Linkovi

Izdvojeno

Palmer: Ne zastupamo nikakav plan

Angelina Eichhorst i Matthew Palmer

Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst u posjeti su BiH radi razgovora o Izbornom zakonu BiH.

"Predstavljam Sjedinjene Američke Države (SAD). Kad govorim 'ja' govorim u ime politike SAD-a. Ja i Angelina (Eichhorst) nismo ovdje da bismo zastupali bilo kakav plan. Mi posredujemo u tome da političke stranke same postignu dogovor", naglasio je 29. novembra u Sarajevu specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, odgovarajući na pitanja novinara i napise u njemačkim medijima da li on i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove zastupaju interese Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te da se prijeti sankcijama Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije, ako ne pristane na uvjete HDZ-a BiH.

"Mi posredujemo, posebno kod razgovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava BiH koje bi ih pratile i koje su važne za ovu zemlju kako bi se ojačale institucije BiH i provele presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga te kako bi se BiH pokrenula prema naprijed na putu prema Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO)", dodao je Palmer.

Palmer je pojasnio da se radi na paketu koji će omogućiti bolji integritet izbornog procesa u BiH, ispunjavanjem preporuka koje je dala Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i GRECO, tijelo Vijeća Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije.

"Veoma je važno da se izbori u BiH odviju u transparentnom, odgovornom okruženju, da ljudi, građani BiH budu uvjereni da će se njihovi glasovi pošteno prebrojati i da će rezultati izbora reflektirati njihovu volju. Posvećeni smo tome da podržimo ovaj proces kao i da podržimo put BiH prema EU i NATO integracijama", kazao je Palmer.

Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst je kazala da ih očekuju dva-tri dana intenzivnih razgovora sa svim donositeljima odluka u BiH, kao i predstavnicima civilnih organizacija.

"Radimo na tome da BiH dostigne najviše evropske standarde, bez diskriminacije, da ima funkcionalne institucije. Potpuno smo svjesni da je ovo također trenutak kad politička kriza duboko koči zemlju", kazala je Eichhorst.

Ona je dodala da žele osigurati i da se izbori održe u oktobru 2022. godine i da budu pošteni, transparentni i bez diskriminacije.

"Ideje o paketu integriteta izbornog procesa su na stolu i ništa još uvijek nije dogovoreno. Čak se nije razgovaralo ni o detaljima jer želimo biti sigurni da je ovo najtransparentniji i najinkluzivniji mogući proces. Ono što želim naglasiti je da vrijeme istječe da bismo imali kredibilnu raspravu i glasanje u Parlamentu BiH", kazala je Eichhorst.

Specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst sastali su se danas, 29. novembra, s Ivanom Korajlić, direktoricom Transparency Internationala, Željkom Bakalarom predsjednikom Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i Vehidom Šehićem, bivšim članom CIK-a BiH i predstavnikom nevladine organizacije "Pod lupom" koja tokom izbora nadgleda odvijanje procesa.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar izjavio je da "izbora mora biti, ali da je veliko pitanje hoće li on oni biti po novom izbornom zakonu, s obzirom na političku klimu u BiH".

Bakalar je rekao da sve izmjene moraju da uslijede vrlo brzo, s obzirom na to da CIK BiH, kao osnovno tijelo izborne administracije u BiH, mora pripremiti svaki organizacijski aspekt.

"S obzirom na to da imamo i različite softverske module, a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sustav za eventualno neke nove modele početkom maja s obzirom na to da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona", pojasnio je Bakalar.

Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere političare o neophodnosti izmjena – prvo Ustava, a onda i Izbornog zakona.

"Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima učestvovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom na to da je za opšti konsenzus potrebna suglasnost u Parlamentarnoj skupštini BiH", istaknuo je Bakalar.

Predstavnik Koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" Vehid Šehić rekao je da se s diplomatima razgovaralo o tome da se što prije dođe do ključnih izmjena Izbornog zakona BiH, kao i da se o prihvatljivim modelima još razgovara.

"Oni će nastaviti razgovore sa političkim liderima, međutim proces mora biti apsolutno transparentan. Svjedoci smo da su se do sada uvijek davale različite izjave nakon pregovora, nikad jedinstvene", dodao je Šehić.

Izvršna direktorica Transparency International u Bosni i Hercegovini Ivana Korajlić kazala je da cijeli ovaj proces pregovora oko izborne reforme ne daje razlog za nikakav optimizam.

"Mislim da je vrijeme poprilično isteklo. Pitanje je na koji način i kako će se postići bilo kakav dogovor imajući u vidu da imamo samo nekoliko mjeseci do raspisivanja izbora. Upozoravamo da je sama transparentnost cijelog ovog procesa nedovoljna. Nemamo konkretnih informacija o kakvih se rješenjima trenutno pregovara sa liderima tri ključne političke stranke u BiH. To otvara prostor za različite manipulacije", rekla je Korajlić.

See all News Updates of the Day

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.

Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken gestures during a press conference held as part of a NATO foreign ministers meeting in Bucharest, Romania, Nov. 30, 2022.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

EU ograničava cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Naftni terminal u Rusiji (Foto: REUTERS/Natalya Chumakova)

EU je u petak postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini.

Poslije niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".

Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.

Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedjeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.

Poljska je dugo spriječavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.

"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge.

Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.

"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.

Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.

Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.

Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.

Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".

Kirby je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".

Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.

Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG