Linkovi

Izdvojeno

Palmer u Sarajevu: Nemamo konkretna rješenja, ovdje smo da pomognemo

Arhiv - Matthew Palmer
Arhiv - Matthew Palmer

"Ovdje smo da izrazimo solidarnost Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu (BiH) na njenom transatlantskom putu i da damo podršku BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji", izjavio je 4. jula u Sarajevu američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

Palmer je o ustavnim reformama i izmjenama izbornog zakonodavstva razgovarao sa liderima vladajućih i opozicionih partija i te razgovore ocijenio dobrim i konstruktivnim, prenela je agencija Fena.

"Puno toga treba uraditi i puno je još posla pred nama, iako nije lako postići ono što se želi, ali su razgovori sa političkim liderima bili kvalitetni", ocijenio je Palmer.

"Mi nemamo nikakva rješenja, ali ono što imamo su želja i volja da pomognemo i potaknemo razgovore, kako bismo na neki način dali taj osjećaj, injekciju hitnosti – koliko je bitno i hitno da se ta pitanja što prije rješavaju", naglasio je Palmer.

Postoji šansa, dodao je je, da se ove godine, koja nije izborna, riješe pitanja reforme Izbornog zakona BiH, ograničena ustavna reforma, izborno zakonodavstvo, ali i ekonomska reforma, kao i pitanja koja treba rješavati da bi BiH išla ka prosperitetu i stabilnosti.

Razgovorima sa političkim predstavnicima u BiH pristustvovala je i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

Ona je razgovore ocijenila "veoma dobrim i konstruktivnim".

"Imali smo do sada izuzetno dobar dijalog u kojem smo se dotakli i realizacije i preporuka OSCE, vezano za izborni proces. Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka, a osnovni cilj tih poruka je eliminacija diskriminacije koja je utvrđena zakonskim odredbama u BiH", kazala je Eichhorst.

Ponovila je da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija imaju jedinstven stav o aktualnim pitanjima u BiH.

Čović: Mislim da ćemo imati slično rješenje kao za Mostar

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je da je na sastanku bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona BiH i razgovore ocijenio kao konstruktivne i pozitivne, prenijela je agnecija Fena.

"Nismo razgovarali o detaljima, ali smo vrlo jasno prepoznali put u kojem možemo vrlo brzo, ili u relativno kratkom vremenu, doći do rješenja Izbornog zakonodavsta BiH, a koje smo definirali sporazumom u Mostaru 17. juna 2020.godine", istakao je Čović.

Uz zahvalnost predstavnicima EU i američke administracije, Čović je rekao da će takvi razgovori napraviti veliki iskorak, slično kako je nađeno rješenje za Mostar biti pronađeno i rješenje za Izborni zakon BiH.

Izetbegović: Opozicija da kaže za šta su

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka da će razgovori koje predstavnici međunarodne zajednice iniciraju sa predstavnicima opozicionih stranaka usmjeriti dalje stvari kada su u pitanju Dom naroda FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH.

"Ono za što oni budu spremni, sigurno spremna je i SDA da ide u tom smjeru. Danas su nam potrebni kooperativnost, dobar duh, dobra namjera od svih stranaka koje čine parlamentarnu većinu", rekao je Izetbegović.

Opozicija iznijela stavove o izmjeni Izbornog zakona

Predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Srpske demokratske stranke (SDS), Saveza za bolju budućnost (SBB, Partije demokratskog progresa (PDP), Naše stranke i Naroda i pravde kazali su posle sastanka sa Palmerom da je opozicija iznijela svoje stavove oko izmjene Izbornog zakona BiH.

Nikšić kazao da je SDP BiH spreman na oba rješenja, Aprilski paket i Fileov model, ali je za njega neprihvartljivo asimetrično rješenje. Istakao je da želi fer i poštene izbore, jer, kako je rekao, svaki put izbori su bili do brojača a ne do glasača.

Za lidera SDS-a Mirka Šarovića, asimetrični model ima najviše šansi za uspjeh.

Složili su se u tome, kaže on, da bez obzira na bilo kakav izbor člana Predsjedništva BiH, ako nemamo izmjene Izbornog zakona BiH koji bi bio transparentan i uvele neke novine, "to je onda uzaludan posao".

Lider SBB-a Fahrudin Radončić rekao je da nije u redu da HDZ i SDA od 1990. godine, kako kaže, vežu zastave, a onda da odgovornost za promjene ili izmjene Izbornog zakona BiH sve prebacuju na opoziciju.

Istakao je da je opozicija tu kao dobronamjerni asistenti koji žele da iskoriste ovaj tajming i da "BiH dobije pošten Izborni zakon i u smislu međunacionalnih odnosa i da ti izbori budu fer i pošteni".

Za lidera PDP-a Branislava Borenovića ključno pitanje koje može riješiti sve probleme u BiH je uvođenje optičkog skeniranja, skeniranje glasačkih listića.

Kazao je i da je za njega i Šarovića asimetričan model prihvatljiv, da se na direktan način bira član Predsjedništva iz Republike Srpske, a druga dva na indirektan način kroz parlament FBiH ili parlament BiH.

Za Sabinu Čudić iz Naše stranke "šokantna je količina politčke nezrelosti" koju su, kako je kazala, "danas demonstrirali Izetbegović i Čović, prebacujući odgovornost na opoziciju".

Našoj stranci, zaključila je, nisu prihvatljiva rješenja koja dodatno komplikuju sistem i dodatno urušavaju mogućnost dogovora i deblokade procesa u BiH, ali, sasvim sigurno, "ta rješenja koja stavimo na sto neće se dopasti prije svega Čoviću a onda i Izetbegoviću".

Palmer je najavio da će se sutra, 5. jula sastati sa predstavnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, čiji je lider predsjedavajujći i srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik.

Palmer je o ustavnim reformama, implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava i izmjenama izbornog zakonodavstva u martu 2021. godine razgovarao sa Dodikom i Čovićem.

On je istakao podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi riješile integritet i odluke Ustavnog suda, kao i institucionalnom procesu Međuagencijske radne grupe (IAWG) kojim bi se ta pitanja uvela u državni Parlament.

Međuagencijska radna grupa (IAWG) je forum koji prati standarde OSCE-a/ODIHR koji saziva lidere BiH, institucije, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH i druge državne nosioce kako bi se složili i predložili parlamentu izborne reforme neophodne za napredak na evropskom putu i izborni integritet.

Palmer je i ranije, u decembru 2020. govorio o tome kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH kao i izmjene struktura vlasti.

O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.

Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omoućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su također da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Međutim dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine kada dogovor nije postignut, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.

Što se izmjena Izbornog zakona tiče, Centralna izborna komisija BiH je 8. juna ove godine prezentovala prijedlog te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.

Među 14 prioritetnih uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije početka pregovora o članstvu su i izmjene Izbornog zakona te izmjene Ustava BiH, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.

See all News Updates of the Day

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?

Trump i Musk
Trump i Musk

Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Ministar odbrane Izraela naredio vojsci da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Gaze

Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)
Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)

Izraelski ministar odbrane naredio je vojsci u četvrtak da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Pojasa Gaze, nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio iseljavanje Palestinaca s teritorije.

Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni

Američki državni sekretar Marco Rubio
Američki državni sekretar Marco Rubio

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom

Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Stručnjaci kažu da Ukrajinci nikada nisu bili toliko zainteresirani za vlastitu kulturu kao sada. Kako Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva, gotovo svaki događaj je rasprodan, posebno u glavnom gradu.

Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela

Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

Nakon nedavnog otkrića tajnog tunela koji povezuje američke i meksičke gradove El Paso i Juarez, meksičke vlasti su pokrenule operaciju otkrivanja drugih ilegalnih podzemnih prolaza. Izvještaj Cesara Contrerasa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG