Izdvojeno
Sud BiH izdao naredbu da se raspiše potjernica za Mićom Jurišićem, osuđenikom za zločine u Prijedoru

Državni sud izdao je nalog da se raspiše međunarodna potjernica za Mićom Jurišićem, pravosnažno osuđenim na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“Sud BiH je zaprimio informaciju da osuđeni Mićo Jurišić nije stupio na izdržavanje kazne zatvora, nakon čega je izdata naredba za raspisivanje međunarodne potjernice prema osuđenom”, kazali su u Državnom sudu.
Advokat Svetozar Davidović, koji je branio Jurišića u postupku pred Sudom BiH, rekao je da se s njim nije čuo ni vidio duži vremenski period.
“Poznato mi je da je prije par mjeseci dobio poziv da se javi na izdržavanje kazne, kao i da je tražio odgodu, ali i da je njegov zahtjev odbijen”, naveo je advokat Davidović.
Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.
Istom presudom Jurišić je oslobođen po tri tačke optužnice za progon, zlostavljanje i ubistvo.
U obrazloženju prvostepene odluke Sudsko vijeće je navelo kako je utvrđeno da je Jurišić djelo počinio u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva u Rizvanovićima, Hambarinama, Čarakovu i drugim selima i naseljima u okolini Prijedora, znajući za takav napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada.
S Jurišićem je ranije bio optužen i Dragomir Tintor, ali je postupak u odnosu na njega obustavljen zbog smrti optuženog.
Jurišić nije prvi pravosnažno osuđeni za kojeg je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje potjernice. Prije njega su potjernice raspisane za Draganom Marjanovićem i Radomirom Kezunovićem, koji su osuđeni na po 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, kao i za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni na po šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku.
Potjernica je raspisana i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu, i Mirkom Todorovićem, osuđenim na 13 godina zatvora za zločin u Bratuncu.
Za Darkom Mrđom, osuđenim na jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Prijedoru, u decembru 2019. bila je raspisana potjernica, ali su ga službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) početkom aprila 2020. locirili i uhapsili na području Prijedora, te je predat u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Foča.
See all News Updates of the Day
Bidenova administracija izdvaja 106 miliona dolara za reforme na Balkanu

U prijedlogu budžeta State Departmenta i za fiskalnu 2023. godinu u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, za Zapadni Balkan planirano je 106, 2 miliona dolara.
Kako se navodi u zvaničnom dokumentu State Departmenta, predviđena je američka pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru za podršku ulasku u EU i reforme koje se u skladu tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.
"Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama", navodi se u prijedlogu budžeta.
Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.
Kako se navodi u prijedlogu budžeta, finansiranje bi promovisalo da privatni sektor vodi ekonomski rast, energetsku sigurnost i čistu energiju, cyber bezbjednost, stabilan finansijski i regulatorni ambijent za investicije, i podržalo dijalog pod pokroviteljstvom EU o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Ove investicije bi stimulisale ekonomski oporavak od Covida 19, navodi se u prijedlogu budžeta State Departmenta u dijelu o stranim operacijama. Taj budžet predložio je američki predsjednik Joe Biden, a njegovim dijelovima se raspravlja pred odborima Senata i Predstavničkog doma.
U programu za Evropu i Evroaziju, predviđeno je 108,7 miliona dolara. Američka pomoć bi podržala partnere da se suprotstave ruskim dezinformacijama i pruže otpor pojačanoj ruskoj agresiji, protiv demokratije, ljudskih prava, svjetskog poretka, vladavine prava i miroljubive koegzistencije.
"Američka pomoć bi podržala programe koji diversifikuju izvore zelene energije i smanjuju zavisnost od ruske energije, promovišu stabilnost demokratije i da pomognu da se smanji pritisak na evropske vlade i lokalne zajednice koje pomažu izbjegle od ruske ničim izazvane, neopravdane i već isplanirane dalje invazije na Ukrajinu. Podrška inicijativama za borbu potiv korupcije , promovisanje regionalne saradnje i ekonomskih integracija, pogotovo na Zapadnom Balkanu, podrška prekograničnim energetskim povezivanjima, promovisanje razvoja građanskog društva, jačanje profesionalnog istraživačkog novinarstva pogotovo kroz regionalne novinarkse mreže", navodi se u prijedlogu budžeta u programu za Evropu i Evroaziju.
Narodna skupština RS prihvatila kriminalizaciju klevete uprkos kritikama

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su četvrtak izmjene krivičnog zakona prema kojima je kriminalizovana kleveta, neprihvatajući domaće i strane kritike.
Ovim zakonom, kleveta postaje krivično djelo i odluka o pokretanju postupka predata je ruke tužilaca. Zaprijećene su visoke novčane kazne, i sežu do 120.000 KM.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini ove sedmice, poslanici koji se protive kriminalizaciji klevete rekli su „svjesni smo da živimo u društvu gdje nemamo pravnu sigurnost i gdje ne možemo poći od toga da će za sve ljude važiti ista prava” i da je pravi cilj zastrašivanje javnosti.
„ (...) Mi stalno zaboravljamo da smo upravo mi političari oni koji smo najviše zastupljeni javnom prostoru i da je kleveta, uvreda i sav neprimjeren i jezik i izražavanje i komunkacija, da sve to potiče upravo od nas”, rekla je poslanica Mirna Savić-Banjac.
Oni koji brane kriminalizaciju klevete kažu da su izmjene krivičnog zakona predložene zbog zaštite ugleda, ličnog i porodičnog života, i da je cilj prevencija, nikako cenzura.
Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS sada treba da potvrdi Vijeće naroda RS.
Kleveta u Bosni i Hercegovini je izuzeta iz krivčnih zakona prije dvadesetak godina. Nakon toga, oštećeni je mogao u građansko parničnom postupku podnijeti tužbu za klevetu pred nadležnim sudom i tražiti obeštećenje zbog štete.
Kriminalizaciju klevete je Republici Srpskoj je predložila Vlada. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, čija stranka sa kaolicionim partnerima ima većinu u donošenju odluka, ranije je, braneći kriminalizaciju klevete, novinarima poručio: „Ja očekujem da vi to podržite. Sve strahove koje ima medijska zajednica i mediji, mi ćemo eliminisati. Objasnićemo. Ovo treba da bude naša zajednička priča.”
Vlasti u Republici Srpskoj, očekivano, oglušile su se na novinarske i međunarodne kritike nakon najave da kriminaliziraju klevetu.
„Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati, i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tokom novinarskog protesta u Banja Luci održanog 14. marta.
Američka ambasada u BiH je navela 10. marta da bi se kriminalizacijom klevete i najavljenim zakonom o stranim agentima drastično narušila prava i slobode ljudi u Republici Srpskoj.
„Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike”, stoji u saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Posljednjih dana je napeta atmosfera u Banja Luci, dok se nižu incidenti. Prvo je Dodik novinare nazvao „spodobama”, dan poslije su dvojici novinara izgrebani automobili, dok su proteklog vikenda napadnuti LGBT aktivisti i novinari tokom privatnog skupa.
Bh. povorka ponosa najavila je krivične prijave protiv Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića zbog, kako kažu, huškanja na LGBT populaciju.
Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
U New Yorku u blizini Trumpovog nebodera, Glas Amerike je upitao prolaznike za njihova mišljenja o mogućem podizanju optužnice i suđenju Trumpu u vezi sa novčanim isplatama porno zvijezdi Stormy Daniels.
Colorado Springs - grad koji je prepolovio broj beskućnika
Većina gradova širom svijeta ima populaciju beskućnika. U nekim gradovima živjeti na ulici je nelegalno, dok neki drugi gradovi dozvoljavaju podizanje šatorskih naselja za tu populaciju. Novinarka Glasa Amerike Caroline Presutti nas vodi u američki grad koji je smanjio broj beskućnika za pola.
- Steve Herman
SAD : Kina bi trebala pritisnuti Rusiju da okonča rat u Ukrajini

Američki zvaničnici reagovali na zajedničku izjavu Kine i Rusije o ruskom ratu protiv Ukrajine. Saopćenje je izdato u utorak u Moskvi, gdje je kineski predsjednik Xi Jinping održao dvodnevne razgovore sa svojim domaćinom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u utorak je rekao da nema ničega iz razgovora i dogovora između kineskih i ruskih lidera što daje nadu da će se rat u Ukrajini uskoro završiti.
„Ako Kina želi da igra konstruktivnu ulogu ovdje u ovom sukobu, onda bi trebalo da pritisne Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine i ukrajinske suverene teritorije”, rekao je Kirbi. „Oni bi trebali pozvati predsjednika Putina da prestane bombardirati gradove, bolnice i škole, zaustaviti ratne zločine i zvjerstva i okončati rat danas.”
Kirby je dodao da, iako se Kina ne bi trebala smatrati neutralnom stranom, Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve naznake da su Kinezi spremni da Rusima daju smrtonosno oružje.