Linkovi

Izdvojeno

Matthew Palmer: Kada BH političari pokažu napredak, imat će pažnju administracije Biden-Harris

Matthew Palmer: Kontinuiran angažman SAD i partnerstvo sa Zapadnim Balkanom
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:45 0:00

U intervjuu za Glas Amerike, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država za Evropu i Evroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je o tome šta se na Balkanu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može očekivati od nove američke administracije, kao i o važnosti usvajanja 14 preporuka Evropske komisije, izmjenama Izbornog zakona BiH i drugim reformama koje se nalaze pred BH političarima.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje" do „ovo je katastrofa za nas", što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Biden - Harrris
Biden - Harrris

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude.

A kada se političko rukovodstvo posveti reformama i pokaže napredak na tim ključnim reformama, koje će otvoriti put ka prosperitetnoj evropskoj budućnosti, BiH će imati pažnju Biden-Harris administracije. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

Dakle, ono što očekujemo je da stranke i politički lideri zajedno rade na utvrđivanju prioriteta, utvrđivanju neophodnih kompromisa i da zajedno rade u duhu dobre vjere i kompromisa kako bi pomogli BiH da krene naprijed i narodu u BiH da napreduje. Oni to s punim pravom mogu očekivati od svojih vođa. 
Matthew Palmer

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.
Prazno mjesto sa lijeve strane pored ulaznih vrata, gdje je do 10. decembra stajala ploča sa imenom haškog osuđenika za ratne zločine Radovana Karadžića.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

GLAS AMERIKE: Za razliku od Srbije, pa čak djelimično i Republike Srpske, koje vakcine za Covid dobijaju iz Kine, Rusije, drugih zemalja, Federacija BiH se u potpunosti pouzdala u sistem Covax i ostala bez vakcina, bilo da je željela pokazati stvarnu privrženost Zapadu ili zato što njeni lideri nisu bili sposobni da postignu više. Sada se ljudi tamo počinju pitati da li su i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto veoma vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad i posebno za Sjedinjene Države?

Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.
Vakcinacija protiv koronavirusa u BiH počela je u entitetu Republika Srpska ruskom vakcinom Sputnik V.

PALMER: Razumijem frustracije zbog sporog tempa vakcinisanja. Mislim da bi svi željeli da je ovaj proces brži nego što jeste. Administracija Biden-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u vezi sa vakcinama, tako što je opredijelila četiri milijarde dolara za podršku Covaxu i radu kroz GAVI sistem u pokušaju da vakcine budu dostupne širom svijeta na pravničnoj osnovi. To će potrajati. Trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju. Ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.

GLAS AMERIKE: Često se ovdje u Sjedinjenim Državama, među ekspertima, pa i među nekim zvaničnicima, pitanja BiH i odnosa Kosova i Srbije povezuju, kao da su dio istog rješenja. Da li je to po vama dio istog procesa u američkoj vanjskoj politici? I možemo li očekivati da Sjedinjene Države možda više učine na podsticanju dijaloga između Kosova i Srbije nakon formiranja nove kosovske vlade?

PALMER: Mi vidimo sva ta pitanja kao odvojena. Postoji dinamika specifična za napore na normalizaciji između Kosova i Srbije, ona je važna i Sjedinjene Države u nju ulažu znatan napor, energiju i politički kapital. U potpunosti podržavamo proces dijaloga koji vodi EU i rad Miroslava Lajčaka kao posebnog predstavnika EU. Istovremeno bismo željeli vidjeti napredak u BiH na reformskom planu, ali ne povlačimo nikakvu vezu između procesa dijaloga Beograda i Prištine i onoga što se događa u BiH. Kada to kažem, mislim da je svima jasno da su dobre stvari na Balkanu proizvodile pozitivne posljedice na drugim mjestima na Balkanu. Ako može doći do pomirenja i normalizacije između Srbije i Kosova, rekao bih da je to dobro za sve u regionu, uključujući i BiH. Ako BiH može uvesti reforme potrebne za napredak na evropskom putu, mislim da je to dobro za njene susjede. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za Srbiju. To je dobro za Hrvatsku, dobro za čitav region. Dakle, iako ne postoji formalna veza, sigurno je da kada se dobre stvari dogode na jednom mjestu, to pomaže da se dobre stvari dogode i drugdje, a ako se loše stvari dogode na jednom mjestu, to olakšava negativnim stvarima da se dogode drugdje u regionu. Stoga smo posvećeni pomaganju u osiguranju pozitivnih ishoda na sve načine.

GLAS AMERIKE: Dakle, možemo očekivati kontinuitet u politici Sjedinjenih Država?

PALMER: Možete očekivati kontinuiranu posvećenost regionu i kontinuirani angažman na Zapadnom Balkanu, te kontinuiranu viziju evropske budućnosti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kao i snažno i trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

See all News Updates of the Day

Trump postavlja direktoricu America First Policy Instituta za ministarku poljoprivrede

Brooke Rollins govori tokom predizbornog skupa u Madison Square Gardenu u New Yorku, 27. oktobra 2024. Rollins je predsjedavala Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata i izbor je novoizabranog predsjednika da bude sljedeći sekretar za poljoprivredu.
Brooke Rollins govori tokom predizbornog skupa u Madison Square Gardenu u New Yorku, 27. oktobra 2024. Rollins je predsjedavala Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata i izbor je novoizabranog predsjednika da bude sljedeći sekretar za poljoprivredu.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je Brooke Rollins, predsjednicu i izvršnu direktoricu America First Policy Instituta, za ministarku poljoprivrede.

"Kao naš sljedeći ministar poljoprivrede, Brooke će predvoditi napore da zaštiti američke farmere, koji su zaista kičma naše zemlje", rekao je Trump u izjavi.

Ako Senat potvrdi, Rollins bi vodila agenciju od 100.000 ljudi s uredima u svakom okrugu u zemlji, čiji djelokrug uključuje farme i programe ishrane, šumarstvo, kreditiranje kuća i farmi, sigurnost hrane, ruralni razvoj, poljoprivredna istraživanja, trgovinu i još mnogo toga . Imala je budžet od 437,2 milijarde dolara u 2024.

Agenda nominovane bi imala implikacije na američku ishranu i novčanike, kako urbane tako i ruralne. Službenici i osoblje Ministarstva poljoprivrede pregovaraju o trgovinskim sporazumima, daju preporuke za ishranu, pregledaju meso, bore se protiv šumskih požara i podržavaju ruralni širokopojasni internet, između ostalih aktivnosti.

"Brookeina predanost podršci američkog farmera, odbrani američke samodovoljnosti hranom i obnovi američkih malih gradova zavisnih od poljoprivrede je bez premca", rekao je Trump u izjavi.

America First Policy Institute je desničarski trust mozgova čije je osoblje blisko sarađivalo s Trumpovom kampanjom kako bi pomoglo u oblikovanju politike za njegovu novu administraciju. Predsjedala je Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata.

Kao ministarka poljoprivrede, Rollins bi savjetovala administraciju o tome kako i da li da implementira poreske kredite za čisto gorivo za biogoriva u vrijeme kada se sektor nada da će rasti kroz proizvodnju održivog avio goriva.

Kandidat će također voditi ponovne pregovore o trgovinskom sporazumu SAD-Meksiko-Kanada sljedeće godine, u sjeni sporova oko pokušaja Meksika da zabrani uvoz genetski modificiranog kukuruza i kanadskih kvota za uvoz mliječnih proizvoda.

Trump je rekao da ponovo planira da uvede sveobuhvatne carine koje će vjerovatno uticati na poljoprivredni sektor.

Razmišljao je da tu ulogu ponudi bivšoj američkoj senatorki Kelly Loeffler, čvrstoj saveznici koju je odabrao da kopredsjedava svojim inauguracijskim odborom, izvijestio je CNN u petak.

Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije

Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.

Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.

Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.

Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.

Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.

ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.

Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.

“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.

Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.

Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.

Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.

Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.

Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa

Firefighters work at the site of a Russian missile strike in Dnipro, Ukraine, Nov. 21, 2024. (Press service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipropetrovsk region/Handout via REUTERS)
Firefighters work at the site of a Russian missile strike in Dnipro, Ukraine, Nov. 21, 2024. (Press service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipropetrovsk region/Handout via REUTERS)

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.

Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.

Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.

Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.

Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.

Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.

Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.

Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.

Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.

Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.

Američke mine

SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.

Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.

Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.

Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.

Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".

Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.

Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.

Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.

SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.

Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.

Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.

Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.

SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci

Nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao, stoji u izvještaju.
Nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao, stoji u izvještaju.

Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.

Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.

Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.

"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."

Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.

Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.

Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.

Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.

Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.

Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.

Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.

Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.

Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.

Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.

Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.

Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.

Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.

Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.

Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija

Tom Homan kojeg Trump naziva "carem granice" biće zadužen za deportacije imigranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.

Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.

“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”

Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.

"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.

Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena

“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.

Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.

"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."

Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".

"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.

Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.

"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.

“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.

Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG