Linkovi

Izdvojeno

Matthew Palmer: Kada BH političari pokažu napredak, imat će pažnju administracije Biden-Harris

Matthew Palmer: Kontinuiran angažman SAD i partnerstvo sa Zapadnim Balkanom
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:45 0:00

U intervjuu za Glas Amerike, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država za Evropu i Evroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je o tome šta se na Balkanu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može očekivati od nove američke administracije, kao i o važnosti usvajanja 14 preporuka Evropske komisije, izmjenama Izbornog zakona BiH i drugim reformama koje se nalaze pred BH političarima.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje" do „ovo je katastrofa za nas", što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Biden - Harrris
Biden - Harrris

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude.

A kada se političko rukovodstvo posveti reformama i pokaže napredak na tim ključnim reformama, koje će otvoriti put ka prosperitetnoj evropskoj budućnosti, BiH će imati pažnju Biden-Harris administracije. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

Dakle, ono što očekujemo je da stranke i politički lideri zajedno rade na utvrđivanju prioriteta, utvrđivanju neophodnih kompromisa i da zajedno rade u duhu dobre vjere i kompromisa kako bi pomogli BiH da krene naprijed i narodu u BiH da napreduje. Oni to s punim pravom mogu očekivati od svojih vođa. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.
Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

GLAS AMERIKE: Za razliku od Srbije, pa čak djelimično i Republike Srpske, koje vakcine za Covid dobijaju iz Kine, Rusije, drugih zemalja, Federacija BiH se u potpunosti pouzdala u sistem Covax i ostala bez vakcina, bilo da je željela pokazati stvarnu privrženost Zapadu ili zato što njeni lideri nisu bili sposobni da postignu više. Sada se ljudi tamo počinju pitati da li su i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto veoma vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad i posebno za Sjedinjene Države?

Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.
Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.

PALMER: Razumijem frustracije zbog sporog tempa vakcinisanja. Mislim da bi svi željeli da je ovaj proces brži nego što jeste. Administracija Biden-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u vezi sa vakcinama, tako što je opredijelila četiri milijarde dolara za podršku Covaxu i radu kroz GAVI sistem u pokušaju da vakcine budu dostupne širom svijeta na pravničnoj osnovi. To će potrajati. Trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju. Ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.

GLAS AMERIKE: Često se ovdje u Sjedinjenim Državama, među ekspertima, pa i među nekim zvaničnicima, pitanja BiH i odnosa Kosova i Srbije povezuju, kao da su dio istog rješenja. Da li je to po vama dio istog procesa u američkoj vanjskoj politici? I možemo li očekivati da Sjedinjene Države možda više učine na podsticanju dijaloga između Kosova i Srbije nakon formiranja nove kosovske vlade?

PALMER: Mi vidimo sva ta pitanja kao odvojena. Postoji dinamika specifična za napore na normalizaciji između Kosova i Srbije, ona je važna i Sjedinjene Države u nju ulažu znatan napor, energiju i politički kapital. U potpunosti podržavamo proces dijaloga koji vodi EU i rad Miroslava Lajčaka kao posebnog predstavnika EU. Istovremeno bismo željeli vidjeti napredak u BiH na reformskom planu, ali ne povlačimo nikakvu vezu između procesa dijaloga Beograda i Prištine i onoga što se događa u BiH. Kada to kažem, mislim da je svima jasno da su dobre stvari na Balkanu proizvodile pozitivne posljedice na drugim mjestima na Balkanu. Ako može doći do pomirenja i normalizacije između Srbije i Kosova, rekao bih da je to dobro za sve u regionu, uključujući i BiH. Ako BiH može uvesti reforme potrebne za napredak na evropskom putu, mislim da je to dobro za njene susjede. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za Srbiju. To je dobro za Hrvatsku, dobro za čitav region. Dakle, iako ne postoji formalna veza, sigurno je da kada se dobre stvari dogode na jednom mjestu, to pomaže da se dobre stvari dogode i drugdje, a ako se loše stvari dogode na jednom mjestu, to olakšava negativnim stvarima da se dogode drugdje u regionu. Stoga smo posvećeni pomaganju u osiguranju pozitivnih ishoda na sve načine.

GLAS AMERIKE: Dakle, možemo očekivati kontinuitet u politici Sjedinjenih Država?

PALMER: Možete očekivati kontinuiranu posvećenost regionu i kontinuirani angažman na Zapadnom Balkanu, te kontinuiranu viziju evropske budućnosti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kao i snažno i trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Države uvele nove sankcije plaćenićkoj grupi Wagner

Centar privatne vojne grupe Wagner u Sankt Peterburgu.

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije ruskoj paravojnoj plaćenićkoj grupi Wagner i njenom lideru Jevgeniju Prigožinu.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

update

Najmanje 11 žrtava usljed ruskih vazdušnih napada na ukrajinske regione

Posledice ruskih vazdušnih napada u okolini Kijeva. (REUTERS/Valentyn Ogirenko)

Ruski ratni avioni ispalili su talas raketa na Ukrajinu tokom saobraćajnog špica u četvrtak ujutru, a Ukrajinci pobjegli u skloništa dok su snage protivvazdušne odbrane obarale dolazeće rakete, rekli su zvaničnici.

Najmanje jedanaest osoba poginulo je u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, saopštio je Oleksandr Horunži, portparol Državne službe za vanredne situacije.

Horunži je rekao da je u udaru ruskih snaga na jedanaest regiona povrijeđeno jedanaest ljudi i oštećeno 35 zgrada.

Upozorenje o vazdušnom napadu se čulo širom zemlje dok su ljudi išli na posao. U glavnom gradu Kijevu, veliki broj ljudi smešten je u podzemnim stanicama metroa.

Rusija je od oktobra gađala elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, što je izazvalo velike nestanke struje i druge prekide snabdijevanjem tokom zime.

Najnoviji raketni udari uslijedili su nekoliko sati nakon napada dronom preko noći.

Portparol vazduhoplovstva Jurij Inhat kazao je da je šest ruskih aviona lansiralo rakete, i da se očekuje više od 30 raketa u različitim regionima.

On je rekao da se čini da projektili prvenstveno gađaju centralnu Ukrajinu, ali da bi mogli da promijene kurs.

„Prve ruske rakete su oborene”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika.

Vazdušni napadi uslijedili su nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka rekle da su pristale da pošalju ukrajinske borbene tenkove.

DTEK, najveći privatni proizvođač energije u Ukrajini, saopštio je da sprovodi hitno isključenje struje u glavnom gradu Kijevu, okolnom regionu, kao i regionima Odese i Dnjepropetrovska zbog opasnosti od raketnog napada.

Drugi proizvođači električne energije takođe su rekli da sprovode hitna isključenja struje u drugim dijelovima zemlje.

Vojska je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila sva 24 dronova koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno oko glavnog grada Kijeva, gdje nema izvještaja o šteti.

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Procjenjuje se da je Optima grupa, naftna kompanija u ruskom vlasništvu, koja djeluje u BiH 15-ak godina u velikim gubicima dok je poslovanje ove firme prilično netransparentno. Pojedini analitičari smatraju da je to moguće zbog čvrstih veza sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.

update

Biden: SAD šalju 31 tenk Ukrajini

Tenkovi Abrams

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD poslati 31 borbeni tenk M1 Abrams Ukrajini kako bi joj pomogli u borbi protiv Rusije, čija invazija traje skoro godinu dana. 

Biden je naglasio da su SAD i Evropa potpuno jedinstvene u podršci Ukrajini i najavio da će Amerikanci početi obuku ukrajinskih vojnika "što je prije moguće".

Međutim, istakao je da će biti potrebni mjeseci da američki tenkovi stignu do bojnog bolja.

Karakteristike Abrams tenka.
Karakteristike Abrams tenka.

Nakon sedmica oklijevanja koje je dovelo do sve većeg nestrpljenja njemačkih saveznika, kancelar Olaf Scholz najavio je u srijedu da će njegova vlada Ukrajini dati borbene tenkove Leopard 2 i odobriti zahtjeve drugih zemalja da učine isto.

U saopćenju, njemačka vlada je navela da će u početku Ukrajini isporučiti 14 tenkova iz vlastitih zaliha. Cilj je da Njemačka i njeni saveznici obezbijede Ukrajini ukupno dva bataljona, odnosno 88 tenkova.

Činjenice o Leopard tenku.
Činjenice o Leopard tenku.

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da odobre isporuku visokonaprednih borbenih tenkova Ukrajini u njenoj borbi protiv skoro jednogodišnje ruske invazije.

"Ova odluka prati našu dobro poznatu liniju podrške Ukrajini u skladu sa našim mogućnostima", rekao je Scholz nakon sastanka vlade u Berlinu.

Njemačka je "djelovala u bliskoj koordinaciji" sa svojim međunarodnim saveznicima, dodao je.

Američki mediji navode da bi administracija predsjednika Joea Bidena svoju odluku mogla objaviti već u srijedu. Odluku o slanju tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, kao dio diplomatskog dogovora s Njemačkom u vezi s dostavom nekih od njenih tenkova, prvi je objavio The Wall Street Journal.

Američki zvaničnici citirani u izvještajima kažu da Sjedinjene Države razmatraju slanje nešto više od 30 sofisticiranih tenkova na ukrajinsko ratište.

Američki zvaničnik upoznat sa razmatranjima rekao je u utorak za Glas Amerike da Bijela kuća radi na finaliziranju plana da Ukrajina dobije željene tenkove, iako bi moglo proći neko vrijeme prije nego što Kijev bude u mogućnosti da preuzme isporuku i stavi ih na ratište.

Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode planova, rekao je da će tenkovi vjerovatno biti dostavljeni putem Pentagonove Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI). Fond omogućava Ministarstvu odbrane da kupuje oružje i sisteme bilo od proizvođača odbrane ili iz drugih izvora, umjesto da ih crpi direktno iz američkih zaliha.

U ovom slučaju, zvaničnik je rekao da bi Sjedinjene Države mogle tražiti da kupe tenkove M1 Abrams od drugih zemalja i da ih preurede prije nego što ih pošalju u Ukrajinu.

Rusija je ljutito dočekala vijest o američkim razmatranjima. Reuters izvještava da je Anatolij Antonov, ruski izaslanik u Sjedinjenim Državama, rekao u poruci u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da bi moguća isporuka tenkova od strane Sjedinjenih Država Ukrajini bila "još jedna očita provokacija protiv Rusije".

„Očigledno je da Washington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz“, rekao je Antonov.

Neki američki zvaničnici su odbacili ideju slanja tenkova Abrams u Ukrajinu, upozoravajući da, iako su tenkovi Abrams vrlo sposobni, teško ih je održavati i zahtijevaju više goriva nego što Kijev može izdvojiti.

„Ne bi trebalo da pružamo Ukrajincima sisteme koje ne mogu da poprave, ne mogu da izdrže i koje oni, dugoročno gledano, ne mogu da priušte, jer to nije od pomoći”, rekao je podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl novinari prošle sedmice.

Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, ponovio je tu zabrinutost u utorak.

„Naš fokus je bio na tome da Ukrajini pružimo kapacitete koje može primijeniti upravo sada na ratištu”, rekao je on. „M1 [Abrams tenk] je složen sistem naoružanja koji je težak za održavanje. … To je bila istina juče. To je istina danas. To će biti istina u budućnosti”, rekao je on.

Do promjene u stavu SAD-a o slanju tenkova M1 Abrams Ukrajini došlo je nakon što su brojne njemačke novinske kuće objavile da je Njemačka odlučila poslati neke od svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, uz to što je otvorila put drugim zemljama da pošalju iste tenkove Kijevu.

Ranije, nakon sastanka u Berlinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku Njemačke da dozvoli saveznicima, predvođenim Poljskom, da pošalju Ukrajini željene tenkove njemačke proizvodnje.

Rekao je da je obezbjeđivanje borbenih tenkova ukrajinskim snagama važno kako bi se odbilo rusko napredovanje i kako bi se pomoglo Ukrajini da povrati svoju teritoriju.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da će zapadni borbeni tenkovi, poput Leoparda i Abramsa, omogućiti njihovim snagama da efikasnije manevrišu, dok nastoje da potisnu ruske snage koje okupiraju njihovu zemlju.

Biden traži zabranu automatskog oružja poslije masovnih pucnjava 

Policijska traka na mjestu pucnjave 24. januara 2023, u kojoj je napadač ubio nekoliko ljudi u dvije poljoprivredne radnje u Kaliforniji.

Poslije dvije smrtonosne masovne pucnjave u Kaliforniji razmaku od samo nekoliko dana, predsjednik SAD Joe Biden daje podršku mjerama kontrole oružja, uključujući i obnavljanje zabrane poluatomatskog i automatskog oružja iz 1994. za koju se zalagao kao senator.

"Čak i dok čekamo dalje detalje o ovim pucnjavama, znamo da pošast nasilja uz upotrebu vatrenog oružja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju. Još jednom pozivam oba doma Kongresa da djeluju brzo i dostave ovu zabranu poluautomatskog i automatskog oružja na moj sto i preduzmu mjere da očuvaju bezbjednost američke zajednice, škola, radnih mjesta i domova", naveo je predsjednik Biden u izjavi poslije pucnjave u ponedjeljak u Half Moon Bayju u Kaliforniji, u kojoj je poginulo najmanje sedam ljudi.

Pucnjava se dogodila samo dva dana pošto je naoružani napadač ubio najmanje 11 ljudi u plesnom studiju u Monterey Parku u Kaliforniji, dok je azijsko-američka zajednica u tom gradu proslavljala novogodišnji vikend.

U ponedjeljak, američka senatorica Dianne Feinstein, demokratkinja iz Kalifornije, zajedno sa senatorima Richardom Blumenthalom i Chrisom Murphyjem, demokratama iz države Connecticut, predstavila je zakon o ponovnom uspostavljanju federalne zabrane automatskog oružja, kao i zakon o podizanju minimalne starosne granice za kupovinu te vrste oružja na 21 godinu. Ta zabrana je istekla 2004. godine.

"Stalni tok masovnih pucnjava ima jednu zajedničku nit: skoro sva uključuju poluatomatsko i automatsko oružje. To je zato što je ovo oružje dizajnirano da ubije što više ljudi što je brže moguće", rekla je Feinstein."Vrijeme je da se suprotstavimo lobiju za oružje i uklonimo ovo ratno oružje sa naših ulica ili, u najmanju ruku, da ga držimo van domašaja mladih ljudi."

Predložena zabrana oružja od strane Senata, kojoj se protive republikanci i aktivisti za prava oružja, blokirala bi redom: prodaju, proizvodnju, transfer i uvoz 205 specifičnih vrsta oružja, koja imaju karakteristike oružja koje koristi vojska - i proglasila nezakonitim okvire municije koji mogu da sadrže više od 10 metaka.

Demokratski kongresmen David Cicilline predstaviće prateću verziju zakona u Predstavničkom domu. Obje doma će morati da usvoje zakon da bi stigao do Bidenovog stola, da bi ga on zatim potpisao.

Sa republikancima koji kontrolišu Predstavnički dom, male su šanse da zakon prođe. Predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy, republikanac iz Kalifornije, rekao je novinarima u utorak da neće uzimati u razmatranje nove zakone o oružju dok ne sazna više o obje pucnjave. Ankete pokazuju da se većina republikanskih glasača protivi ograničenju prava na nošenje oružja, zaštićenom Drugim amandmanom na Ustav SAD.

A pošto je Vrhovni sud koji naginje konzervativcima poništio njujorški zakon o bezbjednosti oružja u junu, restrikcije u pogledu oružja mogle bi da budu ugrožene i u drugim saveznim državama, rekao je Jonathan Metzl, sociolog sa Univerziteta Vanderbilt, koji je fousiran na politiku oružja.

"Ništa se zaista neće dogoditi dok se ne pozabavimo ne samo svakodnevnim zakonodavstvom o oružju, što je važno", rekao je Metzl za Glas Amerike. "Ali zaista, Vrhovni sud trenutno podriva pokret za bezbjednost oružja i to na zaista katastrofalan način."

Sekretarica za medije Bele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da administracija razmatra više izvršnih akcija kako bi se pozabavila smanjenjem oružanog nasilja.

"Ali ono što vjerujemo je da Kongres treba da reaguje", rekla je ona novinarima u utorak.

U SAD je do sada ove godine bilo više smrtonosnih incidenata sa oružjem nego u istom periodu bilo koje godine. Bilo je oko 40 masovnih pucnjava, definisanih kao incidenti sa najmanje četiri ubijene žrtve, širom zemlje u prve tri nedjelje 2023.

Prošlog juna, tek nešto više od mjesec dana pošto je u masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi u Texasu ubijeno 19 djece i dvoje odraslih i pošto je u masovnoj pucnjavi u supermarketu u Buffalu, u New Yorku, ubijeno 10 crnaca, Biden je potpisao dvopartijski zakon o bezbjednosti oružja.

Zakon, prvi veliki propis o bezbjednosti oružja koji je Kongres usvojio u skoro 30 godina, uključuje jačanje bezbjednosne provjere za kupce oružja između 18 i 21 godine i pruža podsticaj državama da donesu takozvane zakone o crvenoj zastavi koji dozvoljavaju grupama da podnose peticije pred sudovima, kako bi se uklonilo oružje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju za sebe ili druge, između ostalih odredbi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG