Najnovije
Vrhovni sud blizu odluke da zabrani abortus, Biden uputio kritike
Vrhovni sud SAD mogao bi da ukine pravo na abortus dato presudom Roe protiv Wadea iz 1973, objavio je Politico koji je imao uvid u nacrt odluke Vrhovnog suda.
Ako Vrhovni sud ukine presudu iz 1973, to će značiti da u oko polovini saveznih država neće biti dozvoljen abortus.
Vrhovni sud je potvrdio da je objavljeni nacrt autentičan dokument, ali je saopštio da "ne predstavlja odluku suda niti konačnu poziciju bilo kog člana o pitanjima u tom slučaju".
"Roe protiv Wadea je pogrešan od početka", piše u nacrtu koji je potpisao sudija Saumel Alito, jedan od šestorice konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu. Troje sudija je liberalno.
U nacrtu piše da, suštinski, ne postoji ustavom zagarantovano pravo na abortus, te da će savezne države imati više ovlaštenja da tu oblast regulišu, odnosno zabrane abortus.
"Smatramo da presuda Roe protiv Wadea treba da bude poništena", pišu sudije pozivajući se na presudu iz 1992. kojom se potvrđuje da je pravo na abortus ustavno pravo, ali se državama djelimično dozvoljava da uvode neke restrikcije. "Vrijeme je da uvažimo Ustav i da odlučivanje o abortusu vratimo narodnim predstavnicima."
Vrhovni sud pokrenuo istragu zbog procurelog dokumenta
Predsjedavajući sudija Vrhovnog suda John Roberts saopštio je da će sud istražiti kako je procurio nacrt odluke koji pokazuje da je većina sudija spremna da ukine ustavno pravo na abortus.
"Ako je cilj ove izdaje povjerenja unutar suda bio da se podrije integritet našeg rada, neće uspjeti. Ovo ni na koji način neće uticati na rad suda", rekao je Roberts.
Politico je naveo da je redakciji jedna osoba, dobro upoznata sa slučajem, dostavila kopiju nacrta odluke. Navodi se i da su sudije razgovarale o poništavanju prava na abortus još u decembru prošle godine, te da je petero (od devet) glasalo za, a da je sudiji Samuelu Alitu pripalo da pisanim putem obrazloži odluku.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da se nada da nacrt neće biti finalizovan, ističući da on odražava "suštinsku promjenu u američkom pravosuđu" koja prijeti "drugim osnovnim pravima" kao što su "kontrola rađanja i brak".
"Ako ta odluka ostane ostane na snazi, biće prilično radikalna", poručio je Biden i dodao da "suštinska ispravnost i stabilnost naših zakona zahtjeva" da sud ne ukine presudu u slučaju Roe protiv Wadea.
"Ako je sud ukine, zvaničnici na svim nivoima vlade će imati odgovornost da štite pravo žena na izbor. A birači će morati da u novembru glasaju za zvaničnike koji podržavaju pravo na abortus. Na federalnim nivou, potrebno nam je više senatora koji podržavaju to pravo, kao i većina u Predstavničkom domu da usvoji prijedlog da se Roeu ozakoni, što ću ja potpisati", rekao je Bajden.
Ovaj izvještaj objavljen je u trenutku kada nekoliko saveznih država, koje vode republikanci, pokušava da zabrani abortus i prije odluke Vrhovnog suda. Kritičari takvih politika kažu da će najveće posljedice snositi siromašne žene, koje neće imati sredstava da prekinu trudnoću u nekoj drugoj državi.
Pitanje abortusa u Americi mobiliše birače sa obje strane političkog spektra.
Anketa koju su radili AP i NORC u decembru 2021. pokazala je da demokrate u većoj mjeri nego ranije žele da zaštite pravo na abortus i da to vide kao jedan od prioriteta vlade. Pokazalo se i da većina smatra da abortus treba da bude legalan u većini slučajeva. Ipak, ima i onih koji misle da abortus treba zabraniti poslije prvog tromjesečja.
Sudija Alito u nacrtu piše da sud ne može da predvidi kako će javnost reagovati na odluku, ali da to i ne treba da radi.
"Ne možemo dozvoliti da na naše odluke utiču spoljni faktori, kao što je briga kako će javnost reagovati", navodi se.
Lideri demokrata u Kongresu Nancy Pelosi i Chuck Schumer, u zajedničkom saopštenju, ocijenili su da je, ako je izvještaj tačan, "Vrhovni sud na putu da uvede najveću zabranu u proteklih 50 godina, za sve Amerikance, ne samo za žene".
Konzervativci, poput državnog tužioca Mississippija Lynna Fitcha, pozdravili su ovakvu potencijalnu odluku Vrhovnog suda i rekli da čekaju zvanični ishod. Mississippi je jedna od država koja želi da zabrani abortus i čiji se argumenti razmatraju pred Vrhovnim sudom.
See all News Updates of the Day
SAD pružaju Ukrajini dugo očekivane dalekometne rakete ATACMS
Sjedinjene Države su Ukrajini dostavile taktičke balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane major Charlie Dietz za Glas Amerike.
Balističke rakete imaju domet do 300 kilometara, što je skoro udvostručenje udaljenosti ukrajinskih projektila.
Rakete su poslane u Ukrajinu kao dio vojnog paketa Sjedinjenih Država u vrijednosti od 300 miliona dolara koji je dostavljen Kijevu sredinom marta, rekao je Dietz. Nije želio potvrditi da li se u najnovijem paketu pomoći šalje još ATACMS-a.
Dva američka zvaničnika potvrdila su Glasu Amerike da je Ukrajina koristila ATACMS u utorak navečer. Drugi mediji izvještavaju da je oružje prvi put korišteno prošle sedmice na ruskim ciljevima na ilegalno aneksiranom poluostrvu Krim.
"Nismo objavili da u to vrijeme pružamo Ukrajini ovu novu sposobnost kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine, na njihov zahtjev", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD su dodale još novije verzije ATACMS-a u svoje zalihe ranije ove godine, prema dvojici zvaničnika. Nakon što su one prebačene u američke zalihe, vojska je Ukrajini mogla poslati neke od starijih verzija svojih raketa dugog dometa, dodaju.
Predsjednik Joe Biden uputio je svoj tim da preduzme ovaj korak nakon ruske nabavke i upotrebe sjevernokorejskih balističkih projektila protiv Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
"ATACMS će pomoći Ukrajini da uskrati Rusiji sigurno utočište bilo gdje na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji", rekao je zvaničnik
U međuvremenu, ruski zvaničnici izvijestili su o požarima u srijedu nakon što su ukrajinski napadi dronovima gađani dijelovima zapadne Rusije.
Vasilij Anohin, guverner Smolenske oblasti, rekao je za Telegram da su požari bili u okrugu Smolensk i Jarcevo, ali da nema prijavljenih povrijeđenih.
Guverner regije Voronjež, na jugozapadu Rusije, rekao je da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u kuću i izazvale požar.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana preko noći oborila dron iznad Smolenska i dva drona iznad Voronježa. Ruske snage su također uništile još dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod i tri iznad regije Kursk, obje oblasti koje se graniče s Ukrajinom.
Na ukrajinskoj strani granice, zvaničnici u Harkovu su u srijedu izvijestili da je Rusija raketirala grad Harkov, povrijedivši najmanje šest osoba.
Oleh Synehubov, guverner Harkova, rekao je da su projektili oštetili tri stambene zgrade i pet drugih zgrada.
Dopisnik VOA iz Bele kuće Miša Komadovski dao je doprinos ovom izveštaju.
Amnesty: Globalna vladavina prava na rubu kolapsa, potaknuto umjetnom inteligencijom
Slom međunarodne vladavine prava ubrzan je brzim napretkom tehnologije i umjetne inteligencije, što dovodi u opasnost "prenabrijavanje" kršenja ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala, objavljenom 24. travnja.
“Međunarodni poredak temeljen na pravilima je na rubu kolapsa. Kršenja međunarodnog prava su višestruka, a povećala su se, zapravo, ponajviše zbog sve većeg broja oružanih sukoba. Počinitelji ne samo da krše međunarodno pravo, već nastoje opravdati ta kršenja u ime samoobrane, nacionalne sigurnosti ili protuterorizma”, rekla je glavna tajnica Amnestyja, Agnes Callamard, za Glas Amerike.
GAZA
Amnesty ističe sukob između Izraela i Hamasa u Gazi. Ministarstvo zdravstva u Gazi koje vodi Hamas kaže da je više od 34.000 ljudi ubijeno, od kojih su većina žene i djeca. Brojka, koja uključuje borce Hamasa, ne može se neovisno potvrditi.
“U sukobu koji je definirao 2023. i koji ne pokazuje znakove jenjavanja, dokazi o ratnim zločinima nastavljaju se gomilati dok se izraelska vlada ruga međunarodnom pravu u Gazi. Nakon užasnih napada Hamasa i drugih naoružanih skupina 7. listopada, izraelske su vlasti odgovorile neumoljivim zračnim udarima na naseljena civilna područja često izbrisavši cijele obitelji, prisilno raselivši gotovo 1,9 milijuna Palestinaca i ograničivši pristup očajnički potrebnoj humanitarnoj pomoći unatoč rastućoj gladi u Gaza”, stoji u izvješću.
Callamard iz Amnestyja rekla je da je sukob u Gazi doživio "najveći broj ubijenih novinara i najveći broj ubijenih humanitarnih aktera".
Izrael snažno poriče kršenje Ženevske konvencije ili ciljanje civila, za koje kaže da ih Hamas koristi kao živi štit. Izrael također negira da je blokirao dostavu pomoći u Gazu unatoč brojnim takvim optužbama humanitarnih skupina.
UN paraliza
Amnestyjevo izvješće kaže da zapadni saveznici Izraela nisu uspjeli zaustaviti krvoproliće, navodeći "drsko korištenje veta od strane SAD-a kako bi mjesecima paralizirao Vijeće sigurnosti UN-a na prijeko potrebnu rezoluciju o prekidu vatre, dok Izrael nastavlja naoružavati streljivom koje je korišteni za počinjenje onoga što vjerojatno predstavlja ratne zločine.”
Sjedinjene Države više su puta branile svoju potporu Izraelu, tvrdeći da se njihov saveznik ima pravo braniti nakon terorističkih napada Hamasa 7. listopada u kojima je poginulo više od 1100 ljudi, a deseci talaca još uvijek se drže u Gazi.
Ruska invazija na Ukrajinu
Izvješće također naglašava široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava i zakona od strane Rusije u njezinoj nezakonitoj invaziji na Ukrajinu, uključujući “neselektivne napade na gusto naseljena civilna područja, kao i infrastrukturu za izvoz energije i žitarica; i korištenje mučenja ili drugog zlostavljanja protiv ratnih zarobljenika.” Moskva odbacuje takve optužbe.
Globalni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata se ruši, upozorio je Callamard iz Amnestyja. “Svjedoci smo poretka temeljenog na pravilima na rubu kolapsa jer arhitekti sustava iz 1948., arhitekti tog sustava iznevjeravaju ga i iznevjeravaju ljude.”
Amnesty naglašava pogoršanje građanskog sukoba u Sudanu, za koji kaže da je izazvao najveću krizu raseljavanja u svijetu, s više od 8 milijuna ljudi prisiljenih na bijeg. Izvješće također naglašava ulogu Kine u pružanju potpore mjanmarskoj vojnoj hunti, u njezinom ratu protiv manjinskih skupina i gušenju osnovnih ljudskih prava.
Velika tehnologija i AI
Amnesty također upozorava na uznemirujuću konvergenciju kršenja ljudskih prava i tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju ili AI.
“U svijetu koji je sve nesigurniji, neregulirana proliferacija i primjena tehnologija kao što su generativna umjetna inteligencija, prepoznavanje lica i špijunski softver spremni su postati opasan neprijatelj – povećavajući i pojačavajući kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava do iznimnih razina”, stoji u izvješću.
Amnesty je rekao da tehnologije predstavljaju značajne rizike jer ogroman broj ljudi diljem svijeta glasa na izborima 2024.
“Političari se dugo koriste manipulacijom narativa ‘mi protiv njih’ kako bi osvojili glasove i nadmudrili legitimna pitanja o ekonomskim i sigurnosnim strahovima. Vidjeli smo kako se neregulirane tehnologije, kao što je prepoznavanje lica, koriste za učvršćivanje diskriminacije.”
“Zajedno s ovim, poslovni model nadzora Big Tech-a dolijeva ulje na ovu vatru mržnje, omogućujući zlonamjernicima da proganjaju, dehumaniziraju i pojačavaju opasne priče kako bi konsolidirali moć ili izbore. To je zastrašujuća avet onoga što će doći dok tehnološki napredak nevjerojatno nadmašuje odgovornost”, stoji u izvješću.
Ukrajinci skupljaju bosanska iskustva u traženju nestalih
Memorijalni centar u Potočarima posjetili su predstavnici ukrajinskih udruženja porodica nestalih i nastradalih, kako bi im bile predstavljene uspješne prakse procesa traženja nestalih u Bosni i Hercegovini.
Energetski samit u Sarajevu: Vrijeme za reforme, ulaganje u obnovljive izvore
Energetski sektor je ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, poručio je Michael Murphy, ambasador SAD u BiH na otvaranju Energetskog samita. Krajnje je vrijeme za provedbu reformi energetskog sektora, ulaganje u kapacitete rudnika, i u obnovljive izvore energije, poručuju stručnjaci.
SAD: Zbog Gaze protesti studentata u univerzitetskim kampusima
Njujorški Univerzitet Columbia je suočen sa protestima studenata, praćenim podizanjem šatora i trajnim kampiranjem prosvjednika, intervencijom policije, pritiskom političara da se smiri stanje i, na koncu - širenjem prosvjeda i na druge univerzitete.
