Linkovi

Top priča SAD

Prava priča o tome ko je otkrio Ameriku

Christopher Columbus

Amerikanci 12. oktobra dobijaju slobodan dan na poslu kako bi proslavili Kolumbov dan.

Riječ je o godišnjem prazniku kojim se obilježava 12. oktobar, 1492. godine, kada je italijanski istraživač Kristofer Kolumbo službeno zakoračio na tlo Amerike tražeći zemlju za Španiju. Ovo je državni praznik u Sjedinjenim Državama od 1937. godine.

Obično se kaže da je "Kolumbo otkrio Ameriku". Ispravnije bi, možda, bilo reći da je Ameriku predstavio Zapadnoj Evropi tokom svoja četiri putovanja u tu regiju između 1492. i 1502. Takođe sa sa sigurnošću može reći da je popločao put masovnom prilivu zapadnih Evropljana koji će u konačnici formirati nekoliko novih država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu i Meksiko.

Ali reći da je on "otkrio" Ameriku je poprilično pogrešno, jer je postojalo mnogo ljudi koji su već bili ovdje kad je on stigao.

A prije Kolumba?

Ko su bili ljudi koji zaista zaslužuju da ih se naziva prvim Amerikancima? Glas Amerike pitao je Michaela Bawaya, urednika časopisa American Archaeology. On je rekao da su oni došli ovdje iz Azije vjerojatno "najkasnije prije otprilike 15 000 godina".

Hodali su preko kopnenog mosta Bering koji je tada povezivao današnju američku državu Aljasku i Sibir. Prije petnaest hiljada godina nivoi okeana bili su znatno niži, a kopno između kontinenata široko stotine kilometara.

Beringia land bridge
Beringia land bridge

Područje je izgledalo kao što danas izgleda kopno poluotoka Seward na Aljasci: suha tundra bez drveća. Međutim, uprkos relativnoj negostoljubivosti, područje je obilovalo životom.

Prema američkoj Službi za nacionalni park, "kopneni most igrao je vitalnu ulogu u širenju biljnog i životinjskog svijeta između kontinenata. Mnoge vrste životinja - vunasti mamut, mastodont, sabljozuba mačka, arktička deva, smeđi medvjed, los, muškatni bik i konj - da nabrojimo neke - preselili su se s jednog kontinenta na drugi preko kopnenog mosta Bering. Ptice, ribe i morski sisavci uspostavili su migracijske obrasce koji traju i danas".

A arheolozi kažu da su ih ljudi slijedili, u beskrajnom lovu na hranu, vodu i sklonište. Ljudi su se rasuli po cijeloj Sjevernoj i na kraju Srednjoj i Južnoj Americi.

Sve do 1970-ih, ti prvi Amerikanci imali su ime: narodi Clovis. Ime su dobili po drevnom naselju otkrivenom u blizini Clovisa u Novom Meksiku, prije više od 11 000 godina. A DNA sugeriše da su oni direktni preci gotovo 80 posto svih autohtonih ljudi u Americi.

Ali ima još toga. Danas je opšte prihvaćeno mišljenje da su prije naroda Clovis postojali i drugi, i kako Bawaya kaže, "oni zapravo nisu identifikovani". Ali postoje njihovi ostaci na mjestima koja su udaljena poput američkih država Teksas i Virginia, pa čak i na jugu do Perua i Čilea. U nedostatku boljeg imena nazivamo ih Pre-Clovis (ljudima prije naroda Clovis).

A da bi se stvari još više zakomplikovale, nedavna otkrića prijete da će dolazak ljudi u Sjevernu Ameriku vratiti još dalje u prošlost. Možda čak i unazad 20 000 godina ili više. Ali nauka je još daleko da se usaglasi po tom pitanju.

Povratak Evropljanima

Dakle, za sada su narodi Clovis i Pre-Clovis, koji su odavno nestali, ali još uvijek postoje u genetskom kodu gotovo svih rođenih Amerikanaca, zaslužni za otkrivanje Amerike.

Ali ti su ljudi stigli na zapadnu obalu. Šta je s dolascima s istoka? Da li je Kolumbo prvi Evropljanin koji je ugledao netaknuti, zeleni raj kakav je Amerika morala biti prije nekoliko stoljeća?

A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.
A reconstruction of the viking settlement in Newfoundland.

Ni blizu

Postoje dokazi da su Evropljani posjetili današnju Kanadu otprilike 500 godina prije nego što je Kolumbo isplovio. Oni su bili Vikinzi, a dokazi o njihovoj prisutnosti mogu se pronaći na kanadskom otoku Newfoundland na mjestu zvanom l'Anse Aux Meadows. Sada je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, a sastoji se od ostataka osam zgrada koje su vjerojatno bile drvene konstrukcije prekrivene travom i zemljom.

Danas je to područje neplodno, ali prije hiljadu godina svuda je bilo drveća i područje je vjerojatno korišteno kao mjesto zaustavljanja tokom zime, gdje su Vikinzi popravljali svoje čamce i boravili tokom lošeg vremena. Nije sasvim jasno da li je to područje bilo stalno naseljeno, ali jasno je da su nordijski narodi, koji su razmišljali o naseljavanju, bili ovdje puno prije Kolumba.

Posljednja misterija

A da biste dodali jednu fascinantnu nit u priču o otkrivanju Amerike, razmislite o slatkom krompiru.

The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya
The Sweet Potato, native to S. America was around in Polynesia 1-thousand years ago. Credit: Miya

Da, slatkom krompiru. Ovaj skromni ružičasto-crveni gomolj porijeklom je iz Južne Amerike. Pa ipak, slatki krompir bio je na jelovniku u Polineziji još prije 1.000 godina. Pa kako je dospio tamo?

Poređenjem DNA polinezijskog i južnoameričkog slatkog krompira, naučnici misle da je jasno da ih je neko vratio u Polineziju nakon posjete Južnoj Americi ili su ih otočani donijeli iz Južne Amerike dok su istraživali Tihi okean. Bilo kako bilo, to sugeriše da su otprilike u isto vrijeme nordijski mornari sjekli drveće u Kanadi, dok je neko u Polineziji prvi put probao slatki krompir iz Južne Amerike.

Ako govorimo o genetici, studija iz 2014. godine o DNA domorodaca na polinezijskom otoku Rapa Nui, poznatom i kao Uskršnji otok, pronašla je priličnu količinu gena rođenih Amerikanaca. Ulazak DNA Amerikanaca u genetiku starosjedilaca Rapa Nuia sugeriše da su ta dva naroda živjela zajedno oko 1280. godine.

Postoje i druge teorije. Penzionisani britanski pomorski časnik po imenu Gavin Menzies forsirao je ideju da su Kinezi kolonizirali Južnu Ameriku 1421. godine.

Druga teorija penzionisanog hemičara Johna Ruskampa sugeriše da su piktografi otkriveni u Arizoni gotovo identični kineskim znakovima. Kineze smješta u američku saveznu državu Arizonu negdje oko 1300. prije nove ere.

Spominjemo ove teorije jer se od nedavno pojavljuju u novinskim člancima. One su potpuno diskreditovane pa ćemo to tako i ostaviti.

Mješavina različitosti

Pa šta napraviti od svega ovoga?

Ovdje u Glasu Amerike i pokušavamo ispričati priču o Americi. I ono što je jasno je da je Amerika bila mjesto različitih naroda stotinama godina prije nego što je Kip slobode počeo urgirati u svijetu: "Dajte mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje zbijene mase koje žude da slobodno dišu".

Zapravo, cijela Sjeverna i Južna Amerika poligon su kultura koje se protežu unazad mnogo prije zabilježene istorije. I ljudi od tada dolaze ovamo, jureći za boljim životom, obilnom hranom, vodom i mogućnostima.

Danas, možda se i nije toliko toga promijenilo.

See all News Updates of the Day

Pobjeda talibana u Afganistanu "nije predodređeni zaključak"

Ministar odbrane Lloyd Austin, lijevo, i general Mark Milley sudjeluju na brifingu u Pentagonu u Washingtonu, 6. maj 2021. godine.

Visoki američki odbrambeni i vojni zvaničnici nadaju se da će afganistanska vlada uspjeti izdržati najnoviju vojnu ofanzivu talibana, započetu prije nekoliko dana kada su američke i koalicijske trupe počele napuštati zemlju.

Pokrajinski službenici iz cijelog Afganistana upozorili su na sve veće gubitke u nizu talibanskih napada, otkako su Sjedinjene Države službeno započele povlačenje 1. maja. Ali Pentagon je u četvrtak naveo da povlačenje "ide prema planu".

"Prema mojoj profesionalnoj vojnoj procjeni, nije unaprijed zaključeno da talibani automatski pobjeđuju, a Kabul pada", rekao je novinarima u Pentagonu general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba.

"Ja sam lični svjedok da se afganistanske snage sigurnosti mogu boriti", dodao je Milley, koji je ranije služio u Afganistanu. "Podržavamo ih sigurno, ali oni vode borbu."

Govoreći zajedno s Milleyjem, američki ministar obrane Lloyd Austin također je izrazio povjerenje u sposobnost afganistanske vojske.

"Vidjeli smo slučaj da su u Lashkar Gah-u [u provinciji Helmand] afganistanske snage sigurnosti provodile protunapad i imale prilično dobre rezultate", rekao je Austin novinarima. "Nadamo se da će afganistanske snage sigurnosti igrati glavnu ulogu u zaustavljanju talibana."

Ofanziva Talibana

Prema lokalnim afganistanskim zvaničnicima i nekim humanitarnim radnicima na terenu, talibanska ofanziva bila je neumoljiva.

Provincijski službenici u južnoj provinciji Kandahar izvijestili su u četvrtak da su talibanski borci zauzeli stratešku branu Dahla nakon žestokih borbi koje su prisilile stotine porodica da napuste to područje.

A neke od najtežih borbi dogodile su se u provinciji Helmand gdje su, uprkos pokretanju uspješnog protunapada, afganistanskim snagama u srijedu bili potrebni američki zračni napadi u cilju potiskivanja talibanskih boraca.

Američki vojni zvaničnici navode, suprotno nekim tvrdnjama, da tempo i intenzitet talibanskih napada na afganistanske snage sigurnosti - u prosjeku 80 do 120 napada dnevno - ne razlikuje se od prošlogodišnjih.

"Trenutno ANSDF [afganistanske snage nacionalne sigurnosti i odbrane] stopostotno samostalno planiraju, zapovijedaju i kontroliraju i vode vojne operacije", rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane Fawad Aman za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Na bojnim poljima nema podrške i fizičkog prisustva stranih trupa", dodao je.

Ipak, neki američki zvaničnici i vanjski stručnjaci upozoravaju da će povlačenje 2.500 do 3.500 američkih snaga i gotovo 7.000 koalicijskih vojnika, zajedno sa desetinama hiljadama ugovarača, staviti na ispit sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti.

"Razina nasilja možda raste, ali to je poziv afganistanskim snagama nacionalne sigurnosti da moraju zamijeniti koalicijske snage i NATO snage", rekao je umirovljeni brigadni general Mark Kimmitt za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Nastavit ćemo ih obučavati. Nastavit ćemo ih opremati", rekao je Kimmitt. "Međutim, malo je vjerojatno da će Amerikanci, ukoliko ne dođe do značajne promjene u nivoima nasilja, preokrenuti svoje povlačenje."

Afganistanske sposbnosti

Ipak, kako će SAD pomoći afganistanskoj vojsci i avganistanskim zračnim snagama, ostaje nejasno.

"Održavanje logističke podrške afganistanskim zračnim snagama ključni je test koji moramo riješiti", rekao je Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba novinarima u četvrtak, sugerirajući da bi se neki ugovarači mogli vratiti u Afganistan nakon završetka povlačenja.

"Mnogo toga ovisit će o sigurnosnim uvjetima na terenu", rekao je. "Namjera nam je zadržati afganistansko ratno zrakoplovstvo u zraku i pružiti im kontinuiranu podršku u održavanju."

Ključni nadzorni organ američke vlade, specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, rekao je u izvještaju od prošle sedmice da bi afganistansko ratno zrakoplovstvo moglo biti prizemljeno u roku od nekoliko mjeseci bez trenutne razine podrške ugovarača.

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Projekcija CDC-a: Slučajevi Covida-19 trebali bi naglo pasti u Sjedinjenim Državama do jula

Muškarac nosi masku dok šeta Times Squareom, New York, 27. april 2021. godine.

Šefica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da bi novi slučajevi Covida-19 trebali naglo pasti do jula, pod uslovom da vakcinacija ostane na visokom nivou i da ljudi nastave poštovati osnovne mjere zaštite.

Na brifingu, direktorica CDC-a Rochelle Walensky je rekla da se projekcije temelje na studiji koju je u srijedu objavio CDC. Studija pokazuje šta bi se moglo dogoditi ako se nastavi sadašnja praksa vakcinacije i prevencije, poput nošenja maski i socijalne distance.

Prema njenim riječima, slučajevi Covida-19 su u padu. Kako je rekla, dnevni prosjek novih slučajeva u Sjedinjenim Državama pada za 12 posto, i iznosi oko 42.500 novozaraženih. Hospitalizacija na dnevnom nivou je pala za 9,5 posto, a smrtni slučajevi za oko jedan posto, rekla je.

Direktorica je kazala i da trenutne vakcine u Sjedinjenim Državama imaju dobre rezultate protiv dominantnih varijanti Covida-19, pa je još važnije da se što više ljudi vakciniše.

Viši savjetnik tima za odgovor na Covid-19 Bijele kuće Andy Slavitt je rekao da će oni koji pošalju poruku sa poštanskim brojem na GETVAXED dobiti tri lokacije za vakcinaciju u svojoj blizini. Dodao je da ljudi mogu dobiti i informacije o tome gdje mogu dobiti željenu vakcinu.

Slavitt je rekao da će biti informacije i o tome kako ljudi mogu dobiti besplatnu vožnju do mjesta vakcinacije. Naveo je da će oni koji nemaju pristup mobilnim uređajima ili internetu dobiti telefonske brojeve koje mogu nazvati da bi dobili informacije o vakcinaciji.

Kako je naveo, sve to dio je ispunjenja ciljeva koje je ove sedmice postavio predsjednik Joe Biden. Predsjednik je rekao da bi volio da 70 posto svih Amerikanaca primi barem jednu dozu vakcine i da 160 miliona Amerikanaca bude potpuno vakcinisano do 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država.

Do utorka, prema podacima CDC-a, nešto manje od 45 posto ljudi u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine, dok je više od 106 miliona (32 posto) Amerikanaca u potpunosti vakcinisano.

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

SAD: Žene glasaju više od muškaraca, ali nisu jedinstvene

Žena glasa na američkim predsjedničkim izborima, Virginia, 3. novembar 2020.

Žene birači nisu sigurno biračko tijelo za američke demokrate, pokazalo je novo istraživanje o biračima. 

Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.

Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.

"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau​ istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."

Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.
Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.

Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.

Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.

Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.

"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau​ i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".

To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau​.

Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.

Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.
Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.

Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.

"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".

Gothreau​ očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.

"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG