Linkovi

Top priča BiH

Procesuiranje korupcije na državnom pravosudnom nivou u 2020. godini

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od početka 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopštenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Tužilaštvo je tek u decembru zbog koruptivnih krivičnih djela podiglo optužnicu protiv premijera i ministra u Vladi Federacije BiH, sadašnjeg i bivšeg ministra sigurnosti BiH, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije te aktera afere “Potkivanje”.

Ostale optužnice Tužilaštva podignute su protiv nogometnih sudaca u Prvoj ligi Federacije, graničnih policajaca i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, kao i državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao dar od 150 KM kako bi olakšao pasošku kontrolu svom poznaniku.

Ove godine Tužilaštvo BiH podiglo je jednu optužnicu više ali protiv manje osoba za korupciju nego 2019. godine kada je podignuto ukupno 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela. Najviše optuženih su bili carinici Uprave za indirektno oporezvanje (UIO). Po jedna optužnica odnosila se na pripadnika SIPA-e i Oružanih snaga, a optužen je i bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić, njegov šef kabineta te pomoćnik ministra.

Arhiv - Dragan Mektić
Arhiv - Dragan Mektić

Pravni stručnjaci sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatraju da se na državnom nivou ne procesuira korupcija koja se odnosi na privatizacije i koja je ušla u sistem obrazovanja, školstva, zdravstva te da Tužilaštvo BiH svoje resurse fokusira na laganije predmete koje je lako dokazati.

Rad Tužilaštva BiH na koruptivnim predmetima advokat Ragib Hadžić ocjenjuje kao “kap od kapi u moru” te smatra da se radi o selektivnom pristupu podizanja optužnica i da tužioci koji su zaduženi za predmete korupcije ne pokazuju vlastitu inicijativu u pokretanju istraga.

“To je zamazivanje očiju javnosti da se stekne utisak da oni nešto rade i zato grebu po površini, nađu nešto malo ‘žrtvenih jagnjadi’ i onda bombastično najave da je podignuta optužnica protiv carinika ili graničnog policajca što je primio 20 ili 50 maraka. To bi bilo smiješno da nije žalosno”, naglašava Hadžić.

Profesor prava Goran Šimić kaže da je važno pratiti odnos broja tužilaca i optužnica za korupciju na državnom nivou.

“Mi građani debelo plaćamo tužioce Tužilaštva BiH, a rezultat toga je da tužilac tokom godine ne podigne nijednu optužnicu za korupciju ili ne donese nijednu tužilačku odluku. Tužilac ne radi za sebe, ne radi u svom vlastitom, već u interesu građana BiH koji ga plaćaju. Stiče se utisak da tužioci ne žele biti nezavisni, oni žele biti nedodirljivi i to je problem. Ako nema rezultata, hoću da kao građanin vršim pritisak na tužioca da radi svoj posao”, naglašava Šimić.

Kvalitet optužnica, prema njegovim riječima, treba gledati po presudama koje donosi Sud BiH jer je od broja optužnica koje podigne Tužilaštvo važnije koliko će ih završiti pravosnažnom osuđujućom presudom.

Niska stopa osuđujućih presuda

Sud BiH je od početka 2020. godine za koruptivna djela izrekao presude u sedam predmeta, od kojih je pet pravosnažno, među kojima su i četiri donesene po sporazumu o priznanju krivnje. Pravosnažno je osuđeno sedam osoba na ukupno sedam godina i pet mjeseci zatvora te oko 33.000 KM novčane kazne, dok je oduzeta imovinska korist u iznosu većem od 2.200 eura. Među osuđenima su carinici UIO-a i granični policajci koji su se teretili za primanje dara i druga koruptivna djela.

Državni sud je u 2020. godini prvostepenom presudom osudio tužioca Tužilaštva BiH Božu Mihajlovića na pet godina zatvora zbog nesavjesnog rada u službi, ali je Apelaciono vijeće nedavno ukinulo ovu presudu i odlučilo da se predmet prenese Općinskom sudu u Sarajevu.

U Misiji OSCE-a u BiH kažu da su u svom najnovijem izvještaju, zasnovanom na sistematskom praćenju procesuiranja predmeta korupcije pred pravosuđem u BiH, pod nazivom “Sindrom nekažnjivosti”, utvrdili pad broja novih optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa, koje su tužilaštva u BiH podigla u 2019. godini.

Osim manjeg broja optužnica, ovaj izvještaj navodi da je općenito pala stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije u sudovima u cijeloj BiH.

“Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH izaziva ozbiljnu zabrinutost, pogotovo kada se poredi sa stopom u predmetima korupcije uopšte, koja je u ovom periodu bila relativno visoka i stabilna”, stoji u izvještaju.

U Delegaciji Evropske unije u BiH pozivaju da je krajnje vrijeme da se provedu preporuke iz izvještaja stručnjaka koje se odnose na temeljitu reviziju neuspjelih predmeta radi utvrđivanja sistemskih problema i izradu akcionog plana za popravljanje stanja uz stroge vremenske rokove.

U izvještaju se, između ostalog, navodi kako su istrage u predmetima korupcije u pravilu ograničenog opsega, a povrat ili oduzimanje nezakonitog bogatstva stečenog djelima korupcije i povezanim djelima nije adekvatan.

“Kao što je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu, napori na postizanju rezultata u proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju su i dalje nedovoljni. Naročito je nedovoljan napredak u predmetima na visokom nivou, koji je potrebno ozbiljno pojačati”, kazali su iz Delegacije EU u BiH.

Na državnom nivou se procesuiraju sitniji slučajevi korupcije dok bi bilo potrebno da se u ovim predmetima trajno oduzme značajna imovinska korist za šta su potrebne pravosnažne presude u većim predmetima, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) u BiH.

Ivana Korajlić, Transparency International BiH
Ivana Korajlić, Transparency International BiH

“U prethodnom periodu smo vidjeli predmete koji se odnose na sitnu korupciju zaposlenih u institucijama BiH kojim se Tužilaštvo pohvalilo, dok su ostali predmeti mahom birani na osnovu političkih odnosa i obračuna, te se zvaničnici na višim nivoima procesuiraju samo ako se procijeni da je to politički podobno ili ukoliko se sa nekim treba obračunati, i već godinama je izrazito vidljiv selektivan pristup”, kaže Korajlić.

Optužnice i istrage prečesto se podudaraju s objavljivanjem negativnih izvještaja o pravosuđu, obilježavanjem međunarodnih dana borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala ili velikim aferama koje otkrije istraživačko novinarstvo, smatra Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo.

“U konačnici, rezultati takvih aktivnosti su porazni, jer rezultata u procesuiranju takozvanog krupnog kriminala i korupcije odnosno visokih dužnosnika nažalost nema i sudska statistika bilježi revnosno procesuiranje ‘malih’ ljudi, odnosno slučajeva primanja mita na graničnim prelazima i tokom carinskih procedura”, pojašnjava Miraščija.

Javnost nikako ne vidi rezultate borbe protiv visoke korupcije, smatra Stefan Blagić iz organizacije “Restart Srpska”, jer pravosuđe nema snagu da se sa njom obračuna, pogotovo sa političkom korupcijom.

“Ako se gledaju zvanični izvještaji Tužilaštva, izgleda da u BiH cvjeta med i mlijeko, da je sve super, da korupcije gotovo i nema. A znamo da je realnost potpuno drugačija i moguće da se u zadnjem mjesecu godine podigne polovina optužnica iz razloga što se izvršio pritisak na pravosuđe u BiH”, dodaje on.

Podizanje optužnica u decembru

Arhiv - Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Arhiv - Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Četiri od pet optužnica Tužilaštva BiH kojima su obuhvaćeni zvaničnici, podignute su tokom posljednjeg mjeseca 2020. godine.

Nakon višemjesečne istrage je podignuta optužnica u predmetu “Respiratori” koja premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića, ministricu finasija i zamjenika premijera Jelku Miličević, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i direktora pravnog lica “F. H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića, između ostalog, tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, krivotvorenje isprava i nesavjestan rad u službi.

Njima se optužnicom stavlja na teret nabavka 100 komada respiratora u vrijednosti od 10.5 miliona KM iz Kine, te zaštitne opreme u vrijednosti od 2.9 miliona KM za potrebe borbe protiv koronavirusa u Federaciji BiH u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće.

Iz Tužilaštva nisu naveli tačan iznos za koji smatraju da je oštećen budžet niti tačnu pribavljenu imovinsku korist.

Protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića su podignute dvije optužnice, te se u jednoj skupa sa Muhamedom Pekićem, rukovodiocem Odsjeka za cyber sigurnost u OSA-i, terete da su zloupotrijebili svoj službeni položaj, kao i resurse i kapacitete OSA-e, u svrhe privatnih i ličnih interesa kako bi došli do fotografija i informacija o pošiljatelju anonimne krivične prijave protiv direktora OSA-e, dok se u drugoj u kojoj je, osim njega, optužen ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i Muriz Druškić, terete za zloupotrebe u vezi sa nezakonitim imenovanjem i sudjelovanjem u Komisiji za drugostepeno rješavanje postupka sigurnosnih provjera za policijske i državne službenike.

Tokom decembra je podignuta optužnica za primanje i davanje dara protiv Marka Pandže i Nermina Aleševića, aktera afere “Potkivanje”, u vezi sa snimkom objavljenim na internetu na kome se, osim osumnjičenih, pojavljuje i Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.

Optužnica je podignuta i protiv nakadašnjeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji se tereti da je tokom 2011. i 2012. omogućio Adnanu Bektiću sticanje nezakonite imovinske koristi prema ugovoru o djelu i isplati dnevnica u ukupnom iznosu od 15.680 KM.

Predmet “Respiratori” Tužilaštvo BiH je sredinom maja 2020. preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.

Sagovornici BIRN-a BiH smatraju da je Tužilaštvo BiH na isti način moglo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske preuzeti istragu o kupovini “Pokretne bolnice” koju je Vlada RS-a platila 3,6 miliona KM, jer se i u ovom slučaju, kao kod “Respiratora”, pojavljuju elementi prekograničnog kriminala.

“Tužilaštvo je pokazalo potpuno nekonzistentan pristup postupanja po predmetima. Pojedini predmeti po kojima su postupala druga tužilaštva se preuzimaju tamo gdje postoji interes i gdje se želi na neki način osigurati kontrola nad istragom i procesom, dok se za druge za koje ne postoji interes da se procesuiraju proglašavaju nenadležnim, a tumači se sve u odnosu na to ko su potencijalni počinioci”, ističe Korajlić.

Advokat Josip Muselimović mišljenja je da su u tužilaštvima na funkcijama ljudi koji nemaju dovoljno iskustva za rad na tako složenim djelima visoke korupcije.

“Društvo je u sferi kriminaliteta dosegnulo dno kada imamo ozbiljne pokazatelje da se koruptivna mreža spustila do nositelja najvećih pravosudnih funkcija, jer imamo tužitelje protiv kojih se vode kazneni postupci”, kaže on.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD za RSE: Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH

Ambasada SAD u Sarajevu

Odgovor ambasade SAD u BiH na javni istup Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH od 13. aprila. Dodik je od 2017. pod sankcijama američke vlade zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.

"Svako djelovanje usmjereno na razgradnju Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta", navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o ocjeni koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznio u Istočnom Sarajevu, 13. aprila.

Dodik je kazao kako bi se složio s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država "da entiteti nemaju perspektive mimo BiH, jer da nema BiH, entiteti više ne bi bili entiteti, već samostalne države".

U odgovoru Ambasade SAD-a se ističe kako je stav Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države koja je predodređena za članstvo u euroatlantskoj zajednici dobro poznat "i ostaje nepromijenjen".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH. Kontinuiranom retorikom je lako, iako je cijena toga visoka, pokušati odvratiti pažnju građana od osnovnih reformi koje je moguće provesti, a koje treba da poboljšaju ekonomiju, riješe problem sveprisutne korupcije koja građanima otima njihovu budućnost, te osiguraju slobodnije i poštenije izbore", ističe se u odgovoru Ambasade SAD-a za RSE.

Ambasade Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u Sarajevu, izrazili su 11. marta svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene, suverene države s dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su da su upoznati sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), te pozivaju sve institucije vlasti da se fokusiraju na reforme neophodne za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele.

"Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju Evropske unije (EU) i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR-u", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Skupština Republike Srpske je 10.marta usvojila 10 zaključaka u kojima se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS. Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS
Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Predstavnici ambasada u zajedničkoj izjavi su podsjetili da svaku odluku o eventualnom zatvaranju OHR-a donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica.

"Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike RS-a. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane", zaključuje se u zajedničkom saopštenju predstavnika pet ambasada i EU u BiH.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

U Prijedoru propalo 1300 vakcina. Čuvane u "pogrešnom" zamrzivaču

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor formiralo je na osnovu medijskih napisa predmet o propadanju određene količine vakcina u Prijedoru, rekao je glavni tužilac tog tužilaštva Mladen Mitrović.

Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izjavio je u srijedu, 14. aprila, da Dom zdravlja Prijedor vakcine protiv korona virusa, koje više nisu za upotrebu, "nije čuvao u hladnjaku koji im je osigurao Institut, već u zamrzivaču koji su osigurali vlastitim sredstvima".

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković naložio je ministru zdravlja i socijalne zaštite Alenu Šeraniću i gradonačelniku Prijedora Daliboru Pavloviću da se pod hitno ispita zbog čega je i kako došlo do propadanja 1.300 doza vakcine Sputnik V, namijenjene za revakcinaciju u Domu zdravlja u tom gradu.

Višković je zatražio da gradonačelnik Prijedora poduzme sve neophodne radnje kako bi bili sankcionirani odgovorni za štetu koja je prouzrokovana uništavanjem 1.300 doza vakcine, s obzirom na to da je Dom zdravlja u nadležnosti grada Prijedora.

"U situaciji kada se Republika Srpska bori da zaštiti zdravlje svojih građana, omogući i ubrza isporuku plaćenih vakcina za potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, ne smije se i ne može dozvoliti da se neodgovornim ponašanjem i postupcima pojedinaca ugrožava imunizacija u Republici Srpskoj i ugrozi zaštita zdravlja građana", saopćeno je iz Vlade RS-a.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da slučaj propadanja vakcina u Prijedoru treba da bude opomena da to ne smije da se dešava - ni sada ni u budućnosti jer građani ne smiju da trpe te da je vakcine teško nabaviti.

"Tražimo odgovornost od Doma zdravlja i od jedinice lokalne samouprave da se uključe u rješenje ovog pitanja", rekao je Šeranić novinarima u Trebinju.

Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor Slobodan Javor izjavio je jučer da je u ovom gradu privremeno obustavljeno davanje druge komponente vakcine Sputnik V, budući da je zbog nestanka električne energije u više navrata došlo do prekida hladnog lanca vakcine.

"Došlo je do poremećaja u temperaturi u zamrzivaču u odnosu na temperaturu koja je predviđena za čuvanje vakcina", rekao je Javor na konferenciji za novinare.

Milica Otković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor, na konferenciji za novinare je poručila da su vakcine koje su u ponedjeljak, 12. aprila date građanima "potpuno sigurne", te da su bile u režimu hladnog lanca.

"Što se tiče naših sugrađana, nema nikakve potrebe da budu zabrinuti. Ostali građani koji čekaju svoju drugu komponentu Sputnjik V vakcine biće naknadno obaviješteni o datumu, odnosno biće pozvani lično kao i za prvi put i mogu reći da nema razloga za brigu. Bez obzira na to što dolazi do isteka roka od 21 dan, biće vakcinisani u terminu koji je predviđen", rekla je Otković.

U Prijedoru, gradu u entitetu Republika Srpska, gdje prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi oko 112.000 stanovnika, za vakcinaciju je prijavljeno oko 2.200 građana iznad 65 godina, 1.500 je primilo prvu dozu, a drugu je u ponedjeljak, kada je počela revakcinacija, primilo njih 140.

U Republici Srpskoj, prema podacima Instituta za javno zdravlje ustupljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE), prijavljeno je oko 25.000 osoba starijih od 65 godina za vakcinaciju.

Prema planu vakcinacije u bh. entitetu Republika Srpska, prvo je počelo vakcinisanje prioritetnih grupa, među kojima su medicinski radnici, osobe u domovima za stare, te stariji od 65 godina.

Od ukupnog broja prijavljenih, do sada je vakcinisano oko 13.000 osoba koje pripadaju ovoj kategoriji stanovništva.

Do sada je, prema navodima Instituta, vakcinisano oko 26.000 građana RS među kojima su zdravstveni radnici, korisnici i radnici u staračkim domovima, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju i građani stariji od 65 godina.

Republika Srpska je izdvojila 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja. Od tada je u RS stiglo 42.000 vakcina Sputnik V.

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Inspektorica banjalučke policije zbog mita osuđena na godinu dana zatvora

Jelena Florijan. Foto: Glas Srpske/Vladimir Stojaković

Inspektorica banjalučke Policijske uprave Jelena Florijan osuđena je pred Okružnim sudom u Banjaluci na godinu dana zatvora za krivično djelo “traženje i primanje mita”.

Sudija Okružnog suda u Banjaluci Branimir Jukić u obrazloženju presude naveo je da je ona rezultat sporazuma o priznanju krivice između optužene i Republičkog javnog tužilaštva. Sud je na prethodnom ročištu 9. aprila prihvatio sporazum.

Prema presudi, inspektorica banjalučke Policijske uprave kriva je jer je, zajedno sa kolegom Nenadom Grujićem, u svojstvu policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), od Branislava Vidića, direktora Srednjoškolskog doma u ovom gradu, zahtijevala i uzela mito nudeći mu u zamjenu sastavljanje za njega povoljnijeg izvještaja o krivičnom djelu “koji će lakše pasti na Tužilaštvu”.

Florijan je priznala krivicu, dok će suđenje Grujiću biti nastavljeno u odvojenom predmetu.

Republički javni tužilac prezentovao je dovoljno dokaza gdje je Sudsko vijeće utvrdilo postojanje krivice. Imamo sa jedne strane priznanje krivice, a sa druge strane i dovoljno dokaza koji upućuju na to da je priznanje krivice istinito”, rekao je sudija Okružnog suda u Banjaluci Branimir Jukić.

Tužilac Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva Goran Glamočanin je Sudu, na jednom od prethodnih ročišta, predočio i kao dokaze dostavio dva videa snimljena u akciji praćenja i tajnog snimanja optuženih inspektora, urađene 18. februara 2020. godine po naredbi sudije za prethodni postupak.

Zakonom je za djelo koje je optuženoj Florijan stavljeno na teret – traženje i primanje mita – zaprijećena kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Sudija Branimir Jukić pojasnio je tokom čitanja presude da je moguće izricanje manje kazne od zakonom propisanog minimuma ukoliko dođe do priznanja krivice. On je rekao da je Sud u slučaju Jelene Florijan kao olakšavajuće okolnosti uzeo priznanje krivice, što je Sudu olakšalo posao, ranije nekažnjavanje optužene i to što je optužena majka malog djeteta.

S obzirom na sporazum o priznanju krivice, optužena nema pravo žalbe na presudu.

Suđenje optuženom inspektoru Nenadu Grujiću biće nastvaljeno 2. juna, a ponovo će biti saslušani sudski vještaci i svjedoci, među njima i Branislav Vidić, od kojeg su, prema optužnici, inspektori zahtijevali mito u iznosu od 20.000 odnosno 30.000 maraka. To će biti urađeno jer je zbog nedavne izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske predviđeno da u svim predmetima u kojima je optuženima zaprijećena kazna zatvora veća od pet godina, mora suditi sudsko vijeće umjesto sudije pojedinca, kao do sada.

Sarajevo tuguje za čika Jovom

Sarajevo tuguje za čika Jovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

Porodica Alić iz Srebrenice: Perspektive ima i na selu

Porodica Alić iz Srebrenice: Perspektive ima i na selu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG