Linkovi

Top priča BiH

Političari profitiraju na krivoj Drini

Ogroman nanos šljunka ispod Pavlović mosta prijeti da ostavi most na suhom, a Drinu preusmjeri na drugu stranu (Foto: CIN)

Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima koji ilegalno vade šljunak na ovom području.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Između Bijeljine i graničnog prelaza sa Srbijom nalazi se tabla koja upozorava da je to teritorija Srbije. Postavio ju je srbijanski političar Živan Jakšić koji svakodnevno prelazi granicu i ilegalno kopa šljunak na obali Drine. Iako su u okviru Bosne i Hercegovine (BiH), hektari Jakšićeve zemlje pripadaju Srbiji.

Dvije države se već 25 godina ne mogu dogovoriti o liniji razgraničenja pa se granicom smatra rijeka Drina. No, Drina se pomjera i to pravi probleme. Zbog velikih naslaga šljunka u koritu razliva se na lijevu ili desnu stranu, praveći novo korito i ostavljajući 700 hektara bosanskohercegovačke teritorije u Srbiji i 2.900 hektara srbijanske teritorije u BiH.

Uz Jakšićevo imanje smještena je šljunčara firme „DMS Company“ koju vodi bosanskohercegovački političar Milan Dakić. Njegova firma je u BiH, a šljunak ilegalno kopa dvadesetak metara dalje - iz srbijanske zemlje, na istoj obali Drine. Obojicu su građani birali da budu dio vlasti i rade za javno dobro, a oni su iskoristili nedostatak kontrole na ovom području da bi nezakonito zaradili novac.

Kako bi Semberija bila zaštićena od poplava, šljunak se mora vaditi iz korita rijeke, a ne sa njenih obala kako to ilegalno rade šljunčari. Raskopavajući obale, oni omogućavaju da Drina plavi plodnu Semberiju.

„Zbog tog divljeg eksploatisanja šljunka veoma mali broj ljudi uzima iz korita, ne čisti se Drina“, kaže gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Posljednje poplave iz 2014. godine napravile su stanovništvu Bijeljine štetu od skoro 400 miliona maraka.

Politika i biznis

Milan Dakić je poslanik Demokratskog saveza u Narodnoj skupštini Republike Srpske već šest godina, ali nikada nije učestvovao u skupštinskoj raspravi. Bez obzira na to, on ne odustaje od politike pa je i ove godine nosilac izborne liste za Skupštinu Opštine Bijeljina. U Semberiji je poznati šljunčar. Njegova firma se bavila samo uzgojem voća i povrća do 2013. godine, kada je Dakić odlučio kopati šljunak zbog najave velikih građevinskih projekata – gradnje autoputa i obilaznice oko Bijeljine. Iako on vodi posao, formalna vlasnica firme je njegova majka.

„Firma je, iz razloga samog mog opredjeljenja da se bavim politikom, meni predstavljala u toj politici problem. Ja sam morao da riješim ako želim da se bavim politikom - da se riješim firme“, kaže Dakić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

On je na ovaj način izbjegao sukob interesa jer njegov „DMS Company“ radi sa javnim preduzećima i institucijama. Da je ostao vlasnik na papiru, to ne bi smio raditi.

Njegova firma je na samom rubu „ničije zemlje“, na parceli koja se u katastarskim knjigama vodi kao posljednja uz granicu sa Srbijom.

Bosanskohercegovačka firma „DMS Company“ kopa šljunak iz rupa koje pripadaju Srbiji (Foto: CIN)
Bosanskohercegovačka firma „DMS Company“ kopa šljunak iz rupa koje pripadaju Srbiji (Foto: CIN)

Ta granica je iscrtana prije više od 130 godina, dok je uz ivicu placa tekla Drina, ali je rijeka od tada mnogo puta promijenila tok. Danas je od Dakićeve parcele udaljena više od tri kilometra. Karte prihvaćene Dejtonskim mirovnim sporazumom granicu sa Srbijom označavaju na Drini pa je pojas riječnog zemljišta od nekoliko kilometara širine ostao između katastarske i dejtonske granice. To je razlog zašto inspekcije obje zemlje, uglavnom, zaobilaze ovu teritoriju. Poslanik Dakić tu vadi šljunak i odlaže ga na svoju deponiju koja se nalazi na parceli u BiH. On to negira, iako su novinari CIN-a u krugu njegove firme zatekli mašine koje su prethodno ilegalno vadile šljunak.

„Moja firma nije kopala tamo gdje ste vi uslikali. Na moju sreću! Ja to vama kažem u oči! Na moju sreću, nije kopala“, tvrdi Dakić.

Na pitanje novinara odakle mu onda zalihe šljunka odložene u hrpama oko firme, on kaže da je riječ o količinama koje je legalno izvadio prethodnih godina iz Drine u mjestu Međaši. Tvrdi da za to ima dozvole od „Voda Srpske“, javne ustanove koja uređuje i kontroliše vodna područja u entitetu. „A, znate kolike? Svaka je bila 100 hiljada kubika, jer svi se borimo da dobijemo maksimum“, objašnjava Dakić.

Novinari CIN-a su otkrili da to nije istina.

Prema podacima „Voda Srpske“, „DMS Company“ je posljednji put 2014. godine legalno izvadio 24.700 kubika šljunka iz Drine u Janji. Iako nakon toga nije imala dozvolu, firma je do polovine 2018. prodala 41.000 kubnih metara šljunka više.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Dakić je vlasništvo nad firmom prepustio majci kako bi izbjegao sukob interesa (Foto: CIN)
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Dakić je vlasništvo nad firmom prepustio majci kako bi izbjegao sukob interesa (Foto: CIN)

Suočen sa istinom o dozvolama, Dakić je priznao da je pogriješio. Odgovornost za ilegalnu eksploataciju je pokušao prebaciti na radnike.

Za razliku od objašnjenja koje je poslanik ponudio novinarima, u njegovoj firmi su inspekciji sasvim drugačije pravdali porijeklo prodatog šljunka. Tržišni inspektori Republike Srpske (RS) su u zapisnicima zabilježili da je „DMS Company“ od 2017. do polovine 2018. godine kupovao šljunak od firme „Meljnik RS“ iz Bijeljine, a 2019. godine od „TOP-TIM gradnje“ iz Brčkog.

Direktor i jedini zaposleni u „TOP-TIM gradnji“ Slađan Čvrgić kaže da nikad nije prodavao šljunak Dakiću: „Ja sa šljunkom nemam veze“, tvrdi on. Njegova firma nikad nije imala dozvole za eksploataciju šljunka, a Čvrgić kaže da se bavi uvozom polovnih automobila.

Vera Petrić, vlasnica bijeljinske firme „Meljnik RS“, rekla je novinarima CIN-a da je prodavala šljunak Dakiću, ali novinarima nije dala informaciju kada je i koliko isporučila.

Dakićeva firma je prošle godine ponovo dobila dozvolu za vađenje šljunka i čišćenje Drine u Janji, mjestu udaljenom pet kilometara od deponije firme, ali do polovine ove godine tamo nisu ništa izvadili.

Gledaj i plači

Nadležnost inspektora Republike Srpske na „ničijoj zemlji“ nije zakonski regulisana pa oni ne kontrolišu komad bh. zemlje na desnoj obali. “Međunarodno priznata granica je Drina i, posmatrano iz tog ugla, za nas je to druga država“, kaže portparolka Inspektorata RS-a Dušanka Makivić.

I inspektori iz Srbije rijetko posjećuju komad svoje nadležnosti na lijevoj obali u BiH. Opštinski i komunalni inspektori tu nisu bili nijednom u posljednjih pet godina.

“Znate koliko interesuje inspektora iz Šapca ili iz Badovinaca da li neko pravi deponiju, a teritorija je njihova ovdje?! Šta njega briga za ovu stranu Drine!”, kaže načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić.

Vodni inspektori bi u zajedničkim kontrolama mogli raditi sa obje strane rijeke jer Republika Srpska i Srbija imaju Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, ali oni to rijetko rade.

Posljednji put su područje oko Graničnog prelaza „Pavlovića most“ posjetili 2018. godine. Tamo su zatekli bivšeg odbornika Socijalističke partije u Skupštini Opštine Bogatić iz Srbije Živana Jakšića Žiću dok je krao šljunak sa lijeve obale Drine u BiH. Iako su mu naredili da odmah prekine sa kopanjem, Jakšića to nije zaustavilo.

I novinari CIN-a su ga dvije godine kasnije zatekli u istom poslu. On već pet godina nema dozvolu za eksploataciju, ali radi.

„Garantujem, svako od ovih ljudi ko radi najbolje želi da dobije dozvolu i da radi ko čovek, ali procedura je ta tako teška da, jednostavno, čovek se nekad obeshrabri“, kaže bivši dugogodišnji opštinski odbornik.

On svakodnevno u svojim zrelim godinama, uz pomoć štapa i sa propusnicom za ratare prelazi granicu na Pavlovića mostu i u BiH kopa šljunak. Njegova braća i on ovdje imaju nekoliko stotina hektara zemlje za koju se države još nisu konačno dogovorile kome pripada. Tu je smještena firma „IM Jakšić“ u kojoj je kao vlasnik formalno upisan Žićin bratić Miloš Jakšić, ali ovaj političar kaže da on vodi posao i da je šljunčara njegova. Ovdje se radi punom parom − za nepun sat vremena je sa obale na kojoj je kopao šljunak odvezeno desetak kamiona materijala.

Političar Živan Jakšić Žića kaže da se decenijama iz zemljišta uz Drinu vadi šljunak za lokalne puteve: „Zato su ona jezera ostala. Trebalo je od Pavlović mosta uraditi put do iza Bijeljine“ (Foto: CIN)
Političar Živan Jakšić Žića kaže da se decenijama iz zemljišta uz Drinu vadi šljunak za lokalne puteve: „Zato su ona jezera ostala. Trebalo je od Pavlović mosta uraditi put do iza Bijeljine“ (Foto: CIN)

Bez nelagode što je uhvaćen u ilegalnom poslu, objašnjavao je novinarima granice zauzete teritorije uz Drinu: „Ovo je bilo Despotovićevo, ovo Bukovo, a ovo je moje. (...) Nema, ništa ne rađa, samo taj kamen“.

Bilo kakvo kopanje na riječnim obalama, a kamoli nekontrolisano prekopavanje zbog šljunka, zabranjeno je i u Srbiji i u BiH jer se time povećava rizik od urušavanja i plavljenja naselja. Vodoprivredna preduzeća daju dozvole za eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnog korita kako bi se samo očistio put za slobodan protok vode.

Za taj posao putem javnog poziva angažuju firme koje moraju platiti izdavanje dokumentacije i naknadu za svaki kubni metar izvađenog materijala. Za to se u ovom dijelu BiH plaća najmanje marka i po, dok je u Srbiji duplo jeftinije.

Žića rupe nastale kopanjem godinama zatrpava komunalnim i drugim otpadom koji građani Bijeljine bacaju na divlje deponije uz rijeku. Na svakom koraku su hrpe smeća, stari namještaj, gume te šut i otpad koji se ne smije odlagati na deponiju. Nekima je teško i prići zbog smrada.

Zatrpavanje otpada je jedna od najopasnijih posljedica ilegalne eksploatacije šljunka. „To može da degradira kvalitet podzemnih voda trajno, a to je vrlo opasno“, kaže geolog Branko Ivanković, objašnjavajući da tako zatrovana voda ulazi u rezervoare pitke vode i može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva.

Iako je odlaganje otpada na obale zabranjeno, Jakšić je uvjeren da gomilanjem građevinskog šuta štiti obalu od urušavanja. „Dolazi često inspektor, kaže svaka čast“, pohvalio se novinarima CIN-a.

Utisci jedinog inspektora koji je u posljednjih nekoliko godina bio u pograničnom pojasu su drugačiji od onoga što Jakšić tvrdi. Načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić se sjeća da je bivši bogatićki političar palio gume koje su mu dovozili vulkanizeri i da mu bosanskohercegovačka inspekcija nije mogla ništa: „Zapalio čovjek na svojoj zemlji, teritorija Srbije. Samo možemo gledati i plakati!“

Usko grlo

Uska grla Drine na kojima se rijeka najčešće razliva i plavi Bosnu i Hercegovinu nalaze se u Srbiji. Zbog nenadležnosti nad skoro tri hiljade hektara zemlje „Vode Srpske“ ne mogu angažovati domaće firme da očiste taj dio korita. Firmama iz Srbije te lokacije nisu isplative zbog velikih troškova transporta pa Drina ostaje puna šljunka i pod stalnim rizikom od poplava.

Radne grupe za granicu Srbije i BiH nisu se sastale već 10 godina. Prethodno je srbijanska strana zatražila da se prije potpisivanja dokumenata o granici izmijene katastarske linije na četiri mjesta: oko hidroelektrana „Zvornik“ i „Bajina Bašta“, pruge Beograd – Bar i dijela opštine Rudo. BiH je taj zahtjev odbila, tražeći da se prvo utvrdi granica pa do danas ništa nije promijenjeno. „Mi te zahtjeve ne možemo prihvatiti, mi tražimo da se zaključi ugovor o granici (...), a da onda u interesu obje države počnemo da vodimo razgovore i pregovore oko nekih pograničnih pitanja“, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Predsjednik komisije za granicu koja u ime Srbije vodi pregovore Veljko Odalović insistira na tome da se prije konačnog potvrđivanja granice riješe sve sporne tačke, ali do toga neće doći ako ne počnu razgovori. „Ovako nećemo ništa rešiti. Ovako ćete vi dobijati različite informacije, ljudi će biti zbunjeni, inspekcijske i ostale službe, naravno, razvlašćene“, kaže Odalović za CIN.

Miroslav Milovanović, direktor „Voda Srpske“, kaže da je zbog toga tražio od kolega iz srbijanskog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode“ da potpišu sporazum kojim bi dogovorili da Srbija vodi računa o desnoj, a Republika Srpska o lijevoj obali Drine.

„Naše kolege iz Ministarstva i Direkcije za vode Srbije zbog međudržavnih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine su vrlo oprezne u tom smislu. Ne žele da naruše neke odnose na tom najvišem međudržavnom nivou“, kaže Milovanović.

A na najvišem nivou se o rješavanju pitanja granice skoro više i ne govori.

Radne grupe BiH i Srbije bezuspješno pokušavaju riješiti ovaj problem od 1996. godine. Od tada su se sastali samo nekoliko puta i nijednom nije razgovarano o teritoriji koju Drina premješta sa jedne na drugu obalu i problemima koje zbog toga imaju mještani pograničnih opština.

Dok do dogovora ne dođe, granicu u najvećem dijelu predstavlja Drina. Semberci je sve češće nazivaju divljom i neukrotivom zbog ogromnih šteta koje nanosi plodnoj ravnici. Semberija je oivičena Savom i Drinom, a u njih se ulijevaju i: Una, Vrbas, Bosna, Bistrica, Janja i mnoge druge bh. rijeke. Sva ta voda teče kroz bijeljinski kraj.

Poplave iz 2014. godine su ostavile grad sa štetom od skoro 400 miliona maraka. Mnogi Semberci koji su odrasli na rijekama kažu da ih od tada ne gledaju istim očima. Zanemarujući posljedice ilegalne eksploatacije šljunka, krive prirodu za katastrofu.

„2014. godine, kad je voda udarila, zakleo sam se neću više otići da se okupam nikad. Evo, koliko je, šest godina, nisam otišao“, priča Blagomir Burić iz bijeljinskog sela Popovi.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić zna da Drina nije kriva za poplave: „Najveći problem je i u Drini, i u Savi, i u Bosni i u drugim što se ne čiste korita. (...) Ili se mora dizati nasip, ili se mora čistiti korito. E, tako vam je i sa Drinom“.

Iako bi se vađenjem više miliona kubnih metara šljunka iz korita smanjio rizik od poplava, a budžet imao zaradu, entitetske i gradske vlasti godinama troše milione maraka na gradnju obaloutvrda i nasipa.

Početkom sljedeće godine bi trebala početi i gradnja drinskog nasipa. Planirana dužina nasipa je 32 kilometra, a samo prva dva kilometra će koštati oko tri miliona maraka.

Pavlović put
Pavlović put
Teritorija općine Bogatić u BiH
Teritorija općine Bogatić u BiH
Divlje deponije
Divlje deponije
Ilegalna eksploatacija šljunka
Ilegalna eksploatacija šljunka
Ilegalno izgrađeno vikend naselje
Ilegalno izgrađeno vikend naselje
Ilegalno izgrađeno vikend naselje
Ilegalno izgrađeno vikend naselje
Šljunčara Milana Dakića političara iz BiH
Šljunčara Milana Dakića političara iz BiH
Šljunčara Živana Jakšića političara iz Srbije
Šljunčara Živana Jakšića političara iz Srbije
Otpad pored rijeke Drine
Otpad pored rijeke Drine
Skela u Janji u Bijeljini
Skela u Janji u Bijeljini
Granični prelaz Pavlović most
Granični prelaz Pavlović most
Drina u naselju Međaši u Bijeljini
Drina u naselju Međaši u Bijeljini
Šljunak u koritu rijeke Drine
Šljunak u koritu rijeke Drine
Prekopana obala rijeke Drine
Prekopana obala rijeke Drine
Divlja deponija
Divlja deponija
Rupa iz koje je vađen šljunak
Rupa iz koje je vađen šljunak
Rupa iz koje je vađen šljunak
Rupa iz koje je vađen šljunak

See all News Updates of the Day

Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH

Premijerka Srbije Ana Brnabić i Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske na polaganju kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane "Buk Bijela", 17. maj 2021.

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH).

"Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS", objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom "Gornja Drina".

Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).

Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, "Buk Bijela" kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina" u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE "Foča" i "Paunci".

Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.

"Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri", poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.

Ministrica vanjskih poslova BiH Biera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE "Buk-Bijela". Ona je enavela kako vlasti entiteta RS "već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine".

Delegacije Republike Srpske i Srbije postavili su kamen temeljac za gradnju hidroelektrane "Buk Bijela", prvu od tri koje će zajedno graditi na rijeci Drini, 17 maj 2021. (Izvor: Vlada Srbije)
Delegacije Republike Srpske i Srbije postavili su kamen temeljac za gradnju hidroelektrane "Buk Bijela", prvu od tri koje će zajedno graditi na rijeci Drini, 17 maj 2021. (Izvor: Vlada Srbije)

Šta je sporno u izgradnji?

Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta "Gornja Drina", 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da "rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH".

Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.

Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a". Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.

Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane - "Buk Bijela" - je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da "Buk Bijela" na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.

Polaganje kamena temeljca za izgradnju HE "Buk Bijela", 17 maja 2021. (Izvor: Vlada Srbije)
Polaganje kamena temeljca za izgradnju HE "Buk Bijela", 17 maja 2021. (Izvor: Vlada Srbije)

Žalbe ekologa iz susjedne Crne Gore

U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).

Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.

"Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH", kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.

Perović se plaši da bi nove hidroelektrane mogle dodatno da ugroze zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor.

"Bojim se da će postavljanje kamena temeljca za HE, biti isto još jedna dodatna prijetnja za rijeku Taru", upozorava Perović dodajući da bi “imajući u vidu njen regionalni značaj, kroz UNESCO zaštitu i kroz Nacionalni park Durmitor trebala da bude valorizovana na način da obje zemlje imaju od toga koristi, da imamo neku zajedničku rijeku koja nas povezuje”.

"Posebno je zabrinjavajuće što Crna Gora nije bila uključena u projekat u kojem mnogo toga nije poznato", ističe Perović, dodajući da postoji nezadovoljstvo i ponašanjem predstavnika vlasti u CG u cijeloj priči.

"Oni nisu bili proaktivni dovoljno i nisu imali tu diplomatsku jačinu da na neki način svoje građane upoznaju sa tim šta se dešava i da pokažu da im je bilo stalo", navodi Perović.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore nij odgovorilo u ponedjeljak, 17. maja, na uput RSE o cijelom slučaju. U dopisu za RSE iz jula 2020 godine su naveli da su u dva navrata izrazili namjeru da učestvuju u prekograničnoj proceduri, kao i da su tražili dostavljanje dokumentacije o projektu.

"Crna Gora je poštujući odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, izrazila namjeru da učestvuje u prekograničnoj proceduri i dva puta u 2019. godini (u julu i novembru mjesecu) zatražila dostavljane dokumentacije za postrojenje HE 'Buk Bijela', na rijeci Drini, opština Foča. Tražena dokumentacija nije dostavljena, a stav RS bio je da se dostavi saglasnost na bazi studija i procedure koja je sprovedena 2012. To Crna Gora ne može smatrati relevantnim u postupku izdavanja ekološke saglasnosti u 2019", navedeno je tada u odgovoru Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za RSE.

Mjesto polaganja kamena temeljca za izgradnju HE Buk Bijela, 17. maj 2021.
Mjesto polaganja kamena temeljca za izgradnju HE Buk Bijela, 17. maj 2021.

Ekologe u BiH niko ništa nije pitao

I ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini usprotivile su se gradnji planiranih hidroakumulacija na Drini, tvrdeći da će nove hidroelektrane uništiti skoro 30 kilometara riječnog toka, te ugroziti i zdravlje ljudi koji žive u Foči i okolini.

Viktor Bjelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, za RSE kaže kako nikada nisu razmatrane primjedbe nevladinih organizacija na Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je rađena još 2012. godine. Bjelić pojašnjava da je na osnovu ove studije koja je stara skoro 10 godina, izdata ekološka dozvole za ovaj projekt zbog čega su podnijeli tužbu protiv resornog ministarstva koja je odbijena. Nakon toga obratili su se žalbom ka Vrhovnom sudu RS čiju odluku u ovom slučaju i dalje čekaju.

"Ona (Studija uticaja na životnu sredinu) ne uzima u obzir današnje stanje, niti su rađena nova istraživanja niti su vršena bilo kakva mjerenja, iako smo svjedoci značajnih klimatskih promjena", kaže Bijelić.

Ekolozi upozoravaju da ovaj projekat utiče i na staništa zaštićenih vrsta ribe, poput mladice kojima su rijeke Drina i Tara jedno od najvećih i najvažnijih staništa u slivu rijeke Dunav.

"Akumulacije će imati negativan uticaj na stanište i migracije ribe mladice, ali i druge riblje populacije, a osim toga uticaće i na mikro-klimatske uslove te na druge populacije biljnih i životinjskih vrsta", poručuje Bjelić.

Turizam i sportovi na vodi, takođe su oblasti koje će biti pogođene gradnjama hidroelektrana u gornjem toku Drine. U Rafting centru "Tara raft" iz Foče strahuju za svoje poslovanje, te traže da se i o njima mora povesti računa kod realizacije projekta.

"Ovaj projekat će sigurno ugroziti naše poslovanje i na njega ne mogu gledati ravnodušno sa strane uticaja na ekologiju, iako se radi o možda najvećem i najvažnijem projektu u Evropi", priča za RSE Mirko Davidović, vlasnik Rafting centra "Tara raft".

Za vlasti RS - najvažniji energetski projekat

Iako je projekat izgranje hidroelektrana na rijeci Drini sporan po nekoliko osnova, za predstavnike Vlasti RS ovo je jedan od najznačajnijih projekata i dokaz dobre saradnje RS i Srbije.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 13. maja u Foči rekao je novinarima kako će izgradnjom HE "Buk Bijela", koja bi trebala da traje pet godina, biti otvoreno novo energetsko poglavlje izgradnje velikih energetskih objekata u RS.

Za načelnika Foče Milana Vukadinovića najavljeni početak radova na HE "Buk Bijela" je "spas za ovu opštinu". On za RSE kaže kako je ovo "dosanjani san svih Fočaka" koji donosi veliku korist u vidu novih radnih mjesta I koji će pozitivno uticati i na punjenje budžeta ove opštine.

"Procjene su da će to omogućiti prihode od oko 2 miliona maraka (1 milion evra) godišnje u budžet Foče, a ta sredstva su nama dragocjena za rješavanje nekih infrastrukturnih projekata", istakao je Vukadinović za RSE.

Načelnik Foče tvrdi i da postoji obećanje "da će po završetku gradnje biti otvoreno oko stotinjak novih radnih mjesta u samoj elektrani".

Projekat HE "Buk Bijela" je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće "HE Buk Bijela" zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola.

Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u koristArhaus centra. Uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.

U julu 2017. godine Vlada RS potpisala je sa kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija" (AVIC-ENG) memorandum o saradnji za obezbjeđenje finansiranja projekta izgradnje HE "Buk Bijela" iz kineske državne banke. Javnosti nije, međutim, od tada data informacija da li je memorandum ikada realizovan. Radilo se o pravno neobavezujućem dokumentu.

Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.

Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH

Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.

Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.

Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.

Ciljevi vježbe

"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.

Dubrave kod Tuzle: Počela vojna vježba Brzi odgovor 21
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.

Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.

Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači

Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.

Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH
Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH

"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.

Američke donacije Oružanim snagama BiH

Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.

Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.

"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.

Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.

Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

Danas počinje vojna vježba Oružanih snaga BiH i američke vojske

Dolazak američkih vojnika u BiH, Sarajevo, 15. maj 2021. (Foto: Ministarstvo odbrane BiH)

Zajednička vježba Oružanih snaga BiH i Oružanih snaga SAD počinje danas i odvija se na tri lokacije u BiH, vojnim poligonima obuke u Glamoču i na Manjači kod Banjaluke, te kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Na vježbi Brzi odgovor 21, koja će trajati do 2. juna, učestvuje oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH i oko 700 američkih vojnika.

Predstavljajući bilateralnu vježbu Oružanih snaga BiH i kopnene američke vojske za Evropu i Afriku, načelnik Združenog štaba Oružanih snaga BiH, general pukovnik Senad Mašović, rekao je da je namjera ostvariti nekoliko ključnih ciljeva.

„Kroz ovu vježbu dajemo ključne pretpostavke za unaprjeđenje bilateralne saradnje i kreiranja mogućnosti da zajednički odgovaramo na današnje i buduće izazove. Naravno, kroz ovu vježbu testiramo svoje kapacitete i sposobnosti. Ali, ono što je primarno za Oružane snage Bosne i Hercegovine jeste da testiramo svoju interoperabilnost sa nama strateškim partnerima”, pojasnio je Mašović.

Vježba, koja se odvija u BiH, dio je velike vojne vježbe Branilac Evrope 21 koju predvodi američka vojska. Cilj je izgradnja spremnosti i interoperabilnosti između američkih, NATO i partnerskih snaga, navodi američka kopnena vojska za Evropu i Afriku, te se dodaje da je vježba odbrambenog karaktera i umjerena je kao odgovor na krizu ukoliko je potrebno.

Na vježbi Branilac Evrope 21 učestvuje 28.000 vojnika iz 26 država, a održava se u 12 država.

„Kao zapovjedni general američkih kopnenih snaga za Evropu i Afriku, želim zahvaliti svakoj od naših država domaćina vježbe Branilac Evrope 21 na gostoprimstvu i podršci. Vježbe kao ova ključne su za igradnju naše spremnosti i naše interoperabilnosti kako bismo zajedno bili spremni odgovoriti na svaku krizu koja se može pojaviti. Vaša podrška pokazuje svijetu da smo zajedno jači”, rekao je general Cristopher Cavoli u ranijem pozdravnom obraćanju.

Američke vojnike, koji su u BiH stigli u subotu, na sarajevskom aerodromu dočekali su zvaničnici Ministarstva odbrane BiH, Oružanih snaga BiH, Ambasade SAD u BiH i NATO štaba u Sarajevu.

„I ovo je još jedna potvrda snažne podrške naših vjernih prijatelja i partnera Sjedinjenih Američkih Država našim procesima reformi. Hvala im što su izabrali Bosnu i Hercegovinu za partnera”, rekao je ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Amabadador SAD Eric Nelson je rekao da se radi o najvećoj vježbi između Amerike i BiH: „I odlična je ovo prilika za obuku te da naše snage imaju sposobnost da rade na jačanju spremnosti i operativnosti”.

Vojna vježba "Brzi odgovor 21": Američki vojnici stigli na sarajevski aerodrom

Na sarajevski aerodrom stiglo je 360 američkih vojnika

Oko 360 američkih vojnika, učesnika velike bilateralne vojne vježbe "Brzi odgovor 21 (Immediate Response 21), stiglo je u subotu na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Chris Cerjan, Florida, U.S. Army
Chris Cerjan, Florida, U.S. Army

"Mislim da je ovo sjajno partnerstvo, da ćemo imati dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme. Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti” rekao je za Glas Amerike, Chris Cerjan sa Floride.

Vojnike su dočekali ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH generalmajor Ivica Jerkić i komandant NATO Štaba Sarajevo američki brigadni general Erik Folkestad.

Vojna vježba će se provoditi od 17. maja do 2. juna na tri lokacije u BiH - na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma "Dubrave".

Američki ambasador u BiH nakon dočeka vojnika je izjavio da je mir na ovim prostorima održan, između ostalog, zbog implementacije operativnih snaga američke vojske. Bosni i Hercegovini zahvalio je na spremnosti da učestvuje u vojnoj vježbi.

"Ovo će do sada biti najveća vojna vježba između Amerike i BiH i odlična je ovo prilika za obuku te da naše snage imaju sposobnost da rade na jačanju spremnosti i operativnosti.", rekao je američki ambasador u BiH, Eric Nelson.

"Desetine hiljada američkih trupa su doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma”
Ambasador Eric Nelson

Prema njegovim riječima, BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina.

Sifet Podžić, državni ministar odbrane je nakon dočeka vojnika izjavio da BiH na ovaj način testira širu odbrambenu sigurnost.

Vježba se realizira kroz četiri povezane na tlu Europe, a za BiH je najinteresantnija Brzi odgovor. U nju su uključene vojske svih zemalja iz regije, osim Srbije. U vježbi učestvuje oko 5.000 vojnika, od toga 500 vojnika OSBiH i 700 vojnika pripadnika američke vojnike. Cilj je provjeriti zajedničke logističke informacije. Amerika je strateški partner u regiji. Ovo je bilateralna vježba s vodećom članicom NATO saveza", istaknuo je Podžić.

"Hvala im što su izabrali našu zemlju za partnera. Oružane snage će na ovaj način jačati svoje sposobnosti"
Sifet Podžić, ministar odbrane BiH

BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi. Glavni cilj je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu.

Jedan dio američkih vojnika i opreme potrebne za vojne vježbe je već stigao u BiH, a sve se realizira u sklopu multilateralne vježbe "Branilac Europe 21/Defender Europe 21". Vježbu organizira i njome rukovodi zapovjedništvo američke Komande kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAEUR-AF) povezujući četiri različite vojne vježbe na europskom tlu. Riječ je o oko 28.000 učesnika u četiri povezane vježbe, koje će se održati na 31 vojnom poligonu u 12 država, s učešćem oružanih snaga iz ukupno 27 zemalja.

John Robinson, Forida, U.S.Army
John Robinson, Forida, U.S.Army

"Koliko znam, imat ćemo koordinirane treninge s vojnicima Oružanih snaga BiH dva dana i to će zaista biti razvijanje partnerstva. Uzbudljivo je biti ovdje. Saradnja s vojnicima Oružanih snaga BiH nam mnogo znači", rekao je John Robinson.

Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

Američki vojnici na sarajevskom aerodromu
Američki vojnici na sarajevskom aerodromu

Američki vojnici su nakon ceremonije autobusima prevezeni na lokacije za izvođenje vježbe koja se održava od 17. maja do 2. juna.

U eri u kojoj dominiraju različite vrste sigurnosnih prijetnji, zajedničko djelovanje od krucijalne je važnosti, kao i šira multinacionalna koordinacija radi efikasnog odgovora na te prijetnje. Učešćem u vježbi Oružane snage BiH pokazuju spremnost za zajedničko djelovanje s vojskom SAD-a i partnerskim zemljama, ali daju i dodatni motiv za naše vojnike da uče od najboljih i nastave s procesom daljnje profesionalizacije i modernizacije”, poručeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Istaknuto je da je ovo najveća vježba Oružanih snaga BiH u novijoj historiji, koju je prošle godine u februaru odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Inicijativa iz Slovenije: Države Zapadnog Balkana da zajedno uđu u EU

Slovenian President Borut Pahor with Serbian President Aleksandar Vucic at a meeting in Belgrade

Zaključak samita Brdo-Brioni na Brdu Kod Kranja 17. maja u Sloveniji trebalo bi da bude deklaracija kojom se Briselu šalje poruka da bi države zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u Evropsku uniju, jer je to najbolje rješenje za njih i EU, izjavio je u Beogradu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 14. maja, Pahor je rekao da je to ideja koja je najsvrsishodnija za mir i stabilnost u regionu.

Ako u ponedjeljak budemo jedinstveni i tu poruku pošaljemo u Brisel, to će biti dodatna vrijednost za process proširenja EU. Očekujem otvoren i konstruktivan razgovor, bez obzira na pojedine razlike u stavovima, i vjerujem da će sa samita biti upućena deklaracija koja budi nadu za ubrzano proširenje EU”, rekao je Pahor.

Aleksandar Vučić konstatovao je da Srbija nema ništa protiv cjelovitog pristupa Evropskoj uniji.

Naravno da će se uvek meriti ko je šta uradio, a ko ne, ali smo i za to da imamo značajniji geopolitički pristup celoj regiji Zapadnog Balkana. Ne postoje idealni odnosi ali mi smo na najboljem putu za Srbiju, a to je put u EU”, naveo je Vučic.

Svoju raniju izjavu da je protiv promjene granica na Balkanu Pahor je objasnio konstatacijom da je poslije ratova devedesetih došlo do formiranja novih granica, sa nadom novih država u evropsku ili euroatlantsku perspektivu.

Ne vjerujem da je sada moguća mirna promjena granica. U to sam ubijeđen zbog kompleksnosti pitanja koja su povezana sa odnosima u tome dijelu jugoistočne Evrope. Mislim da je najbolje rješenje da steknemo razumijevanje Brisela da je proširenje na taj dio Evrope najbolje rješenje za mir i blagostanje”, rekao je Pahor.

U medijima su se sredinom aprila pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu slovenačkog premijera Janeza Janeše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, kao putu za rješavanje problema između šest država u regionu.

Neki mediji su prenijeli da je slovenački premijer Janez Janša navodno predao zvaničnom Briselu takozvani "non-paper", u kome se ocjenjuje da proces raspada bivše Jugoslavije nije završen.

Zvaničnici EU su u nekoliko navrata takođe poručili da ne podržavaju ideju o promjeni granica.

Aleksandar Vučić ponovio je da se Srbija zalaže za, kako je rekao, dijalog sa Prištinom pod okriljem Brisela.

Smatramo da nijedan zamrznuti konflikt nije dobar. Ne bi trebalo da probleme ostavljamo budućim generacijama, već da dođemo do kompromisnog rešenja. Ali, naravno, za tango je uvek potrebno dvoje”, zaključio je Vučić.

U ponedjeljak, 17. maja, na Brdu Kod Kranja biće održan sastanak na kom učestvuju lideri zemalja Zapadnog Balkana, kojim se obilježava i 10 godina od pokretanja regionalne inicijative Brdo-Brioni.

Pahor je u Srbiju došao nakon posjete Kosovu dan ranije, gdje se susreo sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.

Tom prilikom Osmani je rekla da će se dijalog sa Srbijom nastaviti, te da će se u okviru tog procesa razgovarati o važnim pitanjima, ali ne o statusu i granicama Kosova.

Ona je podvukla da je status Kosova zauvijek utvrđen 17. februara 2008. godine, kada je proglašena nezavisnost Kosova.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG