Linkovi

Izdvojeno

Bivši tužilac Tužilaštva BiH: VSTV uzrok lošeg stanja u pravosuđu

Svjedočenje Markovića pred Istražnom komisijom Zastupničkom doma Parlamenta BiH. (Izvor: BIRN BiH)

Osnovni uzrok lošeg stanja u bosanskohercegovačkom pravosuđu je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV), ustvrdio je bivši tužitelj Miroslav Marković na saslušanju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Bivši tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koji je prije nekoliko dana otišao u mirovinu, primijetio je kako je “osnovna mana” VSTV-a i to “što su bez kontrole i protiv njihovih odluka nema pravnog lijeka i nema prava na žalbu”.

“Kad je u pitanju VSTV, ne postoji segment samoreguliranja, nema kontrole, nema provjere njihovih odluka. Ključna je provjerljivost odluka, dakle drugi stupanj, a to se lako može uraditi davanjem prava žalbe na odluke VSTV-a i da o tome odlučuje sud, recimo Sud Bosne i Hercegovine”, smatra Marković.

Primjedbe je imao i na sam izbor članova VSTV-a “kada se događa situacija da suci općinskog suda biraju suce vrhovnog suda”, te dodaje kako “bilo kakva promjena mora početi od VSTV-a, odnosno izmjene Zakona o VSTV-u”.

Prema njegovim riječima, problem je i to što neovisnost pravosuđa nije iskorištena na ispravan način, te nepostojanje Vrhovnog suda, čime je Bosna i Hercegovine jedina država u Europi koja nema tu pravosudnu instituciju.

Na pitanje zastupnice Alme Čolo je li pravosuđe pod političkim utjecajem i kako se to ostvaruje u praksi, Marković je odgovorio kako “politički utjecaj nije izravan, nego difuzan – kroz kroz nagrađivanje, predlaganje, kažnjavanje, na jedan poseban način gdje se od političara šalju određeni signali, a pravosudni djelatnici znaju prepoznati te signale”. Zastupnicu Čolo je zanimalo i jesu li na najviše pravosudne funkcije izabrani najbolji kadrovi.

“Ne biraju se najbolji kadrovi u VSTV. Ako u Tužiteljstvo BiH izaberete čovjeka koji nema dana tužiteljskog iskustva, ni u sudu, ni u advokaturi, šta očekujete od takvog tužitelja? Oni potom i dalje napreduju i događa se kapilarna nekompetencija. Kadrovska politika je ključ svega – ne biraju se kompetentni ljudi i iz toga proizilaze svi drugi problemi”, kazao je Marković.

Predsjednika Privremenog istražnog povjerenstva Damira Arnauta zanimalo je treba li, po Markovićevom mišljenju, VSTV razdvojiti u dva dijela – sudbeno i tužiteljstvo vijeće. Marković je stava da to ne treba raditi, nego su “bitni ljudi i njihov prethodni rad”. Stoga predlaže da na visoke dužnosti ne smije nitko bez najmanje 20 godina iskustva, ali i napominje kako “sve ovisi od moralne vertikale samog čovjeka i profesionalca”.

Primijetio je i kako je šteta pravosuđu nanesena još 2003. godine, kad je donesen Zakon o kaznenom postupku koji je “od tada doživio 20 izmjena, a jedna od njih bila je jedna trećina zakona od 500 članaka”.

“I ukidanje općinskih tužiteljstava je potpuna katastrofa – to nije propust, nego katastrofa, jer nakon 17 godina vidimo rezultate. Uvijek je organizacija tužiteljstava pratila organizaciju sudova. Zašto je i na osnovu kojih parametara odlučeno da se općinska tužiteljstva ukinu i sve prebaci na kantonalna tužiteljstva, to nitko ne zna, a to je dovelo do potpune zagušenosti kantonalnih tužitelja i njihove opterećenosti”, zaključio je Marković.

Po završetku njegovog svjedočenja, Arnaut je konstatirao kako je Privremeno istražno povjerenstvo pozvalo i glavnu tužiteljicu Tužiteljstva BiH Gordanu Tadić, ali se i požalio kako “nema odgovora ni bilo kakve komunikacije” s njom.

Na jednu od narednih sjednica namjerava pozvati i novinare, jer želi čuti kakvih problema imaju u radu, rekavši kako su mediji “možda i glavni alat za otkrivanje dijela korupcije”, te da izmjenama zakona i njima treba olakšati rad.

Privremeno istražno povjerenstvo usvojilo je i poslalo Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, svakome u skladu s nadležnostima, zahtjev za informacijom o ukupnom broju kaznenih prijava koje nisu rezultirale podizanjem optužnice ili zatvaranjem istrage dvije godine nakon podnošenja prijave, te ukupnog broja suđenja u cijeloj državi u kojima prvostupanjska presuda nije izrečena nakon dvije godine.

“Nedopustivo je da u demokratskom sistemu procesi predugo traju”, upozorio je Arnaut.

Još jednom je i potvrđeno da Privremeno istražno povjerenstvo o utvrđivanju stanja u bh. pravosuđu namjerava obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja godine, te dostaviti Državnom parlamentu izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do polovice 2021. godine.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle je godine u Privremeno istražno povjerenstvo za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH izabrao Damira Arnauta, Zlatana Begića, Branislava Borenovića, Almu Čolo, Zukana Heleza, Mirjanu Marinković-Lepić, Dragana Mektića i Miru Pekić.

Odmah potom reagirao je VSTV, osudivši formiranje istražnog povjerenstva jer to smatraju miješanjem u rad pravosuđa. Najavili su tada i kako neće sudjelovati u radu povjerenstva, jer bi to bio, kako je rekao predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija, “presedan koji bi uništio pravosuđe”.

See all News Updates of the Day

Jesse Eisenberg za Glas Amerike: BiH je postala dio europske filmske tradicije

Jesse Eisenberg

Holivudski glumac i režiser Jesse Eisenberg, dobitnik nagrade Počasno Srce Sarajeva za redateljski dugometražni prvijenac „Nakon što spasiš svijet”, u intervjuu za Glas Amerike je govorio o povezanosti sa Sarajevom, inspiraciji za filmove na kojima radi te kako mu je umjetnost spasila život.

Glas Amerike: Na Masterclassu u okviru Sarajevo Film Festivala ste kazali da je Sarajevo najinteresantniji grad na svijetu i da osjećate povezanost s ljudima u Bosni i Hercegovini. Čak ste i određene historijske činjenice usporedili s Vašom porodicom. Na koji način osjećate povezanost, da li je to historija kroz koju je prošla naša zemlja?

Eisenberg: „Postoji nešto što je u oblasti kulture slično mjestu gdje sam odrastao. Kultura ovdje je vrlo topla i poželi vam dobrodošlicu. Volim svaku vrstu kulture koja se isprepliće s drugom, jer sam u jednom takvom mjestu odrastao. Tako da se ovdje osjećam vrlo ugodno. Mnogo sam istraživao historiju svoje porodice tokom ratova u Europi, jer sam dosta članova izgubio u Drugom svjetskom ratu. I kada sam došao u Bosnu, vidio sam da je zemlja prošla kroz sličnu tragediju. Tako da mi učenje o Bosni dalo putokaz da razmišljam o historiji vlastite porodice. Ovo mjesto je stvarno postalo svojevrsno posebno za mene - s jedne strane da razmišljam o historiji porodice, a s druge da uživam kao turist. Nevjerovatno je zabavno. U kojem god smjeru pogledate, vidite nešto nevjerojatno - arhitekturu i prirodne ljepote.”

Glas Amerike: Poseban dojam na Vas su ostavili bh. filmovi „Grbavica” i „Quo vadis, Adisa”. I oni prepliću ratnu tematiku.

Eisenberg: „Tako je. Posebnu dimenziju ovdje imaju filmovi. To je, zapravo, pravi pokazatelj kako male zemlje mogu stalno snimati nevjerojatne filmove. Bosna je upola manja od New Jerseya u kojem sam odrastao, a ipak pruža nevjerojatne filmove. Postala je dio europske filmske tradicije koja se razlikuje od američke komercijalne filmske industrije.”

Glas Amerike: Rekli ste da ponekad osjećate disbalans između svojih osjećaja i načina na koji se predstavljate publici. Gdje, zapravo, nalazite inspiraciju u svojim filmovima, posebno u onima koje režirate?

Eisenberg: „To bih najlakše objasnio kroz svoj posljednji film na kojem sam radio. Mladić kojeg glumi Finn Wolfhard je izvođač koji pušta muziku pred 20.000 ljudi na internetu. Ali, u privatnom životu ne može razgovarati s jednom djevojkom u koju je zaljubljen u školi, jer je nervozan. I to je smiješno poređenje rock zvijezde koja je previše nervozna da bi razgovarala s mladom ženom u školi. Pretpostavljam da sam, na neki način, i ja takav jer imam javni profil, a opet ponekad osjećam anksioznost kada radim normalne stvari koje i većina ljudi.”

Glas Amerike: U svojoj dvadesetogodišnjoj karijeri ste sarađivali s mnogim holivudskim zvijezdama poput Woodyja Allena, Julianne Moore, Richarda Gerea, Davida Finchera... Da li svoje glumačke i režiserke uspjehe dugujete umjetnosti, za koju kažete da Vam je spasila život?

Eisenberg: „Borio sam se s teškom depresijom kada sam bio mlađi. Posjetio sam mentalnu ustanovu jer se nisam mogao izboriti sa sobom. A onda sam počeo glumiti i to mi je dalo oduška i prostora da se izrazim emocije na pozitivan način, a ne da se neprikladno ponašam. To je dio priče koja se uklapa u konstataciju da mi je umjetnost spasila život. Sretan sam i zahvalan što mogu biti glumac, što mogu pisati, jer je to nevjerojatno katarzično i ljekovito.”

Glas Amerike: Nekoliko puta ste posjetili Sarajevo, ove godine i kao gost filmskog festivala. Kakvo iskustva ćete ponijeti sa sobom?

Eisenberg: „Uvijek sam se htio vratiti u Sarajevo kao turist, da čekam u redu kao i svi ostali, da odem vidjeti nešto. Ali budući da sam došao u okviru festivala i dobio nevjerojatnu čast primiti nagradu Srce Sarajeva, tretiraju me kao posebnu osobu i vode na najbolja mjesta. Dakle, moje iskustvo ovdje na Sarajevo film festivalu je kao da sam posjetio najcool grad na svijetu i da me tretiraju kao da sam poseban. Jedva čekam da se vratim u Sarajevo kada se malo stiša atmosfera, pa da ga mogu istraživati u tišini. Ali, svakako je prava čarolija biti ovdje kada je uzbuđenje na nivou.”

Glas Amerike: U karijeri ste dobili nekoliko nagrada i priznanja, uključujući nominacije za Oscara, dvije BAFTA nagrade, Zlatni globus i dvije nagrade Udruženja filmskih glumaca. Koliko Vam znači nagrada Srce Sarajeva?

Eisenberg: „Kada sam prvi put došao u Sarajevo, osjetio sam da je kultura veoma topla. U skladu s tim, prikladno je da nagrada koja se dodjeljuje nije statua ili zlatni globus. To je srce. To govori nešto o kulturi. To govori nešto više o osjećajima i karakteru ljudi. Za mene je velika čast primiti nagradu i mnogo mi govori o Sarajevu.”

SAD: Kina rizikuje da se preračuna u svojim pritiscima na Tajvan

Daniel J. Kritenbrink govori u Hanoju, 23. januara 2018.

Napori Kine da prinudi i potkopa Tajvan nose rizik pogrešne procjene i njena kampanja pritiska će se najvjerovatnije nastaviti, rekao je Daniel Kritenbrink, najviši američki diplomata za istočnu Aziju.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan njena teritorija, ovog mjeseca izvodi vojne vježbe oko ostrva kako bi pokazala svoj bijes zbog posjete Tajpeju predsjedavajuće američkim Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Govoreći u sklopu konferencijskog poziva u srijedu, Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za Biro za istočnoazijske i pacifičke poslove, rekao je da je Kina iskoristila putovanje Pelosi kao izgovor da promijeni status kvo, ugrožavajući mir.

"Ove akcije su dio pojačane kampanje pritiska NR Kine protiv Tajvana, za koju očekujemo da će se nastaviti u narednim nedjeljama i mjesecima", rekao je on, koristeći zvanični naziv Kine, Narodna Republika Kina.

"Cilj ove kampanje je jasan - da se zastraši i prinudi Tajvan i potkopa njegova otpornost."

Posvećeni politici "jedne Kine"

Sjedinjene Države su bile jasne sa Kinom da se njihov pristup Tajvanu nije promijenio, uključujući privrženost SAD politici "jedne Kine" i nepodržavanje formalne nezavisnosti Tajvana, dodao je Kritenbrink.

"Iako se naša politika nije promijenila, ono što se promijenilo je rastuća prinuda Pekinga. Riječi i postupci NR Kine duboko su destabilizujući. Rizikuju donošenje pogrešne procjene i ugrožavaju mir i stabilnost Tajvanskog moreuza".

Sjedinjene Države su Kini u svakom razgovoru prenosile da ne traže i da neće izazvati krizu, rekao je on.

"Smireni, ali odlučni koraci"

Komunikacione linije SAD sa Pekingom ostaju otvorene, a Sjedinjene Države će nastaviti da obavljaju rutinske pomorske tranzite kroz Tajvanski moreuz, dodao je Kritenbrink.

"Nastavićemo da preduzimamo mirne, ali odlučne korake da održimo mir i stabilnost suočeni sa stalnim naporima Pekinga da ga potkopa i da podržimo Tajvan u skladu sa našom dugogodišnjom politikom. Ponašaćemo se odgovorno, postojano i odlučno", rekao je on.

Govoreći u Tajpeju, portparolka tajvanskog ministarstva spoljnih poslova Joanne Ou ponovila je da vjeruju da je Tajvanski moreuz međunarodni plovni put i da podržavaju američke misije slobode plovidbe kao "pozitivne" po mir i stabilnost.

Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile za preuzimanje kontrole nad Tajvanom.

Tajvanska demokratski izabrana vlada kaže da Narodna Republika Kina nikada nije vladala ostrvom, da nema pravo da odlučuje o njegovoj budućnosti, koju može da odredi samo njenih 23 miliona stanovnika, bez prisile.

Washington nema formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ali je po zakonu obavezan da mu obezbijedi sredstva za odbranu.

Kina kaže da je Tajvan najvažnije i najosjetljivije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama.

SAD jačaju solarnu industriju u cilju smanjenja ovisnosti o Kini

SAD jačaju solarnu industriju u cilju smanjenja ovisnosti o Kini
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Američki proizvođači i potrošači sada imaju dodatne razloge da razmotre solarnu energiju nakon što je jučer ozakonjen prijedlog o smanjenju inflacije, koji nudi poreske podsticaje za razvoj jače industrije. Neki proizvođači kažu da je ta inicijativa ključna za nacionalnu sigurnost.

SAD odbijaju odmrznuti afganistanske fondove

SAD odbijaju odmrznuti afganistanske fondove
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Nakon povlačenja američkih trupa iz Afganistana prije godinu dana, State Department je dobio zadatak da donese odluku kako da pruži humanitarnu pomoć Afganistancima koji su ostali da žive pod talibanskim režimom tokom u jeku ozbiljne nestašice hrane.

Republikanci prijete istragom o akcijama FBI-a

Arhiva - Policija usmerava saobraćaj ispred ulaza u letnjikovac bivšeg predsednika Donalda Trampa, Mar -a-Lago, 8. avgusta 2022, u Palm Biču, Florida, dok FBI vrši pretres.

Dok su njegovi saveznici u Kongresu postavljali temelje za istragu FBI-jevog pretresa njegovog doma na Floridi, Donald Trump u ponedjeljak je rekao u intervjuu da "temperatura mora da se spusti" u zemlji, iako je nastavio da bez dokaza navodi da su federalni agenti možda podmetnuli dokaze.

U svom prvom intervjuu otkako je FBI prošle nedjelje izvršio nalog za pretres u Mar-a-Lagu, Trumpovoj vili na obali mora, bivši predsjednik je rekao za Fox: "Nikada nije bilo vrijeme kao što je ovo kada je policija korištena da provali u kuća bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država, a u zemlji vlada ogroman bijes — na nivou koji nikada ranije nije viđen, osim u veoma opasnim vremenima".

FBI-ov nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago.
FBI-ov nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago.

Zapravo, agenti FBI nisu "provalili" u Trumpov dom. Umjesto toga, ušli su sa nalogom za pretres, koji je odobrio federalni sudija zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo.

U nalogu je precizirano da su istražitelji imali razloga da vjeruju da je prekršeno nekoliko federalnih zakona koji se odnose na očuvanje i bezbjednost informacija o nacionalnoj bezbjednosti, uključujući i Zakon o špijunaži.

Iako njegov naziv sugeriše da se bavi samo slučajevima špijuniranja, Zakon o špijunaži također pokriva pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima bez namere da se oni distribuiraju stranim vladama.

Trump je rekao da je zamolio svoje predstavnike da kontaktiraju Sekretarijat za pravosuđe i da obavijeste zvaničnike da će učiniti sve što može "da pomogne zemlji". Rekao je da niko nije uzvratio na tu poruku iz Sekretarijata.

Dokumenti su vraćeni

Prema informacijama objavljenim nakon pretresa, agenti FBI-a su preuzeli više od 20 kutija sa dokumentima, kao i pojedinačne dokumente, dva registratora sa fotografijama i razne druge predmete. Potvrda o imovini koja je dostavljena Trumpovom advokatu ukazuje na to da su mnogi od zaplijenjenih dokumenata povjerljivi, sa nekim označenim kao "strogo povjerljive/osetljive informacije", što znači da se vjeruje da su informacije koje sadrže među najosjetljivijim državnim tajnama.

"Ljudi su toliko ljuti na ono što se dešava", rekao je Trump. "Šta god možemo da učinimo da pomognemo — jer temperatura mora da se spusti u zemlji. Ako ne, dogodiće se strašne stvari".

Pogled na ljetnikovac bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, 10. augusta 2022, u Palm Beachu, Florida.
Pogled na ljetnikovac bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, 10. augusta 2022, u Palm Beachu, Florida.

U istom intervjuu, bivši predsjednik je rekao da su agenti koji su izvršili pretres "mogli da podmetnu šta su htjeli".

Zatraženo je skidanje tajnosti

Američki predsjednici imaju ovlaštenje da jednostrano skinu oznaku tajnosti sa dokumenata, a Trump je prošle nedjelje tvrdio da je prije nego što je napustio funkciju, zvanično skinuo tajnost sa svih dokumenata koji su otišli sa njim u Mar-a-Lago. Bivši predsjednik do sada nije iznio nijedan dokaz da je preduzeo takve korake.

Međutim, bez obzira na status dokumenata, i dalje je nezakonito da Trump ili bilo koji drugi vladin zvaničnik uzme vladine zapise u svoj lični posed. Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine posebno propisuje da nakon što predsjednik napusti funkciju, svi predsjednički dokumenti se automatski prenose na pravno čuvanje Nacionalne uprave za arhive i dokumente (NARA).

Ranije ove godine, Trump je NARA-i predao još 15 kutija sa predsjedničkim dosijeima nakon što je agencija otišla na sud da ga prinudi da ih vrati. Kada je agencija pronašla povjerljivi materijal u tim kutijama, obavijestila je Sekretarijat za pravosuđe.

Izvještavanje New York Timesa i drugih novinskih kuća otkrilo je da su Trumpovi advokati uvjeravali zvaničnike za sprovođenje zakona da u Mar-a-Lagu više nema povjerljivog materijala. Međutim, FBI je kasnije saznao da to nije tačno i izdao je sudski poziv za sve preostale povjerljive dokumente. Nalog za pretres je izdat nakon što je Trump propustio da ih preda.

Republikanski zakonodavci zahtijevaju informacije

Također u ponedjeljak, Trumpovi saveznici na Capitol Hillu počeli su da postavljaju osnovu za istragu Kongresa o okolnostima racije, koju su obećali da će pokrenuti ako uspiju da preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa na novembarskim izborima.

U pismu sekretaru za pravosuđe Merricku Garlandu, koji je lično odobrio zahtjev za izdavanje naloga za pretres Trumpove kuće, 18 republikanskih članova Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma je napisalo: "FBI-ov upad bez presedana u rezidenciju predsjednika Trumpa šokantna je eskalacija Bidenove administracije i naoružavanje agencija za sprovođenje zakona protiv njegovih političkih protivnika. Američki narod zaslužuje transparentnost i odgovornost naših najviših zvaničnika za sprovođenje zakona u izvršnoj vlasti. Nećemo se zadovoljiti ničim osim vašom potpunom saradnjom u našoj istrazi".

U pismu, čija je slična verzija poslata direktoru FBI Christopher Wrayju, Garlandu je naređeno da sačuva i preda sve dokumente koji se odnose na pretres ili pripreme za pretres.

Dok republikanci tvrde da je Bidenova administracija "naoružala" Sekretarijat za pravosuđe protiv predsjednikovih političkih neprijatelja, isti sekretarijat takođe ima otvorenu krivičnu istragu u kojoj je meta predsjednikov sin Hunter Biden.

Arhiv - Trumpov pristalica demonstrira u blizini Trumpovog nacionalnog kluba nakon što je bivši predsjednik Donald Trump rekao da su agenti FBI upali u njegovu kuću u na Floridi.
Arhiv - Trumpov pristalica demonstrira u blizini Trumpovog nacionalnog kluba nakon što je bivši predsjednik Donald Trump rekao da su agenti FBI upali u njegovu kuću u na Floridi.

Poslovanje Huntera Bidena u stranim zemljama, između ostalih aktivnosti, već je nekoliko godina pod zakonskom kontrolom. Biden mlađi nije optužen ni za jedan zločin, a istraga DOJ-a o njemu se ne odnosi na njegovog oca.

"Očisti svoj kalendar"

Pismo Garlandu usledilo je nakon jasnog signala republikanskog rukovodstva da će okolnosti potrage u Mar-a-Lagu biti u centru pažnje ako preuzmu kontrolu nad jednim od domova Kongresa sljedeće godine.

Lider manjine u Predstavničkom domu McCarthy, vodeći kandidat za predsjednika Predstavničkog doma ako republikanci preuzmu to tijelo, obećao je iscrpne istrage rada Sekretarijata za pravosuđe i Garlanda.

"Sekretarijat za pravosuđe je dostigao nepodnošljivo stanje oružane politizacije“, rekao je on prošle nedjelje. "Kada republikanci vrate Predstavnički dom, izvršićemo hitan nadzor nad ovim odjeljenjem, pratiti činjenice i nećemo ostaviti nijedan kamen na kamenu."

Obraćajući se direktno Garlandu, rekao je sekretaru za pravosuđe da "sačuva svoje dokumente i očisti svoj kalendar".

Različita reakcija republikanaca

Reakcija na pretres među republikanskim zakonodavcima je bila različita, a neki, poput senatora Ricka Scotta, upoređuju FBI sa Gestapoom, tajnom policijom Njemačke iz nacističke ere. Kongresmen Paul Gosar je na Twitteru rekao: "Moramo uništiti FBI".

Međutim, drugi su bili odmjereniji.

Kongresmen Mike Turner, viši republikanac u Odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma, rekao je za CNN da članovi odbora imaju dovoljno bezbjednosnih dozvola da vide materijale koje je FBI koristio da podrži zahtjev za nalog za pretres i trebalo bi im dozvoliti da sami procijene da li je racija bila opravdana.

Senator Mike Rounds, gostujući u nedjelju na NBC-u, rekao je da vjeruje da bi Sekretarijat za pravosuđe trebalo, što je prije moguće, da objavi informacije o koracima koje je preduzeo prije izvršenja naloga za pretres u kući bivšeg predsjednika, jer "želimo da američki narod ima vjeru u svoje institucije".

"[Ne] moramo da spekulišemo", rekao je on. "Imamo odobrenje. Imamo sposobnost nadzora. Garland treba da obezbijedi ove materijale. Imate dvostranačke pozive da to uradite. Iznesite materijale na svjetlo dana. Dajte da ih vidimo. I onda možemo da vam kažemo naš odgovor i šta je naše rasuđivanje o tome da li je ovo prava prijetnja nacionalnoj bezbjednosti ili ne, ili da li je ovo zloupotreba diskrecionog prava od strane Garlanda."

Dodao je: "Mislim da je veoma važno, dugoročno, za Sekretarijat za pravosuđe, sada kada su ovo uradili, da pokažu da su imali razlog da uđu i urade ovo, da su iscrpili sva druga sredstva. A ako to ne mogu, onda imamo ozbiljan problem".

Demokratsko odbijanje

Demokrate u Washingtonu kritikovale su Trumpovu odluku da zadrži osjetljiva vladina dokumenta nakon što je napustio funkciju i demonizaciju FBI-ja od strane nekih njihovih republikanskih kolega. Upozorili su da ovo posljednje dovodi u opasnost službenike za sprovođenje zakona. Prošle nedjelje, nakon pretresa Mar-a-Laga, čovjek sa historijom snažne podrške predsjedniku napao je kancelariju FBI u državi Ohio prije nego što ga je policija ubila.

Kogresmen Adam Schiff, koji predsjedava Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove, rekao je da nije vidio nikakve dokaze da je Trump skinuo tajnost dokumenata dok je bio na funkciji.

U nedjeljnom pojavljivanju na CBS-u, on je rekao da su on i njegove kolege zatražili procjenu štete od američkih obavještajnih agencija kako bi pokušali da razumiju stepen do kojeg je nacionalna bezbjednost mogla biti ugrožena Trumpovom odlukom da čuva povjerljive dokumente u soba koja je očigledno bila obezbjeđena jednostavnim katanacom.

"Ono što me ovde najviše uznemirava jeste stepen u kojem, barem prema javnom izvještavanju... onoga što se čini da je predsjednikovo namjerno zadržavanje ovih dokumenata nakon što ih je vlada tražila nazad", rekao je Schiff. "To dodaje još jedan sloj zabrinutosti."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG