Kako je došlo do tog slučaja?
Žena koja se predstavljala pseudonimom Jane Roe uložila je žalbu na zakone države Texsas kojima je bio zabranjen abortus, osim u slučaju kada je život majke ugrožen. Tužbu je podnijela na ime lokalnog okružnog tužioca Henryja Wadea.
Šta je željela Roe?
Zahtijevala je od Vrhovnog suda da preispita zakone Texasa, za koji je tvrdila da je neustavan. Tražila je da se uspostavi pravo žene da okonča trudnoću u svakom trenutku, iz svakog razloga, bez ograničenja koja nameću pojedinačne države.
Da li se sud saglasio sa Roe?
Ne sasvim. U odluci sa 7 glasova "za" i 2 "protiv", sud je uspostavio nekoliko nivoa u odnosu na slobode i ograničenja abortusa na osnovu stadijuma trudnoće. Tokom prvog tromjesečja, sud je zaključio da je odluka o okončanju trudnoće na ženama i njihovim ljekarima. U drugom tromjesečju, država će morati da uvede regulaciju procedure samog aborutsa "na načine koji se odnose na zdravlje majke". Kada trudnoća dostigne tačku da fetus može da opstane van materice, sud je odlučio da država može da "reguliše, pa i zabrani" abortus, osim u slučajevima gdje je on neophodan "radi očuvanja života ili zdravlja žene."
Šta je pravna osnova za presudu?
Sud se pozvao na "pravo na privatnost" iz Četrnaestog amandmana američkog Ustava, konkretno dio u kome se navodi da nijedna država neće "nijednom pojedincu moći da uskrati pravo na život, slobodu ili imovinu, bez odgovarajućeg pravnog procesa."
Ko je bila Jane Roe?
Norma McCorvey je bila stanovnica Texasa koja je zatrudnila 1969. i željela da abortira. Budući da je u Texasu važila zabrana abortusa, rodila je djevojčicu i dala je na usvajanje.
