Međutim, nije poznato da li će pad podrške javnosti i broja izvršenih i izrečenih smrtnih kazni na kraju rezultirati i njenim ukidanjem u Americi, ocjenjuju eksperti.

"Neki akademici su optimisti da će smrtna kazna biti u potpunosti ukinuta prilično brzo. Ja mislim da je više vjerovatno da će biti sve rjeđa. Međutim, manje je vjerovatno da će u potpunosti nestati u doglednoj budućnosti", kaže Eric Berger, profesor prava na Univerzitetu Nebraske.

Ove godine u Sjedinjenim Državama su pogubljene 24 osobe, a poslednja smrtna kazna za 2023. izvršena je u četvrtak u Oklahomi. Također, 21 osoba je osuđena na tu kaznu u 2023. godini, devetoj za redom u kojoj je manje od 30 osoba pogubljeno, a manje od 50 osuđeno na smrtnu kaznu, prema izvještaju Centra za informacije o smrtnoj kazni, sa sjedištem u prijestolnici Washingtonu.

Smrtna kazna je ove godine izvršena u samo pet američkih država - Texasu, Floridi, Missouriju, Oklahomi i Alabami. To je najmanji broj posljednjih 20 godina, kaže Robin M. Maher, izvršni direktor neprofitnog centra, koji ne zauzima stav o pogubljenjima ali kritikuje način na koji države to rade.

"To pokazuje da je izvršenje smrtne kazne u Sjedinjenim Državama sve izolovanije", ističe Maher.

Prema oktobarskoj anketi agencije Gallup, 50 posto Amerikanaca vjeruje da se smrtna kazna nepravedno primjenjuje, u poređenju sa 47 procenata koji imaju suprotno mišljenje. To je najveći broj od kako je Gallup 2000. prvi put počeo da sprovodi istraživanje o pravednosti primjene smrtne kazne.

Catherine Grosso, profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta države Michigan, kaže da se Galupova anketa može dijelom povezati sa time što sve više mladih i drugih sumnja u američki krivični pravosudni sistem poslije policijskog ubistva Georgea Flojda 2020. godine.

Stav građana o pravednosti smrtne kazne se mijenja i zbog toga što je od 1975. godine gotovo 200 ljudi osuđenih na smrtne kazne - među kojima troje ove godine - na kraju oslobođeno, kaže Maher.

Proteklih godina, mnogi širom zemlje - među kojima su i konzervativni poslanici - izražavali su zabrinutost zbog smrtne kazne ili raspravljali o njenoj budućnosti, kaže Grosso.

Međutim, u nekim državama kao što su Alabama, Florida, Oklahoma i Texas, smrtna kazna je i dalje čvrst dio pravosudnog sistema, kaže Berger.

Guverner Floride Ron DeSantis je ranije ove godine potpisao dva nova zakona o smrtnoj kazni. Jednim se omogućava izricanje smrtne kazne za slučajeve silovanja djece, uprkos tome što je Vrhovni sud to zabranio. Drugim zakonom se ukida uslov da je za izricanje smrtne kazne potrebna jednoglasna odluka porote.

"Ako počinite zločin koji je zaista užasan, trebalo bi da vam bude izrečena najveća kazna", rekao je DeSantis u maju, komentarišući smrtne kazne za slučajeve silovanja djece.

Zbog poteškoća u nekim američkim državama da se obezbijede zalihe lijekova koji se koriste prilikom izvršenja smrtne kazne, ispituju se nove i neisprobane metode pogubljenja ili ponovo koriste stare, pokazuje izvještaj centra.

U Alabami je za januar zakazano prvo ikada pogubljenje zatvorenika azotom. U julu, Idaho je postao peta američka država koja je odobrila pogubljenja strijeljanjem. To je poslednji put u Americi urađeno 2020. godine.

Većina američkih država, 29, je ukinula smrtnu kaznu ili pauzirala njeno izvršenje, prema izvještaju centra.

Corilna Lain, profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta Richmond u Virginiji, smatra da bi broj država u kojima nema smrtne kazne mogao lako da poraste na 40. Međutim, za zabranu na saveznom nivou bi bila potrebna odluka Vrhovnog suda.

Lain i drugi eksperti ocjenjuju da je malo vjerovatno da će se to dogoditi s obzirom na to da protekle odluke ukazuju na to da najviši sud u zemlji nije prepreka izvršenju smrtnih kazni u državama. U prošlom mandatu, Vrhovni sud je od 34 zahtjeva zaustavio samo jedno pogubljenje.

Debata o smrtnoj kazni vodi se i u Texasu, gdje ima najviše pogubljenja. Ranije ove godine, Predstavnički dom te države u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je zakonski prijedlog kojim bi se ukinula smrtna kazna u slučajevima gdje osuđeni ima šizofreniju. Međutim, Senat u Texasu nikada nije razmotrio taj prijedlog.

Berger smatra da i u Texasu može biti promjena kada je riječ o smrtnoj kazni: "Međutim, neće biti promjene gdje bi neko rekao: Završili smo sa smrtnom kaznom. Barem ne još".

Za Santosovu smjenu glasalo je 311 članova Predstavničkog doma, dok je 114 bilo protiv, što je iznad potrebne dvotrećinske većine. Uoči istorijskog glasanja, predsjedavajući Mike Johnson rekao je da će glasati protiv smjene kontroveznog kongresmena.

"Gotovo je...Upravo su postavili opasan presedan...Pošto nisam više član Kongresa, ne moram da odgovaram ni na jedno pitanje", rekao je Santos posle glasanja.

"Neka je prokleto ovo mjesto", poručio je odlazeći iz Kongresa, prenose američki mediji.

Već u petak je promijenjena brava na vratima njegove kancelarije. Na podu ispred kancelarije je bio mali buket cvijeća, prenosi agencija Reuters.

Glasanjem o isključenju Santosa, koji je na položaju kongresmena bio gotovo 11 mjeseci, nastavljen je višemjesečni haos u donjem domu američkog Kongresa tokom kojeg je prije dva mjeseca smijenjen predsjedavajući Kevin McCarthy.

Kontroverza oko Santosa počela je odmah nakon njegove pobjede na izborima u novembru prošle godine. Priznao je da je izmislio veći dio biografije, a federalni tužioci su ga optužili da je prao novac iz predizborne kampanje i prevario donatore. Santos je negirao krivicu.

Ovo je bio drugi pokušaj njegove smjene. Prethodni je bio neuspješan, zato što su 182 republikanca i 31 demokrata glasali protiv toga da se izbaci dok se ne riješi krivični slučaj. Zbog Santosove smjene, republikanci imaju još tješnju većinu u Predstavničkom domu, 221 naprema 213. Santos je u Kongresu zastupao New York i očekuje se da će izbori za njegovog nasljednika biti neizvjesni.

Prošlomjesečnom kongresnom istragom utvrđeno je da je Santos, između ostalog, koristio hiljade dolara iz kampanje za saune, botokse, luksuzne brendove, te onlan platformu "OnlyFans", poznatu po seksulanom sadržaju.

Santos je odbijao da podnese ostavku, ali je ranije najavio da se neće ponovo kandidovati na izborima naredne godine.

Tek je šesti kongresmen koji je izbačen iz Predstavničkog doma, a prvi koji nije osuđen za krivično djelo ili se borio za snage Konfederacije u građanskom ratu od 1861. do 1865. godine. Prije Santosa je 2002. godine smijenjen demokrata James Traficant koji je bio osuđen za krivična djela.

Santos je sa problemima počeo da se suočava ubrzo nakon što je pobijedio na izborima u novembru prošle godine, kada su mediji razotkrili da nije pohađao Univerzitet u New Yorku, i da nije radio za Goldman Sachs i Citigroup, kako je tvrdio tokom kampanje.

Također je lažno tvrdio da je jevrejskog porijekla i da su mu baba i djeda pobjegli od nacista tokom Drugog svjetskog rata. Zbog toga je izolovan u Kongresu i postao predmet bezbrojnih šala, prije nego što je protiv njega podignuta federalna optužnica za prevaru i krivična djela povezana sa finansiranjem kampanje.

U optužnici od 23 tačke, tereti se da je uveličavao ukupan iznos prikupljenih sredstava za predizbornu kampanju da bi privukao veću podršku Republikanske stranke, da je prao novac da bi platio za lične troškove, a koristio je kreditne kartice donatora bez njihove dozvole. Njegovi bivši saradnici priznali su krivicu za prevaru.

Suđenje Santosu bi trebalo da počne 9. septembra naredne godine, manje od mjesec dana prije izbora na kojima će se birati predsjednik, svi članovi Predstavničkog doma, te dio senatora".

Putinov dekret, koji je Kremlj objavio u petak, odmah je stupio na snagu. Njime će ukupan broj ruskog vojnog osoblja biti povećan na oko 2,2 miliona, među kojima je 1,32 miliona vojnika.

Riječ je o drugoj slično ekspanziji ruske vojske od 2018. godine. Putin je u avgustu prošle godine naložio da se vojne snage povećaju za 137.000 pripadnika.

Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da dekret ne znači "značajno povećanje obavezne regrutacije" već da će se to dogoditi postepeno, regrutovanjem većeg broja dobrovoljaca. Ministarstvo je kao razloge za povećanje broja vojnika navelo "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, kako Kremlj zove invaziju na susjednu zemlju, i širenje NATO-a.

"Zajedničke oružane snage NATO-a gomilaju se blizu ruskih granica i raspoređuju se dodatni protivvazdušni sistemi i oružje. Povećava se potencijal taktičkih nuklearnih snaga NATO-a", saopšteno je iz Ministarstva.

Također je poručeno da je povećanje broja vojnika adekvatan odgovor na "agresivne aktivnosti NATO bloka".

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta za bezbjednost, rekao je u petak da je više od 452.000 ljudi regrutovano pod ugovorom sa ruskom vojskom od 1. januara do 1. decembra 2023. godine.

Tročlano sudsko vijeće apeacionog suda bilo je protiv Trumpovog zahtjeva da se odbace tužbe protiv njega za podstrekivanje nasilne rulje 6. januara 2021. godine.

Vijeće je presudilo da je Trump djelovao "u ličnom kapacitetu kao predsjednički kandidat" kada je pristalice pozvao da idu na Capitol. Američki predsjednici su imuni od građanskih tužbi samo kada je riječ o potezima koje su preduzeli tokom obavljanja zvančne dužnosti.

Međutim, sud je naveo da nije riječ o konačnoj presudi o tome da li Trump ima predsjednički imunitet od građanskih tužbi u ovom slučaju, te da sudije nisu izražavale stav o tome da li su optužbe protiv bivšeg predsjednika osnovane.

Odluka sudskog vijeća, u kojem je i sudija kojeg je imenovao Trump, bila je jednoglasna. Trumpov portparol u petak je ocijenio da je presuda "ograničena, uska i proceduralna" te da je Trump "radio za američki narod" na dan napada.

Trumpovi advokati tvrdili su da bivši predsjednik takđe ima imunitet kada je riječ o krivičnom gonjenju u slučaju koji je pokrenuo specijalni tužilac Jack Smith, a u kojem se bivši predsjednik optužuje za nelegalnu zavjeru da poništi izborni poraz od predsjednika Joea Bidena.

Optužnica za krivično djelo u tom slučaju je jedna od četiri koje su podignute protiv Trumpa, trenutno favorita za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije za izbore naredne godine.

Trumpovi advokati tvrdili su da su se njegove izjave odnosile na pitanja od javnog interesa i da potpadaju pod predsjednički imunitet. U sudskim dokumentima su naveli da je Trump u Senatu oslobođen optužbi da je podsticao nemire, nakon što je opozvan u donjem domu Kongresa, i da su tužbe "upravo tip maltretiranje od kojeg bi trebalo da štiti predsjednički imunitet".

Policajci koji su tužili Trumpa naveli su u tužbi da je bivši predsjednik odgovoran za fizičke i emotivne povrede koje su pretrpjeli zbog napada na Capitol.

“Današnja presuda jasno stavlja do znanja da će odgovarati oni koji ugrožavaju našu demokratiju i živote onih koji su položili zakletvu da je brane", saopštio je advokat policajaca.

Dvije tužbe podnijele su demokrate u Predstavničkom domu.

Prethodno je sudija okružnog suda presudio da su Trumpove poruke tokom protesta, održanog prije napada na Kongres, vjerovatno bile "podstrekivanje koje nije zaštićeno prvim amandmanom američkog Ustava (koje štiti pravo na slobodu govora)".

Biodizajn je disciplina koja spaja biologiju, tehnologiju i dizajn kako bi se stvorila održiva rješenja koja imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Ovaj pristup podrazumijeva rad s prirodom, umjesto protiv nje, i inspirisan je biološkim procesima i oblicima.

Cilj biodizajna je inspirisati se prirodom kako bi se razvile održive i funkcionalne tehnologije. Čak se može primjenjivati i u umjetnosti, i onda se zove bioumjetnost ili bioArt.

Maja Halilović ističe se kao biodizajnerica iz nove generacije koja želi aktivno doprinijeti izgradnji boljeg svijeta. Rođena u Sarajevu, a posjeduje diplomu iz dizajna proizvoda sa Sarajevske akademije likovnih umjetnosti. Njezina stručnost proteže se i na područje ekologije, hemije te različitih naučnih principa, što ju je potaknulo na istraživanje biomaterijala s naglaskom na primjenu u modnoj industriji.

Nagrade za održivu kreativnost

Maja je nedavno nagrađena Bronzanom nagradom za inovacije na 75. međunarodnoj izložbi inovacija „IENA” u Nürnbergu. Ova nagrada priznaje izuzetne inovacije u dizajnu, a Halilović ju je primila za svoj patentirani izum postupka dobijanja biomaterijala iz organskog otpada ljuski jaja. Ovaj postupak ne samo da predstavlja tehnološki uspjeh već i snažnu poruku o održivosti i kreativnosti. Kroz ovu inovaciju, otpad se transformiše u resurs, u osnovu za stvaranje biomaterijala koji ima široku primjenu u raznim industrijama.

Ova nagrada predstavlja priznanje rada na održivim i inovativnim rješenjima koja imaju pozitivan uticaj na okoliš i društvo. Međutim, prije ove nagrade, Maja je osvojila i Zlatnu nagradu u Južnoj Koreji za kreativni izum „Biomaterijal iz Organskog Otpada: BIOCANDLE”.

„Priznanje je došlo za koncept biosvijeća, gdje sam koristila biomaterijal dobiven od organskog otpada ljuski jaja kako bih stvorila održive i estetski privlačne svijeće. Ovaj kreativni izum ne samo da pokazuje kako se održivi materijali mogu koristiti na neočekivane načine, već također naglašava važnost promišljanja o načinu na koji koristimo resurse kako bismo smanjili uticaj na okoliš.”

Ovo iskustvo joj je, kako kaže, bilo dodatni podstrek da nastavi istraživanje i inovacije u oblasti biodizajna i održivog razvoja.

„Biti biodizajnerica znači upuštati se u inovativni svijet gdje se koristi biologija, organski materijali i održive prakse kako bi se razvijali proizvodi, materijali odnosno biomaterijali. Da bismo stvorili održivije proizvode i materijale, koristimo biološke resurse, mikroorganizme i druge žive organizme kako bismo razvili inovativne i ekološki prihvatljive alternative konvencionalnim materijalima”, objasnila je Halilović.

To podrazumijeva rad s algama, bakterijama, micelijumom gljiva, ali i s organskim otpadom koji podrazumijeva sve od kuhinjskog do građevinskog otpada.

„Biodizajn ide dalje od klasičnog dizajna jer integrira principe biologije i ekologije, čime se postiže sklad između ljudskih potreba i očuvanja prirode”, dodala je.

Biodizajn se često primjenjuje u različitim područjima, uključujući medicinu, energetiku, održivost, prehrambenu industriju, tekstilnu industriju i arhitekturu. Primjeri biodizajna uključuju razvoj biomimetičkih materijala, bioloških senzora, genetički modificiranih organizama za proizvodnju korisnih tvari te dizajniranje ekološki prihvatljivih proizvoda i procesa.

„Moj ulazak u svijet biodizajna bio je poput otkrića čarobnog vrta inovacija i održivosti. Bila sam vođena željom za stvaranjem koje respektira prirodu i odgovorno koristi resurse. Prva iskustva s biodizajnom došla su kao odgovor na izazove koje smo suočavali u tradicionalnim industrijama. Promišljanje o dizajnu i inovacijama s biološkom inspiracijom postalo je moj odgovor na pitanje kako možemo stvarati bez iscrpljivanja planeta”, ispričala je Maja Halilović.

Poruka održivosti u dizajnu: kombiniranje tradicije, kulture i biodizajna za jedinstvena rješenja

Biodizajn na Balkanu je tek u povojima i, kako Maja kaže, „prolazi kroz intrigantan put prepoznavanja i prihvatanja”.

„Kroz sve izazove i ograničenja, možemo ga promatrati kao sjeme koje polako klija u plodnom tlu inovacija i održivosti. Iako još uvijek nije mainstream, prisustvo biodizajna na Balkanu raste”, dodala je.

Naša regija, bogata tradicijom, kulturom i prirodnim resursima, postaje polje gdje se biodizajn počinje stapati s lokalnim identitetom. Izazov leži u prepoznavanju i integraciji ovog koncepta u širu zajednicu, posebno među industrijama i kreativnim sektorima. Edukacija, svijest o održivosti i podrška inovacijama mogu ključno utjecati na daljnji razvoj biodizajna na Balkanu.

„Uzmite, na primjer, lokalne resurse poput biljaka, tradicionalnih materijala i zanatskih vještina, i spojite ih s modernim principima biodizajna. To bi moglo dovesti do stvaranja jedinstvenih, održivih rješenja koja odražavaju duh regije.Dakle, iako još uvijek u fazi klijanja, biodizajn na Balkanu nosi potencijal da postane snažan pokretač inovacija i održivog razvoja”, istakla je.

Jedno od Majinih djela jesu i dizajni od biomaterijala poznatog kao Scoby, što je skraćenica od „symbiotic culture of bacteria and yeast”, odnosno „simbiozna kultura bakterija i kvasca”.

Ovaj biomaterijal se stvara kombinacijom bakterija i kvasca, stvarajući biološki film koji se koristi u različitim kreativnim i funkcionalnim aplikacijama.

„Proces stvaranja Scobya počinje kombinacijom određenih sojeva bakterija i kvasaca, uz kontrolirane uvjete okoline. Ova simbioza dovodi do stvaranja tanke, fleksibilne mreže koja ima razne primjene. Scoby je jedan od primjera kako se organski materijali mogu koristiti kao resursi za inovaciju i stvaranje održivih proizvoda”, objasnila je Halilović.

Ovo je zapravo vrsta biorazgradivog materijala sličnog biorazgradivoj koži. Ovaj materijal posjeduje izniman raspon svojstava, od fleksibilnosti i izdržljivosti do jedinstvene, mekane i dugotrajne teksture te je Maja pokazala kako je od njega moguće napraviti odjevne predmete, koristeći vrlo originalan, futuristički dizajn.

„Živimo u vremenu kad je svijest o ekologiji ključna, i biodizajn mi je pružio platformu da prenesem svoju kreativnost u korisne i ekološki prihvatljive koncepte. Bila sam fascinirana mogućnostima koje priroda pruža, od izučavanja jednoćelijskih organizama do korištenja organskog otpada kao osnove za inovacije”, naglasila je.

Za svoje radove kaže kako se mogu shvatiti i kao svojevrsni „protest” ili proklamacija koja jasno ukazuje na mnoge globalne izazove.

„Oni služe kao glasan podsjetnik na važnost održivosti, borbu protiv iskorištavanja resursa, i suprostavljanje praksama koje dovode do zagađenja i uništavanja ekosistema”, kazala je za kraj Halilović.