Linkovi

Izdvojeno

Sud BiH izdao naredbu da se raspiše potjernica za Mićom Jurišićem, osuđenikom za zločine u Prijedoru

Mićo Jurišić (Foto: BIRN BiH)
Mićo Jurišić (Foto: BIRN BiH)

Državni sud izdao je nalog da se raspiše međunarodna potjernica za Mićom Jurišićem, pravosnažno osuđenim na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

“Sud BiH je zaprimio informaciju da osuđeni Mićo Jurišić nije stupio na izdržavanje kazne zatvora, nakon čega je izdata naredba za raspisivanje međunarodne potjernice prema osuđenom”, kazali su u Državnom sudu.

Advokat Svetozar Davidović, koji je branio Jurišića u postupku pred Sudom BiH, rekao je da se s njim nije čuo ni vidio duži vremenski period.

“Poznato mi je da je prije par mjeseci dobio poziv da se javi na izdržavanje kazne, kao i da je tražio odgodu, ali i da je njegov zahtjev odbijen”, naveo je advokat Davidović.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.

Istom presudom Jurišić je oslobođen po tri tačke optužnice za progon, zlostavljanje i ubistvo.

U obrazloženju prvostepene odluke Sudsko vijeće je navelo kako je utvrđeno da je Jurišić djelo počinio u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva u Rizvanovićima, Hambarinama, Čarakovu i drugim selima i naseljima u okolini Prijedora, znajući za takav napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada.

S Jurišićem je ranije bio optužen i Dragomir Tintor, ali je postupak u odnosu na njega obustavljen zbog smrti optuženog.

Jurišić nije prvi pravosnažno osuđeni za kojeg je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje potjernice. Prije njega su potjernice raspisane za Draganom Marjanovićem i Radomirom Kezunovićem, koji su osuđeni na po 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, kao i za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni na po šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku.

Potjernica je raspisana i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu, i Mirkom Todorovićem, osuđenim na 13 godina zatvora za zločin u Bratuncu.

Za Darkom Mrđom, osuđenim na jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Prijedoru, u decembru 2019. bila je raspisana potjernica, ali su ga službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) početkom aprila 2020. locirili i uhapsili na području Prijedora, te je predat u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Foča.

See all News Updates of the Day

update

Trump ponavlja obećanje da će preuzeti Gazu

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.
Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Gazom, raste pritisak na Izrael i Hamas da prošire krhko primirje izvan njegove početne faze.

Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je glad uglavnom izbjegnuta, s više od 12.600 kamiona pomoći ušlo je u enklavu od početka primirja. Ali ako se primirje ne produži, prijetnja od gladi bi se mogla vratiti, rekao je.

"Uslovi su i dalje užasni, a ljudi su i dalje gladni", rekao je šef humanitarne organizacije Tom Fletcher za Associated Press nakon dvodnevne posjete Gazi. „Ako prekid vatre padne, ako se prekid vatre prekine, onda će se vrlo brzo ti uslovi [slični gladi] ponovo vratiti.”

Dok je bio na u avionu Air Force One-u na putu za Super Bowl, Trump je rekao novinarima da gubi strpljenje sa situacijom nakon što je vidio iznemogle taoce koje je oslobodio Hamas.

“Gledao sam taoce kako se danas vraćaju i izgledali su kao preživjeli Holokaust. Bili su u užasnom stanju. Bili su mršavi. Izgledalo je kao da su prije mnogo godina preživjeli Holokaust, i ne znam koliko još možemo to izdržati”, rekao je.

Ponovio je svoje obećanje da će Sjedinjene Države preuzeti Gazu i da će Palestinci biti premješteni.

“Posvećen sam kupovini i posjedovanju Gaze. Što se tiče obnavljanja, možemo je dati drugim državama na Bliskom istoku da izgrade njene dijelove. Drugi ljudi to mogu učiniti kroz naše pokroviteljstvo.

Ali mi smo posvećeni tome da je posjedujemo, da je uzmemo i da se pobrinemo da se Hamas ne vrati. Nema se u šta vratiti. Mjesto za rušenje. Ostatak će biti srušen”, rekao je on.

Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.
Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.

IZRAEL SE POVUKAO SA KORIDORA

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom tokom 15 mjeseci borbi.

Automobili natrpani stvarima, uključujući rezervoare za vodu i kofere, viđeni su kako idu na sjever kroz cestu koja prelazi šest kilometara dugačak Netzarim. Prema primirju, od Izraela se tražilo da dozvoli automobilima da prođu bez pregleda, a činilo se da nije bilo vojnika u blizini puta.

Glasnogovornik Hamasa Abdel Latif Al-Qanoua rekao je da je povlačenje pokazalo da je Hamas "natjerao neprijatelja da se pokori našim zahtjevima" i da je osujetio "Netanyahuovu iluziju o postizanju potpune pobjede".

Izraelski zvaničnici nisu otkrili koliko se vojnika povuklo niti kamo. Trupe trenutno ostaju duž granica Gaze s Izraelom i Egiptom, a očekuje se da će se o potpunom povlačenju pregovarati u kasnijoj fazi početnog primirja od 42 dana koji traje do početka marta.

Ali gotovo nikakav napredak nije postignut u pregovorima o produžetku primirja, što bi trebalo dovesti do oslobađanja još talaca koje drži Hamas i palestinskih zatvorenika u Izraelu.

Netanyahu je slao delegaciju u Katar, ključnog posrednika u razgovorima između strana, ali misija je uključivala niže zvaničnike. Očekuje se i da će izraelski lider ove sedmice sazvati sastanak ključnih ministara kabineta kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja, čije produženje nije zagarantovano.

Odvojeno u nedjelju, palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su dvije žene u 20-im godinama, uključujući i jednu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, smrtno stradale od izraelske pucnjae na zapadnoj obali, okupiranoj na sjeveru, gdje izraelske trupe izvode široku operaciju protiv militanata.

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo primirje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Pakt o prekidu vatre doveden je u dodatna previranja prošle sedmice kada je američki predsjednik Donald Trump, stojeći uz Netanyahua na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, pozvao na američko vlasništvo nad Gazom na kraju rata, a kasnije je izjavio da će Izrael predati teritoriju duž Sredozemnog mora.

Hamas, arapske nacije i američki saveznici i protivnici podjednako su osudili prijedlog, iako ga je Netanyahu pozdravio kao potencijalni proboj koji mijenja igru i vodi ka miru na Bliskom istoku. Brojne zemlje rekle su da i dalje podržavaju stvaranje nezavisne palestinske države, a ne raseljavanje Palestinaca u susjedne zemlje kako je Trump predložio.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da Trump “pita, na human način, šta će se dogoditi ovim ljudima. I svi u regionu kažu da im se srce slama za Palestince, s pravom. Ali onda dođite do stola sa svojim planom ako vam se ne sviđa njegov plan.”

Netanyahu je pod velikim pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika da nastavi rat nakon prve faze kako bi Hamas, koji je izveo najsmrtonosniji napad na Izraelce u njihovoj istoriji, mogao biti poražen. On je također suočen s pritiskom Izraelaca koji su željni da se više talaca vraća kući i žele da se primirje nastavi, posebno nakon što su oskudna pojava trojice zarobljenika oslobođenih u subotu zapanjila naciju.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Nakon što je Hamas, američka teroristička grupa, oslobodio tri izraelska taoca u subotu, Izrael je oslobodio 183 palestinska zatvorenika u posljednjoj razmjeni talaca za zatvorenike. To je bila peta razmjena od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump i Ishiba proglasili „novo zlatno doba” za američko-japanske odnose

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.
Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba sastali su se u petak u Bijeloj kući, proglasivši „novo zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Japana. Posjeta je uslijedila usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su podjednako uznemirili saveznike i protivnike.

Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.

Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.

„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.

Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.

Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.

Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.

Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.

Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.

Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.

„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.

Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.

„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.

Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.

Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.

SAD planiraju sankcijama natjerati Rusiju da prekine rat u Ukrajini

Specijalni izaslanik za Ukrjinu Keith Kellogg
Specijalni izaslanik za Ukrjinu Keith Kellogg

Specijalni izaslanik SAD-a za Rusiju i Ukrajinu rekao je u četvrtak da SAD planira značajno pojačati pritisak na Rusiju kroz sankcije kako bi se okončao rat u Ukrajini.

U ekskluzivnom intervjuu za New York Post, specijalni izaslanik Keith Kellogg rekao je da postoji mnogo prostora za povećanje sankcija Rusiji, posebno u ruskom energetskom sektoru. On je okarakterisao sprovođenje sankcija Rusiji na "samo oko 3" na skali od 1 do 10 o tome "koliko bolan može biti ekonomski pritisak".

Kellogg je za Post rekao da razumije da će i Moskva i Kijev morati da naprave ustupke.

U intervjuu, Kellogg je također bio kritičan prema pristupu administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno".

Kelogg je rekao da je Trumpova administracija fokusirana na "holistički pristup" okončanju rata, kombinujući podršku Ukrajini sa povećanim pritiskom na Rusiju.

Kelloggov šef osoblja Ludovic Hood ponovio je te osjećaje kada je u četvrtak za GLOBSEC Transatlantic Forum u Washingtonu rekao: "U ovoj fazi ništa nije van stola" što se tiče pregovora o mirovnom sporazumu.

U međuvremenu, ukrajinska predsjednička stranica objavila je da je specijalni izaslanik SAD razgovarao u četvrtak i sa šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom. U saopćenju, Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kaže da su njih dvoje razgovarali o Kelloggovoj predstojećoj posjeti Ukrajini, kao i o situaciji na linijama fronta i sigurnosnim pitanjima za ukrajinske civile.

U saopštenju se navodi da su njih dvojica posvetili "posebnu pažnju" u svom razgovoru predstojećoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja bi trebala početi za nedelju dana.

U odvojenom intervjuu za Associated Press u četvrtak, Jermak je naglasio važnost "aktivnog angažmana" između Ukrajine i Trumpove administracije, posebno u svim mirovnim pregovorima.

Yermak je naglasio važnost ažuriranja Trumpove Bijele kuće i pružanja tačnih informacija o situaciji na bojnom polju. On je rekao da je direktna komunikacija sa američkim partnerima ključna za uspostavljanje zajedničkog stava, jer je nemoguće formirati bilo kakve mirovne planove bez Ukrajine.

Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda

Predsjednik Donald Trumpa (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)
Predsjednik Donald Trumpa (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.

Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.

"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.

Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.

Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".

"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.

"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".

Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.

Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.

U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.

Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.

MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.

Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.

Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".

Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.

Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.

Neke informacije u ovom izvještaju dolaze od Reutersa i AFP-a.

Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.

U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.

"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."

Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.

"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.

Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.

Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.

Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.

Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.

Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.

Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".

Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.

"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG