Međutim, u slabo vakcinisanoj populaciji i kod osoba sa slabijim imunitetom usljed nekog stanja virusi mutiraju brže i nakupljaju promjene zbog kojih se značajno počinju razlikovati o prvobitnog soja, odnosno varijante.
Nova varijanta koja izaziva zabrinutost, Omikron, postala je nova glavna tema medija i razgovora. Međutim, naučnoj zajednici treba neko vrijeme da se bolje shvate osobine ove varijante. Zato je potrebno stati na loptu i istovremeno i biti oprezan s pojavom nove varijante i ne paničiti.
Zašto Omikron?
Svjetska zdravstvena organizacija je varijantu koja izaziva zabrinutost (Variant of Concern -VoC) iz novembra 2021. godine, službeno označenu kao B.1.1.529 nazvala Omikron. To je pomalo čudno jer ova dezignacija preskače slova grčkog alfabeta „Ni” (tj. Nu) i „ksi” (Xi).
Mada WHO nije zvanično objasnila zbog čega je to učinjeno, postoji mogućnost da je nu/ni preskočen jer se izgovara slično kao „new” (eng. novi) a Xi je moguće preskočen zbog sličnosti naziva s imenom kineskog predsjednika.
Omikron se već širio Europom kada je detektovan u Africi
Omikron varijanta koronavirusa bila je prisutna u Nizozemskoj prije nego što je identificirana u Južnoj Africi i Bocvani. Nizozemska zdravstvena uprava RIVM izvijestila je o slučajevima koji datiraju od 19. novembra, iako nije poznato jesu li ti ljudi bili zaraženi izvan zemlje. Južnoafrički naučnici su rekli da osjećaju kao su kažnjeni zbog svog naprednog programa genomskog nadzora, koji je otkrio varijantu i omogućio drugim zemljama da brzo reagiraju, ali je rezultirao zabranama putovanja koje su uglavnom ciljale na južnoafričke nacije. Nedugo potom, Omikron je otkriven i u SAD.
Ne treba zaboraviti ni to da je u ovim dijelovima afričkog kontinenta raširen HIV i da to, u kombinaciji sa slabom procijepljenošću stanovništva, može predstavljati pogonsko gorivo stvaranja novih varijanti. Neuspjeh dobavljanja vakcina protiv COVID-19 zemljama s visokim stopama nekontrolisanog uznapredovalog HIV-a dovodi ljude koji žive s tim virusom u još veći rizik, a mogao bi potaknuti pojavu novih varijanti koronavirusa SARS-CoV-2.
Vlada Bocvane je u tviter objavi saopštenja za javnost istakla kako je Omikron varijanta detektovana kod potpuno vakcinisanih osoba i opovrgla da se radilo o HIV pozitivnim osobama. Ovo još uvijek ne znači da su vakcine neefikasne jer znamo da se probojne infekcije dešavaju i Deltom i da su vakcine nešto manje efikasne na varijante. Ali vakcine i dalje smanjuju rizik infekcije, komplikacija i smrtnog ishoda.
Šta naučnici tek trebaju shvatiti vezano za Omikron?
Trenutno vidimo brz rast i širenje Omikron varijante, a također na njoj su pronađene čak 32 mutacije gena za spike protein i još 18 na nekim drugim mjestima. Neke od tih promjena na Spike proteinu bi mogle dovesti da se virus bolje veže za naše ćelije. Ali proći će sedmice prije nego što naučnici bolje shvate širu sliku.
Kada kažemo „brz porast”, misli se na udio Omikron varijante detektovane u sekvenciranim uzorcima. Međutim, to možda i nije prava slika. Sekvenciranje je u tom trenutu možda bilo usredotočeno na moguće slučajeve nove varijante posljednjih dana, zbog čega bi se moglo činiti češćim nego što jest.
Naučnici će tek u danima koji dolaze moći odgovoriti na pitanja je li ova varijanta opasnija, je li infektivnija i da li i koliko „bježi“ imunitetu nastalom vakcinacijom. Zato je još rano za paniku, ali je vrijeme za oprez.
Ovdje je potrebno i objasniti šta to naučnici misle kada kažu da bi mutirana varijanta mogla „bježati vakcinalnom imunitetu”.
„To ne znači da vakcina ne deluje u potpunosti, nego da potencijalno deluje manje od trenutne efikasnosti”, ističe dr. Vladica Veličković, stručnjak za javno zdravstvo i zdravstvene tehnologije s Univerziteta za zdravstvene nauke UMIT. Treba razumjeti da stvari nisu crne ili bijele, jesu ili nisu, nego da postoje i modaliteti između ovih krajnosti.
Postoji mogućnost da reinfekcije COVID-19 budu učestalije s novom varijantom, ali to je još u domeni pretpostavke.
Ono što također ne znamo jeste da li postoji povećana smrtnost kod osoba koje su zaražene ovom varijantom. Smrtnost kasni sedmicama za porastom infekcija i ova slika još nije jasna. U slučaju da se dogodi povećana smrtnost, treba uzeti u obzir i to da li su zaraženi bili imunokompromitovani i vakcinisani.
Recimo, u Nizozemskoj, gdje je vakcinisano barem jednom dozom 77% stanovništva, postoji velik porast broja slučajeva COVID-19, ali je broj smrtnih slučajeva relativno mali. U Bocvani je vakcinisano svega oko 37% stanovništva (što je, ne zaboravimo, više nego u BiH).
Ugur Sahin, suosnivač BioNTecha koji je radio s Pfizerom na razvoju Comirnaty vakcine, kaže kako ne treba paničiti zbog nove varijante i da će ova vakcina ipak biti efikasna. Njena efikasnost će vjerovatno biti manja za sprječavanje infekcije, ali će i dalje štititi prilično visoko od komplikacija, hospitalizacije i smrti. Ne zaboravimo, treća doza Pfizer je vratila efikasnost ove vakcine za Delta soj na 95%. Ovo znači da će treća doza biti jako važna u zaštiti od najnovije varijante.
Varijanta ili soj?
Neke varijante virusa bude poseban interes s aspekta javnog zdravstva, pa ih Svjetska zdravstvena organizacija i druge zdravstvene institucije nazivaju „varijantama od interesa” (Variants of interest-VoI) ili, varijantama koje izazivaju zabrinutost (variants of concern – VoC). Takve su bile varijante Lambda i Mi (Mu), ali one su potisnute izuzetnom zaraznošću nešto „starije” Delte i nikada se nisu posebno proširile. Postoji i termin „variant of high consequence” za one ozbiljnije varijante te variants under monitoring – varijante koe se posmatraju i evaluiraju.
Virusi se repliciraju, a kako su oni izuzetno jednostavne čestice, slabiji su im mehanizmi očuvanja genetičke poruke i ispravki grešaka koje nastaju prilikom repliciranja. Zato mutiraju, a kada se nakupi dovoljno mutacija, virus počinje imati neka druga svojstva u odnosu na onaj od kojeg je nastao.
„Kada virus dođe do naše ćelije, on u nju ubaci svoje iRNK molekule, koje preuzmu kontrolu i natera ćeliju da počne da proizvodi nove virusne čestice. Svaka ta čestica sadrži novi kopiju virusnog RNK genoma - i svaki put kada se kopira, postoji šansa da se javi nova mutacija. Ovaj proces proizvodi ogroman broj mutanata, koji zatim dalje odlaze u organizam, ili se prenose u disajne puteve iz kojih se izbacuju napolje u svet, u pokušaju da zaraze novu osobu i nastave lanac prenošenja”, objašnjava dr. Miloš Babić iz San Diega, inače veoma aktivan u naučnoj komunikaciji i objašnjavanju stvari vezanih za virus i pandemiju široj publici.
Nisu sve varijante virusa ujedino i sojevi. Kako je to istakao dr. Teufik Goletić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, „svi sojevi jesu varijantni virusi, ali svi varijanti virusi nisu sojevi”.
To znači da virus mora biti ponešto više drugačiji od onog od kojeg je mutirao da bi bio proglašen sojem. Manje razlike nazivamo varijantama, a onda kada te promjene koje se akumuliraju dovedu do funkcionalne izmijenjenosti virusa – onda govorimo o novom soju.
Važna poduka Omikron slučaja
Već smo vidjeli kako svaki put kada se pojavi nova varijanta ili soj dolazi do širenja panike, ali i do različitih predikcija, čak i stručnjaka, o tome kako bi se mutirani virus mogao ponašati, iako je potrebno vrijeme da se to utvrdi.
Također smo se naslušali i predviđanja da će pandemija završiti u ovom ili onom mjesecu. Ovakva predviđanja su dolazila i od nesavjesnih stručnjaka koji su zaboravljali na to da je svijet vrlo kompleksan sistem u kojem veliku ulogu imaju i slučajni događaji.
Obećavanje da će „pandemija biti gotova” ne temelji se na egzaktnim podacima i ne uračunava promjene u sistemu koje se ne mogu predvidjeti. Ono što takva obećanja rade jeste ulijevanje nepovjerenja u naučnu zajednicu, a to u ovom trenutku nije potrebno.
Kada nema dovoljno podataka o nekoj varijanti virusa, onda kada se tek pojavi, najbolja taktika je - ipak povećati oprez. Nositi maske, ne ići na mjesta gdje ima puno ljudi, vakcinisati se i za one koji su primili dvije doze - primiti i „booster”.
