Linkovi

Top priča BiH

Matthew Palmer: Kada BH političari pokažu napredak, imat će pažnju administracije Biden-Harris

Matthew Palmer: Kontinuiran angažman SAD i partnerstvo sa Zapadnim Balkanom
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:45 0:00

U intervjuu za Glas Amerike, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država za Evropu i Evroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je o tome šta se na Balkanu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može očekivati od nove američke administracije, kao i o važnosti usvajanja 14 preporuka Evropske komisije, izmjenama Izbornog zakona BiH i drugim reformama koje se nalaze pred BH političarima.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje" do „ovo je katastrofa za nas", što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Biden - Harrris
Biden - Harrris

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude.

A kada se političko rukovodstvo posveti reformama i pokaže napredak na tim ključnim reformama, koje će otvoriti put ka prosperitetnoj evropskoj budućnosti, BiH će imati pažnju Biden-Harris administracije. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

Dakle, ono što očekujemo je da stranke i politički lideri zajedno rade na utvrđivanju prioriteta, utvrđivanju neophodnih kompromisa i da zajedno rade u duhu dobre vjere i kompromisa kako bi pomogli BiH da krene naprijed i narodu u BiH da napreduje. Oni to s punim pravom mogu očekivati od svojih vođa. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.
Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

GLAS AMERIKE: Za razliku od Srbije, pa čak djelimično i Republike Srpske, koje vakcine za Covid dobijaju iz Kine, Rusije, drugih zemalja, Federacija BiH se u potpunosti pouzdala u sistem Covax i ostala bez vakcina, bilo da je željela pokazati stvarnu privrženost Zapadu ili zato što njeni lideri nisu bili sposobni da postignu više. Sada se ljudi tamo počinju pitati da li su i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto veoma vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad i posebno za Sjedinjene Države?

Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.
Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.

PALMER: Razumijem frustracije zbog sporog tempa vakcinisanja. Mislim da bi svi željeli da je ovaj proces brži nego što jeste. Administracija Biden-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u vezi sa vakcinama, tako što je opredijelila četiri milijarde dolara za podršku Covaxu i radu kroz GAVI sistem u pokušaju da vakcine budu dostupne širom svijeta na pravničnoj osnovi. To će potrajati. Trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju. Ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.

GLAS AMERIKE: Često se ovdje u Sjedinjenim Državama, među ekspertima, pa i među nekim zvaničnicima, pitanja BiH i odnosa Kosova i Srbije povezuju, kao da su dio istog rješenja. Da li je to po vama dio istog procesa u američkoj vanjskoj politici? I možemo li očekivati da Sjedinjene Države možda više učine na podsticanju dijaloga između Kosova i Srbije nakon formiranja nove kosovske vlade?

PALMER: Mi vidimo sva ta pitanja kao odvojena. Postoji dinamika specifična za napore na normalizaciji između Kosova i Srbije, ona je važna i Sjedinjene Države u nju ulažu znatan napor, energiju i politički kapital. U potpunosti podržavamo proces dijaloga koji vodi EU i rad Miroslava Lajčaka kao posebnog predstavnika EU. Istovremeno bismo željeli vidjeti napredak u BiH na reformskom planu, ali ne povlačimo nikakvu vezu između procesa dijaloga Beograda i Prištine i onoga što se događa u BiH. Kada to kažem, mislim da je svima jasno da su dobre stvari na Balkanu proizvodile pozitivne posljedice na drugim mjestima na Balkanu. Ako može doći do pomirenja i normalizacije između Srbije i Kosova, rekao bih da je to dobro za sve u regionu, uključujući i BiH. Ako BiH može uvesti reforme potrebne za napredak na evropskom putu, mislim da je to dobro za njene susjede. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za Srbiju. To je dobro za Hrvatsku, dobro za čitav region. Dakle, iako ne postoji formalna veza, sigurno je da kada se dobre stvari dogode na jednom mjestu, to pomaže da se dobre stvari dogode i drugdje, a ako se loše stvari dogode na jednom mjestu, to olakšava negativnim stvarima da se dogode drugdje u regionu. Stoga smo posvećeni pomaganju u osiguranju pozitivnih ishoda na sve načine.

GLAS AMERIKE: Dakle, možemo očekivati kontinuitet u politici Sjedinjenih Država?

PALMER: Možete očekivati kontinuiranu posvećenost regionu i kontinuirani angažman na Zapadnom Balkanu, te kontinuiranu viziju evropske budućnosti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kao i snažno i trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

See all News Updates of the Day

Sarajevo: Zapljena velike količine kokaina i amfetaminskog ulja. Uhapšeno devet osoba

Sarajevo

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine (BiH) uhapsili su u ponedjeljak (10. maja), devet osoba osumnjičenih za organizovani kriminal u vezi sa krijumčarenjem narkotika, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Luka Miladinović, glasnogovornik SIPA-e.

Operacija, izvršena po nalogu Suda i Tužilaštva BiH, je realizirana duži vremenski period prikupljanjem dokaza o osobama koje su od maja 2020. godine vršile krijumčarenje većih količina teških opojnih droga heroin, kokain i amfetamin iz Holandije u BiH, kazao je Miladinović.

Tokom operacije su izvršeni pretresi na devet lokacija u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, te izuzeti predmeti koji će poslužiti kao dokazi u daljem krivičnom postupku.

Nakon hapšenja i izvršenih pretresa osumnjičeni će biti predati postupajućem tužitelju, koji će nakon ispitivanja donijeti odluku o daljnjim aktivnostima.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da se radi o akciji koja je povezana sa hapšenjen jednog osumnjičenog na području Sarajeva, kada je zaplijenjena veća količina amfetaminskog ulja, koje se koristi u proizvodnji opojnih droga, kao i jednom od najvećih zaplijena opojne droge kokain, u količini od oko 8,2 kilograma, vrhunske čistoće, koji je otkriven i zaplijenjen u vozilu kod naplatnih kućica, na autoputu Sarajevo-Zenica, prije nekoliko mjeseci.

Vrijednost zaplijenjene opojne droge kokain, na ilegalnom narko-tržištu u BiH iznosi više stotina hiljada konvertibilnih maraka”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Serwer za RSE: Predsjednik SAD će momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Profesor Daniel Serwer

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.

Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.
Profesor Daniel Serwer

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.
Profesor Daniel Serwer

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.
Profesor Daniel Serwer

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Otkazi u Kliničkom centru Sarajevo, odlazi 13 anesteziologa

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Vlada Kantona Sarajevo zatražila je u srijedu. 5. maja od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) da hitno smijeni rukovodstvo i Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Odluka je donesena nakon što je 13 anesteziologa iz KCUS, u srijedu zatražilo prekid ugovora o radu u toj zdravstvenoj ustanovi, zbog nezadovoljstva uslovima rada u toj ustanovi.

„Odlučili smo se na to zbog činjenice da ovo možda nije kraj i da neće biti jedini ovakav odlazak. Imamo informaciju da neki ljudi dodatno razmišljaju o tome. Moramo ići ka tome šta su razlozi, a to su uslovi rada”, rekao je na konferenciji za novinare premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.

Dodao je da se mora vidjeti ko je odgovoran, a to su, prema njegovom riječima federalni ministar, Vlada Federacije BiH, Upravni odbor i menadžment Kliničkog centra.

Vlada KS je odlučila da se svih 13 ljekara koji su dali otkaz primi u Opću bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu.

Arhiv - Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto
Arhiv - Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto

Klinički centar optužuje za politikanstvo

Klinički centar će nastaviti da radi u punom kapacitetu sa 44 specijalista anestezije i reanimacije i 14 specijalizanata, saopšteno je iz ove ustanove nakon odluke trinaestoro anesteziologa ali i poziva iz Vlade sarajevskog kantona.

„Žao nam je što kolegice odlaze, ali je njihova odluka konačna, upravo su nam je saopštile na sastanku na kojem su iznijele određeni broj prigovora koje do sada nikad nisu prijavili generalnoj direktorici KCUS, što im je bila obaveza shodno Zakonu o liječništvu, član br.40”, navodi se u saopštenju KCUS.

Za menadžment KCUS-a je, kako piše u saopštenju, čudna naprasna odluka da se zahtjevi za raskid radnog odnosa podnesu nakon što su, kako tvrde, krenuli u rješavanje problema, a na koje su u svom pismu ukazali anasteziolozi.

Podsjetimo, početkom aprila 17 anesteziologa u internoj komunikaciji pisalo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korištenje neadekvatnih respiratora na COVID-19 pacijentima, a to su pismo objavili mediji.

Međutim u saopštenju KCUS se navodi da čudi što se taj slučaj sada ne spominje: „Također je zanimljivo da su kolegice više puta kazale da problem nisu u pismu spominjani respiratori ACM 812 A.”

Smatraju da je riječ o unaprijed pripremljenom scenariju pod političkim pokriviteljstvom. Na to, prema njihovom mišljenju, upućuje i najava da će 13 anesteziologa odmah dobiti posao u Općoj bolnici u Sarajevu.

UKC je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno, koja je osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Upravno vijeće u ovoj zdravstvenoj ustanovi imenuje Vlada Federacije BiH.

Pravni zastupnik anesteziologa: Odluka donijeta prije mjesec dana

Advokat Vlado Adamović (Izvor: BIRN BIH)
Advokat Vlado Adamović (Izvor: BIRN BIH)

Zastupnik anesteziologa koji su dali otkaz u KCUS, Vlado Adamović, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je takva odluka donesena prije mjesec dana, ali da se čekalo smirivanje situacije sa korona virusom u Kantonu Sarajevo (KS).

„Uvjeti na Kliničkom centru su takvi da nisu prijemčivi za te ljude. Odlučili su da vlastitu egzistenciju podrede tome da ukažu na problem, da nešto mora biti drugačije u interesu pacijenata”, rekao je on.

Kazao je da će anesteziolozi raditi još sedam dana koliko je otkazni rok, a da su onda na ulici.

„Kako je pandemija krenula uzlazno, oni su iz etičkih razloga odlučili da to ne čine prije mjesec dana. Sada se smanjio broj pacijenata i raspoloživo osoblje može preraspodjelom opslužiti pacijente. Uostalom, oni nigdje ne idu, ostaju u Sarajevu. Radit će sedam dana otkaznog roka. Odlučili su da je sada pravi momenat”, rekao je Adamović za RSE.

Hoće li Vlada Federacije BiH smijeniti rukovodstvo KCUS?

Ministar zdravlja Federacije BiH Vjekoslav Mandić, za RSE kaže kako je iz medija saznao da je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz.

„Dao sam nalog svojim pomoćnicima da, Upravnom vijeću KCUS, pošto Vlada Federacija imenuje Upravno vijeće, tražimo da nam se očituje zbog čega je 13 anesteziologa dalo otkaz i šta ih je nagnalo na to, te da vidimo šta ćemo dalje činiti”, rekao je Mandić.

Mandić dodaje kako će se ovakav potez anesteziologa svakako odraziti na zdravstvo u Federaciji.

„Ne možemo zažmiriti i reći da neće. Šta je pravi razlog davanja otkaza, naravno da ja imam neke naznake, ali moram dobiti izvješće od Upravnog vijeća”, kaže on.

Na pitanje razmišlja li o smjeni rukovodstva KCUS-a, Mandić kaže da će Upravno vijeće utvrditi o čijoj je odgovornosti riječ.

„Ja ne bih prejudicirao šta je nagnalo te ljude da postupe tako kako su postupili, moramo čuti sve strane kako bi vidjeli kakve ćemo dalje poteze poduzimati. Oporba naravno likuje. Moramo sagledati sve činjenice kako bi smo poštovali zakon i kako bi sve to bilo u skladu sa zakonskom regulativom”, kazao je Mandić za RSE.

Zastupnik anesteziologa, advokat Adamović, nije odgovorio na pitanje da li je otkaz 13 anesteziologa na KCUS, uzrokovan navodnim mobingom i pritiscima da povuku pismo koje su početkom aprila interno poslali upravi KCUS-a, a koje je nakon toga izašlo u javnost.

„Cilj nije bio to. Cilj je bio da se ukaže da postoje problem koji se trebaju rješavati sada i odmah”, kazao je Adamović.

Šta je prethodilo?

Kineski respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. (Izvor: Vlada FBiH)
Kineski respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. (Izvor: Vlada FBiH)

KCUS je u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS-a formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma Srebrena malina u aprilu 2020. godine i koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.

Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, za RSE kaže kako odlazak 13 anesteziologa, praktično znači ključ u bravu, za jednu vrlo značajnu službu, koja nije vezana samo za operacionu salu.

„To je služba koja je vezana za intenzivnu njegu, to je služba koja je vezana za COVID-19 oboljele pacijente i to je praktično nešto što u potpunosti gasi funkciju tog nivoa koji je Klinički centar, a to je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, dodaje on.

Prema njegovim riječima posljedice mogu biti takve da u jednom momentu kapacitet Kliničkog centra neće biti onakav kakav je bio ranije prvenstveno iz razloga što nedostaju ljudski resursi.

„A to su najstručniji u ovom slučaju. I na taj način cjelokupno stanje i broj novooboljelih biće orijentisan prema Općoj bolnici koja ima svoje kapacitete, koji nisu dostatni da pokriju cjelokupne potrebe Kantona Sarajevo”, navodi Nakaš.

Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS-a je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS-u počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.

Poziv iz Opće bolnice Sarajevo anesteziolozima da pređu kod njih

Nakon što je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz, direktor sarajevske Opće bolnice „Dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović, kazao je kako ljekari uvijek mogu računati na pomoć te bolnice.

„Solidarišemo se sa našim kolegama, ljekarima sa Kliničkog centra, koji su danas bili prinuđeni napustiti KCUS u većem broju. Naše kolege mogu uvijek računati da ćemo dati sve od sebe da ih zadržimo i omogućimo da nastave liječiti građane Sarajeva u Općoj bolnici”, napisao je Gavrankapatanović u odgovoru za RSE.

U Općoj bolnici, kako je rekao uvijek ima mjesta za stručne i vrijedne ljekare, te da ima posla i za mnogo veći broj ljekara od onih koji su u srijedu napustili KCUS.

Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG