Linkovi

Najvažnije

Prava priča o tome ko je otkrio Ameriku

Christopher Columbus

Amerikanci 12. oktobra dobijaju slobodan dan na poslu kako bi proslavili Kolumbov dan.

Riječ je o godišnjem prazniku kojim se obilježava 12. oktobar, 1492. godine, kada je italijanski istraživač Kristofer Kolumbo službeno zakoračio na tlo Amerike tražeći zemlju za Španiju. Ovo je državni praznik u Sjedinjenim Državama od 1937. godine.

Obično se kaže da je "Kolumbo otkrio Ameriku". Ispravnije bi, možda, bilo reći da je Ameriku predstavio Zapadnoj Evropi tokom svoja četiri putovanja u tu regiju između 1492. i 1502. Takođe sa sa sigurnošću može reći da je popločao put masovnom prilivu zapadnih Evropljana koji će u konačnici formirati nekoliko novih država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu i Meksiko.

Ali reći da je on "otkrio" Ameriku je poprilično pogrešno, jer je postojalo mnogo ljudi koji su već bili ovdje kad je on stigao.

A prije Kolumba?

Ko su bili ljudi koji zaista zaslužuju da ih se naziva prvim Amerikancima? Glas Amerike pitao je Michaela Bawaya, urednika časopisa American Archaeology. On je rekao da su oni došli ovdje iz Azije vjerojatno "najkasnije prije otprilike 15 000 godina".

Hodali su preko kopnenog mosta Bering koji je tada povezivao današnju američku državu Aljasku i Sibir. Prije petnaest hiljada godina nivoi okeana bili su znatno niži, a kopno između kontinenata široko stotine kilometara.

Beringia land bridge
Beringia land bridge

Područje je izgledalo kao što danas izgleda kopno poluotoka Seward na Aljasci: suha tundra bez drveća. Međutim, uprkos relativnoj negostoljubivosti, područje je obilovalo životom.

Prema američkoj Službi za nacionalni park, "kopneni most igrao je vitalnu ulogu u širenju biljnog i životinjskog svijeta između kontinenata. Mnoge vrste životinja - vunasti mamut, mastodont, sabljozuba mačka, arktička deva, smeđi medvjed, los, muškatni bik i konj - da nabrojimo neke - preselili su se s jednog kontinenta na drugi preko kopnenog mosta Bering. Ptice, ribe i morski sisavci uspostavili su migracijske obrasce koji traju i danas".

A arheolozi kažu da su ih ljudi slijedili, u beskrajnom lovu na hranu, vodu i sklonište. Ljudi su se rasuli po cijeloj Sjevernoj i na kraju Srednjoj i Južnoj Americi.

Sve do 1970-ih, ti prvi Amerikanci imali su ime: narodi Clovis. Ime su dobili po drevnom naselju otkrivenom u blizini Clovisa u Novom Meksiku, prije više od 11 000 godina. A DNA sugeriše da su oni direktni preci gotovo 80 posto svih autohtonih ljudi u Americi.

Ali ima još toga. Danas je opšte prihvaćeno mišljenje da su prije naroda Clovis postojali i drugi, i kako Bawaya kaže, "oni zapravo nisu identifikovani". Ali postoje njihovi ostaci na mjestima koja su udaljena poput američkih država Teksas i Virginia, pa čak i na jugu do Perua i Čilea. U nedostatku boljeg imena nazivamo ih Pre-Clovis (ljudima prije naroda Clovis).

A da bi se stvari još više zakomplikovale, nedavna otkrića prijete da će dolazak ljudi u Sjevernu Ameriku vratiti još dalje u prošlost. Možda čak i unazad 20 000 godina ili više. Ali nauka je još daleko da se usaglasi po tom pitanju.

Povratak Evropljanima

Dakle, za sada su narodi Clovis i Pre-Clovis, koji su odavno nestali, ali još uvijek postoje u genetskom kodu gotovo svih rođenih Amerikanaca, zaslužni za otkrivanje Amerike.

Ali ti su ljudi stigli na zapadnu obalu. Šta je s dolascima s istoka? Da li je Kolumbo prvi Evropljanin koji je ugledao netaknuti, zeleni raj kakav je Amerika morala biti prije nekoliko stoljeća?

A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.
A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.

Ni blizu

Postoje dokazi da su Evropljani posjetili današnju Kanadu otprilike 500 godina prije nego što je Kolumbo isplovio. Oni su bili Vikinzi, a dokazi o njihovoj prisutnosti mogu se pronaći na kanadskom otoku Newfoundland na mjestu zvanom l'Anse Aux Meadows. Sada je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, a sastoji se od ostataka osam zgrada koje su vjerojatno bile drvene konstrukcije prekrivene travom i zemljom.

Danas je to područje neplodno, ali prije hiljadu godina svuda je bilo drveća i područje je vjerojatno korišteno kao mjesto zaustavljanja tokom zime, gdje su Vikinzi popravljali svoje čamce i boravili tokom lošeg vremena. Nije sasvim jasno da li je to područje bilo stalno naseljeno, ali jasno je da su nordijski narodi, koji su razmišljali o naseljavanju, bili ovdje puno prije Kolumba.

Posljednja misterija

A da biste dodali jednu fascinantnu nit u priču o otkrivanju Amerike, razmislite o slatkom krompiru.

The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya
The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya

Da, slatkom krompiru. Ovaj skromni ružičasto-crveni gomolj porijeklom je iz Južne Amerike. Pa ipak, slatki krompir bio je na jelovniku u Polineziji još prije 1.000 godina. Pa kako je dospio tamo?

Poređenjem DNA polinezijskog i južnoameričkog slatkog krompira, naučnici misle da je jasno da ih je neko vratio u Polineziju nakon posjete Južnoj Americi ili su ih otočani donijeli iz Južne Amerike dok su istraživali Tihi okean. Bilo kako bilo, to sugeriše da su otprilike u isto vrijeme nordijski mornari sjekli drveće u Kanadi, dok je neko u Polineziji prvi put probao slatki krompir iz Južne Amerike.

Ako govorimo o genetici, studija iz 2014. godine o DNA domorodaca na polinezijskom otoku Rapa Nui, poznatom i kao Uskršnji otok, pronašla je priličnu količinu gena rođenih Amerikanaca. Ulazak DNA Amerikanaca u genetiku starosjedilaca Rapa Nuia sugeriše da su ta dva naroda živjela zajedno oko 1280. godine.

Postoje i druge teorije. Penzionisani britanski pomorski časnik po imenu Gavin Menzies forsirao je ideju da su Kinezi kolonizirali Južnu Ameriku 1421. godine.

Druga teorija penzionisanog hemičara Johna Ruskampa sugeriše da su piktografi otkriveni u Arizoni gotovo identični kineskim znakovima. Kineze smješta u američku saveznu državu Arizonu negdje oko 1300. prije nove ere.

Spominjemo ove teorije jer se od nedavno pojavljuju u novinskim člancima. One su potpuno diskreditovane pa ćemo to tako i ostaviti.

Mješavina različitosti

Pa šta napraviti od svega ovoga?

Ovdje u Glasu Amerike i pokušavamo ispričati priču o Americi. I ono što je jasno je da je Amerika bila mjesto različitih naroda stotinama godina prije nego što je Kip slobode počeo urgirati u svijetu: "Dajte mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje zbijene mase koje žude da slobodno dišu".

Zapravo, cijela Sjeverna i Južna Amerika poligon su kultura koje se protežu unazad mnogo prije zabilježene istorije. I ljudi od tada dolaze ovamo, jureći za boljim životom, obilnom hranom, vodom i mogućnostima.

Danas, možda se i nije toliko toga promijenilo.

See all News Updates of the Day

U Aziji, Harris kritikovala kinesko "zastrašivanje" i "prisilu"

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris domaćin je rasprave za okruglim stolom s japanskim poslovnim direktorima iz kompanija u industriji poluprovodnika, u rezidenciji glavne misije u Tokiju, 28.09. 2022.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris kritikovala je vanjsku politiku Kine u srijedu u govoru izvan Tokija, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom poretku temeljenom na pravilima".

Harris je to komentirala u obraćanju pripadnicima američke vojske na USS Howardu, mornaričkom razaraču usidrenom u mornaričkoj bazi Yokosuka, najvećem pomorskom objektu američke mornarice na svijetu.

“Kina potkopava ključne elemente međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Kina je dovela u pitanje slobodu mora. Kina je iskoristila svoju vojnu i ekonomsku moć kako bi prisilila i zastrašila svoje susjede”, rekla je Harris.

Harris, koja je u Japanu kako bi prisustvovala državnom sprovodu bivšeg premijera Shinza Abea, također je kritizirala kinesko "uznemirujuće ponašanje u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru, a nedavno i provokacije preko Tajvanskog tjesnaca".

Proteklih tjedana Kina je okružila Tajvan vojnim vježbama, u nečemu što se čini kao pokušaj preoblikovanja statusa quo u osjetljivom Tajvanskom tjesnacu.

Kina polaže pravo na demokratski Tajvan, iako otokom nikada nije vladala Komunistička partija Kine. Peking optužuje Sjedinjene Države za neprimjerenu potporu onome što oni smatraju "snagama neovisnosti" u Tajvanu.

Iako Sjedinjene Države nemaju službene odnose s Tajvanom, Washington je jedan od najvažnijih međunarodnih partnera Taipeija i redovito odobrava veliku prodaju oružja demokratskoj vladi otoka. Također je plovio vojnim brodovima kroz Tajvanski tjesnac, razbjesnivši Kinu.

U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.
U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.

"Sjedinjene Države vjeruju da su mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna značajka slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika", rekao je Harris. "Nastavit ćemo letjeti, ploviti i djelovati, neustrašivi i bez straha, gdje god i kad god međunarodno pravo dopušta."

“Nastavit ćemo se protiviti svakoj jednostranoj promjeni statusa quo. I nastavit ćemo podržavati tajvansku samoobranu, u skladu s našom dugogodišnjom politikom. Tajvan je živahna demokratija koja pridonosi globalnom dobru – od tehnologije do zdravlja i šire, a Sjedinjene Države nastavit će produbljivati naše neslužbene veze”, dodala je.

Tajvan se spominjao u razgovorima potpredsjednice SAD s japanskim, južnokorejskim i australskim premijerima u Tokiju, prema visokom dužnosniku administracije koji je izvijestio novinare, koji je odbio otkriti identitet.

“Moramo biti usklađeni. I mislim da smo značajno usklađeni… Mislim da postoji uzajamna predanost svih uključenih zemalja miru i sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu,” rekao je dužnosnik.

U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.
U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.

Harris u četvrtak odlazi u Seul, gdje će posjetiti demilitariziranu zonu koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju.

Sjeverna Koreja lansirala je rekordno veliki broj projektila ove godine, uključujući balističku raketu kratkog dometa u nedjelju uoči posjete Harris .

Zaustavljanje ima za cilj signalizirati predanost SAD-a obrani Južne Koreje, prema visokom dužnosniku administracije.

“Ključna poruka o kojoj ona govori na ovom putovanju je kako su naše obrambene obveze čvrste. Znamo da je bilo mnogo rasprava s Korejcima o obavezama proširenog odvraćanja. I da bismo te riječi doista proveli u djelo, vjerujemo da je to snažan signal", rekao je dužnosnik.

Dok bude u Seoulu, Harris će se sastati i s južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom, konzervativcem koji je preuzeo dužnost u maju. Yoon se zalagao za proširenje saveza Južne Koreje sa Sjedinjenim Državama i podržava sve veće prikazivanje američke i južnokorejske vojne moći.

Takve su demonstracije učestalije i intenzivnije zbog predviđanja da će Sjeverna Koreja uskoro izvesti svoj sedmi nuklearni test.

State Department: Sankcije su najvažniji način za Zapadni Balkan

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price

Sankcije tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diani Kajmaković komentirao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

"Jedan od naših ciljeva kada se radi o Zapadnom Balkanu je da se radi s vladama i s narodima regije sa ciljem iskorjenjivanja korupcije. Sankcije su važan dio toga. Mi smo objavili sankcije, a i Ministarstvo financija je ovog jutra objavilo sankcije državnoj tužiteljici koja je sudjelovala u korupciji. Pružili smo informacije u tom priopćenju. Ministarstvo financija možda ima i dodatne informacije o utemeljenosti sankcija.

Sankcije ostaju važan način - najvažniji način! - kada se radi o čitavoj regiji. One su važne za naš cilj, cilj koji dijelimo sa vladama i narodima regije, a to je iskorjenjivanje korupcije."

Novinari su se interesirali i potencijalnim o mehanizmima suzbijanja ruskog i kineskog uticaja u regionu.

"Nije upitno da je Zapadni Balkan dinamična regija, atraktivna zemljama širom svijeta. Naravno atraktivna je i Kini i Rusiji iz različitih razloga. Mi vjerujemo - a to smo rekli i javno i u privatnim angažmanima sa zemljama Zapadnog Balkana - da interesi koji su nam zajednički i vrijednosti koje dijelimo predodređuju odnos koji je na mnogo načina jedinstven i različit od vizije odnosa koje bi za regiju imale Rusija ili Kina.

Dakle, bilo da se radi o razvoju, o sigurnosti, o ekonomiji, ili o humanitarnoj pomoći, mi smo jasno izrazili našu želju da budemo partner zemljama Zapadnog Balkana i da - a to smo podrazumijevali implicitno, a u nekim slučajevima izrazili i eksplicitno - partnerstvo koje donosimo bude različito od odnosa kakve bi željele dvije druge zemlje koje ste spomenuli."

U pisanom saopćenju State Department je objavio:

"Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i subjekte koji podrivaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava s najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju pokroviteljske mreže kako bi zadržale moć i bogatstvo. Štoviše, pravosudni sustav zemlje sve je više zarobljen od strane političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža i pod njihovom kontrolom.

Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sva ovlaštenja koja su im na raspolaganju za promicanje odgovornosti za one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti ili podrivaju demokratske procese i institucije BiH."

Šef tužiteljice Kajmaković Milanko Kajganić, vršilac dužnosti Glavnog tužioca BiH izjavio je u Sarajevu da će rezultati istrage Tužilaštva odlučiti o eventualnoj smjeni tužiteljice Kajmaković, te da ona, za sada, ostaje na funkciji tužioca Tužilaštva BiH.

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG