Linkovi

Top priča BiH

Palmer u Mostaru: Dogovor o izborima pozitivan korak za demokratski razvoj

Special representative of USA for Western Balkans Mathew Palmer during his visit to Mostar

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Nakon Sarajeva, danas je u posjeti Mostaru, gdje je razgovarao s predstavnicima političkih partija, koje su učestvovale u pregovorima koji će omogućiti građanima da nakon 12 godina imaju mogućnost da biraju.

"To je zaista sjajno postignuće, ne samo pozitivan korak za demokratski razvoj, nego će omogućiti da izbori budu održani u skladu s najvišim demokratskim standardima, da budu fer, da građani imaju povjerenja da će izbori izražavati istinsku volju onoga što građani žele", rekao je Palmer u Mostaru.

On je naglasio da je važno da ljudi izađu i glasaju, te je potvrdio da će se danas sastati sa mladim ljudima u Mostaru, kojima će dati savjet da se snažnije uključe u društveni i politički život.

Palmer nije htio govoriti o nekim aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini i regionu, poput inicijativa za izmiještanjem ambasade BiH u Jerusalem i razmatranje priznanja Kosova, ali je rekao da je Vašington jako zadovoljan onim što se događa u pregovorima između Prištine i Beograda.

Palmer je tokom prvog dana posjete (9. septembra) u Sarajevu razgovarao sa članovima Predsjedništva BiH, uz ostalo, o obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, oporavku od korona virusa. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je nakon sastanka potvrdio da je bilo riječi i o odnosu BiH prema procesu dijaloga Beograda i Prištine.

"Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine", kazao je nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Palmer je s trojicom članova Predsjedništva BiH razgovarao i o učešću BiH u vojnim vježbama sa NATO snagama i njegovim saveznicima. Teme razgovora bile su i reforma pravosuđa u BiH, borba protiv ilegalnih migracija i borba protiv trgovine ljudima.

Američki diplomata nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH sastao se između ostalih s članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerima dva bh. eniteta Federacije BiH i Republike Srpske, Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.

Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, saopćio je State Department krajem augusta 2019. godine.

"U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", navedeno je tada u saopćenju State Departmenta.

See all News Updates of the Day

U Prijedoru propalo 1300 vakcina. Događaj istražuje tužilaštvo

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor formiralo je na osnovu medijskih napisa predmet o propadanju određene količine vakcina u Prijedoru, rekao je glavni tužilac tog tužilaštva Mladen Mitrović.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković naložio je ministru zdravlja i socijalne zaštite Alenu Šeraniću i gradonačelniku Prijedora Daliboru Pavloviću da se podhitno ispita zbog čega je i kako došlo do propadanja 1.300 doza vakcine Sputnik V, namijenjene za revakcinaciju u Domu zdravlja u tom gradu.

Višković je zatražio da gradonačelnik Prijedora poduzme sve neophodne radnje kako bi bili sankcionirani odgovorni za štetu koja je prouzrokovana uništavanjem 1.300 doza vakcine, s obzirom na to da je Dom zdravlja u nadležnosti grada Prijedora.

"U situaciji kada se Republika Srpska bori da zaštiti zdravlje svojih građana, omogući i ubrza isporuku plaćenih vakcina za potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, ne smije se i ne može dozvoliti da se neodgovornim ponašanjem i postupcima pojedinaca ugrožava imunizacija u Republici Srpskoj i ugrozi zaštita zdravlja građana", saopćeno je iz Vlade RS-a.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da slučaj propadanja vakcina u Prijedoru treba da bude opomena da to ne smije da se dešava - ni sada ni u budućnosti jer građani ne smiju da trpe te da je vakcine teško nabaviti.

"Tražimo odgovornost od Doma zdravlja i od jedinice lokalne samouprave da se uključe u rješenje ovog pitanja", rekao je Šeranić novinarima u Trebinju.

Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor Slobodan Javor izjavio je jučer da je u ovom gradu privremeno obustavljeno davanje druge komponente vakcine Sputnik V, budući da je zbog nestanka električne energije u više navrata došlo do prekida hladnog lanca vakcine.

"Došlo je do poremećaja u temperaturi u zamrzivaču u odnosu na temperaturu koja je predviđena za čuvanje vakcina", rekao je Javor na konferenciji za novinare.

Milica Otković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor, na konferenciji za novinare je poručila da su vakcine koje su u ponedjeljak, 12. aprila date građanima "potpuno sigurne", te da su bile u režimu hladnog lanca.

"Što se tiče naših sugrađana, nema nikakve potrebe da budu zabrinuti. Ostali građani koji čekaju svoju drugu komponentu Sputnjik V vakcine biće naknadno obaviješteni o datumu, odnosno biće pozvani lično kao i za prvi put i mogu reći da nema razloga za brigu. Bez obzira na to što dolazi do isteka roka od 21 dan, biće vakcinisani u terminu koji je predviđen", rekla je Otković.

U Prijedoru, gradu u entitetu Republika Srpska, gdje prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi oko 112.000 stanovnika, za vakcinaciju je prijavljeno oko 2.200 građana iznad 65 godina, 1.500 je primilo prvu dozu, a drugu je u ponedjeljak, kada je počela revakcinacija, primilo njih 140.

U Republici Srpskoj, prema podacima Instituta za javno zdravlje ustupljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE), prijavljeno je oko 25.000 osoba starijih od 65 godina za vakcinaciju.

Prema planu vakcinacije u bh. entitetu Republika Srpska, prvo je počelo vakcinisanje prioritetnih grupa, među kojima su medicinski radnici, osobe u domovima za stare, te stariji od 65 godina.

Od ukupnog broja prijavljenih, do sada je vakcinisano oko 13.000 osoba koje pripadaju ovoj kategoriji stanovništva.

Do sada je, prema navodima Instituta, vakcinisano oko 26.000 građana RS među kojima su zdravstveni radnici, korisnici i radnici u staračkim domovima, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju i građani stariji od 65 godina.

Republika Srpska je izdvojila 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja. Od tada je u RS stiglo 42.000 vakcina Sputnik V.

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Inspektorica banjalučke policije zbog mita osuđena na godinu dana zatvora

Jelena Florijan. Foto: Glas Srpske/Vladimir Stojaković

Inspektorica banjalučke Policijske uprave Jelena Florijan osuđena je pred Okružnim sudom u Banjaluci na godinu dana zatvora za krivično djelo “traženje i primanje mita”.

Sudija Okružnog suda u Banjaluci Branimir Jukić u obrazloženju presude naveo je da je ona rezultat sporazuma o priznanju krivice između optužene i Republičkog javnog tužilaštva. Sud je na prethodnom ročištu 9. aprila prihvatio sporazum.

Prema presudi, inspektorica banjalučke Policijske uprave kriva je jer je, zajedno sa kolegom Nenadom Grujićem, u svojstvu policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), od Branislava Vidića, direktora Srednjoškolskog doma u ovom gradu, zahtijevala i uzela mito nudeći mu u zamjenu sastavljanje za njega povoljnijeg izvještaja o krivičnom djelu “koji će lakše pasti na Tužilaštvu”.

Florijan je priznala krivicu, dok će suđenje Grujiću biti nastavljeno u odvojenom predmetu.

Republički javni tužilac prezentovao je dovoljno dokaza gdje je Sudsko vijeće utvrdilo postojanje krivice. Imamo sa jedne strane priznanje krivice, a sa druge strane i dovoljno dokaza koji upućuju na to da je priznanje krivice istinito”, rekao je sudija Okružnog suda u Banjaluci Branimir Jukić.

Tužilac Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva Goran Glamočanin je Sudu, na jednom od prethodnih ročišta, predočio i kao dokaze dostavio dva videa snimljena u akciji praćenja i tajnog snimanja optuženih inspektora, urađene 18. februara 2020. godine po naredbi sudije za prethodni postupak.

Zakonom je za djelo koje je optuženoj Florijan stavljeno na teret – traženje i primanje mita – zaprijećena kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Sudija Branimir Jukić pojasnio je tokom čitanja presude da je moguće izricanje manje kazne od zakonom propisanog minimuma ukoliko dođe do priznanja krivice. On je rekao da je Sud u slučaju Jelene Florijan kao olakšavajuće okolnosti uzeo priznanje krivice, što je Sudu olakšalo posao, ranije nekažnjavanje optužene i to što je optužena majka malog djeteta.

S obzirom na sporazum o priznanju krivice, optužena nema pravo žalbe na presudu.

Suđenje optuženom inspektoru Nenadu Grujiću biće nastvaljeno 2. juna, a ponovo će biti saslušani sudski vještaci i svjedoci, među njima i Branislav Vidić, od kojeg su, prema optužnici, inspektori zahtijevali mito u iznosu od 20.000 odnosno 30.000 maraka. To će biti urađeno jer je zbog nedavne izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske predviđeno da u svim predmetima u kojima je optuženima zaprijećena kazna zatvora veća od pet godina, mora suditi sudsko vijeće umjesto sudije pojedinca, kao do sada.

Sarajevo tuguje za čika Jovom

Sarajevo tuguje za čika Jovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

Porodica Alić iz Srebrenice: Perspektive ima i na selu

Porodica Alić iz Srebrenice: Perspektive ima i na selu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Humanitarni rad kao sredstvo za promociju desničarskih grupa

Ilustracija (Foto: BIRN BiH)

Zemlje Zapadnog Balkana svjedoče novom trendu – stvaranju organizacija koje se predstavljaju kao humanitarne, ali koje u pozadini kriju krajnje desničarske ili nacionalističke poruke ili se povezuju sa kriminalom te gotovo po pravilu ističu proruske stavove.

Grupa muškaraca iz mjesta nadomak Brčkog nešto duže od godinu dana sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju "Sveti Georgije" Lončari. U tom periodu su organizovali najmanje 70 humanitarnih akcija za ugrožene sugrađane svih etničkih skupina ili religija.

Ali nedavno istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazalo je da je u istom tom periodu lokalna policija najmanje u jednom slučaju istraživala i sumnjičila vođu grupe za nanošenje tjelesnih povreda. Istraživanje je također otkrilo ranije presude protiv vođe grupe i činjenicu da osim uniformnog oblačenja članova ovu organizaciju od drugih uobičajnih humanitarnih organizacija razlikuje i to što dio grupe čine osobe “sigurnosno interesantne policiji”.

Stručnjaci koji prate rad desničarskih ili organizacija sa kriminalnom pozadinom kažu da posljednjih godina sve češće viđaju kako ove organizacije koriste humanitarni rad da poprave svoj imidž.

“To je počelo ranije i mislim da taj trend da se desničarske organizacije bave humanitarnim radom traje već izvesno vreme i to smo imali pre pandemije i to je prosto u funkciji da žele da priđu što većem broju građana i time oni omekšavaju svoj imidž i prilaze širim društvenim grupama”, kaže izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić.

Takav je trend u Srbiju došao iz drugih zemalja a sada se preslikava i u Bosni i Hercegovini, kažu stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH. Većina ovakvih organizacija je naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju militaristički duh, kaže za BIRN BiH Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj. Također, imaju poseban odnos sa nacionalnom historijom i posljednjim ratovima gdje nerijetko glorifikuju haške osuđenike.

“To nije samo isprazni dekor iza koga se oni kriju, to je jednostavno jedna vrsta poruke javnosti i svima onima drugima, i to je jedna vrsta veličanja određenih stvari iz prošlosti”, kaže Todorović.

“Ja bih rekao da je to vrlo funkcionalan mehanizam koji sprječava razvoj demokratije, koji sprječava slobodne izbore, koji sprječava slobodu mišljenja i govora, koji je tako perfidno skriven u tobožnjem organizovanju civilnog društva, u građanskim organizacijama koje se bave humanitarnim radom, koje se bave pomaganjem nemoćnim i slabima ili koje imaju vjerski karakter”, dodaje on.

Branko Todorović (Foto: BIRN BiH)
Branko Todorović (Foto: BIRN BiH)

Takve grupe insisitraju na pojavnosti koja asocira na militarizam i često šalju nedvosmislene političke poruke kroz javne defile u nečemu što podsjeća na vojni stroj, te kroz postrojavanja koja asociraju na paravojsku ili parapoliciju.

Nedovoljna transparentnost humanitarnog rada

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu smatra da manifestacije u javnom prostoru služe za postizanje specifičnih ciljeva.

“Kod jednog dijela građana siju strah, o narušavanju javne sigurnosti, vraćaju određene uspomene na zločine i strašna dešavanja u prošlosti, a sa druge strane dobivaju simpatije i mobiliziraju mlađe stanovnštvo, onih koji gaje takvu ideologiju ili koji su možda na putu gdje ne znaju gdje pa će im se pridružiti oni koji su ostavljeni van društva, van zajednice”, objašnjava Kržalić.

Ali za Veldina Kadića sa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, humanitarni rad nikada ne bi kod bilo koga trebao izazvati osjećaj nelagode ili nesigurnosti.

“Paradoks je taj što je militarizam po svojoj prirodi nespojiv sa humanitarnim radom, jer je humanitarni rad neka vrsta plemenite djelatnosti. Ono čega se ja bojim jeste da je ova vrsta humanitarne aktivnosti koju nerijetko određene organizacije ističu kao svoju primarnu, da je to jedna vrsta paravana za određene političke ciljeve, pa i ekonomske, u sprezi sa vlastima, ali za koje se bojim da će još dugo ostati skriveni od očiju javnosti”, kaže on.

Dodatnu sumnju za Todorovića stvara nedostatak transparentnosti kod ovakvih organizacija. Istraživanje BIRN-a BiH otkrilo je da prema zvanično dostupnim registrima nevladinih organizacija ili fondacija, “Sveti Georgije” iz Lonačara nije registrovan kao humanitarna organizacija. Ogranak Srbske časti za BiH također se ne može naći u registrima. Za razliku od uobičajnih humanitarnih organizacija, način skupljanja novca za humanitarne akcije je često sakriven, donatori su često nepoznati.

“Ono što se dešava sa nevladinim organizacijama o kojima govorimo i što otvara sumnju je zapravo nedostatak transparentnosti. I sama činjenica da neka organizacija nije registrovana, da nema transparentne finansije, da ne podliježe finansijama, nadzoru državnih institucija, to otvara naravno brojna pitanja”, kaže Todorović.

Urednik portala Istraga Avdo Avdić za BIRN BIH na osnovu svojih istraživanja vjeruje kako slične organizacije koriste humanitarni rad kako bi prikrile svoje prave poslove.

“Uočio sam da većinu tih organizacija kontrolišu osobe koje su ranije osuđivane ili nakon što su već uspostavile te organizacije, nakon toga su osuđivane”, kazao je on.

Za njega te organizacije nisu humanitarne.

“Sjetit ćemo se naravno kad se pojavila priča u javnosti oko Srpske časti da je prva njihova izjava u medijima bila mi smo jedna humanitarna organizacija. Kasnije kako čitate crnu hroniku vidite da (…) jedan po jedan iz te Srpske časti završava na optuženičkoj klupi zbog krivičnih djela”, kaže Avdić.

Osim humanitarnog rada odnosno dijeljenja pomoći ugroženim, neke organizacija javno štite životinje. Izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić smatra da su takve aktivnosti samo paravan.

“Ono što je jako važno jeste da se njihov taj takozvani humanitarni rad mora posmatrati u širem kontekstu njihovih programskih opredeljenja i akcija, odnosno onoga što oni rade na terenu. Tako da su ove grupe ustvari, kao što je Levijatan, poznate po antimigrantskim akcijama i maltretiranju Roma”, kazala je Kisić.

Uprkos tome, članovi organizacija pokušavaju da i dalje održavaju imidž humanitaraca, objašnjava Nejra Veljan, istraživačica pri Atlantskoj inicijativi iz Sarajeva. Ona kaže da je još jedna karakteristika sličnih organizacija, želja za gradnjom identiteta spasitelja lokalne zajednice i sopstvenog naroda.

Nejra Veljan (Foto: BIRN BiH)
Nejra Veljan (Foto: BIRN BiH)

“Njihovo djelovanje je formirano oko, zapravo, iskorištavanja ranjivosti zajednica i pojedinaca kojima je potrebna pomoć jer tako svoje djelovanje prikazuju kao da dolazi od naroda za narod”, kaže Veljan.

Ali za Kadić je pitanje kako bi se te organizacije ponašale naspram vladajućih političara odnosno građanskih pokreta koji bi kritizirali tu vlast.

“Da li će takve vrste organizacija dobiti nalog od vlasti, da izađu kao pandan i da se suprotstave tom nekom građanskom buntu gdje se kritizira vlast kako bi te proteste ciljano ugušili”, kaže on.

Veljan smatra da liderima sklonijim autoritarnim modelima vladanja kako u BiH tako i u regionu, ali i u Evropi i svijetu, saradnja sa ovakvim grupama i profilima ljudi služi za zastrašivanje političkih protivnika i ušutkivanje opozicije.

Važnu ulogu u stvaranju imidža igraju religija i ideologija grupe, objašnjava Kadić.

“Sve ove desničarske organizacije iz Srbije, iz Republike Srpske, su u dobroj mjeri prožete nekom religijom, ideologijom, konzervativizmom, baziranom na pravoslavlju”, kazao je Kadić.

Isticanje proruskih stavova

Simboli pravoslavlja i kršćanstva dominiraju na odjeći i vozilu grupe iz Lončara ali i drugih sličnih organizacija u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poput Srbske časti.

Srbska čast i Levijatan nisu odgovorile na upite za razgovor upućene putem njihovih društvenih mreža. Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari nisu također pristali na razgovor.

Prema Kadiću, slične grupe su tradicionalno, ideološki i religijski nasloljene na Rusiju.

Veldin Kadić (Foto: BIRN BiH)
Veldin Kadić (Foto: BIRN BiH)

“Jedan od instrumenata koje Rusija koristi kao svoj vanjskopolitički alat su i desničarske organizacije, koje se nerijetko registriraju kao građanska udruženja i slično, za koji je cilj Rusiji da postanu jedna vrsta njihovih saveznika a u sprezi sa domaćim političkim vlastima. Da bi vi to uradili potrebno vam je da te vrste organizacija legitimizirate u javnom prostoru na taj način što ćete ih povezati sa političkim strukturama”, kaže on.

U svojim objavama na društvenim mrežama ove organizacije to često i ističu. U radu grupe iz Lončara to je jedno od glavnih obilježja koje ističu.

“Organizacije koje su povezane sa Rusijom često je teško detektovani, ali možemo ih vidjeti zbog njihove privrženosti Rusiji”, smatra stručnjakinja za mirovne studije sa holandskog Univerziteta u Leidenu Arlinda Rrustemi.

Kadić kaže kako je nadležnima teško otkriti stvarne namjere organizacija sa desničarskom ili kriminalnom pozadinom koje se kriju iza humanitarnog rada. Dodatni je problem što se etno-nacionalistički koncepti vlasti ne protive ovakvim organizacijama, kaže on.

“Ne vjerujem da vlast ima uopće političke volje da na bilo koji način rješava to pitanje”, smatra Kadić.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG