Najnovije
Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi
Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.
Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.
Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.
To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.
Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".
Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.
Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.
Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.
"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.
Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.
SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.
See all News Updates of the Day
FBI: Iran pokušao da ponudi Bidenovom štabu ukradene podatke iz Trumpove kampanje
Iranski hakeri su pokušali da zainteresuju kampanju predsjednika Joea Bidena za informacije ukradene iz kampanje Donalda Trumpa, šaljući neželjene mailove ljudima povezanim sa demokratskim predsjednikom u pokušaju da se miješaju u izbore 2024, saopštili su u srijedu FBI i druge savezne agencije.
Nema dokaza da je neko od primalaca odgovorio, rekli su zvaničnici, što je spriječilo da se hakovane informacije pojave u posljednjim mjesecima kampanje. Hakeri su slali mailove krajem juna i početkom jula ljudima koji su bili povezani sa Bidenovom kampanjom prije nego što je on odustao.
Mailovi su „sadržavali odlomak preuzet iz ukradenog, nejavnog materijala iz kampanje bivšeg predsjednika Trumpa kao tekst u mailovima”, navodi se u saopštenju američke vlade.
Ovo saopštenje predstavlja najnoviji pokušaj da se skrene pažnja na, kako zvaničnici kažu, drski pokušaj Irana na miješanje u izbore 2024, uključujući kampanju hakovanja i curenja podataka koju su FBI i druge savezne agencije povezale prošlog mjeseca sa Teheranom.
Sekretarijat pravosuđa priprema optužnice za to kršenje, prenio je AP.
FBI, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i Agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost saopštili su da su hakovanje Trumpove kampanje i pokušaj uvlačenja Bidena i Kamale Harris dio napora da se potkopa vjera birača u izbore i da se podstakne razdor.
Trumpova kampanja je 10. augusta objelodanila da je hakovana i rekla da su iranski akteri ukrali i distribuirali osjetljive interne dokumente.
Najmanje tri novinske kuće - Politico, New York Times i Washington Post - su dobile povjerljivi materijal iz Trumpove kampanje. Do sada je svaka od njih odbijala da otkrije bilo kakve detalje o tome šta je dobila. Politico je izvijestio da je 22. jula počeo da dobija mailove sa anonimnog naloga.
Izvor - AOL nalog elektronske pošte identifikovan samo kao „Robert” - prenio je nešto što je izgledalo kao istraživački dosije koji je kampanja očigledno uradila o republikanskom potpredsjedniku JD Vanceu.
Dokument je datiran 23. februara, skoro pet mjeseci prije nego što je Trump izabrao Vancea za svog potpredsjednika.
U saopštenju, portparol kampanje Kamale Harris rekao je da je kampanja sarađivala sa organima za sprovođenje zakona otkako je saznala da su ljudi povezani sa Bidenovim timom među primaocima mailova.
Rusija povratila dva sela u regiji Kursk, kaže komandant
Rusija je zauzela dva sela u zapadnoj regiji Kursk, rekao je viši komandant, dok ruske snage napreduju protiv hiljada ukrajinskih snaga koje su prošlog mjeseca probile rusku granicu.
Ukrajina je 6. augusta pokrenula najveći strani napad na Rusiju od Drugog svjetskog rata ulazeći zapadni region Kurska.
General-major Apti Alaudinov, komandant čečenskih specijalnih snaga Ahmat i zamjenik načelnika vojno-političkog odjela ruskog Ministarstva odbrane, rekao je da je Rusija zauzela Nikolajevo-Darino i Darino.
Sela su udaljena oko 15 kilometara od bivših linija fronta koje su uspostavile ukrajinske snage u augustu - i daju ruskim snagama poziciju sa koje mogu da napadnu Sverdlikovo koje ukrajinske snage koriste kao logistički centar.
"Cijeli naš front je krenuo naprijed", rekao je Alaudinov, dodajući da ruske snage također napreduju u istočnoj Ukrajini.
Rusija, koja kontroliše oko 18 posto Ukrajine, također napreduje u istočnoj Ukrajini - i zauzela je grad Ukrainsk u utorak.
Vlada tuži vlasnika broda koji je udario u most u Baltimoreu i traži 100 miliona dolara
Sekretarijat za pravosuđe tužio je vlasnika i kompaniju koja je upravljala teretnim brodom koji je izazvao rušenje mosta u Baltimoreu u martu ove godine.
Vlada traži više od 100 miliona dolara, koje planira da potroši na čišćenje dijelova mosta i drugog otpada u vodi, i ponovno otvaranje gradske luke.
U tužbi koja je podnijeta u Marylandu navodi se da električni i mehanički sistemi na brodu Dali nisu bili propisno održavani, zbog čega je nestalo struje na brodu koji je skrenuo sa kursa i udario u potporni stub mosta Francis Scott Key.
"Ova tragedija se potpuno mogla izbjeći", navodi se u tužbi.
Zbog rušenja mosta, saobraćaj teretnih brodova kroz baltimorsku luku je bio obustavljen mjesecima, prije nego što je kanal potpuno otvoren u junu.
"Ovom tužbom, Sekretarijat za pravosuđe nastoji da obezbijedi da troškove čišćenja kanala i otvaranja luke Baltimore snose kompanije koje su izazvale udes, a ne američki građani", naveo je u pisanom saopštenju sekretar za pravosuđe Merrick Garland.
Tužba je podnijeta protiv vlasnika broda, kompaniju Grace Ocean Private Ltd, i kompaniju koja je upravljala brodom, Synergy Marine Group, obje iz Singapura. Kompanije su podnijele zahtjev sudu nekoliko dana poslije rušenja mosta, nastojeći da smanje svoju pravnu odgovornost za događaj za koji se pokazalo da je najskuplja pomorska nesreća u historiji.
Brod Dali je iz Baltimorea krenuo na plovidbu ka Šri Lanki, kada je došlo do nestanka struje zbog čega kapetan nije mogao da upravlja brodom. Šestero građevinskih radnika, koji su popravljali rupe na mostu radeći u noćnoj smjeni, poginulo je kada se most iznenada srušio u hladnu, duboku vodu.
Porodice žrtava su objavile da planiraju da podnesu žalbu kako bi kompanije koje su bile vlasnik i upravljale brodom snose punu odgovornost za nesreću. Nekoliko drugih zainteresovanih strana, uključujući gradske zvaničnike i lokalna preduzeća, podnijele su sopstvene tužbe protiv dvije kompanije iz Singapura zbog nemara.
Porodice također traže bolje i snažnije mehanizme zaštite radnika na poslu, prije svega radnika imigranata. Sve žrtve su bili latinoamerički imigranti koji su došli u SAD u potrazi za bolje plaćenim poslovima.
Američki predsjednički kandidati traže promjene u regulaciji sadržaja na društvenim medijima
Američki zvaničnici i političari iz obje stranke odnedavno dovode u pitanje postojeće zakone kojima se regulira sloboda govora na internet. Novinar Glasa Amerike Matt Dibble nas podsjeća na to kako se prema ovom osjetljjivom pitanju odnose dva predsjednička kandidata.
Municija iz Indije u Ukrajini izazvala bijes Rusije
Artiljerijske granate koje su prodali indijski proizvođači oružja preusmjerili su evropski kupci u Ukrajinu, a Nju Delhi nije intervenisao da zaustavi trgovinu uprkos protestima Moskve, prema navodima 11 zvaničnika indijske i evropske vlade i odbrambene industrije.
Prema izvorima i podacima carine, koje je analizirao Reuters, transfer municije za podršku odbrani Ukrajine od Rusije odvijao se više od godinu dana.
Indijski propisi o izvozu oružja ograničavaju upotrebu oružja samo na deklariranog kupca, koji rizikuje da buduća prodaja bude prekinuta ako dođe do neovlašćenog prenosa.
Kremlj je pokrenuo to pitanje u najmanje dva navrata, uključujući i julski sastanak ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova i njegovog indijskog kolege, izjavila su tri indijska zvaničnika.
