Linkovi

Top priča BiH

Bivši tužilac Tužilaštva BiH: VSTV uzrok lošeg stanja u pravosuđu

Svjedočenje Markovića pred Istražnom komisijom Zastupničkom doma Parlamenta BiH. (Izvor: BIRN BiH)

Osnovni uzrok lošeg stanja u bosanskohercegovačkom pravosuđu je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV), ustvrdio je bivši tužitelj Miroslav Marković na saslušanju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Bivši tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koji je prije nekoliko dana otišao u mirovinu, primijetio je kako je “osnovna mana” VSTV-a i to “što su bez kontrole i protiv njihovih odluka nema pravnog lijeka i nema prava na žalbu”.

“Kad je u pitanju VSTV, ne postoji segment samoreguliranja, nema kontrole, nema provjere njihovih odluka. Ključna je provjerljivost odluka, dakle drugi stupanj, a to se lako može uraditi davanjem prava žalbe na odluke VSTV-a i da o tome odlučuje sud, recimo Sud Bosne i Hercegovine”, smatra Marković.

Primjedbe je imao i na sam izbor članova VSTV-a “kada se događa situacija da suci općinskog suda biraju suce vrhovnog suda”, te dodaje kako “bilo kakva promjena mora početi od VSTV-a, odnosno izmjene Zakona o VSTV-u”.

Prema njegovim riječima, problem je i to što neovisnost pravosuđa nije iskorištena na ispravan način, te nepostojanje Vrhovnog suda, čime je Bosna i Hercegovine jedina država u Europi koja nema tu pravosudnu instituciju.

Na pitanje zastupnice Alme Čolo je li pravosuđe pod političkim utjecajem i kako se to ostvaruje u praksi, Marković je odgovorio kako “politički utjecaj nije izravan, nego difuzan – kroz kroz nagrađivanje, predlaganje, kažnjavanje, na jedan poseban način gdje se od političara šalju određeni signali, a pravosudni djelatnici znaju prepoznati te signale”. Zastupnicu Čolo je zanimalo i jesu li na najviše pravosudne funkcije izabrani najbolji kadrovi.

“Ne biraju se najbolji kadrovi u VSTV. Ako u Tužiteljstvo BiH izaberete čovjeka koji nema dana tužiteljskog iskustva, ni u sudu, ni u advokaturi, šta očekujete od takvog tužitelja? Oni potom i dalje napreduju i događa se kapilarna nekompetencija. Kadrovska politika je ključ svega – ne biraju se kompetentni ljudi i iz toga proizilaze svi drugi problemi”, kazao je Marković.

Predsjednika Privremenog istražnog povjerenstva Damira Arnauta zanimalo je treba li, po Markovićevom mišljenju, VSTV razdvojiti u dva dijela – sudbeno i tužiteljstvo vijeće. Marković je stava da to ne treba raditi, nego su “bitni ljudi i njihov prethodni rad”. Stoga predlaže da na visoke dužnosti ne smije nitko bez najmanje 20 godina iskustva, ali i napominje kako “sve ovisi od moralne vertikale samog čovjeka i profesionalca”.

Primijetio je i kako je šteta pravosuđu nanesena još 2003. godine, kad je donesen Zakon o kaznenom postupku koji je “od tada doživio 20 izmjena, a jedna od njih bila je jedna trećina zakona od 500 članaka”.

“I ukidanje općinskih tužiteljstava je potpuna katastrofa – to nije propust, nego katastrofa, jer nakon 17 godina vidimo rezultate. Uvijek je organizacija tužiteljstava pratila organizaciju sudova. Zašto je i na osnovu kojih parametara odlučeno da se općinska tužiteljstva ukinu i sve prebaci na kantonalna tužiteljstva, to nitko ne zna, a to je dovelo do potpune zagušenosti kantonalnih tužitelja i njihove opterećenosti”, zaključio je Marković.

Po završetku njegovog svjedočenja, Arnaut je konstatirao kako je Privremeno istražno povjerenstvo pozvalo i glavnu tužiteljicu Tužiteljstva BiH Gordanu Tadić, ali se i požalio kako “nema odgovora ni bilo kakve komunikacije” s njom.

Na jednu od narednih sjednica namjerava pozvati i novinare, jer želi čuti kakvih problema imaju u radu, rekavši kako su mediji “možda i glavni alat za otkrivanje dijela korupcije”, te da izmjenama zakona i njima treba olakšati rad.

Privremeno istražno povjerenstvo usvojilo je i poslalo Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, svakome u skladu s nadležnostima, zahtjev za informacijom o ukupnom broju kaznenih prijava koje nisu rezultirale podizanjem optužnice ili zatvaranjem istrage dvije godine nakon podnošenja prijave, te ukupnog broja suđenja u cijeloj državi u kojima prvostupanjska presuda nije izrečena nakon dvije godine.

“Nedopustivo je da u demokratskom sistemu procesi predugo traju”, upozorio je Arnaut.

Još jednom je i potvrđeno da Privremeno istražno povjerenstvo o utvrđivanju stanja u bh. pravosuđu namjerava obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja godine, te dostaviti Državnom parlamentu izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do polovice 2021. godine.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle je godine u Privremeno istražno povjerenstvo za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH izabrao Damira Arnauta, Zlatana Begića, Branislava Borenovića, Almu Čolo, Zukana Heleza, Mirjanu Marinković-Lepić, Dragana Mektića i Miru Pekić.

Odmah potom reagirao je VSTV, osudivši formiranje istražnog povjerenstva jer to smatraju miješanjem u rad pravosuđa. Najavili su tada i kako neće sudjelovati u radu povjerenstva, jer bi to bio, kako je rekao predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija, “presedan koji bi uništio pravosuđe”.

See all News Updates of the Day

Inicijativa iz Slovenije: Države Zapadnog Balkana da zajedno uđu u EU

Slovenian President Borut Pahor with Serbian President Aleksandar Vucic at a meeting in Belgrade

Zaključak samita Brdo-Brioni na Brdu Kod Kranja 17. maja u Sloveniji trebalo bi da bude deklaracija kojom se Briselu šalje poruka da bi države zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u Evropsku uniju, jer je to najbolje rješenje za njih i EU, izjavio je u Beogradu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 14. maja, Pahor je rekao da je to ideja koja je najsvrsishodnija za mir i stabilnost u regionu.

Ako u ponedjeljak budemo jedinstveni i tu poruku pošaljemo u Brisel, to će biti dodatna vrijednost za process proširenja EU. Očekujem otvoren i konstruktivan razgovor, bez obzira na pojedine razlike u stavovima, i vjerujem da će sa samita biti upućena deklaracija koja budi nadu za ubrzano proširenje EU”, rekao je Pahor.

Aleksandar Vučić konstatovao je da Srbija nema ništa protiv cjelovitog pristupa Evropskoj uniji.

Naravno da će se uvek meriti ko je šta uradio, a ko ne, ali smo i za to da imamo značajniji geopolitički pristup celoj regiji Zapadnog Balkana. Ne postoje idealni odnosi ali mi smo na najboljem putu za Srbiju, a to je put u EU”, naveo je Vučic.

Svoju raniju izjavu da je protiv promjene granica na Balkanu Pahor je objasnio konstatacijom da je poslije ratova devedesetih došlo do formiranja novih granica, sa nadom novih država u evropsku ili euroatlantsku perspektivu.

Ne vjerujem da je sada moguća mirna promjena granica. U to sam ubijeđen zbog kompleksnosti pitanja koja su povezana sa odnosima u tome dijelu jugoistočne Evrope. Mislim da je najbolje rješenje da steknemo razumijevanje Brisela da je proširenje na taj dio Evrope najbolje rješenje za mir i blagostanje”, rekao je Pahor.

U medijima su se sredinom aprila pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu slovenačkog premijera Janeza Janeše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, kao putu za rješavanje problema između šest država u regionu.

Neki mediji su prenijeli da je slovenački premijer Janez Janša navodno predao zvaničnom Briselu takozvani "non-paper", u kome se ocjenjuje da proces raspada bivše Jugoslavije nije završen.

Zvaničnici EU su u nekoliko navrata takođe poručili da ne podržavaju ideju o promjeni granica.

Aleksandar Vučić ponovio je da se Srbija zalaže za, kako je rekao, dijalog sa Prištinom pod okriljem Brisela.

Smatramo da nijedan zamrznuti konflikt nije dobar. Ne bi trebalo da probleme ostavljamo budućim generacijama, već da dođemo do kompromisnog rešenja. Ali, naravno, za tango je uvek potrebno dvoje”, zaključio je Vučić.

U ponedjeljak, 17. maja, na Brdu Kod Kranja biće održan sastanak na kom učestvuju lideri zemalja Zapadnog Balkana, kojim se obilježava i 10 godina od pokretanja regionalne inicijative Brdo-Brioni.

Pahor je u Srbiju došao nakon posjete Kosovu dan ranije, gdje se susreo sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.

Tom prilikom Osmani je rekla da će se dijalog sa Srbijom nastaviti, te da će se u okviru tog procesa razgovarati o važnim pitanjima, ali ne o statusu i granicama Kosova.

Ona je podvukla da je status Kosova zauvijek utvrđen 17. februara 2008. godine, kada je proglašena nezavisnost Kosova.

Bajram u Srebrenici

Bajram u Srebrenici
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

EU "non-paper" o Zapadnom Balkanu: Evropska perspektiva regije je jasna i njena budućnost je u EU

EU/Foreign Ministers

U dokumentu od 05. maja 2021. koji je u posjedu Glasa Amerike, navedeno je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana za Evropsku Uniju neupitna i jasna.

Radni dokument nosi naslov "Non - Paper: Jačanje EU angažmana na Zapadnom Balkanu" i ima 27 poglavlja.

U prvom poglavlju navodi se da je Zapadni Balkan integralni dio Evrope te da njegova budućnost leži unutar Evropske Unije. Dalje, navodi se da je integracija ovog geografskog prostora politički, ekonomski i sigurnosni interes Unije, ali i da će prostor na kojem živi oko 4% populacije EU imati značajne beneficije od integracija. 30 godina nakon raspada Jugoslavije unifikacija kontinenta postao je politički imperativ za EU, piše u dokumentu.

Razočarenje u EU

Uprkos nivou EU finansijske i ekonomske pomoći koja je bez presedana ljudi u regiji doživljavaju osjećaj dubokog razočarenja procesom proširenja EU. Ključni faktori za to su: izostanak odlučujućih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koji su se očekivali u martu 2020., slab napredak Srbije i Crne Gore, slaba implementacija ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu te spor napredak pregovora Srbije i Kosova, piše u non-paperu.

"Daljoj percepciji razočarenja doprinijelo je i kašnjenje isporuke vakcina protiv COVID-19 iz Evropske Unije."

Široko raširena percepcija na Zapadnom Balkanu je da proces pristupanja usporava te da se evropske aspiracije gube u setovima komplikovanih uslova što drži regiju "zaključanu u sizifovskoj sudbini", navodi se u dokumentu koji je u posjedu Glasa Amerike. Usljed toga, a u odsutnosti EU procesa otvara se prostor za nacionalističku retoriku i politike koje su dobile na zamahu.

Kao glavni izazov za zemlje Zapadnog Balkana navodi se vladavina prava koja je ključna u novoj metodologiji proširenja.

Kada EU nije aktivno i vidljivo prisutna u regiji, vođe se okreću na druge strane a politički prostor popunjavaju zemlje koje često imaju interese suprotne EU.

U poglavljima 10 - 20 u non-paperu su navedeni elementi koji bi pojačali EU perspektivu na Balkanu. Među njima su ubrzavanje reformi, jačanje međususjedskih odnosa, rješavanje otvorenih pitanja među državama i "hitno potrebno pomirenje", piše u dokumentu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine u poglavlju 21.1 navodi se da je napredak u 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije o pridruživanju ključan za pomak "od Dejtona do Brisela". Ova, neizborna, godina pruža priliku da se poboljša funkcionalnost države, počevši sa izbornim reformama. Navodi se da će EU sa svojim Specijalnim predstavnikom u BiH raditi prema ovom cilju, zajedno sa američkim i drugim saveznicima.

U zaključku, pod nazivom "raditi zajedno" navodi se da Evropska Unija može uspjeti samo ako radi "kao jedno, na zajedničkoj budućnosti."

Dokument predviđa da se u narednoj godini prati njegov progres.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG