Linkovi

Izdvojeno

Palmer u Sarajevu: Nemamo konkretna rješenja, ovdje smo da pomognemo

Arhiv - Matthew Palmer

"Ovdje smo da izrazimo solidarnost Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu (BiH) na njenom transatlantskom putu i da damo podršku BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji", izjavio je 4. jula u Sarajevu američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

Palmer je o ustavnim reformama i izmjenama izbornog zakonodavstva razgovarao sa liderima vladajućih i opozicionih partija i te razgovore ocijenio dobrim i konstruktivnim, prenela je agencija Fena.

"Puno toga treba uraditi i puno je još posla pred nama, iako nije lako postići ono što se želi, ali su razgovori sa političkim liderima bili kvalitetni", ocijenio je Palmer.

"Mi nemamo nikakva rješenja, ali ono što imamo su želja i volja da pomognemo i potaknemo razgovore, kako bismo na neki način dali taj osjećaj, injekciju hitnosti – koliko je bitno i hitno da se ta pitanja što prije rješavaju", naglasio je Palmer.

Postoji šansa, dodao je je, da se ove godine, koja nije izborna, riješe pitanja reforme Izbornog zakona BiH, ograničena ustavna reforma, izborno zakonodavstvo, ali i ekonomska reforma, kao i pitanja koja treba rješavati da bi BiH išla ka prosperitetu i stabilnosti.

Razgovorima sa političkim predstavnicima u BiH pristustvovala je i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

Ona je razgovore ocijenila "veoma dobrim i konstruktivnim".

"Imali smo do sada izuzetno dobar dijalog u kojem smo se dotakli i realizacije i preporuka OSCE, vezano za izborni proces. Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka, a osnovni cilj tih poruka je eliminacija diskriminacije koja je utvrđena zakonskim odredbama u BiH", kazala je Eichhorst.

Ponovila je da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija imaju jedinstven stav o aktualnim pitanjima u BiH.

Čović: Mislim da ćemo imati slično rješenje kao za Mostar

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je da je na sastanku bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona BiH i razgovore ocijenio kao konstruktivne i pozitivne, prenijela je agnecija Fena.

"Nismo razgovarali o detaljima, ali smo vrlo jasno prepoznali put u kojem možemo vrlo brzo, ili u relativno kratkom vremenu, doći do rješenja Izbornog zakonodavsta BiH, a koje smo definirali sporazumom u Mostaru 17. juna 2020.godine", istakao je Čović.

Uz zahvalnost predstavnicima EU i američke administracije, Čović je rekao da će takvi razgovori napraviti veliki iskorak, slično kako je nađeno rješenje za Mostar biti pronađeno i rješenje za Izborni zakon BiH.

Izetbegović: Opozicija da kaže za šta su

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka da će razgovori koje predstavnici međunarodne zajednice iniciraju sa predstavnicima opozicionih stranaka usmjeriti dalje stvari kada su u pitanju Dom naroda FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH.

"Ono za što oni budu spremni, sigurno spremna je i SDA da ide u tom smjeru. Danas su nam potrebni kooperativnost, dobar duh, dobra namjera od svih stranaka koje čine parlamentarnu većinu", rekao je Izetbegović.

Opozicija iznijela stavove o izmjeni Izbornog zakona

Predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Srpske demokratske stranke (SDS), Saveza za bolju budućnost (SBB, Partije demokratskog progresa (PDP), Naše stranke i Naroda i pravde kazali su posle sastanka sa Palmerom da je opozicija iznijela svoje stavove oko izmjene Izbornog zakona BiH.

Nikšić kazao da je SDP BiH spreman na oba rješenja, Aprilski paket i Fileov model, ali je za njega neprihvartljivo asimetrično rješenje. Istakao je da želi fer i poštene izbore, jer, kako je rekao, svaki put izbori su bili do brojača a ne do glasača.

Za lidera SDS-a Mirka Šarovića, asimetrični model ima najviše šansi za uspjeh.

Složili su se u tome, kaže on, da bez obzira na bilo kakav izbor člana Predsjedništva BiH, ako nemamo izmjene Izbornog zakona BiH koji bi bio transparentan i uvele neke novine, "to je onda uzaludan posao".

Lider SBB-a Fahrudin Radončić rekao je da nije u redu da HDZ i SDA od 1990. godine, kako kaže, vežu zastave, a onda da odgovornost za promjene ili izmjene Izbornog zakona BiH sve prebacuju na opoziciju.

Istakao je da je opozicija tu kao dobronamjerni asistenti koji žele da iskoriste ovaj tajming i da "BiH dobije pošten Izborni zakon i u smislu međunacionalnih odnosa i da ti izbori budu fer i pošteni".

Za lidera PDP-a Branislava Borenovića ključno pitanje koje može riješiti sve probleme u BiH je uvođenje optičkog skeniranja, skeniranje glasačkih listića.

Kazao je i da je za njega i Šarovića asimetričan model prihvatljiv, da se na direktan način bira član Predsjedništva iz Republike Srpske, a druga dva na indirektan način kroz parlament FBiH ili parlament BiH.

Za Sabinu Čudić iz Naše stranke "šokantna je količina politčke nezrelosti" koju su, kako je kazala, "danas demonstrirali Izetbegović i Čović, prebacujući odgovornost na opoziciju".

Našoj stranci, zaključila je, nisu prihvatljiva rješenja koja dodatno komplikuju sistem i dodatno urušavaju mogućnost dogovora i deblokade procesa u BiH, ali, sasvim sigurno, "ta rješenja koja stavimo na sto neće se dopasti prije svega Čoviću a onda i Izetbegoviću".

Palmer je najavio da će se sutra, 5. jula sastati sa predstavnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, čiji je lider predsjedavajujći i srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik.

Palmer je o ustavnim reformama, implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava i izmjenama izbornog zakonodavstva u martu 2021. godine razgovarao sa Dodikom i Čovićem.

On je istakao podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi riješile integritet i odluke Ustavnog suda, kao i institucionalnom procesu Međuagencijske radne grupe (IAWG) kojim bi se ta pitanja uvela u državni Parlament.

Međuagencijska radna grupa (IAWG) je forum koji prati standarde OSCE-a/ODIHR koji saziva lidere BiH, institucije, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH i druge državne nosioce kako bi se složili i predložili parlamentu izborne reforme neophodne za napredak na evropskom putu i izborni integritet.

Palmer je i ranije, u decembru 2020. govorio o tome kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH kao i izmjene struktura vlasti.

O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.

Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omoućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su također da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Međutim dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine kada dogovor nije postignut, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.

Što se izmjena Izbornog zakona tiče, Centralna izborna komisija BiH je 8. juna ove godine prezentovala prijedlog te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.

Među 14 prioritetnih uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije početka pregovora o članstvu su i izmjene Izbornog zakona te izmjene Ustava BiH, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.

See all News Updates of the Day

Kina upozorava Bidena da ne 'potcjenjuje' njihovu odlučnost u vezi s Tajvanom

In this Nov. 23, 2017, photo released by Xinhua News Agency, a Chinese military H-6K bomber is seen conducting training exercises, as the People's Liberation Army Air Force conducted a combat air patrol in the South China Sea.

Peking je spreman braniti svoje nacionalne interese u vezi s Tajvanom, poručili su odgovarajući na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena da će zaštititi ostrvo od bilo kakve invazije Kine.

Kineska Komunistička partija nikada nije kontrolisala Tajvan koji je samouprava, ali posmatra ostrvo kao dio svoje teritorije i obećali su da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

Bajden, koji je u Tokiju kako bi se sastao sa regionalnim saveznicima, ranije je u ponedjeljak upozorio da sve snažniji stav Kine prema ostrvu "koketira s opasnošću" i obećao je da će braniti Tajvan od bilo kakve vojne akcije njihovog ogromnog susjeda.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin rekao je novinarima "Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije".

„Pitanje Tajvana je čisto unutrašnja stvar Kine“, rekao je on.

"O pitanjima koja se tiču ključnih interesa Kine, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, Kina nema prostora za kompromis ili ustupke."

Biden je povezao odgovor zapadnih zemalja na napad Rusije na Ukrajinu i percepciju Pekinga o rizicima vojne akcije protiv Tajvana.

Ali, Wang je rekao da će Kina uvijek braniti svoje interese snagom svojih 1,4 milijarde stanovnika.

"Niko ne bi trebao potcijeniti čvrstu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda u odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", dodao je.

Prema politici "Jedne Kine" SAD priznaju Peking kao vladu Tajvana i nemaju diplomatske odnose. Međutim, održavaju nezvanične kontakte sa Tajvanom, uključujući i "de fakto" ambasadu u glavnom gradu Tajpeju.

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG