Devet svjetskih nuklearno naoružanih država zajedno potrošilo je 91,4 milijarde dolara prošle godine, ili skoro 3.000 dolara u sekundi, jer "nastavljaju da se moderniziraju, au nekim slučajevima i proširuju svoje arsenale", navodi se u izvještaju koji je u ponedjeljak objavio ICAN, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružje.
"Ovaj novac se zapravo troši uzalud s obzirom na to da su nuklearno naoružane države saglasne da se nuklearni rat nikada ne može dobiti i da ga nikada ne treba voditi", rekla je Alicia Sanders-Zakre, koautorica izvještaja, novinarima u Ženevi prošle sedmice unaprijed objavljivanja izvještaja.
Na primjer, rekla je, 91,4 milijarde dolara godišnje “moglo bi platiti energiju vjetra za više od 12 miliona domova za borbu protiv klimatskih promjena ili pokriti 27 posto globalnog jaza u finansiranju za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu biodiverziteta i smanjenje zagađenja”.
Izvještaj pokazuje da su države s nuklearnim oružjem potrošile 10,7 milijardi dolara više na nuklearno oružje u 2023. u odnosu na 2022., pri čemu su Sjedinjene Države činile 80 posto tog povećanja.
ICAN izvještava da su Sjedinjene Države potrošile 51,5 milijardi dolara, “više nego sve druge nuklearno naoružane zemlje zajedno”. U njemu se navodi da je sljedeći najveći potrošač bila Kina sa 11,8 milijardi dolara, dok je Rusija potrošila treći najveći iznos sa 8,3 milijarde dolara.
U izvještaju se navodi da je "potrošnja Ujedinjenog Kraljevstva značajno porasla drugu godinu zaredom", sa povećanjem od 17% na 8,1 milijardu dolara, odmah iza Rusije.
Ukupan zbir ostalih pet nuklearnih sila, Francuske, Indije, Izraela, Pakistana i Sjeverne Koreje, iznosio je 11,6 milijardi dolara prošle godine.
Autori izvještaja kažu da su kompanije uključene u proizvodnju nuklearnog oružja 2023. godine dobile nove ugovore vrijedne nešto manje od 7,9 milijardi dolara. Analiza podataka prikupljenih u posljednjih pet godina pokazuje da su nuklearno naoružane države zajedno potrošile 387 milijardi dolara na svoje nuklearne arsenale .
"Postojao je primjetan trend rasta iznosa novca koji se izdvaja za razvoj ovog najnehumanijeg i najrazornijeg oružja u posljednjih pet godina, koji se sada ubrzava", rekla je Sanders-Zakre. “Sav ovaj novac ne poboljšava globalnu sigurnost. U stvari, to prijeti ljudima gdje god da žive.”
Stručnjaci za kontrolu naoružanja dijele ovu zabrinutost i upozoravaju na opasnosti nove utrke u naoružanju dok nuklearne sile grade svoje arsenale prkoseći duhu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji ima za cilj spriječiti širenje nuklearnog oružja i tehnologiju oružja.
U izvještaju u majskom izdanju časopisa Foreign Affairs navodi se zabrinutost Washingtona zbog kineskog nuklearnog arsenala koji se brzo širi. Prema procjenama Pentagona, “Pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Peking je na putu da prikupi 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030. godine, u odnosu na oko 200 u 2019.”
Izvještaj Kongresne komisije o strateškom položaju Sjedinjenih Država iz 2023. inzistira da bi kineska nuklearna ekspanzija trebala potaknuti kreatore američke politike da “ponovno procijene veličinu i sastav nuklearnih snaga SAD-a”.
Komisija je također izrazila uznemirenost zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije, “uključujući neviđeni rast njenih nuklearnih snaga, diverzifikaciju i širenje nuklearnih sistema baziranih na pozorištu, invaziju na Ukrajinu 2014. i kasniju invaziju punog razmjera u februaru 2022.”.
Međunarodna zabrinutost zbog slučajnog ili namjernog taktičkog nuklearnog napada Rusije bila je prikazana prošlog vikenda na samitu G7 u Italiji i na mirovnom samitu za Ukrajinu u Švicarskoj.
U svom završnom saopćenju, čelnici G7 osudili su rusko “očigledno kršenje međunarodnog prava” potvrđujući da “u ovom kontekstu, prijetnje Rusije upotrebom nuklearnog oružja, a kamoli bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije u kontekstu njenog agresorskog rata protiv Ukrajina, bilo bi nedopustivo.”
Ovo mišljenje se ogledalo u završnoj deklaraciji koju je potpisala većina od 100 zemalja koje su prisustvovale ukrajinskoj mirovnoj konferenciji.
Osvrćući se na rusku invaziju na Ukrajinu, izvršna direktorica ICAN-a Melissa Parke upozorila je: „Ovaj rat je povećao nuklearne tenzije između Rusije i Zapada na najviši nivo od Hladnog rata i sada postoji stvarna prijetnja nuklearnog sukoba kao rezultat brojnih ruskih otvorene i prešutne nuklearne prijetnje.”
U ICAN-ovom izvještaju, koji profilira 20 zemalja uključenih u proizvodnju, održavanje i razvoj nuklearnog oružja, navodi se da “ukupno postoji 335 milijardi dolara nepodmirenih ugovora vezanih za rad na nuklearnom oružju”.
Iako izvještaj pokazuje značajan rast nuklearne potrošnje u posljednjih pet godina, Susi Snyder, ICAN-ova programska koordinatorica i koautorica izvještaja, primjećuje "također je došlo do rasta globalnog otpora ovom oružju za masovno uništenje".
“Sporazum o zabrani nuklearnog oružja ima potpise iz skoro 100 zemalja. Sto jedanaest investitora koji predstavljaju imovinu od oko 5 biliona dolara izjavilo je svoju podršku sporazumu”, rekla je ona.
“Tražili su da se uloži više napora da isključe industriju nuklearnog oružja iz svog poslovanja sve dok ove zemlje ne prestanu raditi stvari koje su zabranjene sporazumom”, rekla je ona, ističući da je sporazum “jasan put naprijed”.
"To je način da se smanje tenzije, osude prijetnje i da se zaustavi ova nova trka u nuklearnom naoružanju koju smo ovdje ilustrirali prije nego što još više izmakne kontroli", rekla je.
