Izdvojeno
Palmer u Mostaru: Dogovor o izborima pozitivan korak za demokratski razvoj
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Nakon Sarajeva, danas je u posjeti Mostaru, gdje je razgovarao s predstavnicima političkih partija, koje su učestvovale u pregovorima koji će omogućiti građanima da nakon 12 godina imaju mogućnost da biraju.
"To je zaista sjajno postignuće, ne samo pozitivan korak za demokratski razvoj, nego će omogućiti da izbori budu održani u skladu s najvišim demokratskim standardima, da budu fer, da građani imaju povjerenja da će izbori izražavati istinsku volju onoga što građani žele", rekao je Palmer u Mostaru.
On je naglasio da je važno da ljudi izađu i glasaju, te je potvrdio da će se danas sastati sa mladim ljudima u Mostaru, kojima će dati savjet da se snažnije uključe u društveni i politički život.
Palmer nije htio govoriti o nekim aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini i regionu, poput inicijativa za izmiještanjem ambasade BiH u Jerusalem i razmatranje priznanja Kosova, ali je rekao da je Vašington jako zadovoljan onim što se događa u pregovorima između Prištine i Beograda.
Palmer je tokom prvog dana posjete (9. septembra) u Sarajevu razgovarao sa članovima Predsjedništva BiH, uz ostalo, o obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, oporavku od korona virusa. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je nakon sastanka potvrdio da je bilo riječi i o odnosu BiH prema procesu dijaloga Beograda i Prištine.
"Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine", kazao je nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Palmer je s trojicom članova Predsjedništva BiH razgovarao i o učešću BiH u vojnim vježbama sa NATO snagama i njegovim saveznicima. Teme razgovora bile su i reforma pravosuđa u BiH, borba protiv ilegalnih migracija i borba protiv trgovine ljudima.
Američki diplomata nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH sastao se između ostalih s članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerima dva bh. eniteta Federacije BiH i Republike Srpske, Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.
Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, saopćio je State Department krajem augusta 2019. godine.
"U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", navedeno je tada u saopćenju State Departmenta.
See all News Updates of the Day
Provođenje primirja u Gazi ovisit će o Trumpu
Dugoočekivani prekid vatre u Gazi počeo je nakon tri sata odgode pošto je Hamas imenovao tri žene taoca koje planira osloboditi kasnije u nedjelju.
Dogovor o okončanju borbi između Izraela i Hamasa postignut je nakon više od godinu dana pregovora, uz posredovanje Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Američki predsjednik Joe Biden prvi je put podržao sporazum u maju. Zaraćene strane su se složile s tim u srijedu, a potom ga je odobrila izraelska vlada rano u subotu u Izraelu.
Počevši od ponedjeljka u podne kada je inaugurisan novoizabrani predsjednik Donald Trump, na njegovoj administraciji će biti da se pobrine da se dogovor provede.
Sporazum ima tri faze, od kojih će svaka trajati šest sedmica. Uslovi za druge i tri faze još se pregovaraju, ali se u prvoj fazi očekuje nastavak prekida neprijateljstava ako prođe šest sedmica prije nego što se sljedeća faza finalizira.
Prva faza uključuje povlačenje izraelskih snaga iz gusto naseljenih područja i dodatnu pomoć za Gazu, kao i oslobađanje nekih Palestinaca zatočenih u izraelskim zatvorima i nekih talaca koje drži Hamas, uključujući Amerikance. SAD i druge zapadne zemlje označile su Hamas kao terorističku grupu.
Oslobađanje američkih talaca je "temeljna komponenta" Trumpovog interesa za brzo okončanje rata, prema Ahmedu Fouadu Alkhatibu, nerezidentnom višem saradniku Scowcroft bliskoistočne sigurnosne inicijative u programima za Bliski istok Atlantskog vijeća.
Ostaje da se vidi da li će Tramp izdržati pritisak da sporazum pređe na drugu fazu, kada će svi taoci biti oslobođeni, i na fazu tri, kada će početi rekonstrukcija Gaze, ostaje da se vidi, rekao je Alkhatib za Glas Amerike.
Alkhatib je izrazio zabrinutost da će nakon prve faze Trump biti "toliko nezainteresovan" za Gazu da će sporazum predstavljati "malo više od zamrzavanja sukoba". To bi bilo pogubno za Palestince u Gazi i cilj palestinske državnosti, dodao je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je kasno u petak da je dobio "nedvosmislene garancije" od Bidena i Trumpa da će se Izrael "vratiti intenzivnim borbama uz podršku Sjedinjenih Država", ako pregovori o drugoj fazi ne uspiju.
Militanti Hamasa ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili oko 250 talaca u svom napadu na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao trenutni rat. Izrael kaže da Hamas još uvijek drži 101 taoca, uključujući 35 za koje vojska kaže da su mrtvi.
Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je više od 46.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja te teritorije, koje ne pravi razliku između boraca i civila u svom broju.
Rješenje sa dvije države
Cilj Bidenove administracije bila je palestinska državnost prema rješenju o dvije države. Ovo bi moglo utrti put za uključivanje Saudijske Arabije u Abrahamov sporazum - dogovor iz 2020. godine postignut pod prvom Trumpovom administracijom koja je normalizirala diplomatske odnose između Izraela i njegovih arapskih susjeda, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina.
Biden je nastojao proširiti sporazume na Saudijsku Arabiju, koja tvrdi da neće razmatrati normalizaciju odnosa dok se Izrael ne posveti "vjerodostojnom putu" do palestinske države. Washington i Riyadh su istraživali proširenje kroz paket koji bi, između ostalih ponuda, uključivao i američke sigurnosne garancije za Saudijce. Ti napori su zastali nakon napada Hamasa 7. oktobra.
Sada se čini da Trump namjerava iskoristiti zamah primirja u Gazi kako bi dodao Saudijsku Arabiju u sporazume.
"Nastavit ćemo promovirati MIR KROZ SNAGU u cijelom regionu, dok gradimo na zamahu ovog primirja kako bismo dalje proširili historijski Abrahamski sporazum ", objavio je Trump na društvenim mrežama u srijedu nakon objave da je postignut sporazum o prekidu vatre.
Saudijska Arabija nikada nije formalno priznala Izrael od njegovog stvaranja 1948. Kao de facto lidera arapskog i islamskog svijeta, priznanje Rijada predstavljalo bi iskorak za jevrejsku državu.
Trumpov glavni cilj sada je osigurati da ga sve što se dogodi u Gazi ne spriječi da osigura taj dogovor, dok je cilj Izraela da osigura da sve što se dogodi u Gazi ne spriječi saradnju sa SAD-om oko Irana, rekao je Jonathan Rynhold, šef odjela političkih studija na Univerzitetu Bar Ilan.
"Dakle, nisam siguran da u ovom trenutku ima smisla razmišljati dalje od prve faze", rekao je Rynhold za Glas Amerike.
Trump i Izrael će "razraditi svoje stavove o Gazi upravo u sjeni te dvije stvari", dodao je.
Trumpova uloga u osiguravanju sporazuma
U istoj objavi na društvenim mrežama u srijedu, Trump je preuzeo zasluge za svoju ulogu u osiguravanju primirja.
„Ovaj EPIC sporazum o prekidu vatre mogao se dogoditi samo kao rezultat naše povijesne pobjede u novembru, jer je signalizirala cijelom svijetu da će moja administracija tražiti mir i pregovarati o sporazumima kako bi osigurala sigurnost svih Amerikanaca i naših saveznika", napisao je Trump.
Mjesecima je Bidenova administracija progresivno uključivala Trumpov tim u mirovne pregovore, počevši od sastanka u Ovalnom uredu sedmicu nakon što je Trump pobijedio na izborima. Na tom sastanku 13. novembra, Biden je predložio da rade zajedno na probijanju dogovora.
"Poslali smo signal dolazećem timu da smo spremni raditi s njima po ovom pitanju", rekao je novinarima tog dana savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
Ubrzo nakon toga, Sullivan i Bidenov glavni savjetnik za Bliski istok, Brett McGurk, počeo je koordinirati sa svojim nasljednicima u Trumpovom timu, Mikeom Waltzom i Steveom Witkoffom, rekao je visoki zvaničnik administracije koji je u srijedu razgovarao s novinarima.
Bidenov zvaničnik je rekao da je u posljednjim danima koji su prethodili prekidu vatre, Witkoff radio u tandemu s McGurkom u "skoro bez presedana" međuadministrativnom partnerstvu koje je bilo "veoma konstruktivno, vrlo plodno". No, odbio je elaborirati Witkoffovu i Trumpovu ulogu u osiguravanju sporazuma, osim što je rekao da je predsjednička tranzicija pružila "prirodni" rok za diplomatski napredak.
Pritisak na Izrael
Kritičari su optužili Bidena da nije iskoristio američku vojnu podršku kao polugu nad Netanyahuom za postizanje dogovora ili umjerenu izraelsku kampanju, koja je odnijela desetine hiljada palestinskih života.
Javno, Bidenovi zvaničnici su u velikoj mjeri ponovili Izrael koji je okrivio Hamas za neuspjeh pregovora. No, neki izraelski sigurnosni zvaničnici i mnogi posmatrači također krive Netanyahua za blokiranje napretka, uključujući stalno uvođenje novih zahtjeva u pregovorima.
Sa Trumpovom pobjedom, Netanyahuove kalkulacije su se možda promijenile, rekla je Laura Blumenfeld, viši saradnik Škole za napredne međunarodne studije Johns Hopkins.
"Trump je u ovaj proces unio neku vrstu faktora straha koji je nedostajao ranije", rekla je ona za Glas Amerike. "Netanjahu nema gdje da pobjegne, nigdje da se sakrije, pa je prihvatio ovaj dogovor koji nije mogao odbiti."
Nataša Mozgovaya iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju.
Nove američke sankcije za pomagače Dodikovih i organizatore proslave neustavnog Dana entiteta Republika Srpska
Američka administracija sankcionirala je više osoba i firmi iz BiH jer su pomagali Miloradu Dodiku i njegovoj mreži u koruptivnim aktivnostima a neki jer su učestvovanjem u obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske ugrozili Daytonski mirovni sporazum.
Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.
"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.
“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”
Šta je Uredba 14140 prema kojoj su kažnjeni Dodikovi pomagači
Bijela kuća je 8. januara proširila okvir sankcija kada je u pitanju Zapadni Balkan. Nova uredba (14140) cilja, „da pruži dodatne korake za ciljanje osoba po Izvršnoj uredbi 14033 i da odvrati pojedince od pokušaja da izbjegnu sankcije Sjedinjenih Država,“ kako stoji u saopštenju.
Advokat kuće Morrison Foerster i bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), koji je nadležan za izricanje i provedbu američkih ekonomskih sankcija, John Smith je Glasu Amerike objasnio da prošireni okvir, „omogućava dodatne sankcije u situaciji koja se pogoršava, ili koja je na ivici pogoršanja“. On je dodao da nova uredba, „sugerira da američka vlada ima pojedince pod razmatranjem“.
ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.
Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.
Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).
Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.
Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.
I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.
ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE
Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.
Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.
Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.
Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.
Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.
Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.
OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.
Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.
Inauguracijski balovi i protesti planirani u Washingtonu
Washington se ove sedmice pripremao za mnogo stvari, uključujući još nekoliko dana hladnih temperatura i horde ljudi i policije za predsjedničku inauguraciju i povezane proteste širom grada sljedeće sedmice.
Zvaničnici su ove sedmice rekli da očekuju da će oko 250.000 ljudi s ulaznicama doći u američku prijestolnicu dok Donald Trump ponovo polaže zakletvu kao predsjednik. Poslednji put je služio od 2017. do 2021. godine.
Na ceremoniji sljedećeg ponedjeljka očekuje se manje posjetitelja nego što ih je bilo na prvoj Trumpovoj inauguraciji, rekli su lokalni i savezni zvaničnici na konferenciji za novinare. U 2017. pripremili bilo je više od milion ljudi.
Očekuje se da će temperature biti posebno niske u Washingtonu u ponedjeljak. Predviđa se da će temperatura u podne, kada će Trump položiti zakletvu, biti na niskih - 6.
Poboljšana sigurnost
Iako se ovaj put očekuje manji odziv, nedavni akti nasilja - poput novogodišnjeg napada u New Orleansu - znače da će biti pojačano sigurnosno prisustvo, rekli su zvaničnici.
Na dan inauguracije, 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja bit će u Distriktu Kolumbija radi obezbjeđenja, uključujući potpunu aktivaciju DC policije, 7.800 vojnika Nacionalne garde i oko 4.000 oficira iz cijele zemlje, prema Williamu McCoolu, specijalnom agentu zadužen za terensku kancelariju Tajne službe u Vašingtonu.
Uoči inauguracije, Washington će biti dom i slavljeničkih događaja i protesta.
Trumpov pobjednički skup planiran je za nedjelju popodne u Capital One Areni, gdje će nastupiti američki bend Village People.
Arena ima 20.000 sjedišta, rekla je kompanija Monumental Sports & Entertainment, koja upravlja arenom, za novinsku stanicu DC.
Kompanija je u izjavi za News4 rekla da se arena decenijama nudi svakoj administraciji, "bez obzira na stranku".
“Srećni smo što je predsjednik Trump prihvatio našu ponudu i dočekat ćemo njega i njegove goste u Capital One Areni 19. januara”, navodi se u saopštenju.
Iako će biti održana tri zvanična inauguralna bala, više od deset nezvaničnih inauguralnih balova zakazano je tokom vikenda u Washingtonu.
Međutim, zakazani su i protesti.
Očekuje se da će u subotu demonstracije pod nazivom Narodni marš privući desetine hiljada ljudi u centar Washingtona. Demonstracije organiziraju različite grupe za građanska prava, rasnu pravdu i reproduktivno zdravlje.
"Dok Trump preuzima predsjedništvo u januaru, okupljamo se kako bismo mobilizirali našu kolektivnu moć i suprotstavili se njegovim naporima da poništi naša prava i slobode", rekla je Analilia Mejia, ko-izvršna direktorica Centra za narodnu demokratiju.
U ponedjeljak, Nacionalni dan akcije Koalicije Odgovor održat će skup i marš, prema izvještajima medija.
Navikli na gužvu
Zvaničnici Washingtona rekli su da su navikli upravljati gužvama i protestima.
"Ovdje u gradu dozvoljavamo mirne proteste cijelo vrijeme", rekla je šefica policije DC Pamela Smith na konferenciji za novinare ove sedmice. “Ali kada je riječ o kršenju zakona, mi to jednostavno nećemo tolerisati.”
Očekuje se da će u ponedjeljak navečer, nakon inauguracije, Trump posjetiti tri zvanična inauguralna bala.
Ali proslave inauguracije neće biti ograničene na Washington.
Na primjer, na Floridi, gdje Trump živi u svom odmaralištu Mar-a-Lago, pro-Trump Villages M.A.G.A. Klub je domaćin inauguracijske zabave u ponedjeljak navečer, oko 60 milja sjeverozapadno od Orlanda. Proslava je već rasprodata, prema Eventbrite listi koja reklamira zabavu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.
Požari u Los Angelesu: Dodatnih 84.000 ljudi moglo bi biti evakuisano, više od 20 nestalih do sada
Vatrogasci širom Los Anđelesa pripremaju se za napad buktinja ili nove požare. Meteorološka služba izdala je rijetko upozorenje da su suhi vjetrovi u kombinaciji sa jako sušnim uvjetima stvorili "posebno opasnu situaciju".
Snažan vjetar tokom narednog dana stvorit će opasne uslove jer nekoliko velikih šumskih požara i dalje gori u području Los Angelesa.
Oko 88.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju u utorak ujutro zbog požara. Ali još 84.800 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuišu.
Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje.
Luna je istakao da su njegovi zamjenici morali spašavati mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka kada je prošle sedmice naređena evakuacija.
Najmanje dvadesetak ljudi prijavljeni su kao nestali u dva najveća požara, a šerifovi zamjenici tragaju za njima. Ali taj se broj često mijenja.
Uslovi su i dalje opasni na svim opožarenim područjima, a opasnost od dodatnih požara je realna.
Šerif okruga rekao je da uprkos napretku koji je postignut u nekim oblastima, ljudi moraju biti na oprezu.
“Ne želim da ljudi počnu misliti da je sada sve u redu. Još nije sve u redu - rekla je Luna. „Zajedno ćemo stići tamo, ali opet puše vetar i nastaviće da puše.”
Anish Mahajan, glavni zamjenik direktora Odjela za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je da postoji pomoć za štićenike kojima je potrebno dopuniti lijekove koje su možda ostavili ili nove recepte.
Mahajan je rekao da postoji i program koji može pružiti lijekove ljudima koji se liječe od ovisnosti o opioidima.
Očekuje se da će jaki vjetrovi stvoriti probleme s kvalitetom zraka u području Los Angelesa jer se pepeo od šumskih požara skuplja u vjetrovima. Mahajan je pozvao sve da nose zaštitne maske N-95 ili P-100 ako moraju biti vani u području s lošim kvalitetom zraka.
Oko 40.000 ljudi već se prijavilo za pomoć Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama, koja je do sada obezbijedila preko 8 miliona dolara za hitne potrebe, rekao je Robert J. Fenton, Jr., regionalni administrator za FEMA regiju 9.
Ali Fenton je na konferenciji za novinare u utorak rekao da će svi morati podnijeti zahtjeve za osiguranje. Pomoć FEMA-e je dizajnirana da pomogne u rješavanju nezadovoljenih potreba — nakon što se isplate potraživanja iz osiguranja.
Fenton je rekao da je maksimalni iznos pomoći koju FEMA može pružiti je 43.600 dolara.
Predsjednik Joe Biden rekao je da će savezna vlada platiti 100% troškova gašenja požara i oporavka u prvih 180 dana, ali Fenton je napomenuo da to ne znači da će FEMA pokriti 100% troškova pojedinačnih porodica.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass je u ponedeljak dobila priliku da ispita štetu od požara iz vazduha i rekla je da je to bilo poražavajuće vidjeti.
Bass je rekla da želi početi razmišljati o tome kako će se Los Angeles obnoviti od masovnog uništenja.
Dodala je da je poduzela korake kako bi smanjila birokratiju s kojom bi se stanovnici mogli suočiti kada se počnu oporavljati od požara, a potpisala je i naredbu da se očisti put za uklanjanje otpada.
