Linkovi

Top priča

Prava priča o tome ko je otkrio Ameriku

Christopher Columbus

Amerikanci 12. oktobra dobijaju slobodan dan na poslu kako bi proslavili Kolumbov dan.

Riječ je o godišnjem prazniku kojim se obilježava 12. oktobar, 1492. godine, kada je italijanski istraživač Kristofer Kolumbo službeno zakoračio na tlo Amerike tražeći zemlju za Španiju. Ovo je državni praznik u Sjedinjenim Državama od 1937. godine.

Obično se kaže da je "Kolumbo otkrio Ameriku". Ispravnije bi, možda, bilo reći da je Ameriku predstavio Zapadnoj Evropi tokom svoja četiri putovanja u tu regiju između 1492. i 1502. Takođe sa sa sigurnošću može reći da je popločao put masovnom prilivu zapadnih Evropljana koji će u konačnici formirati nekoliko novih država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu i Meksiko.

Ali reći da je on "otkrio" Ameriku je poprilično pogrešno, jer je postojalo mnogo ljudi koji su već bili ovdje kad je on stigao.

A prije Kolumba?

Ko su bili ljudi koji zaista zaslužuju da ih se naziva prvim Amerikancima? Glas Amerike pitao je Michaela Bawaya, urednika časopisa American Archaeology. On je rekao da su oni došli ovdje iz Azije vjerojatno "najkasnije prije otprilike 15 000 godina".

Hodali su preko kopnenog mosta Bering koji je tada povezivao današnju američku državu Aljasku i Sibir. Prije petnaest hiljada godina nivoi okeana bili su znatno niži, a kopno između kontinenata široko stotine kilometara.

Beringia land bridge
Beringia land bridge

Područje je izgledalo kao što danas izgleda kopno poluotoka Seward na Aljasci: suha tundra bez drveća. Međutim, uprkos relativnoj negostoljubivosti, područje je obilovalo životom.

Prema američkoj Službi za nacionalni park, "kopneni most igrao je vitalnu ulogu u širenju biljnog i životinjskog svijeta između kontinenata. Mnoge vrste životinja - vunasti mamut, mastodont, sabljozuba mačka, arktička deva, smeđi medvjed, los, muškatni bik i konj - da nabrojimo neke - preselili su se s jednog kontinenta na drugi preko kopnenog mosta Bering. Ptice, ribe i morski sisavci uspostavili su migracijske obrasce koji traju i danas".

A arheolozi kažu da su ih ljudi slijedili, u beskrajnom lovu na hranu, vodu i sklonište. Ljudi su se rasuli po cijeloj Sjevernoj i na kraju Srednjoj i Južnoj Americi.

Sve do 1970-ih, ti prvi Amerikanci imali su ime: narodi Clovis. Ime su dobili po drevnom naselju otkrivenom u blizini Clovisa u Novom Meksiku, prije više od 11 000 godina. A DNA sugeriše da su oni direktni preci gotovo 80 posto svih autohtonih ljudi u Americi.

Ali ima još toga. Danas je opšte prihvaćeno mišljenje da su prije naroda Clovis postojali i drugi, i kako Bawaya kaže, "oni zapravo nisu identifikovani". Ali postoje njihovi ostaci na mjestima koja su udaljena poput američkih država Teksas i Virginia, pa čak i na jugu do Perua i Čilea. U nedostatku boljeg imena nazivamo ih Pre-Clovis (ljudima prije naroda Clovis).

A da bi se stvari još više zakomplikovale, nedavna otkrića prijete da će dolazak ljudi u Sjevernu Ameriku vratiti još dalje u prošlost. Možda čak i unazad 20 000 godina ili više. Ali nauka je još daleko da se usaglasi po tom pitanju.

Povratak Evropljanima

Dakle, za sada su narodi Clovis i Pre-Clovis, koji su odavno nestali, ali još uvijek postoje u genetskom kodu gotovo svih rođenih Amerikanaca, zaslužni za otkrivanje Amerike.

Ali ti su ljudi stigli na zapadnu obalu. Šta je s dolascima s istoka? Da li je Kolumbo prvi Evropljanin koji je ugledao netaknuti, zeleni raj kakav je Amerika morala biti prije nekoliko stoljeća?

A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.
A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.

Ni blizu

Postoje dokazi da su Evropljani posjetili današnju Kanadu otprilike 500 godina prije nego što je Kolumbo isplovio. Oni su bili Vikinzi, a dokazi o njihovoj prisutnosti mogu se pronaći na kanadskom otoku Newfoundland na mjestu zvanom l'Anse Aux Meadows. Sada je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, a sastoji se od ostataka osam zgrada koje su vjerojatno bile drvene konstrukcije prekrivene travom i zemljom.

Danas je to područje neplodno, ali prije hiljadu godina svuda je bilo drveća i područje je vjerojatno korišteno kao mjesto zaustavljanja tokom zime, gdje su Vikinzi popravljali svoje čamce i boravili tokom lošeg vremena. Nije sasvim jasno da li je to područje bilo stalno naseljeno, ali jasno je da su nordijski narodi, koji su razmišljali o naseljavanju, bili ovdje puno prije Kolumba.

Posljednja misterija

A da biste dodali jednu fascinantnu nit u priču o otkrivanju Amerike, razmislite o slatkom krompiru.

The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya
The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya

Da, slatkom krompiru. Ovaj skromni ružičasto-crveni gomolj porijeklom je iz Južne Amerike. Pa ipak, slatki krompir bio je na jelovniku u Polineziji još prije 1.000 godina. Pa kako je dospio tamo?

Poređenjem DNA polinezijskog i južnoameričkog slatkog krompira, naučnici misle da je jasno da ih je neko vratio u Polineziju nakon posjete Južnoj Americi ili su ih otočani donijeli iz Južne Amerike dok su istraživali Tihi okean. Bilo kako bilo, to sugeriše da su otprilike u isto vrijeme nordijski mornari sjekli drveće u Kanadi, dok je neko u Polineziji prvi put probao slatki krompir iz Južne Amerike.

Ako govorimo o genetici, studija iz 2014. godine o DNA domorodaca na polinezijskom otoku Rapa Nui, poznatom i kao Uskršnji otok, pronašla je priličnu količinu gena rođenih Amerikanaca. Ulazak DNA Amerikanaca u genetiku starosjedilaca Rapa Nuia sugeriše da su ta dva naroda živjela zajedno oko 1280. godine.

Postoje i druge teorije. Penzionisani britanski pomorski časnik po imenu Gavin Menzies forsirao je ideju da su Kinezi kolonizirali Južnu Ameriku 1421. godine.

Druga teorija penzionisanog hemičara Johna Ruskampa sugeriše da su piktografi otkriveni u Arizoni gotovo identični kineskim znakovima. Kineze smješta u američku saveznu državu Arizonu negdje oko 1300. prije nove ere.

Spominjemo ove teorije jer se od nedavno pojavljuju u novinskim člancima. One su potpuno diskreditovane pa ćemo to tako i ostaviti.

Mješavina različitosti

Pa šta napraviti od svega ovoga?

Ovdje u Glasu Amerike i pokušavamo ispričati priču o Americi. I ono što je jasno je da je Amerika bila mjesto različitih naroda stotinama godina prije nego što je Kip slobode počeo urgirati u svijetu: "Dajte mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje zbijene mase koje žude da slobodno dišu".

Zapravo, cijela Sjeverna i Južna Amerika poligon su kultura koje se protežu unazad mnogo prije zabilježene istorije. I ljudi od tada dolaze ovamo, jureći za boljim životom, obilnom hranom, vodom i mogućnostima.

Danas, možda se i nije toliko toga promijenilo.

See all News Updates of the Day

Biden: Kada ćemo se već jednom suprotstaviti oružanom lobiju?

Predsjednik SAD sa suprugom u obraćanju iz Bijele kuće, poslije masovnog ubistva u Teksasu

Predsjednik SAD Joe Biden pozvao je na uvođenje novih restrikcija na oružje, nakon što je 18-godišnji napadač u osnovnoj školi u Uvaldeu, Teksasu ubio najmanje 19-oro djece i dvoje nastavnika.

Biden je apelovao da se, poslije nekoliko neuspjelih pokušaja, uradi nešto po pitanju oružanog nasilja, a takođe je svalio krivicu na proizvođače oružja i njihove lobije, zbog kojih u Washingtonu ne mogu da se usvoje strožiji zakoni.

"Kada ćemo se, za ime Božije, suprotstaviti oružanom lobiju? Zašto treba da svjedočimo ovakvim pokoljima, zašto i dalje dozvoljavamo da se ovo desi", upitao je vidno potreseni Biden.

Predsjednik SAD, koji je i sam izgubio dvoje djece, govorio je o roditeljskom bolu i hrabrosti onih koji su preživjeli.

"Izgubiti dijete je kao da vam neko otkine dio duše. Ostaje vam praznina u grudima. I imate osjećaj da vas je uvukla i da nikada nećete moći da izađete".

"Vrijeme je da ovaj bol pretvorimo u akciju", kazao je Biden.

Prije nedelju dana, američki predsjednik se u Buffalu sastao sa porodicama žrtava masovnog ubistva. U prodavnici je 18-godišnji bijelac rasista ubio 10 Afroamerikanaca.

Ove tragedije pokazuju da u Americi vlada epidemija oružanog nasilja.

"Ovakva masovna ubistva se rijetko dešavaju na drugim mjestima u svijetu. Zašto?", upitao je Biden.

Pitanje je da li će posljednja masovna ubistva podstaći promjenu zakona o oružju, što nije uspjela ni najmasovnija tragedija u osnovnoj školi Sandy Hook u Konektikatu, gdje je ubijeno 26 osoba, među njima 20-oro djece.

"Ideja da 18-godišnjak može da uđe u prodavnicu oružja i kupi dvije automatske puške je jednostavno pogrešna", rekao je Biden, koji je ranije pozvao da se zabrani prodaja automatskog oružja, kao i da se sprovode strože bezbjednosne provjere kupaca oružja i da se donesu zakoni koji bi zabranjivali da osobe sa mentalnim problemima kupuju oružje.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer nagovijestio je da bi moglo da se raspravlja o dva zakona o pooštravanju bezbjednosnih provjera za kupce oružja, koja je ranije usvojio Predstavnički dom, ali se ne zna kada bi se o njima moglo glasati.

Biden je naredio da se u subotu sve zastave na institucijama u SAD spuste na pola koplja.

Bivši predsjednik SAD Barrack Obama, za vrijeme čijeg mandata se desilo masovno ubistvo djece u školi Sandy Hook, izjavio je da je "krajnje vrijeme da se nešto preduzme".

"Mišel i ja žalimo zajedno sa porodicama u Uvaldeu, koje su u bolu kakav niko nikada ne bi trebalo da osjeti. Dijelimo i njihov bijes. Skoro deset godina poslije ubistva u Sandy Hooku i deset dana poslije Buffala, naša zemlja je paralizovana. Ne zbog straha, nego oružanog lobija i političke partije koja ne pokazuje nikakvu volju da radi na sprječavanju ovih tragedija".

Kongres ni poslije ubistva u Sandy Hooku 2012. nije uspio da usvoji zakone o strožim bezbjednosnim proverama kupaca oružja. Uprkos mjesecima zajedničkog rada i demokrata i republikanaca, u Senatu zbog pravila filibaster nije moglo da se sakupi 60 glasova, da se okonča rasprava i prijedlog stavi na glasanje.

Kris Marfi (Chris Murphy), senator iz Kontektikta, države u kojoj se nalazi škola Sandy Hook, upitao je svoje kolege zašto se uopšte kandiduju na izborima kada samo stoje po strani i ništa ne preduzimaju.

"Evo, ja sam ovdje da vas molim, bukvalno da padnem na koljena i da vas preklinjem", kazao je demokratski senator.

Marfi je najavio da će razgovarati sa republikanskim senatorom iz Teksasa Džonom Korninom o potencijalnom zakonskom prijedlogu na kojem su već radili, a tiče se strožih bezbjednosnih provjera. Rekao je da želi da razgovara i sa drugim teksaškim senatorom, Tedom Kruzom.

"Ne razumijem zašto ljudi misle da ne možemo ništa da uradimo, to nije tačno", kaže Marfi.

Tragedija u Texasu: 19 djece i dvoje odraslih ubijeni u pucnjavi u osnovnoj školi

People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.

Naoružani tinejdžer ubio je najmanje 19 djece i dvoje odraslih nakon što je u utorak upao u osnovnu školu u Teksasu. Naciji se nakon napada, iz Bijele Kuće, obratio i predsjednik Biden.

To je posljednji napad masovnih ubojstava potaknutih oružjem u Sjedinjenim Državama i najgora pucnjava u školi u zemlji u gotovo desetljeću.

Guverner Texasa Greg Abbott je rekao da je osumnjičeni, kojeg je guverner identificirao kao 18-godišnjeg Salvadora Ramosa, i sam ubijen, a ubio ga je jedan od policajaca koji su reagirali na mjestu događaja.

Napad se desio u osnovnoj školi Robb u Uvaldeu, oko 85 milja zapadno od San Antonija.

19 djece i dvoje učitelja nalazili su se u jednoj učionici četvrtog razreda gdje se napadač zabarikadirao, objavile su vlasti u srijedu, dok je najsmrtonosnija pucnjava u školi u gotovo desetljeću ponovno pokrenula nacionalnu raspravu o američkim zakonima o oružju.

Policija je okružila osnovnu školu Robb u Uvaldeu u Teksasu, razbijajući prozore u nastojanju da evakuira djecu i osoblje, rekao je glasnogovornik Odjela za javnu sigurnost Teksasa Chris Olivarez za CNN. Policajci su na kraju provalili u učionicu i ubili napadača, identificiranog kao 18-godišnjeg Salvadora Ramosa.

Ramos je svoje divljanje započeo pucajući u svoju baku kod kuće. Zatim se odvezao do obližnje škole gdje je slupao automobil i ušao u zgradu odjeven u taktičku opremu i s puškom, rekle su vlasti. Njegova baka je preživjela, ali je u kritičnom stanju. Istražitelji se nadaju da ona može rasvijetliti motiv pucnjave.

Više djece je također ozlijeđeno, rekao je Olivarez za Fox News, iako nije imao tačan broj.

People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.
People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.

U medjuvremenu se predsjednik Biden obratio iz Bijele Kuće u povodu ove užasne tragedije rekavši izmedjuostalog "...nadao sam se da, kada budem predsjednik, neću morati ponovno govoriti o masakru.. Uvalde, Texas…osnovna škola… prelijepa dječica iz drugog,trećeg, četvrtog razreda…Kao narod mi moramo , u ime Boga, ustati protiv lobija za oružje…mučno mi je više i govoriti, moramo nešto učiniti!", kazao je američki predsjednik.

Biden je naredio da se zastave vijore na pola koplja do zalaska sunca u subotu u znak obilježavanja tragedije.

Masovne pucnjave u Americi često su dovodile do javnih prosvjeda i poziva na strože provjere pozadine prodaje oružja i drugih kontrola vatrenog oružja uobičajenih u drugim zemljama, ali takve mjere su u više navrata bile neuspjele suočene s snažnom opozicijom predvođenom republikancima.

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Dok američki poljoprivrednici odlaze na polja kako bi posadili ovogodišnje usjeve, cijene žitarica poput kukuruza i soje blizu su rekordno visokih. Kako izvještava Kane Farabaugh iz Glasa Amerike, te visoke cijene dolaze s povećanim troškovima i za poljoprivrednike i za potrošače.

U Tokiju, Biden kaže da bi bio spreman upotrijebiti silu za odbranu Tajvana

Predsjednik SAD i japanski premijer.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da bi bio spreman upotrijebiti silu za odbranu Tajvana, kao dio niza komentara kritike Kini, ali je jedan pomoćnik rekao da ta primjedba ne predstavlja promjenu u američkoj politici na otoku koji samostalno vlada.

Bidenov komentar, izrečen tokom njegovog prvog posjeta Japanu otkako je preuzeo dužnost, a kako to vidi japanski premijer Fumio Kishida, čini se kao odstupanje od postojeće američke politike takozvane strateške dvosmislenosti o Tajvanu.

Kina demokratski otok smatra svojim teritorijem, dijelom "jedne Kine" i kaže da je to najosjetljivije i najvažnije pitanje u njezinim vezama sa Sjedinjenim Državama.

Kad je novinar upitao Bidena hoće li Sjedinjene Države braniti Tajvan ako bude napadnut, predsjednik je odgovorio: "Da".

"To je obaveza koju smo preuzeli", rekao je tokom zajedničke medijske konferencije s japanskim čelnikom. "Slažemo se s politikom jedne Kine. Potpisali smo je i sve planirane sporazume sklopili odatle. Ali ideja da se to može uzeti silom, samo uzeti silom, jednostavno nije prikladnoa"

Dodao je da je njegovo očekivanje da se takav događaj neće dogoditi niti pokušati.

Nakon Bidenovih komentara, dužnosnik Bijele kuće rekao je da nije bilo promjena u politici prema Tajvanu.

Predsjednikovi pomoćnici za nacionalnu sigurnost pomaknuli su se na svojim mjestima i nakrivili glave, pomno proučavajući Bidena dok je oddgovarao na pitanje o Tajvanu. Nekoliko je pogledalo dolje dok je izjavljivao nedvosmislenu predanost odbrani Tajvana.

Biden je dao sličan komentar o odbrani Tajvana u oktobru. Tada je glasnogovornik Bijele kuće rekao da Biden ne najavljuje nikakvu promjenu u politici SAD-a, a jedan analitičar je komentar nazvao "gafom".

Primjedbe su uslijedile dok je Biden dao oštre komentare o sve upornijem držanju Kine u regiji, rekavši kako se nada da će ruski predsjednik Vladimir Putin platiti cijenu za svoju invaziju na Ukrajinu dijelom kako bi pokazao Kini s čime će se suočiti ako napadne Tajvan.

Komentari će vjerojatno i razbjesniti Peking i zasjeniti središnji dio Bidenovog posjeta Japanu, pokretanje Indo-pacifičkog ekonomskog okvira, širokog plana koji pruža gospodarski stup za angažman SAD-a u Aziji.

Njegovo putovanje uključuje sastanke s čelnicima Japana, Indije i Australije, u skupini zemalja "Quad".

Japanac Kishida naglasio je spremnost Tokija da zauzme snažniji obrambeni stav, što Sjedinjene Države već dugo pozdravljaju.

Kishida je izjavio da je rekao Bidenu da će Japan razmotriti različite opcije za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti, uključujući sposobnost odmazde, signalizirajući potencijalni pomak u japanskoj odbrambenoj politici.

To bi uključivalo "značajno povećanje" proračuna za odbranu, rekao je Kishida.

"Snažan Japan i snažno američko-japansko savezništvo su snaga dobra u regiji", rekao je Biden na konferenciji za novinare nakon njihovih razgovora.

Kishida je rekao da je od Bidena dobio podršku da Japan postane stalni član Vijeća sigurnosti UN-a usred rastućih poziva na reformu Vijeća. Kina i Rusija su stalne članice.

U Aziji raste zabrinutost zbog sve snažnije Kine, posebno u svjetlu njezinih bliskih veza s Rusijom, a napetost je porasla oko samoupravnog Tajvana, koji Kina smatra odmetničkom pokrajinom.

Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma

Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.

Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.

Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.

"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.

Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.

"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.

U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".

Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.

"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.

"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.

Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.

"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.

"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.

Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.

Državni sekretar Antony Blinken
Državni sekretar Antony Blinken

"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".

Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.

"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."

Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".

"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.

Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.

On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".

"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.

Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.

"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.

On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".

Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.

"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.

Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.

Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG