Najnovije
Prava priča o tome ko je otkrio Ameriku
Amerikanci 12. oktobra dobijaju slobodan dan na poslu kako bi proslavili Kolumbov dan.
Riječ je o godišnjem prazniku kojim se obilježava 12. oktobar, 1492. godine, kada je italijanski istraživač Kristofer Kolumbo službeno zakoračio na tlo Amerike tražeći zemlju za Španiju. Ovo je državni praznik u Sjedinjenim Državama od 1937. godine.
Obično se kaže da je "Kolumbo otkrio Ameriku". Ispravnije bi, možda, bilo reći da je Ameriku predstavio Zapadnoj Evropi tokom svoja četiri putovanja u tu regiju između 1492. i 1502. Takođe sa sa sigurnošću može reći da je popločao put masovnom prilivu zapadnih Evropljana koji će u konačnici formirati nekoliko novih država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu i Meksiko.
Ali reći da je on "otkrio" Ameriku je poprilično pogrešno, jer je postojalo mnogo ljudi koji su već bili ovdje kad je on stigao.
A prije Kolumba?
Ko su bili ljudi koji zaista zaslužuju da ih se naziva prvim Amerikancima? Glas Amerike pitao je Michaela Bawaya, urednika časopisa American Archaeology. On je rekao da su oni došli ovdje iz Azije vjerojatno "najkasnije prije otprilike 15 000 godina".
Hodali su preko kopnenog mosta Bering koji je tada povezivao današnju američku državu Aljasku i Sibir. Prije petnaest hiljada godina nivoi okeana bili su znatno niži, a kopno između kontinenata široko stotine kilometara.
Područje je izgledalo kao što danas izgleda kopno poluotoka Seward na Aljasci: suha tundra bez drveća. Međutim, uprkos relativnoj negostoljubivosti, područje je obilovalo životom.
Prema američkoj Službi za nacionalni park, "kopneni most igrao je vitalnu ulogu u širenju biljnog i životinjskog svijeta između kontinenata. Mnoge vrste životinja - vunasti mamut, mastodont, sabljozuba mačka, arktička deva, smeđi medvjed, los, muškatni bik i konj - da nabrojimo neke - preselili su se s jednog kontinenta na drugi preko kopnenog mosta Bering. Ptice, ribe i morski sisavci uspostavili su migracijske obrasce koji traju i danas".
A arheolozi kažu da su ih ljudi slijedili, u beskrajnom lovu na hranu, vodu i sklonište. Ljudi su se rasuli po cijeloj Sjevernoj i na kraju Srednjoj i Južnoj Americi.
Sve do 1970-ih, ti prvi Amerikanci imali su ime: narodi Clovis. Ime su dobili po drevnom naselju otkrivenom u blizini Clovisa u Novom Meksiku, prije više od 11 000 godina. A DNA sugeriše da su oni direktni preci gotovo 80 posto svih autohtonih ljudi u Americi.
Ali ima još toga. Danas je opšte prihvaćeno mišljenje da su prije naroda Clovis postojali i drugi, i kako Bawaya kaže, "oni zapravo nisu identifikovani". Ali postoje njihovi ostaci na mjestima koja su udaljena poput američkih država Teksas i Virginia, pa čak i na jugu do Perua i Čilea. U nedostatku boljeg imena nazivamo ih Pre-Clovis (ljudima prije naroda Clovis).
A da bi se stvari još više zakomplikovale, nedavna otkrića prijete da će dolazak ljudi u Sjevernu Ameriku vratiti još dalje u prošlost. Možda čak i unazad 20 000 godina ili više. Ali nauka je još daleko da se usaglasi po tom pitanju.
Povratak Evropljanima
Dakle, za sada su narodi Clovis i Pre-Clovis, koji su odavno nestali, ali još uvijek postoje u genetskom kodu gotovo svih rođenih Amerikanaca, zaslužni za otkrivanje Amerike.
Ali ti su ljudi stigli na zapadnu obalu. Šta je s dolascima s istoka? Da li je Kolumbo prvi Evropljanin koji je ugledao netaknuti, zeleni raj kakav je Amerika morala biti prije nekoliko stoljeća?
Ni blizu
Postoje dokazi da su Evropljani posjetili današnju Kanadu otprilike 500 godina prije nego što je Kolumbo isplovio. Oni su bili Vikinzi, a dokazi o njihovoj prisutnosti mogu se pronaći na kanadskom otoku Newfoundland na mjestu zvanom l'Anse Aux Meadows. Sada je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, a sastoji se od ostataka osam zgrada koje su vjerojatno bile drvene konstrukcije prekrivene travom i zemljom.
Danas je to područje neplodno, ali prije hiljadu godina svuda je bilo drveća i područje je vjerojatno korišteno kao mjesto zaustavljanja tokom zime, gdje su Vikinzi popravljali svoje čamce i boravili tokom lošeg vremena. Nije sasvim jasno da li je to područje bilo stalno naseljeno, ali jasno je da su nordijski narodi, koji su razmišljali o naseljavanju, bili ovdje puno prije Kolumba.
Posljednja misterija
A da biste dodali jednu fascinantnu nit u priču o otkrivanju Amerike, razmislite o slatkom krompiru.
Da, slatkom krompiru. Ovaj skromni ružičasto-crveni gomolj porijeklom je iz Južne Amerike. Pa ipak, slatki krompir bio je na jelovniku u Polineziji još prije 1.000 godina. Pa kako je dospio tamo?
Poređenjem DNA polinezijskog i južnoameričkog slatkog krompira, naučnici misle da je jasno da ih je neko vratio u Polineziju nakon posjete Južnoj Americi ili su ih otočani donijeli iz Južne Amerike dok su istraživali Tihi okean. Bilo kako bilo, to sugeriše da su otprilike u isto vrijeme nordijski mornari sjekli drveće u Kanadi, dok je neko u Polineziji prvi put probao slatki krompir iz Južne Amerike.
Ako govorimo o genetici, studija iz 2014. godine o DNA domorodaca na polinezijskom otoku Rapa Nui, poznatom i kao Uskršnji otok, pronašla je priličnu količinu gena rođenih Amerikanaca. Ulazak DNA Amerikanaca u genetiku starosjedilaca Rapa Nuia sugeriše da su ta dva naroda živjela zajedno oko 1280. godine.
Postoje i druge teorije. Penzionisani britanski pomorski časnik po imenu Gavin Menzies forsirao je ideju da su Kinezi kolonizirali Južnu Ameriku 1421. godine.
Druga teorija penzionisanog hemičara Johna Ruskampa sugeriše da su piktografi otkriveni u Arizoni gotovo identični kineskim znakovima. Kineze smješta u američku saveznu državu Arizonu negdje oko 1300. prije nove ere.
Spominjemo ove teorije jer se od nedavno pojavljuju u novinskim člancima. One su potpuno diskreditovane pa ćemo to tako i ostaviti.
Mješavina različitosti
Pa šta napraviti od svega ovoga?
Ovdje u Glasu Amerike i pokušavamo ispričati priču o Americi. I ono što je jasno je da je Amerika bila mjesto različitih naroda stotinama godina prije nego što je Kip slobode počeo urgirati u svijetu: "Dajte mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje zbijene mase koje žude da slobodno dišu".
Zapravo, cijela Sjeverna i Južna Amerika poligon su kultura koje se protežu unazad mnogo prije zabilježene istorije. I ljudi od tada dolaze ovamo, jureći za boljim životom, obilnom hranom, vodom i mogućnostima.
Danas, možda se i nije toliko toga promijenilo.
See all News Updates of the Day
Amerika uvela nove sankcije Iranu zbog napada na Izrael
Sjedinjene Države su uvele nove sankcije Iranu koje ciljaju proizvodnju njegovih nenaoružanih letjelica poslije napada na Izrael, a predsjednik SAD Joe Biden rekao je da su lideri G7 posvećeni zajedničkom djelovanju kako bi povećali ekonomski pritisak na Teheran.
Biden je rekao da su Sjedinjene Države i saveznici pomogli Izraelu da se odbrani od napada raketama i dronovima 13. aprila i da sada pozivaju Iran na odgovornost novim sankcijama i kontrolom izvoza.
„Sankcije ciljaju lidere i entitete povezane sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), iranskim Ministarstvom odbrane i programom raketa i bespilotnih letjelica iranske vlade koji su omogućili ovaj drski napad”, naveo je Biden u saopštenju.
„A naši saveznici i partneri imaju ili će izdati dodatne sankcije i mjere za ograničavanje iranskih destabilizujućih vojnih programa”, rekao je Biden.
U saopštenju američkog Sekretarijata finansija navodi se da su sankcije usmjerene na 16 pojedinaca i dva entiteta koji omogućavaju iransku proizvodnju bespilotnih letjelica, uključujući tipove motora koji pokreću dronove Shahed, koji su korišteni u napadu 13. aprila.
Trezor je rekao da će također odrediti pet kompanija u više jurisdikcija koje obezbjeđuju komponente za proizvodnju čelika iranskoj kompaniji Khouzestan Steel (KSC), jednom od najvećih iranskih proizvođača čelika, ili kupuju gotove čelične proizvode KSC.
Na meti su i tri podružnice iranskog proizvođača automobila Bahman Group, za koje se navodi da je novčano podržavala IRGC.
U saopštenju se navodi da Sekretarijat za trgovinu SAD također nameće nove kontrole kako bi Iranu ograničio pristup tehnologijama, kao što je osnovna komercijalna mikroelektronika.
Teheran je saopštio da je izveo napad 13. aprila u znak odmazde za pretpostavljeni izraelski napad na zgradu konzulat u Damasku u kojem su 1. aprila ubijena dva generala i još nekoliko osoba.
Izrael je najavio da će uzvratiti, dok je visoki komandant Iranske revolucionarne garde rekao u četvrtak da bi Iran mogao da preispita sopstvenu „nuklearnu doktrinu” poslije izraelskih prijetnji.
Istovremeno sa Amerikom i Velika Britanija je uvela sankcije protiv nekoliko iranskih vojnih organizacija, pojedinaca i entiteta uključenih u industriju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Britanija je saopštila da su ove sankcije obuhvatile Generalštab oružanih snaga i mornaricu Iranske garde, navodi se u zvaničnom obaveštenju.
„Koristimo ekonomske alate Ministarstva finansija da degradiramo i poremetimo ključne aspekte iranske zlonamjerne aktivnosti, uključujući njegov program bespilotnih letjelica i prihod koji režim generiše da podrži svoj terorizam”, rekla je u saopštenju američka sekretarica za finansije Janet Yellen.
„Nastavićemo da raspoređujemo naša ovlaštenja za sankcije kako bismo se suprotstavili Iranu daljim akcijama u narednim danima i nedjeljama”, dodale je ona.
Odluka SAD usledila je nakon što su ministri finansija i guverneri centralnih banaka G7, grupe čiji su članovi sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija, poslije sastanka saopštili da će „osigurati blisku koordinaciju svake buduće mjere za smanjenje sposobnosti Irana da nabavi, proizvodi ili prenosi oružje za podršku destabilizovanju regionalnog aktivnosti”.
Lideri Evropske unije također su u srijedu odlučili da pojačaju sankcije Iranu nakon što je napad Teherana na Izrael izazvao zabrinutost zbog šireg sukoba na Bliskom istoku.
Nastavljeno suđenje Trumpu, izuzeto dvoje porotnika
U New Yorku je u četvrtak izborom porote nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu po krivičnoj optužnici, a sudija koji vodi slučaj izuzeo je dvoje porotnika koji su izabrani prethodnih dana.
To znači da je u poroti, u kojoj bi trebalo da bude 12 članova i šestero koji su im zamjena, ostalo samo petoro ljudi.
Jedan porotnik je izuzet nakon što su tužioci naveli da nije naveo da je u prošlosti imao probleme sa zakonom. Sudija ga ja izuzeo nakon dodatnog ispitivanja, ali nije naveo razlog za izuzeće.
Jedna porotnica je ranije u četvrtak izuzeta jer je navela da se osjećala zastrašenom nakon što su objavljeni neki aspekti njenog identiteta, rekao je sudija
U obraćanju sudu, porotnica je rekla da su je kontaktirali porodica, prijatelji i kolege nakon što su iz medijskih izvještaja zaključili da je u poroti.
"Ne vjerujem da u ovom trenutku mogu da budem fer i nepristrasna, i da ne dozvolim da spoljni faktori utiču na moju odluku u sudnici", rekla je porotnica, jedna od sedmoro koji su izabrani ove nedelje.
"Izgubili smo vjerovatno veoma dobrog porotnika", rekao je sudija Juan Merchan, nakon što je porotnica izuzeta, a medijima je naložio da se uzdržavaju od toga da objavljuju odgovore mogućih porotnika o tome gdje rade.
Odluka o izuzeću porotnika pokazuje koliko je veliki pritisak na prvom suđenju jednom američkom predsjedniku po krivičnoj optužnici.
Trump je kritikovao svjedoke, sudske zvaničnike uključene u slučaj i njihove porodice, zbog čega mu je Merčan uveo djelimičnu zabranu komentarisanja slučaja.
Jedan od tužilaca Christopher Conroy rekao je da je Trump već prekršio zabranu nedavnim objavama na društvenim mrežama o svom bivšem advokatu i potencijalnom svjedoku tužilaštva Michaelu Cohenu. U jednoj od objava je takođe rekao da prikriveni liberalni aktivisti lažu sudiju da bi bili u poroti.
Mnogi potencijalni porotnici nisu izabrani zato što su rekli da ne bi bili u mogućnosti da procijene da li je Trump, republikanski predsjednički kandidat, kriv ili nevin.
Advokati su u četvrtak nastavili da biraju porotnike koji će na kraju odlučivati o Trumpovoj sudbini na suđenju, samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora na kojima će mu rival ponovo biti aktuelni predsjednik Joe Biden.
Zadatak im je da pronađu Njujorčane koji mogu da budu fer prema Trumpu u gradu koji mahom podržava demokrate, a gdje je bivši predsjednik zaradio reputaciju biznismena i tajkuna za nekretnine.
Trump se izjasnio da nije kriv po 34 tačke optužnice da je falsifikovao dokumenta da prikrije isplate porno glumici Stormy Daniels da bi šutjela o navodnoj aferi.
Suđenje je počelo u ponedeljak, a među porotom su za sada jedna medicinska sestra, inženjer i dva advokata. Sudija je rekao da će identiteti 12 porotnika i šestoro ljudi koji bi ih mijenjali biti poznati samo Trumpu, njegovim advokatima i tužiocima.
Ako se ove nedjelje izaberu svi porotnici, u ponedeljak bi mogli da budu izneseni uvodni argumenti.
Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika ali je polovina nezavisnih birača i 25 odsto republikanaca navelo da ne bi glasalo za njega ako bude osuđen, pokazala je nedavna anketa agencije Reutersa i Ipsosa.
Prema istoj anketi, 64 procenta ispitanika navelo je da su optužbe u slučaju u New Yorku "donekle ozbiljne".
Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen. Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi gdje je optužen za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima.
Trump se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.
Banjaluka: Kolektivno negiranje genocida u Srebrenici
Vlasti Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom provode četvrtak negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, organizirajući događaje u Narodnoj skupštini i na ulicama Banjaluke.
Entitetski poslanici, javlja RTRS, prvo su usvojili izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, a kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.
Poslanici, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama uključujući i presude Haškog tribunala, utvrdili su i zaključke u kojima se navodi kako je termin „genocid” za Srebrenicu netačan.
Poslanici također, prihvatajući izvještaj, zaključuju kako je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.
Nakon sjednice, organiziran je skup u centru Banjaluke kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Republika Srpska, usprotivili rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama i još jednom negirali počinjeni genocid.
„Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije”, rekao je u obraćanju Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
Skupu prisustvuje i Ana Brnabić, predjednica Narodne skupštine Srbije.
Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Republika Srpska na predloženu rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita, trebala zvati Ulica Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike Srpske.
Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za Glas Amerike kako je važno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, jer je to registrirana historijska i pravna činjenica.
„Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se pominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik”, kaže Bassuener.
U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.
„Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, poručio je Bećirović putem društvene mreže Facebook.
Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemsk, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.
Glas Amerike je imao uvid nacrt rezolucije kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
„Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti”, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu mu je podignuta spomen ploča.
Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika Srpska, ali i susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.
Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.
Uprkos tome, tužioci su mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike Srpske, u Bratuncu 2023. godine veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.
Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. - maj 2023. godine
Nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske predvođeni Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.
U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.
Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.
Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika Srpska
Izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.
Firma iz Egipta nudi bijeg iz Gaze - 5.000 dolara po osobi
Iz svog doma u Kairu, Etemad Abu Tahoun sa užasom gleda - iz sata u sat - televizijske vijesti o razaranju u Gazi.
Njen jedini sin, 23-godišnji Momen, zarobljen je na palestinskoj teritoriji. Kratak, prekinut video poziv potvrdio je da je još uvijek živ - prije nego što je nestao signal.
Ona pokušava da prikupi dovoljno novca da plati bjekstvo svog sina.
"Pomoći ću mu da pobjegne od ubijanja", rekla je ona. "I njegovo prisustvo će mi biti podrška dok se krećem kroz izazove koji su pred nama."
Ali bjekstvo iz Gaze nije lako. Egipat je zatvorio prelaz Rafah za većinu Palestinaca, strahujući od egzodusa izbjeglica.
Otkako je u oktobru izbio rat između Izraela i Hamasa, Egipat je dozvolio samo jednoj turističkoj agenciji, po imenu Hala, da obavlja prekogranična putovanja iz Gaze u Egipat - u onome što naziva "koordinacijom".
Firma se nalazi u kancelariji matične kompanije, Organi, u Kairu.
Naknade za njihove usluge navodno su porasle 14 puta u odnosu na predratnu cijenu, na 5.000 dolara po odrasloj osobi i upola manje za djecu. To je daleko iznad mogućnosti većine Palestinaca - posebno onih koji su izgubili svoje domove i sredstva za život u ratu.
Mohamed Raed, palestinski student medicine koji živi u Kairu, prikuplja sredstva kako bi platio za šest raseljenih članova porodice da pobjegnu iz izbjegličkog kampa u Gazi.
"Ako želim da nastavim studije ovdje i uspijem u životu, želim da vidim to [zadovoljstvo] na licima i u očima moje porodice. Ako oni nisu ovdje sa mnom, sav moj trud, sve ono što uradim, sve je uzalud", rekao je on.
Iz agencije Hala nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar.
Agencija sada obavlja 40 odsto svih prelazaka iz Gaze u Egipat, prema Arapskoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Kairu. Direktor organizacije Ala Šalabi rekao je da optužbe za profiterstvo predstavljaju pokušaj da se skrene pažnja sa akcija Izraela - i pohvalio napore Egipta da pošalje pomoć u Gazu.
"Pohvaljujemo izuzetne napore ove zajednice i zemlje, koja se bori sa sopstvenim ekonomskim poteškoćama, za pružanje značajne podrške", rekao je Šalabi.
Uprkos protestima u Kairu koji pozivaju na promjenu politike, egipatska vlada saopštava da ne planira da otvori prelaz Rafah sa Gazom.
Hamada Elrasam doprinijela je pisanju ovog izvještaja.
Ukrajinci zabrinuti dok Rusija jača napade, a američka podrška slabi
Stanje na ratištu u istočnoj Ukrajini se znatno pogoršalo posljednjih dana.
Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga general-pukovnik Oleksandr Sirski objavio je u subotu na društvenim mrežama da se situacija na istočnom frontu pogoršala, dok je Rusija pojačala svoje napore da zauzme više ukrajinske teritorije.
Mark Voyger je stručnjak za odbranu u Centru za evropsku analizu. On kaže da Ukrajini treba dodatna municija jer ukrajinske snage jedva drže front.
„Nažalost, Ukrajina nema dovoljno municije da uzvrati vatru. I zato je situacija sada malo pesimistična, posebno s obzirom na kašnjenja. Sramota je, rekao bih, da politikantstvo u američkom Kongresu zadržava obećanih 60 milijardi dolara koji su od vitalnog značaja za opstanak Ukrajine”, smatra Voyger.
Suočen sa nestašicom vojnika i municije, ukrajinski parlament je prošle nedjelje usvojio dugo razmatrani zakon koji će olakšati identifikaciju muškaraca koji ispunjavaju uslove za regrutaciju.
Početkom aprila Ukrajina je smanjila starosnu granicu za regrutovanje sa 27 na 25 godina. Zvaničnici su izrazili zabrinutost u pogledu sposobnosti Ukrajine da nastavi borbu na prvim linijama i širom svoje teritorije.
Solomia Bobrovska, poslanica ukrajinskog parlamenta, kaže da vidi šta se događa u regionima Harkov i Sumi: „I to je moj najveći, rekla bih, strah, i bojim se da mogu da napadnu u tom smjeru.”
Ona je također izrazila zabrinutost zbog pojačanih napada Rusije na ključnu infrastrukturu Ukrajine.
„To bi bilo dovoljno, samo da se potpuno uništi energetska infrastruktura, vodovod, benzinske pumpe. I ljudi će morati da napuste Kijev i svoje poslove i škole”, kaže Bobrovska.
Bivša ministrica obrazovanja Ana Novosad i njena Fondacija „savED” rade na obnovi škola. Kaže da su Ukrajinci, čak i pod stalnom prijetnjom, neustrašivi.
„Niko neće odustati, ljudi su još uvek odlučni u odbrani svoje zemlje. Ankete pokazuju da većina Ukrajine kao i većina Ukrajinaca nije spremna da se odrekne ni inča teritorije zbog bilo kakvih kompromisa koji bi mogli da budu na stolu", ističe Novosad.
Adrian Bonenberger je američki veteran koji je obučavao ukrajinske odbrambene snage na početku invazije. On je izrazio zabrinutost zbog slabljenja podrške SAD-a i budućnosti Ukrajine.
„Mislim da će se Ukrajina više povući, moraće više da se bore u odbrani. Mnogo više vojnika će poginuti. Ukrajina će nastaviti da se bori jer oni to moraju. Rusija samo želi da ubije Ukrajinu i uništi je, uništi Ukrajince. Za Ameriku, kao Amerikanac, druga loša stvar koja će se desiti je da će ljudi izgubiti povjerenje i vjeru u Ameriku. Ljudi kažu da američka riječ ništa ne znači, napustila je Afganistan, napustila je Ukrajinu”, naglasio je Bonenberger.
Pojedini američki zakonodavci tvrde da bi Amerika trebalo da da prioritet unutrašnjim pitanjima, kao što je bezbjednost granice, prije pitanja rata u Ukrajini.
