Linkovi

Top priča BiH

Bivši tužilac Tužilaštva BiH: VSTV uzrok lošeg stanja u pravosuđu

Svjedočenje Markovića pred Istražnom komisijom Zastupničkom doma Parlamenta BiH. (Izvor: BIRN BiH)

Osnovni uzrok lošeg stanja u bosanskohercegovačkom pravosuđu je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV), ustvrdio je bivši tužitelj Miroslav Marković na saslušanju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Bivši tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koji je prije nekoliko dana otišao u mirovinu, primijetio je kako je “osnovna mana” VSTV-a i to “što su bez kontrole i protiv njihovih odluka nema pravnog lijeka i nema prava na žalbu”.

“Kad je u pitanju VSTV, ne postoji segment samoreguliranja, nema kontrole, nema provjere njihovih odluka. Ključna je provjerljivost odluka, dakle drugi stupanj, a to se lako može uraditi davanjem prava žalbe na odluke VSTV-a i da o tome odlučuje sud, recimo Sud Bosne i Hercegovine”, smatra Marković.

Primjedbe je imao i na sam izbor članova VSTV-a “kada se događa situacija da suci općinskog suda biraju suce vrhovnog suda”, te dodaje kako “bilo kakva promjena mora početi od VSTV-a, odnosno izmjene Zakona o VSTV-u”.

Prema njegovim riječima, problem je i to što neovisnost pravosuđa nije iskorištena na ispravan način, te nepostojanje Vrhovnog suda, čime je Bosna i Hercegovine jedina država u Europi koja nema tu pravosudnu instituciju.

Na pitanje zastupnice Alme Čolo je li pravosuđe pod političkim utjecajem i kako se to ostvaruje u praksi, Marković je odgovorio kako “politički utjecaj nije izravan, nego difuzan – kroz kroz nagrađivanje, predlaganje, kažnjavanje, na jedan poseban način gdje se od političara šalju određeni signali, a pravosudni djelatnici znaju prepoznati te signale”. Zastupnicu Čolo je zanimalo i jesu li na najviše pravosudne funkcije izabrani najbolji kadrovi.

“Ne biraju se najbolji kadrovi u VSTV. Ako u Tužiteljstvo BiH izaberete čovjeka koji nema dana tužiteljskog iskustva, ni u sudu, ni u advokaturi, šta očekujete od takvog tužitelja? Oni potom i dalje napreduju i događa se kapilarna nekompetencija. Kadrovska politika je ključ svega – ne biraju se kompetentni ljudi i iz toga proizilaze svi drugi problemi”, kazao je Marković.

Predsjednika Privremenog istražnog povjerenstva Damira Arnauta zanimalo je treba li, po Markovićevom mišljenju, VSTV razdvojiti u dva dijela – sudbeno i tužiteljstvo vijeće. Marković je stava da to ne treba raditi, nego su “bitni ljudi i njihov prethodni rad”. Stoga predlaže da na visoke dužnosti ne smije nitko bez najmanje 20 godina iskustva, ali i napominje kako “sve ovisi od moralne vertikale samog čovjeka i profesionalca”.

Primijetio je i kako je šteta pravosuđu nanesena još 2003. godine, kad je donesen Zakon o kaznenom postupku koji je “od tada doživio 20 izmjena, a jedna od njih bila je jedna trećina zakona od 500 članaka”.

“I ukidanje općinskih tužiteljstava je potpuna katastrofa – to nije propust, nego katastrofa, jer nakon 17 godina vidimo rezultate. Uvijek je organizacija tužiteljstava pratila organizaciju sudova. Zašto je i na osnovu kojih parametara odlučeno da se općinska tužiteljstva ukinu i sve prebaci na kantonalna tužiteljstva, to nitko ne zna, a to je dovelo do potpune zagušenosti kantonalnih tužitelja i njihove opterećenosti”, zaključio je Marković.

Po završetku njegovog svjedočenja, Arnaut je konstatirao kako je Privremeno istražno povjerenstvo pozvalo i glavnu tužiteljicu Tužiteljstva BiH Gordanu Tadić, ali se i požalio kako “nema odgovora ni bilo kakve komunikacije” s njom.

Na jednu od narednih sjednica namjerava pozvati i novinare, jer želi čuti kakvih problema imaju u radu, rekavši kako su mediji “možda i glavni alat za otkrivanje dijela korupcije”, te da izmjenama zakona i njima treba olakšati rad.

Privremeno istražno povjerenstvo usvojilo je i poslalo Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, svakome u skladu s nadležnostima, zahtjev za informacijom o ukupnom broju kaznenih prijava koje nisu rezultirale podizanjem optužnice ili zatvaranjem istrage dvije godine nakon podnošenja prijave, te ukupnog broja suđenja u cijeloj državi u kojima prvostupanjska presuda nije izrečena nakon dvije godine.

“Nedopustivo je da u demokratskom sistemu procesi predugo traju”, upozorio je Arnaut.

Još jednom je i potvrđeno da Privremeno istražno povjerenstvo o utvrđivanju stanja u bh. pravosuđu namjerava obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja godine, te dostaviti Državnom parlamentu izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do polovice 2021. godine.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle je godine u Privremeno istražno povjerenstvo za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH izabrao Damira Arnauta, Zlatana Begića, Branislava Borenovića, Almu Čolo, Zukana Heleza, Mirjanu Marinković-Lepić, Dragana Mektića i Miru Pekić.

Odmah potom reagirao je VSTV, osudivši formiranje istražnog povjerenstva jer to smatraju miješanjem u rad pravosuđa. Najavili su tada i kako neće sudjelovati u radu povjerenstva, jer bi to bio, kako je rekao predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija, “presedan koji bi uništio pravosuđe”.

See all News Updates of the Day

BiH: Zloupotreba javnih resursa za predizborne kampanje

BiH: Zloupotreba javnih resursa za predizborne kampanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Zastupnik u Parlamentu FBIH uhapšen zbog izborne prevare

Asim Kamber, zastupnik u Parlamentu FBiH jedan je od osumnjičenih, Foto: Parlament FBiH

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu Federacije BiH (FBIH) Asim Kamber, njegov saradnik Fazir Vukalić i sekretarica Opštinskog odbora SDA Sanski Most Mirela Husić, nakon ispitivanja u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u četvrtak ujutro, 17. septembra, predati su Tužilaštvu BiH, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

U srijedu, 16. septembra, policijski službenici SIPA-e su u Istočnom Sarajevu i Sanskom Mostu, uhapsili Asima Kambera, Fazira Vukalića i Mirelu Husić zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „izborna prevara“.

Tom prilikom, postupajući po naredbi Suda BiH, policijski službenici SIPA-e pretresli su četiri lokacije na području Sanskog Mosta i otkrili i privremeno oduzeli mobilne telefone, računare, kasete za diktafon, raznu dokumentaciju, USB stikove, kao i druge uređaje na kojima su pohranjeni određeni elektronski podaci.

Kako je navedeno iz Tužilaštva BiH, aktivnosti su usmjerene na otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela izborne prevare, počinjene tokom opštih izbora u BiH 2018. godine.

Iz Tužilaštva BiH ističu da su osumnjičeni u svojstvu članova izbornih tijela, nezakonito glasali koristeći podatke preminulih osoba, kao i koristeći glasove za osobe koje nisu izašle na izbore, s ciljem da pribave što veći broj glasova za određene kandidate sa područja Sanskog Mosta.

Šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec pozdravila je napore Tužilaštva BiH i Tužilaštva Brčko distrikta u procesuiranju slučajeva navodne izborne prevare, navodeći da je suzbijanje ovakvih prevara ključna komponenta u zaštiti integriteta i kredibiliteta izbora.

To je neophodno kako bi se vratilo povjerenje građana i kako bi se u potpunosti ispoštovala njihova volja da budu adekvatno zastupljeni, što je navedeno i u svim prethodnim izvještajima o praćenju izbora koje je izdao OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)”, naglasila je Kavalec.

Misija OSCE-a u BiH je pozvala nadležne vlasti, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK BiH) i tijela za provođenje zakona širom zemlje da budu proaktivni u rješavanju žalbi i istrazi sumnjivih izbornih djela, ali i rukovodstva političkih stranaka da provode politike djelovanja u cilju sprečavanja bilo kakvih izbornih prevara iz njihovih redova.

O pravdi u Banja Luci: Građani žive u strahu

O pravdi u Banja Luci: Građani žive u strahu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Sutkinja Korner: Potrebne radikalne promjene u Tužilaštvu BiH

Sud i Tužilaštvo BiH Izvor BIRN BiH

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke koje je u ranijem izvještaju iz 2016. godine dala sutkinja Joanna Korner za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno a čak 13 tek djelimično provedeno, navodi se u novom izvještaju objavljenom danas u Sarajevu.

Pišu: Nermina Kuloglija i Haris Rovčanin

Britanska sutkinja Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), je u izvještaju o napretku "Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH", kojeg je analizirala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), zaključila da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da glavna tužiteljica Gordana Tadić, koja je u vrijeme pravljenja ranijeg izvještaja rukovodila Odjelom za ratne zločine, nije unaprijedila rad Tužilaštva te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

U Tužilaštvu BiH još uvijek postoje isti problemi koji su postojali i u vrijeme pisanja prošlog izvještaja, navodi sutkinja Korner.

Za rješavanje nekih od tih problema bit će potreban radikalan pristup 
Joanna Korner

U izvještaju se navodi kako je proveden mali broj preporuka datih 2016. godine “a neke tek kada su obaviješteni da će se raditi novi izvještaj”.

Korner navodi kako je došlo do pada u broju podignutih optužnica od 2018. godine. U ranijem izvještaju tadašnji glavni tužilac Goran Salihović kritikovan je zbog fokusiranja na normu odnosno podizanje velikog broja optužnica kako bi se poboljšala statistika rada Tužilaštva na predmetima ratnih zločina. U intervjuima je njegova nasljednica Tadić često govorila kako se Tužilaštvo sada fokusira na velike i složene predmete i da oni zahtijevaju vrijeme kako bi se podigle optužnice ali sutkinja Korner u svom izvještaju navodi kako razlog za manji broj optužnica nije bio rezultat rada na složenijim predmetima.

Iako bi ovakvi brojevi možda bili prihvatljivi da su u pitanju bile optužnice i okončani sudski postupci u najsloženijim predmetima, odnosno oni koji uključuju komandnu odgovornost ili najteže zločine u skladu sa kriterijima predviđenim Državnom strategijom, to zapravo nije bio slučaj, jer su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”, navodi se u izvještaju.

Korner je kritikovala način na koji Tadić rukovodi Tužilaštvom navodeći kako “rukovodna struktura ne doprinosi postizanju maksimalne efikasnosti u radu Tužilaštva”.

Posebno je istakla da glavna tužiteljica još uvijek nije imenovala rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine, usprkos činjenici da na to ima pravo u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH i da je VSTV imenovao tri od četiri zamjenika glavnog tužioca.

Iz razgovora sa glavnom tužiteljicom, rukovodiocima odjela i tužiocima, očigledno je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, između ostalog, naprimjer vrši raspodjelu predmeta tužiocima i inicijalni pregled svih optužnica”, navodi se u izvještaju.

Takav način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina, smatra Korner uz objašnjenje da je način rukovođenja ranijeg i sadašnjeg glavnog tužioca sličan i da se “Tužilaštvom BiH upravlja uz preveliko poklanjanje pažnje sitnim detaljima, kao i insistiranje na traženju saglasnosti za svaku odluku, bez obzira na to da li se odluka odnosi na optužnice ili na svakodnevne administrativne aktivnosti”.

Sutkinja Korner navodi primjer u kome Tužilaštvo nije dostavilo udruženjima žrtava važne informacije za Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, a da su glavna tužiteljica i tužilac Izet Odobašić oboje dali isto objašnjenje nakon provjere. Zaključili su da je za odgovore bila zadužena stručna saradnica koja je otišla na porodiljski dopust prije nego što je uspjela završiti taj zadatak.

Ovo objašnjenje nije najbolje opravdanje, ako ni zbog čega drugog, zato što skreće pažnju na nedostatke u rukovodnim praksama”, navela je Korner.

Kao jedan od primjera da se ništa nije promijenilo navodi se zvanično radno vrijeme Tužilaštva koje završava u 16 sati što znači da “oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa”.

Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane Korner je istakla da se i dalje ne održavaju mjesečni sastanci rukovodilaca odsjeka sa tužiocima, da nije u potpunosti ispoštovana preporuka za vraćanje regionalnih timova za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nedovoljno nastojanja da se riješe izazovi provođenja paralelnih istraga, da plan istraga pripremaju istražitelji iako je zakonom predviđeno da to rade tužitelji, te kako raniji problem nedostatka mentorstva za mlađe tužioce i dalje nije riješen te da i dalje postoji nedostatak transparentnosti o radu na takozvanim A predmetima.

Sutkinja Korner u nekoliko navrata je navodila primjere u kojima je rukovodstvo Tužilaštva BiH davalo oprečne informacije. Jedan od navedenih primjera je kada je Tadić navela da su “provedene preporuke iz Izvještaja iz 2016. godine jer je VSTV odredio tri tužioca koji će mentorisati novoimenovane tužioce“, iako, kako je rekla Korner “evidentno da u Tužilaštvu BiH još nije učinjen nijedan pokušaj uvođenja pravilno strukturiranog mentorskog programa”.

Istaknuto je i da Tužilaštvo nastavlja da podiže optužnice protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine. U ranijem izvještaju iz 2016. godine Korner je navela kako se na ovaj način “nepotrebno troše resursi koji su mogli biti iskorišteni za istragu i procesuiranje počinilaca koji još uvijek nisu stigmatizirani kao ratni zločinci”.

Otpor koji iskazuju udruženja žrtava i neke političke stranke prema bilo kakvim izmjenama i dopunama Državne strategije čini se, barem što se tiče udruženja žrtava, da uglavnom počiva na nedostatku informacija koje pruža Tužilaštvo BiH o napretku ostvarenom u procesuiranju predmeta ratnih zločina i statusu onih koji još nisu riješeni.

Gordana Tadić, Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH
Gordana Tadić, Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH

Najveći dio preporuka nije proveden

Imenovanje "šefa za vođenje postupaka” koji bi pružio pomoć u radu zamjeniku Glavnog tužioca u oblasti svakodnevnog upravljanja Posebnim odjelom za ratne zločine također nije provedeno. Prema preporuci iz 2016. godine, ‘šefa za vođenje postupaka’ bilo je potrebno imenovati za period ne kraći od 12 mjeseci.

Izvještaj iz 2016. godine je tadašnji glavni tužilac, Goran Salihović, kome su preporuke bile namijenjene odbacio kao netačan.

Protiv Salihovića je pokrenut disciplinski postupak za ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja ili napredovanja u službi, nakon čega je i suspendovan sa ove funkcije.

Krivični postupak protiv Salihovića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja vodi se pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Kako je Korner navela u izvještaju, odlazak Salihovića sa pozicije glavnog tužioca doprinio je drugačijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Neki od kontinuiranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvom BiH, direktna su posljedica njegovog autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”, navedeno je.

U analizi provedenih preporuka iz Izvještaja od 2016. godine navodi se kako je djelimično provedena preporuka uvođenja manjih timova zaduženih za određenu regiju.

Nije se preduzeo nijedan korak u smjeru provođenja ove preporuke, čak ni nakon suspenzije prethodnog glavnog tužioca u septembru 2016. godine”, navedeno je u Izvještaju uz pojašnjenje kako je Gordana Tadić, glavna tužiteljica, tek trećeg januara ove godine donijela odluku u kojoj se određuju geografska područja koja pokriva svaki tim.

Kako se u Izvještaju navodi, osim toga, organizacijska struktura je ostala nepromijenjena, tužioci su raspoređeni u odsjeke, a ne u timove.

Kako je Korner navela u izvještaju iz 2016. godine, uvođenjem ovih timova bi se suzbila kultura rada u kojoj svaki tužilac radi na svom predmetu, u relativnoj izolaciji, a promovirala bi se uspostava dosljednog pristupa dokazima i pravnom tumačenju prilikom izrade optužnica koje se odnose na određeno područje u kojem je došlo do sukoba.

Prema preporuci iz Izvještaja o unapređenju procesuiranja ratnih zločina potrebno je da se u najskorije vrijeme „odsjeci“ kao jedinice ukinu i da se imenuje vođa svakog od šest timova.

Premda je Korner u prethodnom Izvještaju navela kako smatra da je potrebno da vođe timova održavaju redovne sedmične sastanke sa članovima tima, kako bi sa njima razgovarali o aktuelnim pitanjima, ali i da imaju redovne zajedničke sastanke na kojima bi razgovarali o međusobno povezanim pitanjima, a šef Posebnog odjela za ratne zločine trebao bi se sastajati sa vođama timova jednom mjesečno, kako bi dobio informacije o ostvarenom napretku, ni ova preporuka nije provedena.

Preporuka prema kojoj je potrebno izraditi pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužioci nije provedena. Djelimično je uveden sistem mentorstva novoimenovanih tužilaca tokom 2019./2020. godine i to donošenjem „Pravilnika o mentorstvu u Tužilaštvu BiH“ početkom ove godine.

Raspoređivanje tužilaca na rad u sastavu Posebnog odjela za ratne zločine kako bi bavili samo predmetima ratnih zločina, je djelimično provedena tokom 2019. godine.

U Izvještaju iz 2016. godine navedeno je kako je prije pokretanja nove istrage neophodno izvršiti provjeru podataka u relevantnoj bazi podataka kao i direktnu provjeru sa tužilaštvom u predmetnom području, kako bi se nedvojbeno utvrdilo da ne postoji paralelna istraga koju vodi to tužilaštvo, ta preporuka je sporadično provedena.

Kako Korner navodi, da bi se spriječilo provođenje paralelnih istraga i osiguralo spajanje optužnica protiv lica koja se terete za krivična djela u odnosu na iste događaje, potrebno je izvršiti detaljne provjere u relevantnim bazama podataka kako bi se izbjeglo dupliciranje istraga.

Iz istih razloga svaki tužilac koji zaprimi novi predmet mora upoznati vođu svog tima sa relevantim podacima.

Koncept timova zaduženih za određenu regiju djelimično je proveden u januaru 2020, dok se sastanci tih timova, te sastanci vođa timova nisu održavali, navedeno je u Izvještaju Korner.

Prema prvobitnom Izvještaju sutkinje Korner, bilo je potrebno izraditi analizu zločina vezanih za svako od područja, koja bi bila zasnovana ne samo na predmetima vođenim pred MKSJ-om i Sudom BiH, već i na predmetima vođenim pred drugim, nižim sudovima. Ova preporuka nije provedena, kao što nisu izrađene pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužioci.

Iako je prema preporukama sutkinje Korner bilo potrebno izvršiti reviziju kriterija kojima se definira složenost predmeta koji će biti procesuirani pred Sudom BiH, to je tek djelimično provedeno, što se odnosi na nacrt revidirane Državne strategije.

Glavna tužiteljica Državnog tužilaštva, Gordana Tadić, je krajem prošle godine u intervjuu za BIRN BIH kazala kako je podizanje optužnica sve teže, te kako je potrebno provođenje duge istrage, ali i da žrtve rata traže da Tužilaštvo BiH radi i manje složene predmete.

Oni prema strategiji se vode kao manje složeni predmeti, međutim ni jedno silovanje, ni jedno ubistvo ne može biti manje složen predmet i svi predmeti koji su kvlifikovani kao zločin protiv čovječnosti trebao bi da rješava Sud BiH po dosadašnjoj strategiji. Na sudu je da li će to dalje proslijediti ili ne“, kazala je Tadić.

Preporuka za održavanje mjesečnih sastanaka radnih grupa Državnog suda i Tužilaštva BiH na kojima bi tema trebao biti razgovor o opštim problemima te davanje prijedloga za prevazilaženje tih problema, umjesto razgovora o pojedinostima u vezi sa konkretnim predmetima djelimično je provedena.

Korner i Matt Field. Izvor: Twitter, Matt Field
Korner i Matt Field. Izvor: Twitter, Matt Field

Nastavljeno sa istim nedostacima u optužnicama

Objašnjavajući dio o formama optužnica i rangu počinilaca, Korner je navela da nisu provedene preporuke o izradi internih smjernica o formi i sadržaju optužnica, ustupanje svih predmeta entiteskim i Tužilaštvu Brčko distrikta koji ne zadovoljavaju kriterije za vođenje postupka pred Sudom BiH, a nije se prestalo sa sa praksom podizanja optužnica protiv nižerangiranih počinilaca i onih koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. U izvještaju se zaključuje da se navodno i dalje nastavlja praksa podizanja optužnice sa ciljem ispunjenja norme.

Uprkos tome tome što je Tužilaštvo BiH u proteklom periodu podiglo optužnice protiv niza visoko-rangiranih počinilaca, tužioci još uvijek podnose optužnice na potvrđivanje Sudu BiH koje ne ispunjavaju kriterije ni važeće, ni revidirane Državne strategije za rad na predmtima ratnih zločina za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Sutkinja Korner u izvještaju navodi kako je došlo do poboljšanja u dijelu optužnica sa praksom „fragmentacije“, odnosno podizanja više različitih optužnica koje se odnose na isti događaj ili podizanja više optužnica protiv iste osobe, ali da ta praksa još postoji.

Dejlimično su provedene preporuke koje se tiču vršenja ocjene složenosti predmeta pred Sudom BiH radi eventualnog ustupanja, kao i ustupanje predmeta koji ne ispunjavaju kriterije za vođenje postupka pred Državnim sudom.

Osim toga, nije provedene smjernice Tužilaštva BiH o formi i sadržaju optužnica trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužni akt neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja,

Nije usvajena izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH kojima bi bila propisana trajna obaveza tužioca da objelodani materijal koji može dovesti u pitanje predmet tužilaštva ili pomoći u odbrani optuženog.

Ponovo se ukazuje na potrebu hitnog usvajanja izmjena i dopuna zakona koje bi tužioce obavezale na davanje uvida u materijal koji je u njihovom posjedu i koji, iako nije korišten u datom predmetu, može imati uticaja na njega, posebno bilo kojeg materijala za koji se s razlogom može smatrati da bi mogao negativno uticati na predmet tužilaštva ili pomoći optuženom. Ova obaveza treba trajati sve do pravosnažnosti presude“ stoji u izvještaju.

Od preporuka koje su provedene, istaknute su primjene zaštitnih mjera za žrtve pred svim sudovima i revidiranje kriterija za sistem norme.

Mostar: Izbori su prilika i za mlade

Mostar: Izbori su prilika i za mlade
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:10 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG