Linkovi

Najnovije

Nuklearni razgovori SAD i Rusije u Ženevi

Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)
Ilustracija - Zastave SAD i Rusije (Foto: AP)

Visoki američki i ruski zvaničnici u srijedu su započeli razgovore o ublažavanju napetosti između najvećih svjetskih nuklearnih sila i saglasili se da se ponovo sastanu u septembru poslije neformalnih konsultacija, saopšteno je iz američkog State Departmenta, a prenosi agencija Reuters.

Zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman​ i zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov predvodili su delegacije na sastanku u američkoj diplomatskoj misiji u Ženevi.

Novinska agencija TASS prenijela je da je Rjabkov naveo da je zadovoljan konsultacijama i da su Sjedinjene Države tokom razgovora iskazale spremnost na konstruktivan dijalog.

To je bio prvi put za gotovo godinu dana da su dvije strane održale takozvane razgovore o strateškoj stabilnosti u svjetlu sporenja u pogledu niza pitanja, među kojima je i kontrola naoružana.

Predsjednik SAD Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin, u čijim zemljama se nalazi 90 odsto svjetskog nuklearnog naoružanja, saglasili su se u junu da pokrenu bilaternalni dijalog o strateškoj stabilnosti da bi se "postavile osnove za buduće mjere za kontrolu naoružanja i smanjivanje rizika".

Poslije neformalnih konsultacija, čiji cilj je bio "da se utvrde teme za ekspertske radne grupe" u narednoj rundi razgovora, dvije strane su se saglasile da se ponovo sastanu krajem septembra, naveo je u saopštenju portparol State Departmenta Ned Price.

Price je ocijenio da su razgovori bili "profesionalni i sadržajni", da je američka strana govorila o svojim prioritetima, aktuelnoj međunarodnoj bezbjednosnoj situaciji, "izgledima za novu kontrolnu nuklearnog naoružanja" i formatu budućih razgovora.

Odluka o ponovnom sastanku pokazuje da dvije strane razumiju potrebu da se riješe sporovi u pogledu kontrole naoružanja, rekao je neimenovani zvaničnik State Departmenta, zbog kojih je okončano nekoliko sporazuma iz doba Hladnog rata.

"Znamo da kao države sa najvećim nuklearnim naoružanjem imamo odgovornost da pronađemo način da poboljšamo stratešku stabilnosti i riješimo problem urušavanja sistema za kontrolu naoružanja", rekao je američki zvaničnik novinarima.

Dodao je da to obuhvata i pretnje od "novih tehnologija koje mogu da poremete stratešku stabilnost", među kojima su mogući cyber napadi na postojeće sisteme za nuklearno naoružanje, te supersonično oružje koje može da zaobiđe odbrambene sisteme.

SAD i Rusija su u februaru na pet godina produžile bilateralni sporazum o kontroli naoružanja - novi START - kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava, raketa i borbenih aviona.

See all News Updates of the Day

Svjetski lideri reaguju na smrt iranskog predsjednika

Slika koju je dala iransko predsjedništvo 23. decembra 2023. prikazuje, s lijeva, iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, predsjednika Ebrahima Raisija i šefa iranskog pravosuđa Gholama Hosseina Mohseni-Ejeija.
Slika koju je dala iransko predsjedništvo 23. decembra 2023. prikazuje, s lijeva, iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, predsjednika Ebrahima Raisija i šefa iranskog pravosuđa Gholama Hosseina Mohseni-Ejeija.

Pakistan je proglasio dan žalosti, a Liban tri dana žalosti, pošto su vlade izrazile saučešće Iranu nakon smrti u padu helikoptera predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana.

Iranski zvaničnici su se vraćali iz Azerbejdžana kada je helikopter pao u nedelju. Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev izjavio je u ponedjeljak da je "duboko šokiran teškim gubitkom koji je zadesio bratsku i prijateljsku Islamsku Republiku Iran i njen narod".

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je Raisija kao "izuzetnog političara".

"Raisi je bio izvanredan političar čiji je cijeli život bio posvećen služenju svojoj domovini", rekao je Putin. „Kao pravi prijatelj Rusije, dao je neprocjenjiv lični doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa između naših zemalja.

Kineski predsjednik Xi Jinping nazvao je Raisijevu smrt "tragičnom" i rekao da je "kineski narod izgubio dobrog prijatelja", rekao je portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad izrazio je solidarnost s Iranom i rekao da je Sirija radila s Raisijem "kako bi osigurala da strateški odnosi između Sirije i Irana uvijek cvjetaju".

Egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sissi izrazio je solidarnost Egipta s "rukovodstvom i narodom Irana u ovom velikom gubitku".

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je Raisija "vrijednim kolegom i bratom".

"Kao kolega koji je lično svjedočio njegovim naporima za mir iranskog naroda i našeg regiona tokom svog vremena na vlasti, sjećam se gospodina Raisija s poštovanjem i zahvalnošću", rekao je Erdogan na društvenim mrežama.

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je šokiran razvojem situacije i da "Indija stoji uz Iran u ovom trenutku tuge".

Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani izrazio je "veliku tugu".

Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata bin Zayed Al Nahyan rekao je da su UAE "solidarni s Iranom u ovom teškom trenutku".

Neke informacije za ovu priču došle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Novi tajvanski predsjednik poziva Kinu da prestane s prijetnjama

Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju
Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te zatražio je u ponedjeljak od Kine da prekine svoje vojne i političke prijetnje, rekavši u svom inauguracijskom govoru da je mir jedini izbor i da Peking mora poštovati izbor tajvanskog naroda.

Lai je, obraćajući se okupljenima ispred predsjedničke kancelarije iz japanske kolonijalne ere u centru Tajpeja, ponovio poziv na pregovore s Kinom, koja na ponosno demokratsko ostrvo gleda kao na svoju teritoriju i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod kontrolu Pekinga .

Takođe želim da apelujem na Kinu da prestane politički i vojno zastrašivati Tajvan i da preuzme globalnu odgovornost sa Tajvanom da naporno radi na održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza i u regionu, kako bi se osiguralo da svijet bude bez straha od izbijanja rata", rekao je on.

"Također želimo ovo objaviti svijetu: Tajvan ne čini ustupke po pitanju demokratije i slobode. Mir je jedina opcija, a prosperitet je naš cilj za dugoročni mir i stabilnost."

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, upitano o inauguraciji, reklo je da je nezavisnost Tajvana "slijepa ulica" i da je bez obzira pod kojim zastavom, secesija osuđena na propast.

Kina je Laija više puta nazivala "separatistom" koji je rizikovao rat uoči njegovog izbora u januaru.

Tajvan je suočen sa pritiskom Kine, uključujući redovne aktivnosti vazduhoplovstva i mornarice u blizini ostrva, od pobjede na izborima Laija (64), koji je nadaleko poznat pod svojim engleskim imenom William.

Lai, koji je preuzeo dužnost od Tsai Ing-wen, budući da je bio njen potpredsjednik u protekle četiri godine, rekao je da ljudi moraju biti realistični u pogledu prijetnje i da Tajvan mora pokazati svoju odlučnost da se brani.

Sugrađani, imamo ideal da težimo miru, ali ne smijemo imati iluzije”, rekao je. “Prije nego što Kina odustane od upotrebe sile za invaziju Tajvana, građani moraju razumjeti ovo: čak i ako prihvatimo sve kineske zahtjeve i odustanemo od našeg suvereniteta, ambicija Kine da pripoji Tajvan neće nestati.”

Lai je dobio glasan aplauz nakon što je ponovio da Republika Kina - službeni naziv Tajvana - i Narodna Republika Kina "nisu podređene jedna drugoj".

Tajvansko ministarstvo odbrane je u svom dnevnom izvještaju u ponedjeljak o kineskim vojnim aktivnostima u prethodna 24 sata navelo da je šest kineskih aviona prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza, koja je ranije služila kao nezvanična granica, ali Kina kaže da ne priznaje.

Najmanje jedna od letjelica stigla je na 43 nautičke milje (80 km) od sjevernog tajvanskog lučkog grada Keelunga, prema karti koju je dostavilo ministarstvo. Ovakvi upadi postali su relativno česti posljednjih godina.

Ceremoniji prisustvuju bivši američki zvaničnici koje je poslao predsjednik Joe Biden, poslanici iz zemalja uključujući Japan, Njemačku i Kanadu, te čelnici nekih od 12 zemalja koje održavaju formalne diplomatske veze s Tajvanom, kao što je predsjednik Paragvaja Santiago Pena.

Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je Laiju, rekavši da se Sjedinjene Države raduju saradnji s njim "na unapređenju naših zajedničkih interesa i vrijednosti, produbljivanju naše dugogodišnje neslužbene veze i održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza".

Tajvanski borbeni avioni letjeli su u formaciji iznad Tajpeja nakon Laijevog govora.

Na kraju ceremonije, Lai i potpredsjednik Hsiao Bi-khim, bivši de facto ambasador Tajvana u Sjedinjenim Državama, predvodili su publiku u pjevanju uz pop pjesme dok su plesali na pozornici s ostalim izvođačima.

Lai je nosio ljubičastu kravatu, koja je predstavljala leptira porijeklom s Tajvana, i žutu iglu na reveru od cvijeća gorušice, uobičajene biljke na poljima širom ostrva.

Dobio je pečate koji simboliziraju njegovu predsjedničku moć od predsjednika parlamenta, uključujući pečat Republike Kine i pečat časti, oba donesena na Tajvan nakon što je republikanska vlada pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila kineski građanski rat od komunista Mao Cedunga.

Kasno u nedjelju, široko čitani kineski državni list Global Times rekao je da bi Lai mogao postati "sve provokativniji" kada preuzme dužnost.

"Dakle, dugoročno gledano, stanje odnosa između tjesnaca neće biti optimistično", navodi se u online komentaru.

Laijevi domaći izazovi također su veliki, s obzirom da je njegova Demokratska progresivna partija (DPP) izgubila svoju parlamentarnu većinu na januarskim izborima.

U petak su poslanici udarali, gurali i vrištali jedni na druge u ogorčenom sporu oko parlamentarnih reformi koje opozicija podržava. U utorak bi moglo biti više borbi kada poslanici nastave svoje rasprave.

Evropske grupe ekstremne desnice u nezvaničnoj kampanji za EU izbore

Santiago Abascal, vođa španske krajnje desničarske stranke Vox, gestikulira dok drži govor tokom stranačkog skupa u Madridu, Španija, 19. maja 2024.
Santiago Abascal, vođa španske krajnje desničarske stranke Vox, gestikulira dok drži govor tokom stranačkog skupa u Madridu, Španija, 19. maja 2024.

Europske krajnje desničarske političke stranke neslužbeno su u nedjelju pokrenule svoju kampanju za izbore za Evropsku uniju u Španiji sa snažnim porukama protiv ilegalnih migracija i klimatske politike bloka, istovremeno izjavljujući svoju podršku Izraelu u njegovom ratu protiv Hamasa.

Liderka francuske stranke Nacionalni skup Marine Le Pen i premijer Italije Giorgia Meloni pokušali su okupiti glasače na događaju koji je organizirala španska krajnje desničarska stranka Vox u Madridu uoči parlamentarnih izbora u Evropskoj uniji od 6. do 9. juna. Analitičari kažu da bi glasanje u 27 zemalja bloka moglo da dovede do snažnog uspona krajnje desnice.

U završnoj smo fazi da 9. jun bude dan oslobođenja i nade“, rekao je francuski predsednički kandidat. “Imamo još tri sedmice da ubijedimo naše sunarodnike da izađu i glasaju.

Meloni, čija stranka Braća Italije ima temelje u fašizmu Benita Musolinija, govorila je na španskom putem video konferencije i pozvala mlade da glasaju. "Vi ste jedina moguća budućnost Evrope", rekla im je Meloni.

Odbrana granica EU bila je još jedna glavna tema posljednjeg od dva dana sastanka koji je Vox organizirao u areni na periferiji španjolske prijestolnice.

"Nismo protiv ljudskih prava, ali želimo jake granice u Evropi", rekao je Andre Ventura, lider Chega, stranke koja je ranije ove godine osvojila treći najveći broj poslaničkih mjesta u Portugalu. "Ne možemo nastaviti s ovim masovnim prilivom islamskih i muslimanskih imigranata u Evropu”, dodao je.

Meloni je branila politiku svoje zemlje o postizanju sporazuma s trećim zemljama u pokušaju suzbijanja ilegalne imigracije, dok se Le Pen zalaže za reformu šengenskog prostora — koji omogućava slobodno kretanje ljudi unutar većine granica bloka — tako da „Evropa omogući svakoj zemlji da biraju ko ulazi, a ko napušta njenu teritoriju.

Predsjednik Voxa, Santiago Abascal, pozvao je na jedinstvo krajnje desnice uoči evropskih izbora.

"U susret globalizmu moramo odgovoriti globalnim savezom patriota u odbrani zdravog razuma, ekonomskog prosperiteta, sigurnosti i slobode jer dijelimo prijetnju, a to nas vodi ka solidarnosti", rekao je Abascal.

Glasanje će pokazati da li će politički pomak kontinenta odgovarati zamahu udesno koji se vidi u većem dijelu svijeta od Holandije preko Slovačke do Argentine.

Argentinski novi predsjednik Havier Milei, koji je dočekan kao zvijezda uz skandiranje "Sloboda", posvetio je svoj dugi govor razbijanju socijalizma. Rekao je da je socijalizam “ideologija koja ide direktno protiv ljudske prirode i nužno vodi u ropstvo ili smrt”.

Ne postoji druga moguća sudbina“, rekao je. “Otvoriti vrata socijalizmu znači prizvati smrt”, dodao je.

Pristalice koje su napunile arenu Palacio de Vistalegre navijale su za poruke protiv Evropskog zelenog dogovora i u korist poljoprivrednika, čiji su protesti doveli nekoliko gradova na kontinentu u zastoj u posljednjih mjeseci. Oni su također pozdravili poruku svakog govornika u znak solidarnosti s Izraelom u njegovom ratu u Gazi nakon napada Hamasa 7. oktobra.

Izrael je na sastanku predstavljao njegov ministar za pitanja dijaspore Amichai Chikli.

Sa video ekrana govorili su i mađarski premijer Viktor Orban i bivši premijer Poljske Mateusz Morawiecki.

Tokom događaja, stotine ljevičarskih aktivista demonstrirali su protiv fašizma u centru grada u Madridu.

Ovdje sam jer u Vistalegreu imamo samit mržnje i moramo se boriti protiv fašista“, rekao je Frank Erbroder, poljski aktivista na skupu. "Zabrinut sam jer je Hitler pobijedio, zbog demokratije i mislim da ćemo možda imati istu situaciju."

Ko je bio Ebrahim Raisi, iranski predsjednik koji je poginuo u padu helikoptera?

Predsjednik Ebrahim Raisi prisustvuje ceremoniji otvaranja brane Qiz Qalasi, ili Castel of Girl na azerbejdžanskom, na granici Irana i Azerbejdžana , 19. maja 2024.
Predsjednik Ebrahim Raisi prisustvuje ceremoniji otvaranja brane Qiz Qalasi, ili Castel of Girl na azerbejdžanskom, na granici Irana i Azerbejdžana , 19. maja 2024.

Iranski tvrdolinijaški predsjednik Ebrahim Raisi dugo je viđen kao štićenik iranskog vrhovnog vođe i potencijalni nasljednik njegove pozicije u šiitskoj teokratiji u zemlji.

Vijest o padu njegovog helikoptera po maglovitom vremenu u nedjelju odmah je privukla novu pažnju na lidera, koji se već suočavao sa sankcijama SAD i drugih nacija zbog njegovog učešća u masovnom pogubljenju zatvorenika 1988.

Raisi, 63, je ranije vodio iransko pravosuđe. Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2017. protiv Hassana Rouhanija, relativno umjerenog svećenika koji je kao predsjednik postigao nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama 2015. godine.

Godine 2021. Raisi se ponovo kandidirao na izborima na kojima je svim njegovim potencijalno istaknutim protivnicima zabranjeno da se kandiduju prema iranskom sistemu provjere. On je osvojio skoro 62% od 28,9 miliona glasova, što je najniži odziv u procentima u istoriji Islamske Republike. Milioni su ostali kod kuće, a drugi su poništili glasačke listiće.

Raisi je bio prkosan kada su ga na konferenciji za novinare nakon njegovog izbora pitali o pogubljenjima 1988. godine, kada su se dogodila lažna ponovljena suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima koja će postati poznata kao "komisije za smrt" na kraju krvavog iransko-iračkog rata.

Nakon što je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje UN-a, članovi iranske opozicione grupe Mudžahedin-e-Khalk, teško naoružani od Sadama Huseina, upali su preko iranske granice iz Iraka u iznenadnom napadu. Iran je otupio njihov napad.

Suđenja su počela otprilike u to vrijeme, a optuženi su zamoljeni da se identifikuju. Oni koji su odgovorili "mudžahedini" poslani su u smrt, dok su drugi ispitivani o njihovoj spremnosti da "očiste minska polja za vojsku Islamske Republike", prema izvještaju Amnesty Internationala iz 1990. godine. Međunarodne grupe za ljudska prava procjenjuju da je pogubljeno čak 5.000 ljudi. Raisi je bio u komisijama.

SAD Trezor je 2019. godine sankcionirao Raisija "zbog njegovog administrativnog nadzora nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maloljetnici u vrijeme zločina i mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zatvorenika u Iranu, uključujući amputacije". Pominje se i njegovo učešće u pogubljenjima 1988. godine.

Iranom u konačnici upravlja njegov 85-godišnji vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei. Ali kao predsjednik, Raisi je podržao obogaćivanje uranijuma u zemlji do nivoa gotovog nivoa oružja, kao i ometanje međunarodnih inspektora kao dio njene konfrontacije sa Zapadom.

Raisi je također podržao napad na Izrael u masovnom napadu u aprilu u kojem je više od 300 dronova i projektila ispaljeno na zemlju kao odgovor na navodni izraelski napad u kojem su ubijeni iranski generali na sjedištu ambasade zemlje u Damasku, Sirija - što je i sama senka koja se širi godinama rat između dvije zemlje.

Takođe je podržao bezbjednosne službe u zemlji dok su se obračunavale sa svim neslaganjima, uključujući i poslije smrti Mahse Amini 2022. i protesta širom zemlje koji su uslijedili.

Višemjesečni sigurnosni udar ubio je više od 500 ljudi, a više od 22.000 je privedeno. U martu je istražno vijeće Ujedinjenih naroda utvrdilo da je Iran odgovoran za "fizičko nasilje" koje je dovelo do Aminine smrti nakon njenog hapšenja jer nije nosila hidžab ili maramu, po želji vlasti.

update

Iran: Predsjednik i ministar vanjskih poslova poginuli u padu helikoptera

Fotografija olupine helikoptera u kojem su bili Ebrahim Raisi i prateća posada, objavljena u iranskim medijima
Fotografija olupine helikoptera u kojem su bili Ebrahim Raisi i prateća posada, objavljena u iranskim medijima

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian i drugi zvaničnici pronađeni su mrtvi u ponedjeljak na mjestu pada helikoptera na sjeverozapadu Irana, objavili su državni mediji.

Iranski državni mediji objavili su da se helikopter srušio po lošem vremenu u blizini Jolfe u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Rekli su da su u helikopteru letjeli predsjednik Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i još dva zvaničnika s događaja neposredno preko granice s Azerbejdžanom, gdje su se sastali s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim kako bi otvorili hidroelektrične komplekse.

Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.
Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Iranski mediji navode da je srušeni helikopter bio jedan od tri koja su prevozila iranske zvaničnike sa događaja, gdje su svečano otvorili hidroelektrične projekte Khoda Afarin i Giz Galasi duž rijeke Aras koja označava granicu između Irana i Azerbejdžana.

Iranski državni mediji izvijestili su u subotu da će Raisi otputovati u pograničnu regiju na ceremoniju svečanosti.

Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.
Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.

Nakon nesreće, Aliyev je objavio izjavu na platformi X, rekavši da je duboko uznemiren vijestima o padu Raisijevog helikoptera i da se molio, kao i da je Azerbejdžan spreman ponuditi pomoć kao "prijatelj i bratska zemlja".

Iranski mediji navode da spasioci pokušavaju doći do mjesta nesreće pješice zbog magle koja je ograničava vidljivost u tom području.

Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.
Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.

Iranski ustav kaže da ako predsjednik umre ili postane nesposoban, predsjednika privremeno zamjenjuje prvi potpredsjednik, ulogu koju trenutno ima Mohammad Mokhber, dok se ne održe novi predsjednički izbori u roku od 50 dana.

Uloga predsjednika je podređena iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju, koji zadržava svoju konačnu vlast nad poslovima u zemlji.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.

U intervjuu za perzijski servis Glasa Amerike u nedjelju, njemački neovisni iranski novinar i istraživač Reza Talebi rekao je da bi Raisija, ako bi poginuo, iranski islamistički vladari mogli proglasiti mučenikom koji je umro kao rezultat loše igre njihovih glavnih vanjskih neprijatelja, Izraela i Sjedinjenih Država. Nema dokaza o prljavoj igri.

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da Washington pomno prati izvještaje o padu iranskog helikoptera.

"U ovom trenutku nemamo daljnjih komentara", rekao je glasnogovornik.

Payam Yazdian, Farhad Poulavi i Masood Farahmand iz perzijske službe Glasa Amerike i šef azerbajdžanske službe Glasa Amerike Asgar Azgarov doprinijeli su ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG