Najnovije
Paralele između ruskih aktivnosti u Ukrajini i na Balkanu
Institut Harriman sa Univerziteta Columbia u New Yorku organizovao je jučer diskusiju o paralelama između ponašanja Rusije u Ukrajini i na Zapadnom Balkanu. Učesnici panela su se složili da postoji niz sličnosti, od propagande u medijima do uticaja na političare.
„Mislim da nijedna druga zajednica na svijetu ne može tačno razumjeti ono što se dešava u Ukrajini kao Balkan, ne samo zbog nivoa nasilja i terora nad građanima, nego i zbog motiva i načina na koji se rat do sada razvijao“, kaže novinarka Una Hajdari.
Hajdari je donedavno boravili u Ukrajini, a izvještavala je o toj zemlji i prije ruske invazije iz februara 2022. godine. Prema njenim riječima, za razliku od odgovora na ratove na Balkanu, ovoga puta međunarodna zajednica nastupa mnogo jedinstvenije i uz više koordinacije.
Richard Kraemer, viši saradnik organizacije „European Values Center for Security Policy“, navodi da je dobro što je administracija američkog predsjednika Joe Bidena ispružila ruku prema velikim demokratijama u Evropi, ali da to nije slučaj sa Zapadnim Balkanom.
„Vidim to kao promašaj, ne samo ove administracije, već duže vrijeme u Washingtonu, da prepozna da postoji maligno povezujuće tkivo, koje ide od Kijeva sve do granica EU, pa i dalje, rekao bih do Slovenije i Hrvatske, na Zapadnom Balkanu“, rekao je Kraemer. „Ta malignost je Rusija Vladimira Putina, ultranacionalistički nazadni narativi koje oni usvajaju, njihovi pokušaji da podrivaju sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, koja se zato ne može efikasno intregrisati u evroatlantski prostor. I to čini preko niza lokalnih aktera.“
Kreamer dodaje da se posljedice ruske invazije još ne mogu znati jer rat neće biti brzo gotov, ali da je izvjesno da će Rusija biti izopćena tokom najmanje jedne generacije, kao i da će nastaviti da pokušava uticati na dešavanja na Zapadnom Balkanu. Navodi da će biti teško prekinuti uspostavljene narative, čak ako i dođe do promjena u Moskvi, poredeći to sa načinom na koji dio ljudi u Srbiji i dalje gleda na ratove na Balkanu.
Jačanje EUFOR-a nedovoljno, ali pozitivan pomak
Kurt Bassuener iz organizacije „Democratization Policy Council“ rekao je da se vide određeni pomaci u kontekstu angažmana Zapada u BiH, ali nije optimističan da će problemi biti brzo riješeni, navodeći da primjećuje kako je prioritet i dalje pronalaženje kompromisa između lokalnih političara.
„Mislim da smo na početku preispitivanja u Bosni, ali bez strategije kod Zapada, a pristup je i dalje primarno fokusiran na Srbiju. Jačanje EUFOR-a je bilo apsolutno važno. Jasno je, imajući u vidu koliko se brzo dogodilo, da je bilo planirano i prije 24. februara, a sastav trupa vjerovatno ne bi bio isti da se nije dogodila invazija. Rumunija i Slovačka su zemlje na granici s Ukrajinom. Tako da bi se sastav mogao i promijeniti“, kaže Bassuener.
Ovaj politički analitičar navodi da bi međunarodne snage u BiH trebalo dodatno osnažiti, te da bi Rusija i Kina u novembru mogle pokušati spriječiti obnovu mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a. Kao problem za BiH navodi i uticaje iz Hrvatske iz Srbije:
„BiH je u centru regionalnog sistema konflikata. Nema Srpskog Sveta ako u njemu nije Republika Srpska. Paradoks je u tome što je Zapad više snažan na Balkanu u širem smislu, posebno u BiH, nego bilo gdje na svijetu, ali ipak dozvoljavamo lokalnim i regionalnim akterima da remete naše politike.“
Reuf Bajrović, potpredsjednik organizacije „US-Europe Alliance“, naveo je da povećanje broja vojnika EUFOR-a ne rješava sve probleme, ali je važno jer mijenja narativ i predstavlja priznanje EU da postoji pitanje sigurnosti u BiH. Prema njegovim riječima, ruska agresija na Ukrajinu zapravo je negativno uticala na neke od regionalnih političara, poput Milorada Dodika, pošto je umanjena mogućnost Rusije da im aktivno pomaže, posebno u vojnom smislu.
„Regija je manje nestabilna zbog rata u Ukrajini, a najveći razlog je herojski otpor ukrajinske vojske“, naveo je Bajrović.
Ivana Stradner, savjetnica Barish centra za medijski integritet, organizacije „Foundation for Defense of Democracies“, govorila je o ratu koji Rusija vodi na polju informacija i širenja narativa. Ona kaže da se Zapad u ovoj situaciji dobro zaštitio od ruskih dezinformacija, ali da je Moskva bila veoma uspješna na drugim mjestima, poput Afrike.
„Isto se odnosi i na Balkan“, kaže Stradner. „Na Balkanu je Rusija koristila informacione operacije, barem u protekloj deceniji, da bi postigla ciljeve poput strateškog podrivanja demokratije, EU i NATO-a. Ovoga puta takve kampanje su isporučile različite rezultate. Jer neke zemlje su više prozapadne, pa su poduzele određene korake, na primjer da zabrane ruske medije, ali imate ruske proksije u Srbiji i Republici Srpskoj koji su zapravo pojačavali rusku retoriku, negirali rat u Ukrajini, opravdavali konflikt.“
Panel je moderirala je Tanya Domi, profesorica Škole za međunarodna i javna pitanja na Columbia univerzitetu.
See all News Updates of the Day
Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.
Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga
Američki državni sekretar Marco Rubio kaže da Hamas mora biti iskorijenjen. On se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te ponavio viziju predsjednika Donalda Trumpa o Gazi koja bi trebala biti oslobođena Hamasovog utjecaja.
Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima
![Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa](https://gdb.voanews.com/46f71330-c0bd-42b5-adc3-ed86650313e2_cx0_cy6_cw0_w250_r1_s.jpg)
Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.
Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.
„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.
„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”
„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”
Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.
Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.
Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji
![Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov](https://gdb.voanews.com/dd52de11-1383-40d1-9c19-c77419719370_cx0_cy4_cw0_w250_r1_s.jpg)
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji
![Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)](https://gdb.voanews.com/44f2bf58-e73a-4766-b5ff-08dd481ae9e5_w250_r1_s.jpg)
Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.
Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.
Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.
Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.
Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.
DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.
Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.