Kako prosječni Amerikanac reagira na povećanje cijena goriva za automobile, u poslednjih mjesec, dva izazvanih uglavnom haotičnim stanjima u više arapskih zemalja?
U najkraćem - prilagođavajući se, koliko mogu, novonastalom udaru na porodični budžet.
Na svjetskom tržištu cijene po barelu sirove nafte su veće od 100 dolara, a na američkom benzin i dizel gorivo trenutno su najskuplji u posljednje dvije, tri godine.
Platiti sada znatno više za istu količinu goriva nikoga, najkraće rečeno, ne ostavlja ravnodušnim.
„Ja sam studentica, moram voziti 45 minuta do koledža, a po sadašnjim cijenama to je užasno.“
Oni koji to mogu, voze manje ili koriste štedljivija vozila.
„Radim podaleko od kuće, moram koristiti automobil... Imam i manje vozilo koje troši manje .....“ - govore neki od stanovnika Houstona.
Većina vozača na veće cijene goriva reagira mirno, prisjećajući se da bi moglo biti i gore, kao recimo 2008. godine kada je barel sirove nafte dosegao cijenu od 147 dolara.
Analitičari procjenjuju da ni dalji rast cijena goriva neće bitno uticati na potrošnju naftnih derivata u Sjedinjenim Državama. Primjera radi, Mahmoud El-Gamal sa univerziteta Rice kaže:
„Da bi zbog visokih cijena goriva Amerikanci promijenili način života i da bi se gradovi prilagodili tim promjenama biće potrebne decenije.“
Činjenica je da na velikim gradskim područjima, poput Houstona, Amerikanci žive daleko od radnih mjesta, škola, univerziteta.....
„Svjedoci smo određenih urbanizacijskih trendova i promjena proteklih decenija, ali do njih je dolazilo jako, jako sporo“ - ističe gospodin El-Gamal.
Posljednji podsticaj rastu cijena sirove nafte su nemiri u Libiji, a svaki poremećaj u crpljenju i transportu sirove nafte utiče na cijene u svakom dijelu svijeta, pa i Americi iako....
„.....Sjedinjene Države zapravo ne uvoze toliko mnogo sa Srednjeg Istoka. Najveći uvoz je iz Kanade, ali nafta je najtraženiji artikal svjetskog tržišta i ponuda i potražnja određuju cijene“ - kaže gospodin El-Gamal.
Od zbivanja u Libiji njega mnogo više brine ono što se dešava u Bahrainu, državi-otoku koji se nalazi u neposrednoj blizini glavnih transportnih linija plovidbe u Perzijskom zalivu:
„Prekid transporta sirove nafte iz zemalja Perzijskog zaliva bio bi katastrofalan. Cijene po barelu išle bi do 300 dolara.“
Crpljenje sirove nafte u kopnemim i priobalnim područjima Sjedinjenih Država daleko je od domaćih potreba i Amerika uvozi dvije trećine nafte koju troši.
To znači i još nešto. Cijene naftnih derivata na američkim pumpama ovise i o snazi dolara. Cijene sirove nafte su u dolarima i pad vrijednosti dolara na svjetskom monetarnom tržištu, a i to se dešava ovih dana, za Amerikance automatski znači i veću cijenu naftnih derivata.