Linkovi

Top priča BiH

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o početku suđenja Draganu Mektiću

Arhiv - Dragan Mektić

Nakon što je Mektić negirao optužbe a Sud odbio da mu zabrani da javno govori o slučaju, raniji početak suđenja odgođen je zbog pandemije koronavirusa.

BIRN BiH navodi pet stvari koje trebate znati o početku suđenja bivšem državnom ministru.

Mektić se tereti za djelo visoke korupcije

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2019. saopšteno da se Mektić u svojstvu ministra sigurnosti, Igor Golijanin u svojstvu šefa njegovog kabineta, Samir Agić u svojstvu pomoćnik ministra i Edin Garaplija kao odgovorna osoba i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija INZA Sarajevo terete za zloupotrebu položaja prilikom realizacije međudržavnog Projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, koji je finansirala Delegacija Europske unije u BiH, čime je pričinjena ukupna šteta od 244.764 maraka.

Iz Tužilaštva su naveli da je provedena istraga i podignuta optužnica nakon što je Federalna uprave policije (FUP) dostavila prijavu o nezakonitostima u radu odgovornih osoba u Ministarstvu sigurnosti BiH.

“Navedene osobe su zlouporabom položaja i ovlasti počinile krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH, a dokumentovana su različita vršenja zloupotrebe položaja ili ovlasti najviših državnih dužnosnika i službenika u Ministarstvu sigurnosti BiH prilikom realiziranja međudržavnog Projekta prekogranične suradnje u oblasti vatrogastva koji je finansiran od strane delegacije Europske unije u BiH a vrijednost projekta iznosila je 198.454 eura”, saopšteno je ranije iz Tužilaštva.

Dodali su također, kako će Tužilaštvo navode optužnice dokazivati pozivanjem 31 svjedoka i prilaganjem 140 materijalnih dokaza.

Sredinom januara 2020. sudija za prethodni postupak je potvrdio optužnicu protiv Mektića, Golijanina, Agića i Garaplije koja ih terete za zloupotrebe položaja.

Sud odbio mjere zabrane

Nakon što je optužnica potvrđena, u Sudu BiH je početkom februaru 2020. održano ročište po prijedlogu Tužilaštva da se Mektiću i ostalima odrede mjere zabrane, odnosno da kontaktiraju sa svjedocima i da im ne smiju prići na udaljenost od 100 metara, kao i da im zabrani da o slučaju za koji su optuženi istupaju u printanim i elektronskim medijima.

Za Garapliju je Tužilaštvo zatražilo i da mu Sud zabrani i učestvovanje u projektima s Ministarstvom sigurnosti BiH.

Odbrane optuženih usprotivile su se određivanju mjera zabrane, a Mektićeva braniteljica Senka Nožica je tada u sudnici rekla da se njenom branjeniku “na teret stavljaju prekršaji, da je Tužilaštvo propustili da navede da se radi o donatorskim sredstvima, kao i da su ostali optuženi u ovom postupku kolateralna šteta Mektića zbog jedne popularnosti”.

Branioci su poslije nekoliko dana potvrdili da je Državni sud odbio prijedlog Tužilaštva da se optuženima odrede mjere zabrane.

Mektić je negirao optužbe

Početkom marta 2020. Mektić i trojica ostalih optuženih su negirali krivicu za djela koja su im stavljena na teret.
Na upit sutkinje za prethodno saslušanje svi optuženi su tada potvrdili da su primili i razumjeli optužnicu, a Mektić je pojasnio da je pročitao i jezički razumio, ali da je optužnica konfuzna.

“Optužnica sadrži niz netačnih kvalifikacija koje su proizvoljne, nepoznate pravosudnom sistemu BiH. Čudi me nepoznavanje Tužilaštva osnovnih, elementarnih činjenica kada su u pitanju donatorska sredstva. Oni kažu da je oštećen budžet, ali budžet BiH se utvrđuje zakonom”, naveo je Mektić tada u sudnici.

Pandemija odgodila početak suđenja

Pošto su sva četvorica optuženih negirali krivicu, predmet protiv njih je proslijeđen Sudskom vijeću, koje je u roku od 30 dana trebalo zakazati početak suđenja, ali do toga nije došlo s obzirom na situaciju uzrokovanu koronavirusom i preporuke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da se u sudovima održavaju samo ročišta u hitnim i pritvorskim predmetima.

Mektić je nakon ministarske funkcije danas poslanik u Predstavničkom domu Državnog parlamenta.

Tužilaštvo BiH i Mektić imaju dugu historiju

Nakon Mektićevog poziva u maju 2019. godine nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) – te Državnog suda i tužilaštva.

Građani su nosili transparente na kojima je pisalo “Želimo pravdu”, “Tužilaštvo i sudstvo neće ili ne znaju da rade posao”.

Mektić je tada kritikovao rad VSTV-a ali i Tužilaštva BiH.

Nekoliko sedmica ranije iz Tužilaštva su saopštili potvrdili da protiv Mektića provode istragu, nakon što je u radu na predmetu

Tužilaštvo došlo do više dokaza o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlasti, odavanje tajnih podataka, te davanje lažnog iskaza.

On je istragu tada nazvao glupošću i budalaštinama.

“Tužilaštvo koje bi se trebalo baviti borbom protiv ogromnog i ozbiljnog organizovanog kriminala, bavi se svojim kritičarima, a ja sam jedan od njih. Kritičar sam jer tvrdim da su korumpirani, nesposobni i kriminalizovani. Njima su problem kritičari, a ne obračun s kriminalom, odnosno ono za što ih narod plaća, a za što troše ogromne pare s grbače ovog naroda”, kazao je Mektić.

Kada je Mektić kritikovao rad Tužilaštva 2017. godine, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić rekla je novinarima da protiv Mektića postoji više prijava u Državnom tužilaštvu.

“On je imao dogovor s bivšim glavnim tužiocem da njega ne napada, a da će on držati njegove prijave u ladici”, kazala je Tadić.

Nakon što je krajem 2019. godine protiv Mektića Državno tužilaštvo podiglo optužnicu on je optužio Tadić.

“To je njena lična osveta za sve ono što sam govorio o Tužilaštvu BiH kao kriminalnoj i korumpiranoj pravosudnoj instituciji. Znao sam to i o tome sam govorio”, rekao je Mektić koji je za N1 rekao da Državno tužilaštvo protiv njega pet godina provodi istrage i da je optužnica podignuta na kraju njegovog mandata.

See all News Updates of the Day

Vojna vježba BiH i SAD trajaće 14 dana

Vojna vježba BiH i SAD trajaće 14 dana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Sarajevo: Zapljena velike količine narkotika. Uhapšeno devet osoba

Sarajevo

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine (BiH) uhapsili su u ponedjeljak (10. maja), devet osoba osumnjičenih za organizovani kriminal u vezi sa krijumčarenjem narkotika, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Luka Miladinović, glasnogovornik SIPA-e.

Operacija, izvršena po nalogu Suda i Tužilaštva BiH, je realizirana duži vremenski period prikupljanjem dokaza o osobama koje su od maja 2020. godine vršile krijumčarenje većih količina teških opojnih droga heroin, kokain i amfetamin iz Holandije u BiH, kazao je Miladinović.

Tokom operacije su izvršeni pretresi na devet lokacija u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, te izuzeti predmeti koji će poslužiti kao dokazi u daljem krivičnom postupku.

Nakon hapšenja i izvršenih pretresa osumnjičeni će biti predati postupajućem tužitelju, koji će nakon ispitivanja donijeti odluku o daljnjim aktivnostima.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da se radi o akciji koja je povezana sa hapšenjen jednog osumnjičenog na području Sarajeva, kada je zaplijenjena veća količina amfetaminskog ulja, koje se koristi u proizvodnji opojnih droga, kao i jednom od najvećih zaplijena opojne droge kokain, u količini od oko 8,2 kilograma, vrhunske čistoće, koji je otkriven i zaplijenjen u vozilu kod naplatnih kućica, na autoputu Sarajevo-Zenica, prije nekoliko mjeseci.

Vrijednost zaplijenjene opojne droge kokain, na ilegalnom narko-tržištu u BiH iznosi više stotina hiljada konvertibilnih maraka”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Profesor Daniel Serwer

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.

Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.
Profesor Daniel Serwer

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.
Profesor Daniel Serwer

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.
Profesor Daniel Serwer

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG