Izdvojeno
Bivši tužilac Tužilaštva BiH: VSTV uzrok lošeg stanja u pravosuđu
Osnovni uzrok lošeg stanja u bosanskohercegovačkom pravosuđu je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV), ustvrdio je bivši tužitelj Miroslav Marković na saslušanju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.
Bivši tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koji je prije nekoliko dana otišao u mirovinu, primijetio je kako je “osnovna mana” VSTV-a i to “što su bez kontrole i protiv njihovih odluka nema pravnog lijeka i nema prava na žalbu”.
“Kad je u pitanju VSTV, ne postoji segment samoreguliranja, nema kontrole, nema provjere njihovih odluka. Ključna je provjerljivost odluka, dakle drugi stupanj, a to se lako može uraditi davanjem prava žalbe na odluke VSTV-a i da o tome odlučuje sud, recimo Sud Bosne i Hercegovine”, smatra Marković.
Primjedbe je imao i na sam izbor članova VSTV-a “kada se događa situacija da suci općinskog suda biraju suce vrhovnog suda”, te dodaje kako “bilo kakva promjena mora početi od VSTV-a, odnosno izmjene Zakona o VSTV-u”.
Prema njegovim riječima, problem je i to što neovisnost pravosuđa nije iskorištena na ispravan način, te nepostojanje Vrhovnog suda, čime je Bosna i Hercegovine jedina država u Europi koja nema tu pravosudnu instituciju.
Na pitanje zastupnice Alme Čolo je li pravosuđe pod političkim utjecajem i kako se to ostvaruje u praksi, Marković je odgovorio kako “politički utjecaj nije izravan, nego difuzan – kroz kroz nagrađivanje, predlaganje, kažnjavanje, na jedan poseban način gdje se od političara šalju određeni signali, a pravosudni djelatnici znaju prepoznati te signale”. Zastupnicu Čolo je zanimalo i jesu li na najviše pravosudne funkcije izabrani najbolji kadrovi.
“Ne biraju se najbolji kadrovi u VSTV. Ako u Tužiteljstvo BiH izaberete čovjeka koji nema dana tužiteljskog iskustva, ni u sudu, ni u advokaturi, šta očekujete od takvog tužitelja? Oni potom i dalje napreduju i događa se kapilarna nekompetencija. Kadrovska politika je ključ svega – ne biraju se kompetentni ljudi i iz toga proizilaze svi drugi problemi”, kazao je Marković.
Predsjednika Privremenog istražnog povjerenstva Damira Arnauta zanimalo je treba li, po Markovićevom mišljenju, VSTV razdvojiti u dva dijela – sudbeno i tužiteljstvo vijeće. Marković je stava da to ne treba raditi, nego su “bitni ljudi i njihov prethodni rad”. Stoga predlaže da na visoke dužnosti ne smije nitko bez najmanje 20 godina iskustva, ali i napominje kako “sve ovisi od moralne vertikale samog čovjeka i profesionalca”.
Primijetio je i kako je šteta pravosuđu nanesena još 2003. godine, kad je donesen Zakon o kaznenom postupku koji je “od tada doživio 20 izmjena, a jedna od njih bila je jedna trećina zakona od 500 članaka”.
“I ukidanje općinskih tužiteljstava je potpuna katastrofa – to nije propust, nego katastrofa, jer nakon 17 godina vidimo rezultate. Uvijek je organizacija tužiteljstava pratila organizaciju sudova. Zašto je i na osnovu kojih parametara odlučeno da se općinska tužiteljstva ukinu i sve prebaci na kantonalna tužiteljstva, to nitko ne zna, a to je dovelo do potpune zagušenosti kantonalnih tužitelja i njihove opterećenosti”, zaključio je Marković.
Po završetku njegovog svjedočenja, Arnaut je konstatirao kako je Privremeno istražno povjerenstvo pozvalo i glavnu tužiteljicu Tužiteljstva BiH Gordanu Tadić, ali se i požalio kako “nema odgovora ni bilo kakve komunikacije” s njom.
Na jednu od narednih sjednica namjerava pozvati i novinare, jer želi čuti kakvih problema imaju u radu, rekavši kako su mediji “možda i glavni alat za otkrivanje dijela korupcije”, te da izmjenama zakona i njima treba olakšati rad.
Privremeno istražno povjerenstvo usvojilo je i poslalo Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, svakome u skladu s nadležnostima, zahtjev za informacijom o ukupnom broju kaznenih prijava koje nisu rezultirale podizanjem optužnice ili zatvaranjem istrage dvije godine nakon podnošenja prijave, te ukupnog broja suđenja u cijeloj državi u kojima prvostupanjska presuda nije izrečena nakon dvije godine.
“Nedopustivo je da u demokratskom sistemu procesi predugo traju”, upozorio je Arnaut.
Još jednom je i potvrđeno da Privremeno istražno povjerenstvo o utvrđivanju stanja u bh. pravosuđu namjerava obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja godine, te dostaviti Državnom parlamentu izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do polovice 2021. godine.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle je godine u Privremeno istražno povjerenstvo za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH izabrao Damira Arnauta, Zlatana Begića, Branislava Borenovića, Almu Čolo, Zukana Heleza, Mirjanu Marinković-Lepić, Dragana Mektića i Miru Pekić.
Odmah potom reagirao je VSTV, osudivši formiranje istražnog povjerenstva jer to smatraju miješanjem u rad pravosuđa. Najavili su tada i kako neće sudjelovati u radu povjerenstva, jer bi to bio, kako je rekao predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija, “presedan koji bi uništio pravosuđe”.
See all News Updates of the Day
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
Preživjeli u padu aviona Azerbejdžan Airlinesa dijele potresne priče
Dva putnika aviona Azerbejdžan Airlinesa koji se srušio u Kazahstanu rekli su Reutersu da su čuli najmanje jedan glasan prasak dok se približavao svom prvobitnom odredištu Grozni u južnoj Rusiji.
Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.
"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.
Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.
"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."
Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.
"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.
Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.
Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".
Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.
Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.
Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.
Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.
Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.
Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.
Japan traži bolje veze s Kinom uoči drugog Trumpovog mandata
Japan i Kina nastoje poboljšati odnose uoči povratka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali analitičari kažu da će agresivne vojne aktivnosti Pekinga širom indo-pacifičke regije otežati stranama da smanje dugotrajne tenzije.
"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.
"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”
Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.
Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.
Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.
Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.
"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.
On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.
"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.
Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.
"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.
Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.
Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog
Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.
"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.
Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.
"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.
Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.
"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.
"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.
Amerikanci su iscrpljeni od politike, sve manje prate vijesti
Kao demokrata koji se udubio u političke vijesti tokom predsjedničke kampanje, Ziad Aunallah ima mnogo zajedničkog sa mnogim Amerikancima u postizbornom periodu. Prestao je da prati šta se dešava.
„Ljudi su psihički iscrpljeni”, kaže Aunulah (45) iz San Dijega. „Svi znaju šta dolazi i mi jednostavno uzimamo malo slobodnog vremena.”
Podaci o gledanosti televizija — a sada i nova anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC) — jasno ilustruju taj fenomen. Prema anketi, oko dvije trećine punoljetnih Amerikanaca kažu da su nedavno osjetili potrebu da ograniče praćenje vijesti o vladi i politici zbog preopterećenosti.
Manji procenti Amerikanaca ograničavaju praćenje vijesti o sukobima u drugim dijelovima svijeta, ekonomiji ili klimatskim promjenama, pokazala je anketa.
Vijesti o izborima na CNN-u i MSNBC-u oduzimale su previše vremena Samu Gudeu prije izbora, kaže ovaj 47-godišnji električar iz Lincolna u Nebraski.
„Posljednja stvar koju sada želim da gledam je period između dvije vlasti”, navodi ovaj demokrata, koji nije pristalica novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Demokrate se povlače više od republikanaca
Anketa, sprovedena početkom decembra, pokazala je da oko sedam od 10 demokrata kažu da će manje pratiti političke vijesti. Procenat nije tako visok za republikance, koji imaju razloga da slave Trumpovu pobjedu. Ipak, oko šest od 10 republikanaca kažu da su takođe osjetilli potrebu da malo odmore, a procent je sličan i za nezavisne birače.
Razlike su daleko veće za TV mreže koje su zaokupljene političkim vijestima.
Nakon izborne noći do 13. decembra, gledanost MSNBC-a u udarnom terminu bila je u prosjeku 620.000, što je 54% manje u odnosu na predizborni period ove godine, saopštila je kompanija Nilsen. U istom vremenskom periodu, CNN-ov prosjek od 405.000 gledalaca pao je za 45%.
Na kanalu Foks njuz, omiljenoj informativnoj mreži Trumpovih pristalica, postizborni prosjek od 2,68 miliona gledalaca veći je za 13%, rekao je Nielsen. Nakon izbora, 72% ljudi koji su uveče gledali jednu od te tri kablovske mreže gledali su Fox News, u poređenju sa 53% prije izbornog dana.
Pad gledanosti za televizije naklonjene kandidatu koji je izgubio nisu novi trend. MSNBC je imao sličnih problema nakon što je Trump izabran 2016. godine. Foxu se to dogodilo 2020. godine, iako je situacija tu bila nešto komplikovanija - mnogi njegovi gledaoci tada su bili ogorčeni nakon što je mreža u izbornoj noći među prvima objavila da je u Arizoni najviše glasova dobio demokratski kandidat Joe Biden, pa su počeli da traže alternative.
MSNBC je imao problema sa ljutnjom gledalaca i nakon što su voditelji jutarnjeg programa Joe Scarborough i Mika Brzezinski posjetili Trumpa, nedugo nakon njegove pobjede na izborima 8. novembra. Iako je gledanost te emisije pala 35% od dana izbora, to je manji pad u odnosu na gledanost mreže u udarnom terminu.
CNN ističe da, iako imaju probleme sa gledanosti televizije, njihovi streaming i digitalni rejtinzi su konstantni.
Da li će interesovanje biti veće kada Trump preuzme dužnost?
MSNBC možda može pronaći utjehu u prošlosti. Prethodnih godina, gledanost televizijskih mreža bi se vratila kada se smanji depresija nakon izbornog poraza.
„Nemate izbora. Bez obzira da li želite to da čujete ili ne, to se dešava. Ako vam je stalo do vaše zemlje, nemate izbora nego da obratite pažnju”, kaže Aunallah o svom ponovnom praćenju političkih vijesti.
Ipak, to možda neće biti tako jednostavno. MSNBC-jev pad je već nego što je bio 2016. godine; a postoji i pitanje da li će Trumpovi protivnici htjeti da budu angažovani kao što su bili tokom njegovog prvog mandata. Ljudi takođe sve više ukidaju pretplate na kablovske televizije, iako MSNBC vjeruje da je spriječio ovaj trend.
Također, MSNBC se suočava sa korporativnim promjenama, jer je matična kompanija Comcast prošlog mjeseca objavila da će ta mreža postati dio nove kompanije, čime će dobiti novo rukovodstvo i biti razdvojena od mreže NBC News.
Anketa pokazuje da Amerikanci generalno žele da javne ličnosti manje govore o politici. Nakon izborne sezone u kojoj su glasovi poznatih ličnosti poput Taylor Swift dospjeli u prvi plan, istraživanje je pokazalo da Amerikanci češće ne odobravaju nego što odobravaju kada slavne ličnosti, velike kompanije i profesionalni sportisti pričaju o politici.
Gude, koji traži i druge načine da dođe do vijesti koje ga zanimaju, poput YouTubea, kaže da će MSNBC uvijek imati tvrdokornu publiku koja mrzi Trumpa, ali da ako žele da prošire tu publiku „onda moraju razgovarati o problemima i prestati pričati o Trumpu."
Kathleen Kendrick (36), prodavačica iz Colorada, koja je registrovana kao nezavisna glasačica, kaže da želi više dubine kada gleda vijesti, te da je veliki dio onoga što vidi jednostranost i plitkost.
„Dobijate priču, ali samo dio priče”, kaže ona. „Bilo bi lijepo kada biste dobili obje strane i više istraživanja.”
Aunallah također traži veću dubinu i raznolikost i kaže da ga više ne zanima da „gleda kako ljuti čovjek na uglu viče na mene”.
„Nekako su oni sami krivi što ne gledam”, dodao je. „Osjećam kao da su sve ovo vrijeme proveli pričajući o izborima. Toliko su se fokusirali na to da kada se glavni događaj završi, zašto bi ljudi željeli da nastave da gledaju?”
Anketa je sprovedena među 1.251 punoljetnom osobom, od 5. do 9. decembra 2024.
