova i / ili vanjske politike”, saopšteno je.

Presudom je Holandija djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon 13. jula 1995. godine predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS), a koji su kasnije ubijeni. Sud je odlučio da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto, što je manje od procenta iz ranijih presuda Okružnog suda i Apelacionog vijeća, gdje je ta mogućnost procijenjena na 30 posto.

Od večeri 12. jula Holandski bataljon je znao da srpske snage odvajaju muškarce i da postoji opasnost da oni budu zlostavljani i ubijeni. To znanje je postojalo i kada je Holandski bataljon nastavio evakuaciju izbjeglica iz sigurne zone izvan kruga vojne baze u jutro 13. jula i sudbina izbjeglica se nije mogla promijeniti da je Holandski bataljon prestao sarađivati sa srpskim snagama jer bi se evakuacija nastavila na druge načine, pisalo je u saopćenju Vrhovnog suda o presudi.

Sud je odlučio da je država Holandija pogrešno postupila u slučaju evakuacije 5.000 izbjeglica koje su se još uvijek nalazile u bazi tokom poslijepodneva 13. jula 1995. godine. Među njima je bilo 350 muškaraca, za koje snage srpske vojske nisu znale da se nalaze u bazi jer ih nisu vidjeli, stajalo je u odluci Suda.

“Ovaj propust ‘Dutchbata’ onemogućio je ovim muškarcima šansu da ostanu van ruku bosanskih Srba. To je bilo pogrešno jer je ‘Dutchbat’ znao da su muškarci u ozbiljnoj opasnosti da budu mučeni i ubijeni, i trebalo je poduzeti sve da se spriječi takva situacija”, bilo je navedeno u obrazloženju spomenute presude.

Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'

Kompleks slanih Panonskih jezera se nalazi u samom centru grada Tuzla

Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.

Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.

„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.

Dušan: Ne bojim se korone
Dušan: Ne bojim se korone

Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.

„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.

Midhat: Topao zrak virus 'ubija'
Midhat: Topao zrak virus 'ubija'

Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.

„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.

U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.

Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.

Nove naredbe Kriznog štaba

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.

Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.

Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.

Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.

No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.

Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.

„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.

Turisti na Panonici
Turisti na Panonici

Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.

Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.

Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.

Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.

Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.

„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.

Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera
Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera

Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:

„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“

Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?

Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.

„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.

U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.

U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG