Linkovi

Izdvojeno

Sud BiH izdao naredbu da se raspiše potjernica za Mićom Jurišićem, osuđenikom za zločine u Prijedoru

Mićo Jurišić (Foto: BIRN BiH)

Državni sud izdao je nalog da se raspiše međunarodna potjernica za Mićom Jurišićem, pravosnažno osuđenim na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

“Sud BiH je zaprimio informaciju da osuđeni Mićo Jurišić nije stupio na izdržavanje kazne zatvora, nakon čega je izdata naredba za raspisivanje međunarodne potjernice prema osuđenom”, kazali su u Državnom sudu.

Advokat Svetozar Davidović, koji je branio Jurišića u postupku pred Sudom BiH, rekao je da se s njim nije čuo ni vidio duži vremenski period.

“Poznato mi je da je prije par mjeseci dobio poziv da se javi na izdržavanje kazne, kao i da je tražio odgodu, ali i da je njegov zahtjev odbijen”, naveo je advokat Davidović.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.

Istom presudom Jurišić je oslobođen po tri tačke optužnice za progon, zlostavljanje i ubistvo.

U obrazloženju prvostepene odluke Sudsko vijeće je navelo kako je utvrđeno da je Jurišić djelo počinio u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva u Rizvanovićima, Hambarinama, Čarakovu i drugim selima i naseljima u okolini Prijedora, znajući za takav napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada.

S Jurišićem je ranije bio optužen i Dragomir Tintor, ali je postupak u odnosu na njega obustavljen zbog smrti optuženog.

Jurišić nije prvi pravosnažno osuđeni za kojeg je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje potjernice. Prije njega su potjernice raspisane za Draganom Marjanovićem i Radomirom Kezunovićem, koji su osuđeni na po 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, kao i za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni na po šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku.

Potjernica je raspisana i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu, i Mirkom Todorovićem, osuđenim na 13 godina zatvora za zločin u Bratuncu.

Za Darkom Mrđom, osuđenim na jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Prijedoru, u decembru 2019. bila je raspisana potjernica, ali su ga službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) početkom aprila 2020. locirili i uhapsili na području Prijedora, te je predat u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Foča.

See all News Updates of the Day

SAD u 24 sata izvele dva udara na lidere Islamske države u Siriji

Mapa oblasti Kamišli, u sjeveroistočnoj Siriji.

Oslabljena i oprezna teroristička grupa Islamska država (ID) pretrpjela je novu seriju neuspjeha kada su američke snage gađale tri ključna lidera te organizacije u dvije operacije u sjevernoj Siriji u jednom danu.

SAD su potvrdile prvu operaciju, najavljujući da su američke specijalne snage izvele helikopterski napad u četvrtak rano u blizini sela Kamišli na sjeveroistoku zemlje, u oblasti koju kontrolišu snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu.

Centralna komanda SAD (CENTCOM), koja nadgleda američke snage u Siriji i većem dijelu Bliskog istoka, saopštila je da je meta operacije Rakan Vahid al Šamri - ubijen, a da je jedan od njegovih saradnika povrijeđen. Uhapšena su još dva saradnika.

Američki vojni i obavještajni zvaničnici opisali su al-Šamrija kao dugogodišnjeg operativca ID koji je igrao ključnu ulogu u švercu oružja i boraca za podršku operacijama terorističke grupe.

Aktivisti Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštili su da je u ranim jutarnjim satima američki napad izvršen u selu Moluk Saraj, oko 17 kilometara južno od Kamišlija, i da je meta ubijena nakon što je odbila da se preda.

Aktivisti su dalje identifikovali dvojicu uhapšenih muškaraca kao iračke državljane i komandante "vojnobezbjednosne frakcije".

Glas Amerike nije mogao samostalno da potvrdi tvrdnje aktivista.

Kasnije u četvrtak, američka vojska je zadala nešto što je moglo biti još veći udarac, izvodeći precizni vazdušni napad nešto poslije 18 časova po lokalnom vremenu na sjeveru Sirije, ubivši još dva visoka zvaničnika ID.

U izjavi koju je podijelio sa Glasom Amerike, CENTCOM je naveo da je u napadu ubijen Abu Ala, opisan kao jedan od "najboljih pet" terorističke grupe, koji je služio kao zamjenik vođe ID-a u Siriji.

Drugi zvaničnik ID Abu Mu'Ad al-Katani, za koga se tvrdi da je odgovoran za poslove sa zatvorenicima, također je ubijen.

O vazdušnom napadu prvi je izvijestio Fox News.

Zvaničnici CENTCOM-a rekli su da je vazdušni napad rezultat "više od 1.000 sati prikupljanja obavještajnih podataka na svaku od dvije mete" i da prve procjene nisu pokazale civilne žrtve u napadu.

Udari SAD protiv ID uslijedili su nedjeljama nakon što je jedan od najviših američkih zvaničnika za borbu protiv terorizma rekao da je ID zaglavljen u "režimu preživljavanja" i za sada nesposoban da prevaziđe nemilosrdni antiteroristički pritisak iz Sjedinjenih Država.

Teroristička grupa "više ne pokušava da napadne Sjedinjene Države", rekla je prošlog mjeseca direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid, ukazujući na seriju udara na čelnike grupe i hapšenja, počevši od februarske racije koja je dovela do smrti bivšeg emira ID Abua Ibrahima al-Hašimi al-Kurašija, također poznat kao hadži Abdalah.

U julu su SAD saopštile da je u napadu dronom na sjeverozapadu Sirije ubijen još jedan lider "top pet" Islamske države, Maher al-Agal, opisan kao najviši sirijski zvaničnik te terorističke grupe.

U junu, američke specijalne snage uhvatile su Hanija Ahmeda al-Kurdija, opisanog kao jednog od viših lidera ID, tokom helikopterskog napada u Džarablusu, na sjeverozapadu Sirije.

Američki saveznici i partneri takođe su izneli značajne pobjede protiv glavnog rukovodstva ID. Turska je prošlog mjeseca potvrdila hapšenje Bašara Hataba Gazala Al Sumaidaija u maju, visokog zvaničnika ID za koga se smatra da je bio jedan od nekolicine lidera u redu da postane novi emir.

Analitičari koji proučavaju ID, također poznat kao ISIS, kažu da očigledan uspjeh američkih operacija u četvrtak ne treba minimizirati.

"Ubistvo zamjenika emira ISIS-a za Siriju je značajno dostignuće, s obzirom na to da je Sirija očigledno mjesto gdje ISIS najviše ulaže svoje resurse ovih dana", rekao je Charles Lister, direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu.

Ali dok je primijetio da su SAD i njihovi saveznici uspješno eleminisali vrh ID, Lister je upozorio da bi bila greška da Zapad sada popusti.

"Sirija je dugo bila strateška dubina grupe, ali danas nudi svoj najveći potencijal za podsticanje budućeg oživljavanja", rekao je on za Glas Amerike. "Tempo napada ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji značajno je porastao nekoliko mjeseci. To ove američke operacije čini još važnijim."

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji. Ali ostaje pitane da li postoji potreba da se pojača to prisustvo.

Sirijske demokratske snage (SDF) koje podržavaju SAD objavile su prošlog mjeseca još 105 hapšenja vezanih za IS u kampu za raseljena lica al-Hol, dio antiterorističke operacije koja je u augustu dovela do 121 hapšenja.

Operacija SDF-a je također pronašla skrovišta oružja i srušila šatore koje su koristili sljedbenici IS-a da muče druge stanovnike kampa.

Operacija, koju je podržala koalicija predvođena SAD, također je pomogla da se demontira ono što su zvaničnici koalicije opisali kao "glavnu mrežu za pomoć ISIS-u, kako unutar kampa, tako i širom Sirije".

Čini se da se napadi protiv ID u četvrtak, prema nekim stručnjacima, uspješno nadograđuju na te napore iskorištavanjem kritičnih obavještajnih podataka.

"Svakako, ove dvije operacije pokazuju kontinuirani pritisak SAD na elemente ISIS-a u Siriji. Ali što je još važnije, one pokazuju kakve efekte SAD mogu da proizvedu malim otiskom", rekla je za Glas Amerike Katherine Zimmerman, saradnica na Američkom preduzetničkom institutu.

Sudija blokirao ključne dijelove novog zakona o oružju države New York

Znak "Zona bez oružja" postavljen u New Yorku, august 2022,.

Posljednji pokušaj New Yorka da ograniči ko može da nosi pištolj u javnosti i gdje može da se donese vatreno oružje odbacio je u četvrtak federalni sudija, koji je presudio da je više odredbi u državnom zakonu usvojenom ove godine neustavno.

U presudi koja ne stupa na snagu odmah, američki okružni sudija Glenn Suddaby odbacio je ključne elemente užurbanog pokušaja države da ponovo napiše svoje zakone o oružju pošto je stare poništio Vrhovni sud SAD u junu.

Država ne može da zabrani ljudima da nose oružje u njujorškom metrou ili na Times Squareu, presudio je sudija, iako je rekao da ima pravo da isključi oružje sa nekih drugih lokacija, uključujući škole.

Nekoliko novih državnih pravila o davanju dozvola otišlo je predaleko, napisao je on, uključujući jedno koje zahtijeva od kandidata da budu "dobrog moralnog karaktera", a drugo koje je natjeralo podnosioce da predaju informacije o svojim nalozima na društvenim mrežama.

Capitol: Potresna svjedočenja preživjelih i roditelja ubijene djece u masovnim pucnjavama
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Krajnji rezultat je bila šema licenciranja koja je zabranjivala ljudima da nose pištolj za samoodbranu osim ako podnosilac prijave nije mogao da ubijedi službenike za izdavanje dozvola da ga neće koristiti da bi povrijedio sebe ili druge, napisao je sudija.

"Jednostavno rečeno, umjesto da se kreće ka tome da postane jurisdikcija koja se izdaje, država New York se dodatno učvrstila kao jurisdikcija koja se ne izdaje. I, čineći to, dodatno je smanjila prvorazredno ustavno pravo na nošenje oružja u javnosti za samoodbranu u puki zahtjev", napisao je Suddaby.

Suddaby, kojeg je imenovao bivši predsjednik George Bush mlađi, stavio je svoju odluku na čekanje na tri dana kako bi omogućio državi da je ospori na višem sudu.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James rekla je da će njena kancelarija uložiti žalbu.

"Današnja odluka dolazi nakon masovnih pucnjava i rasprostranjenog nasilja iz vatrenog oružja koje povrjeđuje zajednice ovdje u New Yorku i širom zemlje. Iako se odlukom čuvaju dijelovi zakona, vjerujemo da zakon mora biti sačuvan onako kako je usvojen", rekala je tužiteljica James, demokratkinja.

Zakonodavci su ovog ljeta ponovo napisali državne zakone o oružju pošto je presudom Vrhovnog suda poništen stari njujorški sistem za izdavanje dozvola za nošenje oružja van kuće. Viši sud je odbacio dugogodišnji zahtjev države da ljudi predstave neobičnu prijetnju po svoju bezbjednost da bi se kvalifikovali za takvu dozvolu.

Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra, široko je proširio ko može da dobije dozvolu za oružje, ali je pooštrio uslove za obuku kandidata i zahtijevao od njih da predaju više privatnih podataka, uključujući spisak svih koji žive u njihovom domu. Država je također napravila dugačku listu mjesta gdje bi vatreno oružje bilo zabranjeno.

Pravila koja zabranjuju većini ljudi da nose oružje u škole, vladine zgrade, biračka mjesta i vjerske objekte su u redu, napisao je sudija. Ali država nije mogla da uvede nove zabrane ljudima da nose pištolje u sistemima javnog prevoza, u ljetnim kampovima ili na mjestima gdje se konzumira alkohol.

Sudija je također zadao udarac odredbi koja zabranjuje ljudima da unose oružje na tuđu imovinu osim ako vlasnici ne daju dozvolu - na primjer, postavljanjem znaka u izlog.

Bilo je nekoliko federalnih izazova novom zakonu od strane zagovornika prava na oružje koji tvrde da zakon krši Drugi amandman i prava na slobodu govora.

Ovu tužbu podnijelo je šest vlasnika oružja iz države New York, koji tvrde da zakon krši njihova ustavna prava. Većina tužilaca ima dozvole za nošenje i tvrde da im zakon sprječava da drže oružje na određenim osjetljivim mjestima kao što su državni parkovi ili crkva.

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Istinomjer je od Općih izbora 2018. godine ocijenio 600 tvrdnji aktera na političkoj sceni BiH, a u narednom prilogu pogledajte koji su se to zvaničnici i zvaničnice najčešće nalazili u kategoriji neistinitih tvrdnji na ovom portalu u protekle četiri godine i na koje teme su izgovarali neistine.

Biden pomilovao osuđenike za posjedovanje marihuane, mijenja politiku prema tom pitanju

Predsjednik SAD-a Joe Biden tokom obraćanja povodom promjene državne politike prema marihuani. (Foto: Twitter/@whitehouse)

Američki predsjednik Joe Biden naložio je promjenu državne politike u vezi sa marihuanom – proglašavajući pomilovanje za sve ranije federalne prekršaje čiji su uzroci njeno posjedovanje.

„Hiljadama ljudi koji su na federalnom nivou osuđeni zbog pukog posjedovanja marihuane odbija se pravo na zaposlenje, smještaj ili obrazovanje. Potezi koje povlačim pružiće olakšanje zbog kolateralnih posljedica proisteklih iz osuđujućih presuda”, objavio je Biden.

On je pozvao sve guvernere američkih država da postupe na isti način.

„Kao što niko ne bi trebalo da bude u federalnom pritvoru zbog posjedovanja marihuane, to bi isto trebalo da važi za lokalne ili zatvore na nivou država. Također, od sekretara za zdravstvo, socijalne usluge, kao i državnog tužioca tražim reviziju načina na koji se marihuana tretira po federalnom zakonu”, saopštio je američki predsjednik.

„Kao što sam često govorio tokom predsjedničke kampanje - niko ne bi trebalo da bude pritvoren samo zbog upotrebe ili posjedovanja marihuane. Takva praksa, usljed posjedovanja, uticala je na previše ljudskih života – zbog postupaka koje brojne države više ne zabranjuju. Uprkos tome što bijelci i ljudi drugih rasa koriste marihuanu u sličnim stopama – za to su u mnogo većim stopama hapšeni, gonjeni i osuđivani crnci”, ukazao je on.

Biden je podsjetio da je marihuana trenutno, prema američkom zakonu, klasifikovana kao najopasnija supstanca, poput heriona i LSD-a, što je viši nivo od fentanila i metamfetamina – koje američke vlasti smatraju odgovornim za epidemiju predoziranja u zemlji.

„Konačno, čak i kada se federalna i državna regulativa u vezi sa marihuanom promijeni – na snazi bi trebalo da ostanu važna ograničenja u trgovini, marketingu, kao i prodaji maloljetnicima”, poručio je američki predsjednik – uz napomenu da je, kako je rekao, previše života ispaštalo zbog neuspjelog pristupa marihuani.

„Vrijeme je da ispravimo te greške”, zaključio je američki predsjednik Biden u izjavi kojom je objelodanio promjenu državne politike u vezi sa marihuanom.

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG