Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o početku suđenja Draganu Mektiću

Arhiv - Dragan Mektić

Nakon što je Mektić negirao optužbe a Sud odbio da mu zabrani da javno govori o slučaju, raniji početak suđenja odgođen je zbog pandemije koronavirusa.

BIRN BiH navodi pet stvari koje trebate znati o početku suđenja bivšem državnom ministru.

Mektić se tereti za djelo visoke korupcije

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2019. saopšteno da se Mektić u svojstvu ministra sigurnosti, Igor Golijanin u svojstvu šefa njegovog kabineta, Samir Agić u svojstvu pomoćnik ministra i Edin Garaplija kao odgovorna osoba i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija INZA Sarajevo terete za zloupotrebu položaja prilikom realizacije međudržavnog Projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, koji je finansirala Delegacija Europske unije u BiH, čime je pričinjena ukupna šteta od 244.764 maraka.

Iz Tužilaštva su naveli da je provedena istraga i podignuta optužnica nakon što je Federalna uprave policije (FUP) dostavila prijavu o nezakonitostima u radu odgovornih osoba u Ministarstvu sigurnosti BiH.

“Navedene osobe su zlouporabom položaja i ovlasti počinile krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH, a dokumentovana su različita vršenja zloupotrebe položaja ili ovlasti najviših državnih dužnosnika i službenika u Ministarstvu sigurnosti BiH prilikom realiziranja međudržavnog Projekta prekogranične suradnje u oblasti vatrogastva koji je finansiran od strane delegacije Europske unije u BiH a vrijednost projekta iznosila je 198.454 eura”, saopšteno je ranije iz Tužilaštva.

Dodali su također, kako će Tužilaštvo navode optužnice dokazivati pozivanjem 31 svjedoka i prilaganjem 140 materijalnih dokaza.

Sredinom januara 2020. sudija za prethodni postupak je potvrdio optužnicu protiv Mektića, Golijanina, Agića i Garaplije koja ih terete za zloupotrebe položaja.

Sud odbio mjere zabrane

Nakon što je optužnica potvrđena, u Sudu BiH je početkom februaru 2020. održano ročište po prijedlogu Tužilaštva da se Mektiću i ostalima odrede mjere zabrane, odnosno da kontaktiraju sa svjedocima i da im ne smiju prići na udaljenost od 100 metara, kao i da im zabrani da o slučaju za koji su optuženi istupaju u printanim i elektronskim medijima.

Za Garapliju je Tužilaštvo zatražilo i da mu Sud zabrani i učestvovanje u projektima s Ministarstvom sigurnosti BiH.

Odbrane optuženih usprotivile su se određivanju mjera zabrane, a Mektićeva braniteljica Senka Nožica je tada u sudnici rekla da se njenom branjeniku “na teret stavljaju prekršaji, da je Tužilaštvo propustili da navede da se radi o donatorskim sredstvima, kao i da su ostali optuženi u ovom postupku kolateralna šteta Mektića zbog jedne popularnosti”.

Branioci su poslije nekoliko dana potvrdili da je Državni sud odbio prijedlog Tužilaštva da se optuženima odrede mjere zabrane.

Mektić je negirao optužbe

Početkom marta 2020. Mektić i trojica ostalih optuženih su negirali krivicu za djela koja su im stavljena na teret.
Na upit sutkinje za prethodno saslušanje svi optuženi su tada potvrdili da su primili i razumjeli optužnicu, a Mektić je pojasnio da je pročitao i jezički razumio, ali da je optužnica konfuzna.

“Optužnica sadrži niz netačnih kvalifikacija koje su proizvoljne, nepoznate pravosudnom sistemu BiH. Čudi me nepoznavanje Tužilaštva osnovnih, elementarnih činjenica kada su u pitanju donatorska sredstva. Oni kažu da je oštećen budžet, ali budžet BiH se utvrđuje zakonom”, naveo je Mektić tada u sudnici.

Pandemija odgodila početak suđenja

Pošto su sva četvorica optuženih negirali krivicu, predmet protiv njih je proslijeđen Sudskom vijeću, koje je u roku od 30 dana trebalo zakazati početak suđenja, ali do toga nije došlo s obzirom na situaciju uzrokovanu koronavirusom i preporuke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da se u sudovima održavaju samo ročišta u hitnim i pritvorskim predmetima.

Mektić je nakon ministarske funkcije danas poslanik u Predstavničkom domu Državnog parlamenta.

Tužilaštvo BiH i Mektić imaju dugu historiju

Nakon Mektićevog poziva u maju 2019. godine nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) – te Državnog suda i tužilaštva.

Građani su nosili transparente na kojima je pisalo “Želimo pravdu”, “Tužilaštvo i sudstvo neće ili ne znaju da rade posao”.

Mektić je tada kritikovao rad VSTV-a ali i Tužilaštva BiH.

Nekoliko sedmica ranije iz Tužilaštva su saopštili potvrdili da protiv Mektića provode istragu, nakon što je u radu na predmetu

Tužilaštvo došlo do više dokaza o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlasti, odavanje tajnih podataka, te davanje lažnog iskaza.

On je istragu tada nazvao glupošću i budalaštinama.

“Tužilaštvo koje bi se trebalo baviti borbom protiv ogromnog i ozbiljnog organizovanog kriminala, bavi se svojim kritičarima, a ja sam jedan od njih. Kritičar sam jer tvrdim da su korumpirani, nesposobni i kriminalizovani. Njima su problem kritičari, a ne obračun s kriminalom, odnosno ono za što ih narod plaća, a za što troše ogromne pare s grbače ovog naroda”, kazao je Mektić.

Kada je Mektić kritikovao rad Tužilaštva 2017. godine, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić rekla je novinarima da protiv Mektića postoji više prijava u Državnom tužilaštvu.

“On je imao dogovor s bivšim glavnim tužiocem da njega ne napada, a da će on držati njegove prijave u ladici”, kazala je Tadić.

Nakon što je krajem 2019. godine protiv Mektića Državno tužilaštvo podiglo optužnicu on je optužio Tadić.

“To je njena lična osveta za sve ono što sam govorio o Tužilaštvu BiH kao kriminalnoj i korumpiranoj pravosudnoj instituciji. Znao sam to i o tome sam govorio”, rekao je Mektić koji je za N1 rekao da Državno tužilaštvo protiv njega pet godina provodi istrage i da je optužnica podignuta na kraju njegovog mandata.

See all News Updates of the Day

Zašto predsjednički papiri ne pripadaju predsjedniku

Arhiv - Na fotografiji od 7. januara 2009 predsednik George Bush mlađi (u sredini) pozira sa izabranim predsjednikom Barackom Obamom i bivšim predsjednicima Georgeom Bushom starijim (lijevo), Billom Cntonom i Jimmyjem Carterom (desno), u Bijeloj kući u Washingtonu.

Okolnosti oko FBI-ovog pretresa rezidencije bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, Mar-a-Laga, u ponedeljak u Palm Beachu na Floridi nisu za sada sasvim jasne, prema izvještajima medija.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe aktivno je istraživao otkriće kutija koje sadrže povjerljive informacije koje su odnijete u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Zašto su evidencije poziva, nacrti, govori, rukom pisane bilješke i drugi dokumenti iz Trumpovog mandata u posjedu Nacionalnog arhiva (NARA)?

"Predsjednička evidencija je vlasništvo Vlade Sjedinjenih Država i njome upravlja Nacionalni arhiv", rekla je Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamenika glavnog operativnog direktora agencije. "Dakle, svi predsjednički papiri, materijali i zapisi koji se nalaze u čuvanju Nacionalnog arhiva, bilo da su donirani, zaplijenjeni ili regulisani Zakonom o predsjedničkoj evidenciji, u vlasništvu su federalne vlade."

Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.
Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje Nacionalnog arhiva čim vrhovni komandant napusti funkciju. Sve predsjedničke biblioteke i muzeji su dio Nacionalnog arhiva. Predsjednička biblioteka bivšeg predsjednika Baracka Obame biće prva koja će biti potpuno digitalna.

"Nacionalna uprava za arhive i dokumente je zvanični čuvar evidencije za vladu Sjedinjenih Država", rekla je Ryan Guthorn. "Samo oko jedan do tri posto evidencije se smatra trajnom evidencijom, a to su dokumenti koji su od suštinskog značaja za razumijevanje prava građana SAD, koji naše izabrane zvaničnike smatraju odgovornim za svoje postupke i dokumentuju našu historiju kao nacija."

Predsjednički zapisi nisu uvijek bili u vlasništvu javnosti.

Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.
Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.

"Od Georgea Washingtona preko Jimmyja Cartera, papiri predsjedničke administracije su smatrani privatnim vlasništvom predsjednika koji je mogao da radi kako im odgovara", rekla je Rhyan Guthorn.

Većina vrhovnih komandanata donirala je svoje predsjedničke papire, što je presedan (odluka koja postaje pravilo, op. nov.) koji je započeo predsjednik Franklin D. Roosevelt 1940.

To se nastavilo sve do 1970-ih kada se predsjednik Richard Nixon borio da uništi svoje zapise, uključujući tajne snimke, tokom skandala Watergate koji je na kraju doveo do njegove ostavke na funkciju.

Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.
Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.

Kongres je sumnjao da snimci sadrže dokaze koji bi mogli da inkriminišu predsjednika. Zakonodavci su usvojili Zakon o predsjedničkim snimcima i očuvanju materijala iz 1974, koji se odnosio samo na Nixonove predsjedničke materijale i naložio da NARA zadrži materijale u vezi sa Watergateom.

Tokom svog života, Nixon se borio da sačuva svoju predsjedničku evidenciju u tajnosti. NARA je dobila većinu snimaka vezanih za Watergatet, ali ne sve. Nakon Nixonove smrti, njegova porodica je donirala njegove predsjedničke papire i druge materijale.

"Zove me Julie Nixon Eisenhower, kaže da želi da se sastane sa mnom, da porodica želi da se nagodi", kaže John Carlin, koji je radio kao arhivar Sjedinjenih Država od 1995. do 2005. godine.

Nixonova kćerka se obratila Carlinu tokom njegove prve nedjelje na poslu u junu 1995, više od 20 godina nakon Watergatea.

Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.
Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.

"Morate da zapamtite da je u to vrijeme predsjednikova evidencija bila lična", rekao je Carlin. "Nixson je namjeravao da je zadrži, a zakon je bio na njegovoj strani. (...) I tako, kada je tog dana nazvala i rekla: 'Spremni smo da se nagodimo', to su bile dobre vijesti. Dok je on [Nixon] bio živ, borio se protiv toga. Mislim, ni za životu glavu, neće biti nikakvog poravnanja".

Među onima koji pristupaju zapisima Bijele kuće su predsjednički analitičari poput Shannon Bow O'Brien koji su zainteresovani za dokumentovanje istorije.

"Javnost može da počne da podnosi zahtjeve putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama pet godina nakon što se administraciji okonča mandat, ali takođe predsjednik može da se poziva na određena ograničenja za javni pristup do 12 godina", rekla je O'Brien, profesorica u vladinom odjeljenju na Univerzitet Texasa na koledžu slobodnih umjetnosti u Austinu.

"Ako nemamo pristup ovom materijalu, nemamo pristup istini. Imamo pristup samo probranim istinama, na mnogo načina, što je ono što ljudi žele da nam kažu, ili ono što ljudi žele da vidimo, a to nije uvijek najtačnije."

Kina ponovila prijetnju da će vojnom silom anektirati Tajvan

Kina je u srijedu još jednom ponovila svoju prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu da uspostavi kontrolu nad samoupravnim Tajvanom, usred prijetnji kineskim vojnim vježbama koje su podigle tenzije dvije strane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.

Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.

U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".

"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.

"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.

Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.

Zaustavljanje pregovora sa SAD

Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.

Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.

Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.

Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.

Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.

Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.

SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.

Moguće globalne posljedice

Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.

Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.

U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Predsjednik Joe Biden posjetio je u ponedjeljak Centar za oporavak Federalne agencije za hitne slučajeve u istočnom Kentuckyju uništenom poplavama, gdje je rekao da je nedavno usvojen zakon koji ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, koje mogu dovesti do nasilnih vremenskih pojava.

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne

Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Gnjevna zbog posjete Tajvanu predsjedateljice Zastupničkog doma Nancy Pelosi, Kina je objavila da obustavlja razgovore sa SAD-om o vojnoj suradnji, klimatskim promjenama i drugim pitanjima. Američki državni sekretar Antony Blinken u intervjuu za Glas Amerike govorio je o napetostima u regiji.

Blinken održao govor o američkoj strategiji za podsaharsku Afriku

Blinken govori na Univerztitetu u Pretoriji.

Američki državni sekretar Antony Blinken održao je govor o ključnoj američkoj strategiji za podsaharsku Afriku u ponedjeljak na Univerzitetu u Pretoriji.

Blinken je u svom obraćanju naglasio vrijednost demokratije i prijetnje po nju, rekavši da je Afrika "ravnopravni partner" s kojim SAD žele da rade i da neće "diktirati".

"Do 2050., 1 od 4 osobe na planeti koju dijelimo bit će Afrikanac. Oni će oblikovati sudbinu, ne samo ovog kontinenta, već i svijeta", rekao je.

Blinken je govorio o udaru koji je pandemija zadala Africi i ekonomijama na kontinentu, te o nesigurnosti hrane za koju je rekao da je produbljena ruskom invazijom na Ukrajinu.

Također se pozabavio širokim spektrom pitanja, uključujući prevenciju sukoba, dezinformacije na internetu, nauku i tehnologiju, kao i klimatske promjene i čistu energiju.

Glas Amerike razgovarao je s nekoliko južnoafričkih studenata, pitajući ih šta misle o obraćanju visokog američkog diplomate.

Zaphesheya Dlamini, koja je upravo završila master studije političkih nauka, bila je skeptična.

"Slušajte – svaka pojedinačna vanjska politika, svaki pojedinačni nacionalni interes uvijek će biti njihov nacionalni interes. Nije naše, to znamo. Ali onda ne pokušavajte to predstaviti kao da je to zajednički interes", rekao je Dlamini.

Također je navela da se Blinken nije osvrnuo na to kako američka unutrašnja politika utiče na ostatak svijeta. Kao primjere je spomenula poništenje značajnog američkog slučaja Roe protiv Wadea, kojim je zaštićeno pravo žene na abortus, i Global Gag Rule, koje zabranjuje stranim nevladinim organizacijama koje primaju američka sredstva da pružaju usluge legalnog pobačaja, rekavši da je trebao pričati i o tome.

Student međunarodnih odnosa Billy Botshabelo Manama, 22, rekao je da je Blinkenov govor snažno promovirao dobro upravljanje, za koje je priznao da je ponekad bio problem na kontinentu.

"Pogledajte – mnogo je spomenuto o demokratiji, s pravom, gledajući historiju Afrike", rekao je Manama.

Manama je dodao da vjeruje da se, kao i SAD, Južna Afrika također zalaže za jednakost i ljudska prava.

Blinken će ove sedmice posjetiti Kongo i Ruandu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG