Linkovi

Top priča BiH

Palmer u Mostaru: Dogovor o izborima pozitivan korak za demokratski razvoj

Special representative of USA for Western Balkans Mathew Palmer during his visit to Mostar

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Nakon Sarajeva, danas je u posjeti Mostaru, gdje je razgovarao s predstavnicima političkih partija, koje su učestvovale u pregovorima koji će omogućiti građanima da nakon 12 godina imaju mogućnost da biraju.

"To je zaista sjajno postignuće, ne samo pozitivan korak za demokratski razvoj, nego će omogućiti da izbori budu održani u skladu s najvišim demokratskim standardima, da budu fer, da građani imaju povjerenja da će izbori izražavati istinsku volju onoga što građani žele", rekao je Palmer u Mostaru.

On je naglasio da je važno da ljudi izađu i glasaju, te je potvrdio da će se danas sastati sa mladim ljudima u Mostaru, kojima će dati savjet da se snažnije uključe u društveni i politički život.

Palmer nije htio govoriti o nekim aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini i regionu, poput inicijativa za izmiještanjem ambasade BiH u Jerusalem i razmatranje priznanja Kosova, ali je rekao da je Vašington jako zadovoljan onim što se događa u pregovorima između Prištine i Beograda.

Palmer je tokom prvog dana posjete (9. septembra) u Sarajevu razgovarao sa članovima Predsjedništva BiH, uz ostalo, o obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, oporavku od korona virusa. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je nakon sastanka potvrdio da je bilo riječi i o odnosu BiH prema procesu dijaloga Beograda i Prištine.

"Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine", kazao je nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Palmer je s trojicom članova Predsjedništva BiH razgovarao i o učešću BiH u vojnim vježbama sa NATO snagama i njegovim saveznicima. Teme razgovora bile su i reforma pravosuđa u BiH, borba protiv ilegalnih migracija i borba protiv trgovine ljudima.

Američki diplomata nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH sastao se između ostalih s članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerima dva bh. eniteta Federacije BiH i Republike Srpske, Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.

Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, saopćio je State Department krajem augusta 2019. godine.

"U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", navedeno je tada u saopćenju State Departmenta.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG