Izdvojeno
Političari profitiraju na krivoj Drini
Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima koji ilegalno vade šljunak na ovom području.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Između Bijeljine i graničnog prelaza sa Srbijom nalazi se tabla koja upozorava da je to teritorija Srbije. Postavio ju je srbijanski političar Živan Jakšić koji svakodnevno prelazi granicu i ilegalno kopa šljunak na obali Drine. Iako su u okviru Bosne i Hercegovine (BiH), hektari Jakšićeve zemlje pripadaju Srbiji.
Dvije države se već 25 godina ne mogu dogovoriti o liniji razgraničenja pa se granicom smatra rijeka Drina. No, Drina se pomjera i to pravi probleme. Zbog velikih naslaga šljunka u koritu razliva se na lijevu ili desnu stranu, praveći novo korito i ostavljajući 700 hektara bosanskohercegovačke teritorije u Srbiji i 2.900 hektara srbijanske teritorije u BiH.
Uz Jakšićevo imanje smještena je šljunčara firme „DMS Company“ koju vodi bosanskohercegovački političar Milan Dakić. Njegova firma je u BiH, a šljunak ilegalno kopa dvadesetak metara dalje - iz srbijanske zemlje, na istoj obali Drine. Obojicu su građani birali da budu dio vlasti i rade za javno dobro, a oni su iskoristili nedostatak kontrole na ovom području da bi nezakonito zaradili novac.
Kako bi Semberija bila zaštićena od poplava, šljunak se mora vaditi iz korita rijeke, a ne sa njenih obala kako to ilegalno rade šljunčari. Raskopavajući obale, oni omogućavaju da Drina plavi plodnu Semberiju.
„Zbog tog divljeg eksploatisanja šljunka veoma mali broj ljudi uzima iz korita, ne čisti se Drina“, kaže gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.
Posljednje poplave iz 2014. godine napravile su stanovništvu Bijeljine štetu od skoro 400 miliona maraka.
Politika i biznis
Milan Dakić je poslanik Demokratskog saveza u Narodnoj skupštini Republike Srpske već šest godina, ali nikada nije učestvovao u skupštinskoj raspravi. Bez obzira na to, on ne odustaje od politike pa je i ove godine nosilac izborne liste za Skupštinu Opštine Bijeljina. U Semberiji je poznati šljunčar. Njegova firma se bavila samo uzgojem voća i povrća do 2013. godine, kada je Dakić odlučio kopati šljunak zbog najave velikih građevinskih projekata – gradnje autoputa i obilaznice oko Bijeljine. Iako on vodi posao, formalna vlasnica firme je njegova majka.
„Firma je, iz razloga samog mog opredjeljenja da se bavim politikom, meni predstavljala u toj politici problem. Ja sam morao da riješim ako želim da se bavim politikom - da se riješim firme“, kaže Dakić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
On je na ovaj način izbjegao sukob interesa jer njegov „DMS Company“ radi sa javnim preduzećima i institucijama. Da je ostao vlasnik na papiru, to ne bi smio raditi.
Njegova firma je na samom rubu „ničije zemlje“, na parceli koja se u katastarskim knjigama vodi kao posljednja uz granicu sa Srbijom.
Ta granica je iscrtana prije više od 130 godina, dok je uz ivicu placa tekla Drina, ali je rijeka od tada mnogo puta promijenila tok. Danas je od Dakićeve parcele udaljena više od tri kilometra. Karte prihvaćene Dejtonskim mirovnim sporazumom granicu sa Srbijom označavaju na Drini pa je pojas riječnog zemljišta od nekoliko kilometara širine ostao između katastarske i dejtonske granice. To je razlog zašto inspekcije obje zemlje, uglavnom, zaobilaze ovu teritoriju. Poslanik Dakić tu vadi šljunak i odlaže ga na svoju deponiju koja se nalazi na parceli u BiH. On to negira, iako su novinari CIN-a u krugu njegove firme zatekli mašine koje su prethodno ilegalno vadile šljunak.
„Moja firma nije kopala tamo gdje ste vi uslikali. Na moju sreću! Ja to vama kažem u oči! Na moju sreću, nije kopala“, tvrdi Dakić.
Na pitanje novinara odakle mu onda zalihe šljunka odložene u hrpama oko firme, on kaže da je riječ o količinama koje je legalno izvadio prethodnih godina iz Drine u mjestu Međaši. Tvrdi da za to ima dozvole od „Voda Srpske“, javne ustanove koja uređuje i kontroliše vodna područja u entitetu. „A, znate kolike? Svaka je bila 100 hiljada kubika, jer svi se borimo da dobijemo maksimum“, objašnjava Dakić.
Novinari CIN-a su otkrili da to nije istina.
Prema podacima „Voda Srpske“, „DMS Company“ je posljednji put 2014. godine legalno izvadio 24.700 kubika šljunka iz Drine u Janji. Iako nakon toga nije imala dozvolu, firma je do polovine 2018. prodala 41.000 kubnih metara šljunka više.
Suočen sa istinom o dozvolama, Dakić je priznao da je pogriješio. Odgovornost za ilegalnu eksploataciju je pokušao prebaciti na radnike.
Za razliku od objašnjenja koje je poslanik ponudio novinarima, u njegovoj firmi su inspekciji sasvim drugačije pravdali porijeklo prodatog šljunka. Tržišni inspektori Republike Srpske (RS) su u zapisnicima zabilježili da je „DMS Company“ od 2017. do polovine 2018. godine kupovao šljunak od firme „Meljnik RS“ iz Bijeljine, a 2019. godine od „TOP-TIM gradnje“ iz Brčkog.
Direktor i jedini zaposleni u „TOP-TIM gradnji“ Slađan Čvrgić kaže da nikad nije prodavao šljunak Dakiću: „Ja sa šljunkom nemam veze“, tvrdi on. Njegova firma nikad nije imala dozvole za eksploataciju šljunka, a Čvrgić kaže da se bavi uvozom polovnih automobila.
Vera Petrić, vlasnica bijeljinske firme „Meljnik RS“, rekla je novinarima CIN-a da je prodavala šljunak Dakiću, ali novinarima nije dala informaciju kada je i koliko isporučila.
Dakićeva firma je prošle godine ponovo dobila dozvolu za vađenje šljunka i čišćenje Drine u Janji, mjestu udaljenom pet kilometara od deponije firme, ali do polovine ove godine tamo nisu ništa izvadili.
Gledaj i plači
Nadležnost inspektora Republike Srpske na „ničijoj zemlji“ nije zakonski regulisana pa oni ne kontrolišu komad bh. zemlje na desnoj obali. “Međunarodno priznata granica je Drina i, posmatrano iz tog ugla, za nas je to druga država“, kaže portparolka Inspektorata RS-a Dušanka Makivić.
I inspektori iz Srbije rijetko posjećuju komad svoje nadležnosti na lijevoj obali u BiH. Opštinski i komunalni inspektori tu nisu bili nijednom u posljednjih pet godina.
“Znate koliko interesuje inspektora iz Šapca ili iz Badovinaca da li neko pravi deponiju, a teritorija je njihova ovdje?! Šta njega briga za ovu stranu Drine!”, kaže načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić.
Vodni inspektori bi u zajedničkim kontrolama mogli raditi sa obje strane rijeke jer Republika Srpska i Srbija imaju Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, ali oni to rijetko rade.
Posljednji put su područje oko Graničnog prelaza „Pavlovića most“ posjetili 2018. godine. Tamo su zatekli bivšeg odbornika Socijalističke partije u Skupštini Opštine Bogatić iz Srbije Živana Jakšića Žiću dok je krao šljunak sa lijeve obale Drine u BiH. Iako su mu naredili da odmah prekine sa kopanjem, Jakšića to nije zaustavilo.
I novinari CIN-a su ga dvije godine kasnije zatekli u istom poslu. On već pet godina nema dozvolu za eksploataciju, ali radi.
„Garantujem, svako od ovih ljudi ko radi najbolje želi da dobije dozvolu i da radi ko čovek, ali procedura je ta tako teška da, jednostavno, čovek se nekad obeshrabri“, kaže bivši dugogodišnji opštinski odbornik.
On svakodnevno u svojim zrelim godinama, uz pomoć štapa i sa propusnicom za ratare prelazi granicu na Pavlovića mostu i u BiH kopa šljunak. Njegova braća i on ovdje imaju nekoliko stotina hektara zemlje za koju se države još nisu konačno dogovorile kome pripada. Tu je smještena firma „IM Jakšić“ u kojoj je kao vlasnik formalno upisan Žićin bratić Miloš Jakšić, ali ovaj političar kaže da on vodi posao i da je šljunčara njegova. Ovdje se radi punom parom − za nepun sat vremena je sa obale na kojoj je kopao šljunak odvezeno desetak kamiona materijala.
Bez nelagode što je uhvaćen u ilegalnom poslu, objašnjavao je novinarima granice zauzete teritorije uz Drinu: „Ovo je bilo Despotovićevo, ovo Bukovo, a ovo je moje. (...) Nema, ništa ne rađa, samo taj kamen“.
Bilo kakvo kopanje na riječnim obalama, a kamoli nekontrolisano prekopavanje zbog šljunka, zabranjeno je i u Srbiji i u BiH jer se time povećava rizik od urušavanja i plavljenja naselja. Vodoprivredna preduzeća daju dozvole za eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnog korita kako bi se samo očistio put za slobodan protok vode.
Za taj posao putem javnog poziva angažuju firme koje moraju platiti izdavanje dokumentacije i naknadu za svaki kubni metar izvađenog materijala. Za to se u ovom dijelu BiH plaća najmanje marka i po, dok je u Srbiji duplo jeftinije.
Žića rupe nastale kopanjem godinama zatrpava komunalnim i drugim otpadom koji građani Bijeljine bacaju na divlje deponije uz rijeku. Na svakom koraku su hrpe smeća, stari namještaj, gume te šut i otpad koji se ne smije odlagati na deponiju. Nekima je teško i prići zbog smrada.
Zatrpavanje otpada je jedna od najopasnijih posljedica ilegalne eksploatacije šljunka. „To može da degradira kvalitet podzemnih voda trajno, a to je vrlo opasno“, kaže geolog Branko Ivanković, objašnjavajući da tako zatrovana voda ulazi u rezervoare pitke vode i može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva.
Iako je odlaganje otpada na obale zabranjeno, Jakšić je uvjeren da gomilanjem građevinskog šuta štiti obalu od urušavanja. „Dolazi često inspektor, kaže svaka čast“, pohvalio se novinarima CIN-a.
Utisci jedinog inspektora koji je u posljednjih nekoliko godina bio u pograničnom pojasu su drugačiji od onoga što Jakšić tvrdi. Načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić se sjeća da je bivši bogatićki političar palio gume koje su mu dovozili vulkanizeri i da mu bosanskohercegovačka inspekcija nije mogla ništa: „Zapalio čovjek na svojoj zemlji, teritorija Srbije. Samo možemo gledati i plakati!“
Usko grlo
Uska grla Drine na kojima se rijeka najčešće razliva i plavi Bosnu i Hercegovinu nalaze se u Srbiji. Zbog nenadležnosti nad skoro tri hiljade hektara zemlje „Vode Srpske“ ne mogu angažovati domaće firme da očiste taj dio korita. Firmama iz Srbije te lokacije nisu isplative zbog velikih troškova transporta pa Drina ostaje puna šljunka i pod stalnim rizikom od poplava.
Radne grupe za granicu Srbije i BiH nisu se sastale već 10 godina. Prethodno je srbijanska strana zatražila da se prije potpisivanja dokumenata o granici izmijene katastarske linije na četiri mjesta: oko hidroelektrana „Zvornik“ i „Bajina Bašta“, pruge Beograd – Bar i dijela opštine Rudo. BiH je taj zahtjev odbila, tražeći da se prvo utvrdi granica pa do danas ništa nije promijenjeno. „Mi te zahtjeve ne možemo prihvatiti, mi tražimo da se zaključi ugovor o granici (...), a da onda u interesu obje države počnemo da vodimo razgovore i pregovore oko nekih pograničnih pitanja“, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Predsjednik komisije za granicu koja u ime Srbije vodi pregovore Veljko Odalović insistira na tome da se prije konačnog potvrđivanja granice riješe sve sporne tačke, ali do toga neće doći ako ne počnu razgovori. „Ovako nećemo ništa rešiti. Ovako ćete vi dobijati različite informacije, ljudi će biti zbunjeni, inspekcijske i ostale službe, naravno, razvlašćene“, kaže Odalović za CIN.
Miroslav Milovanović, direktor „Voda Srpske“, kaže da je zbog toga tražio od kolega iz srbijanskog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode“ da potpišu sporazum kojim bi dogovorili da Srbija vodi računa o desnoj, a Republika Srpska o lijevoj obali Drine.
„Naše kolege iz Ministarstva i Direkcije za vode Srbije zbog međudržavnih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine su vrlo oprezne u tom smislu. Ne žele da naruše neke odnose na tom najvišem međudržavnom nivou“, kaže Milovanović.
A na najvišem nivou se o rješavanju pitanja granice skoro više i ne govori.
Radne grupe BiH i Srbije bezuspješno pokušavaju riješiti ovaj problem od 1996. godine. Od tada su se sastali samo nekoliko puta i nijednom nije razgovarano o teritoriji koju Drina premješta sa jedne na drugu obalu i problemima koje zbog toga imaju mještani pograničnih opština.
Dok do dogovora ne dođe, granicu u najvećem dijelu predstavlja Drina. Semberci je sve češće nazivaju divljom i neukrotivom zbog ogromnih šteta koje nanosi plodnoj ravnici. Semberija je oivičena Savom i Drinom, a u njih se ulijevaju i: Una, Vrbas, Bosna, Bistrica, Janja i mnoge druge bh. rijeke. Sva ta voda teče kroz bijeljinski kraj.
Poplave iz 2014. godine su ostavile grad sa štetom od skoro 400 miliona maraka. Mnogi Semberci koji su odrasli na rijekama kažu da ih od tada ne gledaju istim očima. Zanemarujući posljedice ilegalne eksploatacije šljunka, krive prirodu za katastrofu.
„2014. godine, kad je voda udarila, zakleo sam se neću više otići da se okupam nikad. Evo, koliko je, šest godina, nisam otišao“, priča Blagomir Burić iz bijeljinskog sela Popovi.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić zna da Drina nije kriva za poplave: „Najveći problem je i u Drini, i u Savi, i u Bosni i u drugim što se ne čiste korita. (...) Ili se mora dizati nasip, ili se mora čistiti korito. E, tako vam je i sa Drinom“.
Iako bi se vađenjem više miliona kubnih metara šljunka iz korita smanjio rizik od poplava, a budžet imao zaradu, entitetske i gradske vlasti godinama troše milione maraka na gradnju obaloutvrda i nasipa.
Početkom sljedeće godine bi trebala početi i gradnja drinskog nasipa. Planirana dužina nasipa je 32 kilometra, a samo prva dva kilometra će koštati oko tri miliona maraka.
See all News Updates of the Day
Prekid vatre između Izraela i Hamasa se održava, prvi taoci oslobođeni
Prekid vatre između Izraela i Hamasa stupio je na snagu u nedjelju, čime je naizgled započela pauza od šest sedmica, nakon 15 mjeseci borbi u Gazi i postavila pozornicu za oslobađanje desetina talaca koje drže militanti, uključujući tri mlade žene oslobođene u prvim satima primirja.
Primirje je počelo u 11:15 po lokalnom vremenu, a nekoliko sati kasnije, konvoj Crvenog križa krenuo je u Gazu, uski pojas kopna uz obale Sredozemnog mora, i osigurao oslobađanje Romi Gonen, 24, Emily Damari, 28, i Doron Steinbrecher, 31.
U međuvremenu, Izrael je počeo premještati desetine palestinskih zatvorenika prema Gazi. Izrael se obavezao da će ih osloboditi kao dio sporazuma o prekidu vatre koji je dogovoren prošle sedmice nakon godinu dana uzaludnih pregovora.
U Washingtonu, američki predsjednik Joe Biden, koji je potaknuo pregovore koji su doveli do primirja, rekao je posljednjeg dana na funkciji: "Nakon toliko bola, razaranja i gubitaka života, danas je oružje u Gazi utihnulo."
Gonen je oteta sa muzičkog festivala 7. oktobra 2023. godine, tokom šokantnog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do otmice oko 250 talaca, dok su druge dvije žene koje su predate izraelskim vlastima kidnapovane iz Kibuca. Kfar Aza. Damari je izraelsko-britanska dvojna državljanka.
U fotografijama: Primirje Izrael - Hamas
Prekid vatre je odgođen za tri sata kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da neće početi dok Hamas ne dostavi spisak trojice talaca koji su planirani za oslobađanje u nedjelju.
U međuvremenu, izraelski napadi u Gazi su bjesnili, a ministarstvo zdravlja Gaze je saopštilo da je ubijeno još najmanje 26 ljudi, ali nije navelo da li se radi o civilima ili borcima. Vojska je upozorila ljude da se drže dalje od izraelskih snaga dok su se povlačile u tampon zonu.
Primirje je objavljeno prošle sedmice nakon intenzivnog posredovanja Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Bidenova odlazeća administracija i tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vršili su pritisak da se postigne dogovor prije Trumpove inauguracije i povratka u Bijelu kuću u ponedjeljak.
"Taoci počinju da izlaze danas! Tri divne mlade žene će biti prve", napisao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.
Uvjeti pakta zahtijevaju 42-dnevnu prvu fazu s oslobađanjem 33 od 99 talaca za koje se vjeruje da ih drži Hamas i oslobođenim stotinama palestinskih zatvorenika i zatočenika. Vjeruje se da je oko dvije trećine talaca živo, dok su ostali ubijeni u borbama ili su umrli. Očekuje se da će se izraelske snage povući u tampon zonu unutar Gaze, a mnogi raseljeni Palestinci bi trebali biti u mogućnosti da se vrate kući, iako je veći dio Gaze opustošen.
Također se pretpostavlja da će doći do naleta humanitarne pomoći izgladnjelim Palestincima u Gazi, sa stotinama kamiona koji ulaze dnevno, daleko više nego što je Izrael dozvolio tokom borbi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda saopćio je da su kamioni počeli ulaziti u Gazu kroz dva prijelaza nakon što je primirje stupilo na snagu.
Palestinski broj poginulih u izraelskoj kontraofanzivi nakon napada u oktobru 2023. dostigao je više od 46.000, među kojima su većinom žene i djeca, iako izraelska vojska tvrdi, bez pružanja dokaza, da je ubila 17.000 militanata.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost kada Trump preuzme predsjednički mandat drugi neuzastopni mandat, rekao je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je oslobađanje talaca "na vrhu razmišljanja predsjednika Trumpa".
Parametre sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca prvi je predložio Biden prošlog maja, ali Trumpov savjetnik za Bliski istok, Steve Witkoff, pridružio se pregovorima u završnoj fazi, a novi predsjednik je upozorio na "pakao" ako ne pristaju da prekinu neprijateljstva i oslobode taoce.
"Da predsjednik Trump nije izabran, ovaj dogovor bi bio mrtav", rekao je Waltz za CNN. “Nisu imali izbora osim da puste naše taoce.”
Ali on je također rekao da bi put do mira mogao biti opasan.
"Biće to težak put pred nama", rekao je Waltz i da bi se "džepovi (Hamas) boraca" mogli pojaviti kako bi osporavali prekid vatre.
Najviši izraelski zvaničnici podržavaju prekid vatre, ali ne svi.
Izraelski tvrdi ministar nacionalne sigurnosti u međuvremenu je rekao da njegova frakcija Židovske moći napušta vladu u znak protesta zbog sporazuma o prekidu vatre. Odlazak Itamara Ben-Gvira slabi Netanyahuovu koaliciju, ali neće uticati na primirje.
Pregovori o daleko težoj drugoj fazi ovog prekida vatre trebali bi početi za nešto više od dvije sedmice. Ostaju velika pitanja, uključujući da li će se rat nastaviti nakon prve faze i kako će ostatak talaca u Gazi biti oslobođen.
Ali Palestinci širom Gaze su slavili početno primirje. Maskirani militanti pojavili su se na nekim proslavama, gdje je masa skandirala slogane u njihovu podršku, prema vijestima.
Palestinski stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima u dijelovima grada Gaze rano u nedjelju, iako se tenkovsko granatiranje nastavilo na istoku, bliže izraelskoj granici, preko noći. Porodice su se mogle vidjeti kako se vraćaju pješice, sa svojim stvarima natovarenim na magareća kola, kažu stanovnici.
"Zvuk granatiranja i eksplozija nije prestao", rekao je Ahmed Matter, stanovnik grada Gaze. Matter je rekao da je vidio mnoge porodice kako napuštaju svoja skloništa i vraćaju se svojim kućama. "Ljudi su nestrpljivi. Oni žele da se ovo ludilo završi", rekao je.
Reakcije u Izraelu bile su raznovrsnije, jer su se ljudi nadali sigurnom povratku talaca, ali su ostali podijeljeni oko sporazuma.
"Novi je dan", rekao je Nissan Kalderon, brat taoca Ofera Kalderona (54), za izraelski kanal 12. "Nemojte stati. Dovedite sve taoce kući."
Asher Pizem, 35, iz izraelskog grada Sderota u blizini Gaze, rekao je da željno iščekuje povratak zarobljenika. Ali on je rekao da je sporazum samo odgodio sljedeću konfrontaciju s Hamasom i kritizirao Izrael što je dozvolio pomoć u Gazi, rekavši da bi to doprinijelo oživljavanju te militantne grupe.
Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.
Nove američke sankcije za pomagače Dodikovih i organizatore proslave neustavnog Dana entiteta Republika Srpska
Američka administracija sankcionirala je više osoba i firmi iz BiH jer su pomagali Miloradu Dodiku i njegovoj mreži u koruptivnim aktivnostima a neki jer su učestvovanjem u obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske ugrozili Daytonski mirovni sporazum.
Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.
"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.
“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”
Šta je Uredba 14140 prema kojoj su kažnjeni Dodikovi pomagači
Bijela kuća je 8. januara proširila okvir sankcija kada je u pitanju Zapadni Balkan. Nova uredba (14140) cilja, „da pruži dodatne korake za ciljanje osoba po Izvršnoj uredbi 14033 i da odvrati pojedince od pokušaja da izbjegnu sankcije Sjedinjenih Država,“ kako stoji u saopštenju.
Advokat kuće Morrison Foerster i bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), koji je nadležan za izricanje i provedbu američkih ekonomskih sankcija, John Smith je Glasu Amerike objasnio da prošireni okvir, „omogućava dodatne sankcije u situaciji koja se pogoršava, ili koja je na ivici pogoršanja“. On je dodao da nova uredba, „sugerira da američka vlada ima pojedince pod razmatranjem“.
ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.
Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.
Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).
Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.
Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.
I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.
ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE
Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.
Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.
Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.
Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.
Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.
Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.
OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.
Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.
Inauguracijski balovi i protesti planirani u Washingtonu
Washington se ove sedmice pripremao za mnogo stvari, uključujući još nekoliko dana hladnih temperatura i horde ljudi i policije za predsjedničku inauguraciju i povezane proteste širom grada sljedeće sedmice.
Zvaničnici su ove sedmice rekli da očekuju da će oko 250.000 ljudi s ulaznicama doći u američku prijestolnicu dok Donald Trump ponovo polaže zakletvu kao predsjednik. Poslednji put je služio od 2017. do 2021. godine.
Na ceremoniji sljedećeg ponedjeljka očekuje se manje posjetitelja nego što ih je bilo na prvoj Trumpovoj inauguraciji, rekli su lokalni i savezni zvaničnici na konferenciji za novinare. U 2017. pripremili bilo je više od milion ljudi.
Očekuje se da će temperature biti posebno niske u Washingtonu u ponedjeljak. Predviđa se da će temperatura u podne, kada će Trump položiti zakletvu, biti na niskih - 6.
Poboljšana sigurnost
Iako se ovaj put očekuje manji odziv, nedavni akti nasilja - poput novogodišnjeg napada u New Orleansu - znače da će biti pojačano sigurnosno prisustvo, rekli su zvaničnici.
Na dan inauguracije, 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja bit će u Distriktu Kolumbija radi obezbjeđenja, uključujući potpunu aktivaciju DC policije, 7.800 vojnika Nacionalne garde i oko 4.000 oficira iz cijele zemlje, prema Williamu McCoolu, specijalnom agentu zadužen za terensku kancelariju Tajne službe u Vašingtonu.
Uoči inauguracije, Washington će biti dom i slavljeničkih događaja i protesta.
Trumpov pobjednički skup planiran je za nedjelju popodne u Capital One Areni, gdje će nastupiti američki bend Village People.
Arena ima 20.000 sjedišta, rekla je kompanija Monumental Sports & Entertainment, koja upravlja arenom, za novinsku stanicu DC.
Kompanija je u izjavi za News4 rekla da se arena decenijama nudi svakoj administraciji, "bez obzira na stranku".
“Srećni smo što je predsjednik Trump prihvatio našu ponudu i dočekat ćemo njega i njegove goste u Capital One Areni 19. januara”, navodi se u saopštenju.
Iako će biti održana tri zvanična inauguralna bala, više od deset nezvaničnih inauguralnih balova zakazano je tokom vikenda u Washingtonu.
Međutim, zakazani su i protesti.
Očekuje se da će u subotu demonstracije pod nazivom Narodni marš privući desetine hiljada ljudi u centar Washingtona. Demonstracije organiziraju različite grupe za građanska prava, rasnu pravdu i reproduktivno zdravlje.
"Dok Trump preuzima predsjedništvo u januaru, okupljamo se kako bismo mobilizirali našu kolektivnu moć i suprotstavili se njegovim naporima da poništi naša prava i slobode", rekla je Analilia Mejia, ko-izvršna direktorica Centra za narodnu demokratiju.
U ponedjeljak, Nacionalni dan akcije Koalicije Odgovor održat će skup i marš, prema izvještajima medija.
Navikli na gužvu
Zvaničnici Washingtona rekli su da su navikli upravljati gužvama i protestima.
"Ovdje u gradu dozvoljavamo mirne proteste cijelo vrijeme", rekla je šefica policije DC Pamela Smith na konferenciji za novinare ove sedmice. “Ali kada je riječ o kršenju zakona, mi to jednostavno nećemo tolerisati.”
Očekuje se da će u ponedjeljak navečer, nakon inauguracije, Trump posjetiti tri zvanična inauguralna bala.
Ali proslave inauguracije neće biti ograničene na Washington.
Na primjer, na Floridi, gdje Trump živi u svom odmaralištu Mar-a-Lago, pro-Trump Villages M.A.G.A. Klub je domaćin inauguracijske zabave u ponedjeljak navečer, oko 60 milja sjeverozapadno od Orlanda. Proslava je već rasprodata, prema Eventbrite listi koja reklamira zabavu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.
Požari u Los Angelesu: Dodatnih 84.000 ljudi moglo bi biti evakuisano, više od 20 nestalih do sada
Vatrogasci širom Los Anđelesa pripremaju se za napad buktinja ili nove požare. Meteorološka služba izdala je rijetko upozorenje da su suhi vjetrovi u kombinaciji sa jako sušnim uvjetima stvorili "posebno opasnu situaciju".
Snažan vjetar tokom narednog dana stvorit će opasne uslove jer nekoliko velikih šumskih požara i dalje gori u području Los Angelesa.
Oko 88.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju u utorak ujutro zbog požara. Ali još 84.800 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuišu.
Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje.
Luna je istakao da su njegovi zamjenici morali spašavati mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka kada je prošle sedmice naređena evakuacija.
Najmanje dvadesetak ljudi prijavljeni su kao nestali u dva najveća požara, a šerifovi zamjenici tragaju za njima. Ali taj se broj često mijenja.
Uslovi su i dalje opasni na svim opožarenim područjima, a opasnost od dodatnih požara je realna.
Šerif okruga rekao je da uprkos napretku koji je postignut u nekim oblastima, ljudi moraju biti na oprezu.
“Ne želim da ljudi počnu misliti da je sada sve u redu. Još nije sve u redu - rekla je Luna. „Zajedno ćemo stići tamo, ali opet puše vetar i nastaviće da puše.”
Anish Mahajan, glavni zamjenik direktora Odjela za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je da postoji pomoć za štićenike kojima je potrebno dopuniti lijekove koje su možda ostavili ili nove recepte.
Mahajan je rekao da postoji i program koji može pružiti lijekove ljudima koji se liječe od ovisnosti o opioidima.
Očekuje se da će jaki vjetrovi stvoriti probleme s kvalitetom zraka u području Los Angelesa jer se pepeo od šumskih požara skuplja u vjetrovima. Mahajan je pozvao sve da nose zaštitne maske N-95 ili P-100 ako moraju biti vani u području s lošim kvalitetom zraka.
Oko 40.000 ljudi već se prijavilo za pomoć Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama, koja je do sada obezbijedila preko 8 miliona dolara za hitne potrebe, rekao je Robert J. Fenton, Jr., regionalni administrator za FEMA regiju 9.
Ali Fenton je na konferenciji za novinare u utorak rekao da će svi morati podnijeti zahtjeve za osiguranje. Pomoć FEMA-e je dizajnirana da pomogne u rješavanju nezadovoljenih potreba — nakon što se isplate potraživanja iz osiguranja.
Fenton je rekao da je maksimalni iznos pomoći koju FEMA može pružiti je 43.600 dolara.
Predsjednik Joe Biden rekao je da će savezna vlada platiti 100% troškova gašenja požara i oporavka u prvih 180 dana, ali Fenton je napomenuo da to ne znači da će FEMA pokriti 100% troškova pojedinačnih porodica.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass je u ponedeljak dobila priliku da ispita štetu od požara iz vazduha i rekla je da je to bilo poražavajuće vidjeti.
Bass je rekla da želi početi razmišljati o tome kako će se Los Angeles obnoviti od masovnog uništenja.
Dodala je da je poduzela korake kako bi smanjila birokratiju s kojom bi se stanovnici mogli suočiti kada se počnu oporavljati od požara, a potpisala je i naredbu da se očisti put za uklanjanje otpada.
