Linkovi

Najvažnije

Vrhovni sud blizu odluke da zabrani abortus, Biden uputio kritike

Pristalice i protivnici prava na abortus ispred zgrade Vrhovnog suda u Washingtonu, 3. maja 2022.

Vrhovni sud SAD mogao bi da ukine pravo na abortus dato presudom Roe protiv Wadea iz 1973, objavio je Politico koji je imao uvid u nacrt odluke Vrhovnog suda.

Ako Vrhovni sud ukine presudu iz 1973, to će značiti da u oko polovini saveznih država neće biti dozvoljen abortus.

Vrhovni sud je potvrdio da je objavljeni nacrt autentičan dokument, ali je saopštio da "ne predstavlja odluku suda niti konačnu poziciju bilo kog člana o pitanjima u tom slučaju".

"Roe protiv Wadea je pogrešan od početka", piše u nacrtu koji je potpisao sudija Saumel Alito, jedan od šestorice konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu. Troje sudija je liberalno.

U nacrtu piše da, suštinski, ne postoji ustavom zagarantovano pravo na abortus, te da će savezne države imati više ovlaštenja da tu oblast regulišu, odnosno zabrane abortus.

"Smatramo da presuda Roe protiv Wadea treba da bude poništena", pišu sudije pozivajući se na presudu iz 1992. kojom se potvrđuje da je pravo na abortus ustavno pravo, ali se državama djelimično dozvoljava da uvode neke restrikcije. "Vrijeme je da uvažimo Ustav i da odlučivanje o abortusu vratimo narodnim predstavnicima."

Vrhovni sud pokrenuo istragu zbog procurelog dokumenta

Predsjedavajući sudija Vrhovnog suda John Roberts saopštio je da će sud istražiti kako je procurio nacrt odluke koji pokazuje da je većina sudija spremna da ukine ustavno pravo na abortus.

"Ako je cilj ove izdaje povjerenja unutar suda bio da se podrije integritet našeg rada, neće uspjeti. Ovo ni na koji način neće uticati na rad suda", rekao je Roberts.

Politico je naveo da je redakciji jedna osoba, dobro upoznata sa slučajem, dostavila kopiju nacrta odluke. Navodi se i da su sudije razgovarale o poništavanju prava na abortus još u decembru prošle godine, te da je petero (od devet) glasalo za, a da je sudiji Samuelu Alitu pripalo da pisanim putem obrazloži odluku.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da se nada da nacrt neće biti finalizovan, ističući da on odražava "suštinsku promjenu u američkom pravosuđu" koja prijeti "drugim osnovnim pravima" kao što su "kontrola rađanja i brak".

"Ako ta odluka ostane ostane na snazi, biće prilično radikalna", poručio je Biden i dodao da "suštinska ispravnost i stabilnost naših zakona zahtjeva" da sud ne ukine presudu u slučaju Roe protiv Wadea.

"Ako je sud ukine, zvaničnici na svim nivoima vlade će imati odgovornost da štite pravo žena na izbor. A birači će morati da u novembru glasaju za zvaničnike koji podržavaju pravo na abortus. Na federalnim nivou, potrebno nam je više senatora koji podržavaju to pravo, kao i većina u Predstavničkom domu da usvoji prijedlog da se Roeu ozakoni, što ću ja potpisati", rekao je Bajden.

Ovaj izvještaj objavljen je u trenutku kada nekoliko saveznih država, koje vode republikanci, pokušava da zabrani abortus i prije odluke Vrhovnog suda. Kritičari takvih politika kažu da će najveće posljedice snositi siromašne žene, koje neće imati sredstava da prekinu trudnoću u nekoj drugoj državi.

Pitanje abortusa u Americi mobiliše birače sa obje strane političkog spektra.

Anketa koju su radili AP i NORC u decembru 2021. pokazala je da demokrate u većoj mjeri nego ranije žele da zaštite pravo na abortus i da to vide kao jedan od prioriteta vlade. Pokazalo se i da većina smatra da abortus treba da bude legalan u većini slučajeva. Ipak, ima i onih koji misle da abortus treba zabraniti poslije prvog tromjesečja.

Sudija Alito u nacrtu piše da sud ne može da predvidi kako će javnost reagovati na odluku, ali da to i ne treba da radi.

"Ne možemo dozvoliti da na naše odluke utiču spoljni faktori, kao što je briga kako će javnost reagovati", navodi se.

Lideri demokrata u Kongresu Nancy Pelosi i Chuck Schumer, u zajedničkom saopštenju, ocijenili su da je, ako je izvještaj tačan, "Vrhovni sud na putu da uvede najveću zabranu u proteklih 50 godina, za sve Amerikance, ne samo za žene".

Konzervativci, poput državnog tužioca Mississippija Lynna Fitcha, pozdravili su ovakvu potencijalnu odluku Vrhovnog suda i rekli da čekaju zvanični ishod. Mississippi je jedna od država koja želi da zabrani abortus i čiji se argumenti razmatraju pred Vrhovnim sudom.

See all News Updates of the Day

Biden: SAD će poštovati međunarodne granice Ukrajine

Joe Biden

Povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija saopćenjem se oglasio američki predsjednik Joe Biden.

"Sjedinjene Države osuđuju današnji lažni pokušaj Rusije da pripoji suvereni ukrajinski teritorij. Rusija krši međunarodno pravo, gazi Povelju Ujedinjenih naroda i posvuda pokazuje svoj prezir prema miroljubivim narodima.

Ne griješite: te radnje nemaju legitimitet. Sjedinjene Države uvijek će poštovati međunarodno priznate granice Ukrajine. Nastavit ćemo podupirati napore Ukrajine da ponovno uspostavi kontrolu nad svojim teritorijem jačanjem vojnim i diplomatskim putem, uključujući kroz 1,1 milijardu dolara dodatne sigurnosne pomoći koju su Sjedinjene Države najavile ove sedmice.

Kao odgovor na ruske lažne tvrdnje o aneksiji, Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima i partnerima, danas najavljuju nove sankcije. Ove će sankcije nametnuti troškove pojedincima i subjektima -- unutar i izvan Rusije -- koji pružaju političku ili gospodarsku potporu nezakonitim pokušajima promjene statusa ukrajinskog teritorija. Okupit ćemo međunarodnu zajednicu da osudi ove poteze i da Rusiju pozove na odgovornost. Nastavit ćemo opskrbljivati Ukrajinu opremom koja joj je potrebna da se odbrani, nepokolebani drskim naporima Rusije da prekroji granice svog susjeda. I radujem se potpisivanju zakona od strane Kongresa koji će osigurati dodatnih 12 milijardi dolara za potporu Ukrajini.

Pozivam sve članove međunarodne zajednice da odbace ruske nezakonite pokušaje aneksije i da budu uz narod Ukrajine koliko god je potrebno.", stoji u izjavi Predsjednika SAD Joe Bidena povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija.

O novonastalim okolnostima oglasio se i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan otkrivajući da je razgovarao sa glavnim sekretarom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.

"Razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti zbog nelegitimnih pokušaja Rusije da navodno pripoji ukrajinski teritorij putem lažnih referenduma i izrazili svoju čvrstu predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Nakon očite sabotaže plinovoda Nord Stream u Baltičkom moru, razgovarali su o zaštiti kritične infrastrukture." stoji u pisanoj reakciji.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Putin priznao nezavisnost dva okupirana ukrajinska regiona, Biden i Gutereš kritikuju plan o aneksiji

Vladimir Putin, Predsjednik Ruske federacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekrete kojima se ukrajinski regioni Herson i Zaporožje priznaju kao nezavisne teritorije.

Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.

Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.

Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.

Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija

Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.

"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.

Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.

"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.

Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.

"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".

Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.

"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".

"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.

"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.

Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.

Curenje iz gasovoda

NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".

U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.

"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".

Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.

Curenja su u međunarodnim vodama.

Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, France - Presse i Reuters.

Stanovnici traže nestale nakon što je uragan Ian poharao obalu Meksičkog zaljeva na Floridi

Hurricane Ian destruction in southwestern Florida

Spasioci i stanovnici floridske obale Meksičkog zaljeva tražili su nestale ljude i kupili ostatke iz uništenih domova u četvrtak nakon što je uragan Ian harao područjem s vjetrovima, olujnim kišama i bijesnim valovima i izazvao velike nestanke struje.

Jedna od najjačih oluja koje su pogodile kopno SAD-a posljednjih godina, Ian je poplavila zajednice prije nego što je prešla preko poluotoka do obale Atlantika. Lokalne elektroenergetske tvrtke priopćile su da je više od 2,5 miliona domova i poslovnih prostora na Floridi ostalo bez struje.

Guverner Ron DeSantis rekao je da su okruzi Lee i Charlotte, u kojima živi više od 900.000 ljudi, "u osnovi izvan mreže".

Ian je eksplodirao na obalu na barijernom otoku Cayo Costa u srijedu poslijepodne kao uragan 4. kategorije s maksimalnom brzinom vjetra od 241 km/h. Brzo je transformirao jugozapadnu obalu Floride, prošaranu pješčanim plažama, obalnim gradovima i parkovima mobilnih kućica, u zonu katastrofe jer je morska voda ušla u kuće na obali.

"Utjecaji ove oluje su povijesni i šteta koja je učinjena je povijesna", rekao je DeSantis tokom brifinga za novinare. "Nikada nismo vidjeli ovakvu poplavu. Nikada nismo vidjeli olujni val ove veličine."

Tropical Weather Florida
Tropical Weather Florida

Dogodila su se dva nepotvrđena smrtna slučaja povezana s olujom, rekao je DeSantis. Razmjeri poginulih i ozlijeđenih bili su nejasni u četvrtak ujutro jer su spasioci tek počeli odgovarati na pozive nakon što nisu mogli izaći tijekom opasnih uvjeta.

DeSantis je rekao da je 28 helikoptera izvodilo spašavanje iz vode. Također je rekao da je most do otoka Sanibel - barijernog otoka na obali Meksičkog zaljeva - ozbiljno oštećen i neprohodan. Dvije područne bolnice su evakuirane, a pacijenti su premješteni na uzvisine.

U ranim jutarnjim satima nakon što je prošao, stanovnici i spasioci u teško pogođenim područjima kao što je Venice, koja se nalazi u okrugu Sarasota oko 75 120 km južno od Tampe, tražili su obitelj i prijatelje dok su stabla, krhotine i dalekovodi prekrivali ceste a stajaća voda ispirala zemlju.

Kurt Hoffman, šerif okruga Sarasota, rekao je stanovnicima u objavi na Twitteru da je bilo više od 500 poziva za pomoć i "trijažu" za najhitnije.

"Zamjenici su nastavili s radom prije nekoliko sati i prvi odgovaraju na pozive najvišeg prioriteta", napisao je Hoffman. "Smirite se, znamo da mnogima od vas treba pomoć."

Potraga za voljenima bila je otežana jer su usluge mobilne telefonije često prekidane.

"Puno srušenog drveća, puno poplava posvuda. Pokušavamo uhvatiti moju kćer", rekla je Terri Byrd dok je sjedila u vozilu na parkiralištu Walmarta pokušavajući dobiti uslugu mobitela nakon što je provela noć u osnovnoj školi u Veneciji.

PROGLAŠAVANJE KATASTROFE

Ian, sada tropska oluja, oslabila je dok je prolazila Floridom, ali je i dalje proizvodila jake vjetrove, obilne kiše i olujne valove, uključujući Džordžiju, Južnu i Sjevernu Karolinu, objavio je američki Nacionalni centar za uragane.

Oluja s maksimalnom brzinom vjetra od 100 km/h bila je oko 70 km jugoistočno od Orlanda, rekao je prognostičar iz Miamija. Očekivalo se da će stići do atlantske obale u četvrtak poslijepodne, izazivajući jake kiše i prijeteći da će donijeti opsežnije poplave. Predviđa se da će u dijelovima središnje Floride pasti do 76 cm kiše, objavio je centar za uragane.

Predsjednik Joe Biden razgovarao je s DeSantisom u četvrtak, rekavši da je njegova administracija predana nastavku bliske koordinacije i da će ravnateljica Federalne agencije za upravljanje u hitnim situacijama Deanne Criswell biti u petak na Floridi.

A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.
A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.

Biden je također odobrio proglašenje katastrofe, stavljajući federalne resurse na raspolaganje okruzima pogođenim olujom.

Šteta koju je prouzročio Ian bit će katastrofalna i FEMA se priprema za potencijalno dugoročno raseljenje hiljada ljudi, rekao je Criswell za CNN.

"Mislim da to još ne možemo kvantificirati", rekao je Criswell na pitanje o šteti od oluje. "Ali mogu vam reći da će biti katastrofalno."

Rekla je da se FEMA priprema za hiljade dugotrajno raseljenih ljudi u regiji, jer su pogođeni veliki naseljeni centri, kao i obitelji koje žive u mobilnim kućicama.

Neke su komunalne firme počele vraćati struju za korisnike sada kada je oluja prošla južnu Floridu, ali se broj prekida povećao kako se oluja kretala Floridom.

Florida Power & Light Co (FPL) mobilizirao je više od 13.000 zaposlenika kako bi podržao napore za obnovu struje.

U fotografijama: Uragan Ian jedna od najjačih oluja u SAD

Uragan Ian, jedna od najsnažnijih oluja ikad zabilježenih u SAD-u, preplavio je jugozapadnu Floridu, poplavivši ulice i zgrade, onemogućivši struju za 2.5 miliona ljudi i prijeteći katastrofalnim štetama dalje u unutrašnjosti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG