Linkovi

Top priča BiH

Sud BiH izdao naredbu da se raspiše potjernica za Mićom Jurišićem, osuđenikom za zločine u Prijedoru

Mićo Jurišić (Foto: BIRN BiH)

Državni sud izdao je nalog da se raspiše međunarodna potjernica za Mićom Jurišićem, pravosnažno osuđenim na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

“Sud BiH je zaprimio informaciju da osuđeni Mićo Jurišić nije stupio na izdržavanje kazne zatvora, nakon čega je izdata naredba za raspisivanje međunarodne potjernice prema osuđenom”, kazali su u Državnom sudu.

Advokat Svetozar Davidović, koji je branio Jurišića u postupku pred Sudom BiH, rekao je da se s njim nije čuo ni vidio duži vremenski period.

“Poznato mi je da je prije par mjeseci dobio poziv da se javi na izdržavanje kazne, kao i da je tražio odgodu, ali i da je njegov zahtjev odbijen”, naveo je advokat Davidović.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.

Istom presudom Jurišić je oslobođen po tri tačke optužnice za progon, zlostavljanje i ubistvo.

U obrazloženju prvostepene odluke Sudsko vijeće je navelo kako je utvrđeno da je Jurišić djelo počinio u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva u Rizvanovićima, Hambarinama, Čarakovu i drugim selima i naseljima u okolini Prijedora, znajući za takav napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada.

S Jurišićem je ranije bio optužen i Dragomir Tintor, ali je postupak u odnosu na njega obustavljen zbog smrti optuženog.

Jurišić nije prvi pravosnažno osuđeni za kojeg je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje potjernice. Prije njega su potjernice raspisane za Draganom Marjanovićem i Radomirom Kezunovićem, koji su osuđeni na po 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, kao i za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni na po šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku.

Potjernica je raspisana i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu, i Mirkom Todorovićem, osuđenim na 13 godina zatvora za zločin u Bratuncu.

Za Darkom Mrđom, osuđenim na jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Prijedoru, u decembru 2019. bila je raspisana potjernica, ali su ga službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) početkom aprila 2020. locirili i uhapsili na području Prijedora, te je predat u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Foča.

See all News Updates of the Day

Stručnjaci o značaju američkih izbora za BiH

Stručnjaci o značaju američkih izbora za BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:51 0:00

Teško pretučeni migranti se vraćaju sa granice BiH i Hrvatske

Migranti ispred prihvatnog kampa Miral 22. oktobra

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

U Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), od 12. oktobra do danas medicinski radnici pružili su pomoć za oko 150 migranata koji su dolazili sa različitim povredama, kako kažu, zadobijenim prilikom prelaska granice sa Hrvatskom.

Teške povrede sa kojima su se u tom periodu susretali nisu, navode, zabilježene još od prvog migrantskog vala 2017. godine.

Doktor Mustafa Hodžić radi i u ambulanti u prihvatnom kampu za migrante Miral, gdje je bio dežurni ljekar posljednjih deset dana.

„U zadnje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa povredama u vidu hematoma ili podljeva koji se nalaze kako na leđima, tako i u području stražnje strane potkoljenice i natkoljenice. Djelimično imamo takve povrede i na glutalnim regijama, najvjerovatnije nastale djelovanjem obličastog tupog predmeta, gdje imamo veći broj udaraca i stvaraju se tako ograničena velika polja sa podljevima“, kaže Hadžić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Muhamed iz Pakistana, u četvrtak rano ujutro, vratio se u Veliku Kladušu iz još jednog bezuspješnog pokušaja da pređe granicu sa Hrvatskom. Pet dana, bez hrane i lutanja kroz šumu, završilo se tako što ga je hrvatska policija vratila u Bosnu i Hercegovinu.

„Hrvatska policija me udarala. Pet dana nisam imao hrane, nemam ni mobitel, sada ne mogu ni da uđem u ovaj kamp“, priča Muhamed dok pokazuje povrede na stomaku ispred prihvatnog kampa za migrante Miral u Velikoj Kladuši.

U kampu Miral bio je smješten, prije nego što se odlučio na još jedan „game“ (prelazak granice). Sa njim čeka i Faruk, također iz Pakistana. Zajedno su, bezuspješno, probali preko granice.

„Hrvatska policija mi je uzela telefon i novac. Nemam više novca, nemam ništa, ne mogu ni u kamp“, kaže Faruk.

Migranti se obratili policiji i Danskom vijeću za izbjeglice

Grupa od 26 migranata, iz Pakistana i Afganistana, obratila se 20. oktobra rano ujutro policiji Unsko-sanskog kantona (USK). Imali su povrede i medicinski su zbrinuti u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši.

„Kod jednog su konstatovane teže tjelesne povrede, on je državljanin Pakistana. Kod ostatka migranata konstatirane su lakše tjelesne povrede“, kaže za RSE glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK Ale Šiljdedić.

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

„Nakon toga su ih na nepoznatom lokalitetu ponovo vratili na teritorij BiH. To je ono što mi u policiji imamo i evidentno je da ta lica imaju određene povrede na tijelu, ali ne možemo potvrditi u ovom trenutku da su to uradili policajci iz susjedne države. Ono što mi imamo su izjave migranata“, objašnjava Šiljdedić.

Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je na hrvatsko – bosanskoj granici seriju brutalnih napada hrvatske policije na migrante i tražitelje azila, koji su se dogodili između 12. i 16. oktobra, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 21. oktobra Nicola Bay direktor Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Ljudi su brutalno prebijeni, oduzimane su im i uništavane lične stvari ili su spaljene. Skidana im je odjeća, a zabilježili smo i najmanje dva slučaja seksualnog zlostavljanja“, kazao je Bay za RSE.

U Centru za mirovne studije iz Zagreba kažu da nasilje i protjerivanje na hrvatskim granicama traje četiri godine, te da imaju hiljade svjedočanstava izbjeglica i migranata, ali da nema nijedne učinkovite istrage koja bi detaljno istražila djelovanje MUP-a na hrvatskim granicama i unutrašnjosti kada je riječ o postupanju prema ovim ljudima.

Antonija Pindulić iz ove nevladine udruge kaže kako su već davno trebale biti poduzete mjere da se takvo postupanje MUP-a istraži i da se odgovorni sankcionišu.

“Najnovija svjedočanstva što ih objavljuje Guardian komplementarna sa svjedočanstvima o postupanju hrvatske policije unazad četiri godine”, kaže ona za RSE.

Zaustaviti nasilje i prisilne povratke

Hrvatske vlasti moraju zaustaviti nasilje i prisilno vraćanje na granici s BiH i iskorijeniti nekažnjavanje za ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su nad migrantima počinili službenici zakona, poručila je u četvrtak 22. oktobra Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Europe.

Dan ranije britanski list The Guardian, na osnovu izvještaja Danskog vijeća za izbjeglice, objavio je tekst o ponovnim brutalnim napadima na migrante.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) te države su demantovali navode.

„Nemamo nikakva neposredna saznanja o događajima o kojima piše 'Guardian'. Ovi migranti o kojima je riječ, nisu nam se obratili neposredno ili putem nevladinih udruga. Otvorili smo ispitni postupak i zatražit ćemo očitovanje od MUP-a o detaljima, kako to činimo u svakom slučaju“, kaže za RSE pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Njen ured već više godina prima pritužbe migranata i po njima vodi postupke. Međutim, odgovori koje dobijaju od MUP-a Hrvatske, uprkos redovnoj komunikaciji, često nisu dovoljno sadržajni i Ministarstvo sve te navode jednostavno odbacuje.

Vidović kaže kako se pridružuje pozivu povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, Dunje Mijatović, da se izvještaj Odbora vijeća Europe za sprječavanje mučenja, koji je ovog ljeta bio u vanrednoj posjeti Hrvatskoj, nakon usvajanja što prije objavi, tako da javnosti bude dostupno koji su zaključci i preporuke Odbora u kontekstu migracija u Hrvatskoj.

Migranti u stalnom pokušaju prelaska granice

Da se skoro svakodnevno susreću sa slučajevima da hrvatska policija u BiH vraća migrante i izbjeglice koji uđu na njenu teritoriju, potvrđuje za RSE i glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić.

Migranti konstantno pokušavaju da pređu iz BiH u Hrvatsku, pa dalje u neku od zemalja Evropske Unije (EU). Taj cilj rijetko ostvare. Prema podacima policije USK hrvatska policija push back- ovima – prisilnim vraćanjem, ne dozvoljava migrantima ulazak u Hrvatsku.

„U određenim slučajevima mi imamo informacije da oni uđu i dublje u teritoriju Hrvatske, ali nakon toga budu pronađeni i vraćeni na granicu sa BiH, ne na redovne granične prelaze, jer to bi bio regularan postupak readmisije“, kaže Šiljdedić, objašnjavajući da hrvatska policija migrante vraća na lokacijama koje nisu zvanični granični prijelazi.

Takva situacija zabilježena je u svim opštinama u USK, a te slučajeve hrvatska policija ne evidentira, pa, kako kaže, nije moguće znati koliki broj migranata bi možda u toj zemlji zatražio azil i međunarodnu pomoć.

Istražiti prijavljene slučajeve nasilja nad migrantima

U Danskom vijeću za izbjeglice navode da su izuzetno zabrinuti zbog sistematskog nasilja koje se dešava na granici sa Hrvatskom.

„Zahtijevamo da se postupa na osnovu nezavisnog mehanizama za kontrolu granica kako bi se spriječilo nasilje i kako bi sve prijave i navodi o zlostavljanju bili transparentno i kredibilno istraženi“, kaže direktor ove organizacije za BIH Nikola Bay.

Hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović, također, ističe da je ‘važno provođenje učinkovite i nezavisne istrage’, te da ‘takvu istragu ne može voditi odjel za unutarnju kontrolu MUP-a Hrvatske, već Državno odvjetništvo’.

Podsjeća i da je hrvatsko Državno odvjetništvo u nekoliko pojedinačnih slučajeva vodilo istrage, poput one kada je poginula djevojčice Madine ili korištenja vatrenog oružja kada je došlo do ranjavanja migranata.

„Na žalost, za najveći broj opisanih situacij nemamo informacije je li Državno odvjetništvo postupalo ili nije, a to je posebno problematično, zato što u takvim okolnostima dolazi do nekažnjavanja, a ako se ne istraže do kraja situacije, počinjenja ovakvih djela, počinitelji mogu proći nekažnjeno, što je sigurno jako loše za svaku državu“, pojašnjava Vidović.

Ona dodaje da je u tom kontekstu šteta da se daje prilika da se Hrvatsku gleda u jednom takvom negativnom kontekstu.

Dok Vijeće Europe i njegova povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović zagovaraju jednu opciju, čini se da EU zagovara sasvim drugu, vjeruje Antonija Pindulić iz Centra za mirovne studije iz Zagreba.

„Indikativna je šutnja EU što se tiče protjerivanja ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih država Europske unije. Tu vidimo puno lančanih protjerivanja u kojima sudjeluju Slovenija, Hrvatska i druge države. Ta kršenja ljudskih prava se zapravo ne pokušava spriječiti”, dodaje ona.

Pudulić podsjeća na prijedlog novog Pakta o migracijama EU koji je predstavljen pred mjesec dana, u kojem se, kako kaže, ne vidi namjera da se radi na sprječavanju kršenja ljudskih prava.

“Već upravo suprotno – legalizaciju načina zaobilaženja odgovornosti u ovim slučajevima“, kaže Antonija Pindulić.

Lideri Evropske unije su 23. septembra, predložili novi sistem za migracije koji bi trebalo da ubrza deportacije i omogući ravnomernije razmeštanje tražilaca azila u zemljama članicama.

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazali su rezultati ankete koju je proveo Gallup u 145 zemalja i teritorija na uzorku od 145.000 ispitanika.

Stanovnici sedam evropskih zemalja, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, te Crna Gora, s najmanje blagonaklonosti gledaju na mogućnost da se migranti nasele u njihovoj zemlji, njihovom kvartu, te stupe u brak s članom njihove porodice.

Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata

Bosnian flags

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.

Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.

"Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

"BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade."

Drugi val odgađa oporavak u regiji

World Bank
World Bank

Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.

Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.

Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.
Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.

"Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije", kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

"Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak."

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

"Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.

Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza", kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).

Pandemija u BiH: 999 novozaraženih i 20 preminulih

Prema podacima entitetskih zavodima za javno zdravstvo u Bosni I Hercegovini je u protekla 24 sata zabilježeno ukupno 999 novozaraženih korona virusom.

Prijavljeno je 20 smrtnih slučajeve povezanih s COVID-19.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 2.075 uzoraka, od kojih je 606 pozitivno na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

Do sada je testirano ukupno 188.470 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 24.227 osoba.

Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 18.062 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 127 pacijenata. Trenutno su aktivna 5.483 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 17 novih smrtnih ishoda.

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 682, i to 456 muškaraca i 226 žena.

U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata izvršеnо је tеstirаnjе 963 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 387 оsоba.

Rаdi sе о 196 muških i 191 žеnskoj оsоbi, оd kојih је 92 mlаđе, 253 srеdnjе i 42 оsоbe stаriје živоtnе dоbi, navode iz Instituta za javno zdravstvo RS.

U pоsljеdnjа 24 sata, priјаvljеnа su tri smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа, a radi sе о tri muškаrcа srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi iz Dоbоја, Bаnje Lukе i Grаdiškе.

Američki ambasador građanima BiH: Vi morate donijeti promjene

Ambasador Eric Nelson

Blog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona prenosimo u cijelosti:

Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima Bosne i Hercegovine u nastojanjima da izgrade bolju budućnost. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen tome da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja zavisi od građana Bosne i Hercegovine.

Krajnja svrha inostrane pomoći jeste prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će Bosna i Hercegovina preći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na sopstvene snage. Prvog oktobra, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu https://selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definiše samoodrživost kao sposobnost planiranja, finansiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu efektivno, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili finansijske pomoći međunarodne zajednice.

Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, posmatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visok nivo sposobnosti za upravljanje sopstvenim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci takođe pokazuju nizak stepen opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknuću nekoliko stvari koje smo utvrdili.

Opredjeljenost se iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana sa informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te podsticanjem građana da učestvuju u rješavanju problema od opšte važnosti. Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokratiju prihvatanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju opštinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prevara pri registraciji birača, sistematskih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja.

Ovi opsežni napadi na sposobnost građana da osiguraju da njihove vlasti rade za njih sprečavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera da rade u ličnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih zvaničnika da promijene situaciju, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere da djeluju snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba da uključuje depolitizaciju državnih preduzeća. Državna preduzeća su neefikasna, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH.

Bh. lideri mogu postići napredak kada to žele. Promjena Izbornog zakona da bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju šta se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi.

Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete da plaćate mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.

Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji takođe ukazuju na visok nivo sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost da zahtijevate efikasne lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.

Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć da odrede tu budućnost, da osiguraju da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica evroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne zavisi od toga šta će uraditi međunarodna zajednica. On će zavisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni da krenete putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržaće vas u tome.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG