Linkovi

Izdvojeno

Više od 10.000 Pfizerovih vakcina stiglo u BiH

Prvi kontigent vakcina iz EU stigao u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:33 0:00

Na Međunarodni aerodrom Sarajevo danas je stiglo 10.530 doza Pfizerovih vakcina protiv korona virusa, kao prvi kontigent donacija Europske unije svim državama Zapadnog Balkana. 

Primopredaji vakcina prisustvovao je komesar za susjedstvo i proširenje EU Oliver Varhelyi i savezni ministar za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexander Schallenberg. Na Aerodromu Sarajevo dočekali su ih predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

"Ovo je važan trenutak da možemk pomoći ljudima u BiH. S današnjom isporukom, svaki zdravstveni radnik u BiH možeprimiti prvu dozu vakcine. EU je stalo do regiona i BiH i to smo pokazivali od početka pandemije. Ovo je naredni korak ka izlasku iz pandemije i tako osnažavamo vakcinaciju. Zajedno s COVAX-om i drugim mehanizmima, planiramo osigurati višeod milion doza za cijeli region", izjavio je na konferenciji za medije komesar EU Oliver Varhelyi.

On je jučer boravio u Srbiji u sklopu primopredaje prvog kontingenta 1.170 doza BioNTech-Pfizer vakcina.

Kako je kazao ministar Schallenberg, danas je dobar dan za BiH i za EU u kontekstu zajedničke borbe protiv korona virusa.

"Snažan je ovo pokazatelj da smo uz vas i da zajedno nastavljamo djelovati. Ove količine vakcina su rezultat zajedničkog europskog napora. Kada su nas pitali da li je Austrija spremna prihvatiti mjesto čelne zemlje za nabavku vakcina, odmah smo to prihvatili. U Austriji živi oko 200.000 ljudi koji imaju veze s BiH i time smo se vodili. Niko nije siguran dok svi nismo sigurni", poručio je ministar vanjskih poslova Austrije.

Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević ranije je izjavila da iz mehanizma EU4Health, a posredstvom Vlade Republike Austrije, BiH očekuje 99.105 doza do kraja drugog kvartala i 114.717 do kraja trećeg kvartala ove godine, ukupno 213.822 doze vakcina. Posredstvom istog mehanizma očekuje se i 380.000 doza iz Republike Poljske.

"Dobro je da smo počeli s ovom isporukom, svake sedmice će dolaziti u određnim dozama u BiH. Očekujemo uskoro isporuku i AstraZenece. Do kraja juna bismo trebali dobiti više od 850.000 doza vakcina, a do kraja drugog kvartala godine ćemo imati oko milion vakcina. Ovo je vaźno da zdravstveni radnici mogu planirati vakcinaciju i mislim da ćemo najesen krenuti s dosta intenzivnijom vakcinacijom", rekako je danas Zoran Tegeltija.

Europska unija će zemljama Zapadnog Balkana donirati 651.000 doza vakcina putem dogovora s kompanijom Pfizer. BiH će dobiti 214.000 doza, Albanija 145.000, Sjeverna Makedonija 119.000, Kosovo 95.000, Crna Gora 42.000, dok će Srbija dobiti 36.000 doza vakcina.

Bosna i Hercegovina, uključujući današnju donaciju, raspolaže sa 232.330 doza vakcina različitih proizvođača.

U entitet Republika Srpska do sada je stiglo 42.000 doza Sputnik V vakcina, 7.020 doza Pfizer/BiNTech, 8.570 doza AstraZeneca (Vaxzervia), 11.020 doza vakcina Sinovac, 20.000 doza AstraZenece kao donacija iz Srbije, ukupno 88.610 doza vakcina.

Kada je riječ o entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, prve doze su stigle iz Srbije, i to 10.000 doza AstraZeneca vakcina, koje su potrošene na vakcinaciju zdravstvenih radnika.

Nakon toga, iz COVAX mehanizma stiglo je 15.210 doza Pfizer/BioNTech vakcina i 17.100 doza AstraZenece, dok je iz donacije Republike Turske za FBiH raspodijeljeno 17.980 Sinovac vakcina. Stiglo je još i 10.000 doza vakcina iz Srbije i 50.000 doza kineske vakcine.

Ukupno je riječ o 120.290 doza vakcina koje su stigle u FBiH.

See all News Updates of the Day

Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana

Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.

Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje

Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Tokom svoje dugogodišnje karijere, Scott Cohen iz Marylanda je bio dramski pisac i umjetnik. Međutim, njegov najnoviji projekat je umjetnost kuhanja.

DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"

Guverner Floride Ron DeSantis

Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.

DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.

Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.

Tvrdi da je pogrešno okarakterisan

U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".

Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.

"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".

"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"

Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".

Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.

DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."

"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem

Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.

"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".

DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".

Odgovor Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.

"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."

"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."

Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.

Poteškoće politike

DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.

Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".

"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.

"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.

U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.

I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.

U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.

"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.

Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta

Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.

Čelnik TikToka na pretresu u Kongresu: Sigurnost je prioritet kompanije

Shou Zi Chew, izvršni direktor kompanije TikTok. (Foto: REUTERS/Evelyn Hockstein)

"Kompanija ByteDance nije kineski, niti agent bilo koje druge države", poručio je tokom pretresa pred Odborom za energetiku i trgovinu američkog Kongresa izvršni direktor kompanije TikTok Shou Zi Chew.

Ta društvena platforma, koja je u vlasništvu kineske tehnološke kompanije ByteDance, suočava se sa sumnjama u vezi sa bezbjednošću ličnih podataka korisnika, ali i kritikama zbog nedoličnih sadržaja dostupnih mlađim korisnicima te popularne platforme koja u Americi ima 150.000.000 korisnika.

Pretres je održan u okolnostima moguće zabrane upotrebe TikToka u Sjedinjenim Državama ukoliko njen udio u američkoj verziji aplikacije ne bude prodat nekoj američkoj kompaniji.

Chew je članove Kongresa nastojao da uvjeri da je pristup TikToka, čiji je direktor, da radi transparentno i u saradnji sa vlastima i američkom kompanijom Oracle u pronalaženju rješenja za zabrinutosti koje se vezuju za tu društvenu platformu.

Rekao je i da očekuje da partnerstvo sa Odborom, pred kojim je svjedočio, doprinese razvoju jasnih i dosljednih pravila za informatičku industriju.

Ukazao je i da bi eventualna zabrana te aplikacije u Sjedinjenim Državama naštetila američkim kompanijama i sveukupnoj ekonomiji zemlje. Rekao je da ne smatra da zabrana aplikacije koja bi, kako se izrazio, ušutkala glasove 150 miliona američkih građana i smanjila konkurenciju na tržištu – riješila problem.

Chew je iznio tvrdnje da su bezbjednost i dobrobit prioritet kompanije TikTok što, kao roditelj dvoje djece, vrlo dobro shvata. Prema njegovim riječim,a prioritet TikToka je da raspolaže i primijeni ozbiljne mjere zaštite koje se odnose na mlade i najmlađe korisnike.

Članovi Kongresa su tokom pretresa iznosili tvrdnje da TikTok korisnicima, pogotovo mlađim, nudi štetne sadržaje i izlaže ih, kako je naznačila, emotivnoj uznemirenosti.

Cathy McMorris Rodgers, republikanka iz Washingtona, poručila je da je neposredno po pristupanju aplikaciji, uvidjela da Tik tok algoritam promoviše samopovređivanje, inspiriše poremećaje u ishrani i podstiče, kako ih je označila, opasne izazove koji mogu ugroziti živote djece.

Frank Palloni, demokrata iz New Jerseyja, istakao je da sadržaj na TikToku pogoršava emocionalni stres kod djece.

O TikToku su se u jeku aktuelnih događaja, oglašavale kineske vlasti tvrdnjama da nema nikakvih validnih dokaza da bi ta platforma na bilo koji način ugrožavala američku nacionalnu bezbjednost.

Međutim, direktor FBI-ja Christopher Wray ranije tokom mjeseca iznio je tvrdnje da Peking ima mogućnost da kontroliše software na milionima uređaja zbog veza sa kompanijom ByteDance.

Više od deset svjetskih država do sada je uvelo potpune, djelimične ili zabranu korištenja aplikacije na uređajima koji pripadaju vladama ili javnom sektoru – zbog sumnji da bi lični podaci zaposlenih mogli pasti u ruke kineskih vlasti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG