Mađarska predsjedava EU do kraja ove godine, a članovi sve veće mađarske opozicije optužuju Orbana da radi na potkopavanju sigurnosti i jedinstva Evrope.
Mađarski premijer Viktor Orban glasni je kritičar politike EU. Orban je odgodio članstvo Švedske u NATO-u, stavio veto na pomoć Kijevu i, otkako je u julu preuzeo rotirajuće predsjedavanje EU, pokrenuo je neovlaštenu mirovnu inicijativu za ruski rat u Ukrajini.
Orbanov posljednji poziv na prekid vatre u Ukrajini izazvao je brz odgovor predsjednice Evropske komisije.
„Svijet je svjedočio grozotama ruskog rata. Pa ipak, još uvijek postoje neki koji za ovaj rat ne krive osvajača, već napadnute”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Ursula von der Leyen je kritizirala Mađarsku zbog blokiranja pomoći Ukrajini, njenih bliskih veza s Kinom i kontinuiranog oslanjanja na rusku energiju.
U uredu mađarskog predsjedništva EU u Budimpešti, portparol Zoltan Kovacs nazvao je politiku Brisela prema Mađarskoj licemjernom i politički motiviranom.
„Politički element je očigledan. Ovo nije ljevičarska liberalna vlada. Mi smo vrlo otvoreni konzervativci s različitim načinom razmišljanja, s drugačijim političkim programom, ako želite”, rekao je on.
Kovacs je rekao da kritikom sadašnje mađarske vlade, EU podriva i volju mađarskog naroda.
U međuvremenu, izvještaj Transparency Internationala optužuje mađarsku vladu da narušava demokratiju dok koristi fondove EU i bogati svoje saveznike kroz rasprostranjenu korupciju.
Zoltan Tarr, mađarski poslanik u Evropskom parlamentu iz opozicione stranke TISZA, kaže da akcije Orbanove vlade slabe EU.
„Na primjer, bliska saradnja sa Rusijom, saradnja sa Kinom, način na koji se to radi, ne pomaže. To stvara sigurnosni rizik”, rekao je on.
On kaže da se Mađarska kao članica EU i NATO-a mora pridržavati njihovih pravila.
U protekloj godini mađarska opozicija je ostvarila značajan napredak. Sa rekordnom izlaznošću na ovogodišnjim izborima, stranka TISZA osigurala je 30 posto mjesta Mađarskoj u Evropskom parlamentu, odmah iza Orbanove stranke Fidesz.
„Postoji ogromna žeđ za promjenom, rekao bih, želja, a također i mnogo nezadovoljstva i ljutnje prema vladi”, rekao je Andras Racz iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.
Racz i drugi ističu da je u 14 godina koliko je Orban na vlasti, Mađarska postala druga najsiromašnija zemlja u Evropskoj uniji, nakon Bugarske.
„Radi se i o samim materijalnim potrebama ljudi koji traže promjenu, nadajući se boljem životu u egzistencijalnom smislu”, kaže on.
Lideri EU i opozicija imat će još jednu priliku da izraze zabrinutost za budućnost Mađarske sljedećeg mjeseca kada Orban bude domaćin samita u Budimpešti.
