Linkovi

Top priča BiH

Više od 10.000 Pfizerovih vakcina stiglo u BiH

Prvi kontigent vakcina iz EU stigao u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:33 0:00

Na Međunarodni aerodrom Sarajevo danas je stiglo 10.530 doza Pfizerovih vakcina protiv korona virusa, kao prvi kontigent donacija Europske unije svim državama Zapadnog Balkana. 

Primopredaji vakcina prisustvovao je komesar za susjedstvo i proširenje EU Oliver Varhelyi i savezni ministar za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexander Schallenberg. Na Aerodromu Sarajevo dočekali su ih predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

"Ovo je važan trenutak da možemk pomoći ljudima u BiH. S današnjom isporukom, svaki zdravstveni radnik u BiH možeprimiti prvu dozu vakcine. EU je stalo do regiona i BiH i to smo pokazivali od početka pandemije. Ovo je naredni korak ka izlasku iz pandemije i tako osnažavamo vakcinaciju. Zajedno s COVAX-om i drugim mehanizmima, planiramo osigurati višeod milion doza za cijeli region", izjavio je na konferenciji za medije komesar EU Oliver Varhelyi.

On je jučer boravio u Srbiji u sklopu primopredaje prvog kontingenta 1.170 doza BioNTech-Pfizer vakcina.

Kako je kazao ministar Schallenberg, danas je dobar dan za BiH i za EU u kontekstu zajedničke borbe protiv korona virusa.

"Snažan je ovo pokazatelj da smo uz vas i da zajedno nastavljamo djelovati. Ove količine vakcina su rezultat zajedničkog europskog napora. Kada su nas pitali da li je Austrija spremna prihvatiti mjesto čelne zemlje za nabavku vakcina, odmah smo to prihvatili. U Austriji živi oko 200.000 ljudi koji imaju veze s BiH i time smo se vodili. Niko nije siguran dok svi nismo sigurni", poručio je ministar vanjskih poslova Austrije.

Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević ranije je izjavila da iz mehanizma EU4Health, a posredstvom Vlade Republike Austrije, BiH očekuje 99.105 doza do kraja drugog kvartala i 114.717 do kraja trećeg kvartala ove godine, ukupno 213.822 doze vakcina. Posredstvom istog mehanizma očekuje se i 380.000 doza iz Republike Poljske.

"Dobro je da smo počeli s ovom isporukom, svake sedmice će dolaziti u određnim dozama u BiH. Očekujemo uskoro isporuku i AstraZenece. Do kraja juna bismo trebali dobiti više od 850.000 doza vakcina, a do kraja drugog kvartala godine ćemo imati oko milion vakcina. Ovo je vaźno da zdravstveni radnici mogu planirati vakcinaciju i mislim da ćemo najesen krenuti s dosta intenzivnijom vakcinacijom", rekako je danas Zoran Tegeltija.

Europska unija će zemljama Zapadnog Balkana donirati 651.000 doza vakcina putem dogovora s kompanijom Pfizer. BiH će dobiti 214.000 doza, Albanija 145.000, Sjeverna Makedonija 119.000, Kosovo 95.000, Crna Gora 42.000, dok će Srbija dobiti 36.000 doza vakcina.

Bosna i Hercegovina, uključujući današnju donaciju, raspolaže sa 232.330 doza vakcina različitih proizvođača.

U entitet Republika Srpska do sada je stiglo 42.000 doza Sputnik V vakcina, 7.020 doza Pfizer/BiNTech, 8.570 doza AstraZeneca (Vaxzervia), 11.020 doza vakcina Sinovac, 20.000 doza AstraZenece kao donacija iz Srbije, ukupno 88.610 doza vakcina.

Kada je riječ o entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, prve doze su stigle iz Srbije, i to 10.000 doza AstraZeneca vakcina, koje su potrošene na vakcinaciju zdravstvenih radnika.

Nakon toga, iz COVAX mehanizma stiglo je 15.210 doza Pfizer/BioNTech vakcina i 17.100 doza AstraZenece, dok je iz donacije Republike Turske za FBiH raspodijeljeno 17.980 Sinovac vakcina. Stiglo je još i 10.000 doza vakcina iz Srbije i 50.000 doza kineske vakcine.

Ukupno je riječ o 120.290 doza vakcina koje su stigle u FBiH.

See all News Updates of the Day

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

"Zeleni Nobel" za hrabru ženu Kruščice Maidu Bilal

Maida Bilal, žena iz Kruščice.

Maida Bilal pretrpjela je premlaćivanje i uznemiravanje kada je provela više od 500 dana čuvajući mjesto na kojem je bila planirana minihidroelektrana na rijeci Kruščici s grupom žena iz njenog sela prije poništavanja građevinskih dozvola.

Ta bitka u srednjoj Bosni mogla se dobiti još u decembru 2018. godine, ali ona je i dalje na prvoj liniji borbe protiv drugih predloženih minihidroelektrana širom balkanskih zemalja i sada je počašćena "zelenim Nobelom".

Četrdesetogodišnjakinja je proglašena evropskom dobitnicom Goldmanove nagrade za okoliš 2021. godine, nagrade koja odaje priznanje pionirima iz oblasti zaštite okoliša iz šest regija širom svijeta.

"Branili smo rijeku 503 dana, fizički 24 sata dnevno", rekla je Bilal za Reuters. "Ako zatreba, čuvaćemo je još 5.300 dana."

U ljeto 2017. mještani su spriječili strojeve da pređu drveni most na putu do gradilišta, rekavši da bi projekt uništio okoliš.

Bilal je rekla da su podnijeli napad policije za koju kaže da ih je prisilno premjestila zbog kršenja javnog reda i mira.

Ali borili su se dalje, a nakon što su nakon godinu i po dana dozvole za gradnju oduzete, most je preimenovan i nosi ime po ovim ženama: "Most hrabrih žena Kruščice".

"Izgubila sam posao, izgubila sam prijatelje, kćer su maltretirali u školi", rekla je Bilal, inače školovana ekonomistica. "Lagala bih kad bih rekla da je lako, ali onda sam to učinila uprkos svemu. Imam kćerku i ne želim da se ona odrasla suočava s istim problemom kao i njena majka."

Žene Kruščice: Srcem protiv investitora i policije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Virtualna ceremonija dodjele nagrada pozdravila jedobitnike: "Ovi svakodnevni heroji pokazuju snagu osnovnog aktivizma u borbi za zaštitu naše planete."

Nakon rata devedesetih godina u BiH, zemlji poznatoj po planinskim rijekama i netaknutoj prirodi, došlo je do velikog razvoja minihidrocentrala, a broj izgrađenih, planiranih ili minihidrocentrala u izgradnji je 454 projekta.

Vlasti kažu kako je to dio njihovog plana za proizvodnju više energije iz zelenih resursa.

Federacija BiH, entitet u kojem se nalaze Kruščica i mjesto posljednjih protesta protiv izgradnje minihidrocentrala, u aprilu je predložila zabranu gradnje ovih postrojenja, ali parlament to još treba odobriti. To je postupak koji bi mogao potrajati godinama .

Postupak je odgođen je zbog sukobljenih interesa političkih stranaka i s njima povezanih investitora.

Svake godine manji broj učenika

Svake godine manji broj učenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

NATO: Snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Lideri NATO na grupnoj fotografiji u Briselu 14. juna 2021.

Lideri NATO saveza pozvali na pomirenje unutar BiH i apelovali na političke lidere da se uzdržavaju od retorike koja produbljuje podjele.

Bosni i Hercegovini je odato priznanje zbog doprinosa NATO operacijama, uz poruku da je Alijansa posvećena očuvanju snažnog političkog dijaloga u BiH i da nudi podršku u primjeni reformi.

NATO saveznici su pozvali političke lidere da konstruktivno rade na ostvarenju euroatlantskih aspiracija, primjenom potrebnih političkih, izbornih, ekonomskih i reformi u odbrani, uključujući i Program reformi, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu u NATO-u.

U komunikeu je također izražena snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu "stabilne i bezbjedne Bosne i Hercegovine", u skladu sa Dejtonskim sporazumom i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima.

Lideri NATO-a poručili su da cijene partnerstvo sa Srbijom i da bi jačanje odnosa Srbije i NATO-a bilo bi korisno za Alijansu, Srbiju i cijeli region.

"Podržavamo dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije i druge napore usmjerene ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i pozivamo dvije strane da iskoriste priliku i učestvuju u dobroj namjeri u postizanju trajnog političkog rješenja", poručili su, između ostalog, čelnici NATO-a u završnom saopštenju poslije samita u Briselu.

Također je potvrđena posvećenost produženom angažmanu NATO-a na Kosovu kroz KFOR,"koji doprinosi bezbjednom okruženju i većoj stabilnosti Zapadnog Balkana", kao i kroz trenutne inicijative izgradnje kapaciteta bezbjednosnih organizacija Kosova.

"Sve promjene statusa KFOR-a biće zanovane na uslovima na terenu a ne vremenskim rokovima", navodi se u saopštenju.

U komunikeu se ističe da je Zapadni Balkan region od "strateškog značaja za NATO, o čemu svjedoči duga historija saradnje i operacija."

"NATO je snažno posvećen bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana i podršci evroatlantskim aspiracijama zemalja regiona. Pojačaćemo napore u regionu i unaprijediti politički dijalog i praktičnu saradnju kako bismo podržali reforme, promovisali regionalni mir i stabilnost i suprostavljali se zloćudnom uticaju spoljnih aktera", navodi se u saopštenju sa samita.

Lideri zapadnog saveza dodali su da su demokratski principi, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi vitalni za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije, i izrazili nadu da će doći do daljeg napretka u tom smjeru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG