Linkovi

Top priča

Nova godina, novi zakoni u američkim državama

Arhiv - Mjesto za ostavlje glasačkih listića u okrugu Clark u Las Vegasu. Novi zakon Nevade za 2022. zahtijeva od svih registrovanihi birača dobiju u pošti glasački listić na svim izborima.

Nova godina je donijela novog gradonačelnika gradu New Yorku, i nove zakone u mnogim od 50 američkih država.  

Demokrata Eric Adams je izabran u novembru da bude novi lider najvećeg grada u Sjedinjenim Državama. Naslijedio je Billa de Blasija, koji je služio dva mandata kao gradonačelnik, počevši od 2014.

Ceremonija inauguracije planirana za subotu je odložena zbog rasta broja zaraženih omicron varijantom koronavirusa.

Eric Adams, novi gradonačelnik New Yorka
Eric Adams, novi gradonačelnik New Yorka

Na drugoj strani zemlje, grad Seattle je također dobio novog gradonačelnika. Bruce Harrell​ je preuzeo položaj u subotu.

Među mnogim novim zakonima koji stupaju na snagu na državnom nivou je povećanje minimalne nadnice u brojnim državama, među kojima su California, Massachusetts, New Jersey i New Mexico.

Takve zakone su usvojile neke državne skupštine i guverneri, a u nekim slučajevima povećanje minimalne nadnice će se uvoditi postepeno, tokom nekoliko godina.

Bruce Harrell, novi gradonačelnik Seattlea
Bruce Harrell, novi gradonačelnik Seattlea

Zaštita životinja, pravo glasa

Virginia ima novi zakon kojim se kozmetičkim kompanijama zabranjuje da testiraju svoje proizvode na životinjama.

U državi Washington, ljudi koji su služili zatvorsku kaznu zbog manje ozbiljnih prestupa sada ponovo imaju pravo glasa čim izađu iz zatvora.

Nevada je olakšala svojim stanovnicima da glasaju poštom, novim zakonom kojim se zahtijeva da svi registrovani birači dobiju glasački list u pošti za svake izbore.

Pomoć drugima

Novim zakonom Texasa, određene humanitarne organizacije koje pružaju smještaj ili drugu vrstu pomoći beskućnicima izuzimaju se iz plaćanja poreza na imovinu.

U Illinoisu, ljudi koji rade u restoranima ili odmorištima za kamione moraće da dobiju obaveznu obuku koja im pomaže da identifikuju potencijalne slučajeve trgovine ljudima i prijave sumnjive slučajeve vlastima.

Zakon New Hampshirea povećava kazne za vožnju u pijanom stanju, u slučajevima kada je vozač nekog povrijedio ili usmrtio.

Novi zakon Colorada olakšava ljudima koji su bili žrtve seksualnog napada kao djeca da prijave te slučajeve, koji više neće zastarjevati sa pravnog aspekta.

Zdravlje i dobrobit ljudi

Država Connecticut je uvela granicu za maksimalnu cijenu insulina i drugih lijekova za kontrolisanje dijabetsa.

Montana se pridružila državama koje dozvoljavaju rekreativnu upotrebu marihuane, koja će biti legalna u dijelovima države gdje to podrži većina glasača.

U Pennsylvaniji, grad Philadelphia je zabranio poslodavcima da svoje novozaposlene testiraju na marihuanu.

A u Missouriju, planovi za zdravstveno osiguranje od sada moraju da uključuju i pokrivanje liječenja određenih mentalnih problema.

See all News Updates of the Day

Ukrajinski ministar odbrane za Glas Amerike: Vjerujem u obnovu granica iz 1991.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da su potpuna pobjeda i obnova ukrajinskih granica iz 1991. godine ciljevi njegove zemlje u sukobu sa Rusijom.

Reznikov je u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike govorio o razvoju događaja u zemlji od ruske invazije 24. februara.

Glas Amerike: Šta je cilj Ukrajine u ratu sa Rusijom?

Reznikov: „Ukrajinski plan je okončanje oslobađanja teritorija koje je okupirala Ruska Federacija i povratak međunarodno priznatim granicama iz 1991. godine. Ne 2014, 2015, ne 24. februara 2022. godine. Konačni cilj je pobjeda Ukrajine i njena obnova u okvirima granica iz 1991. To je glavni plan. Moguće je 'hlađenje' vojne situacije. Ne vidim mogućnost 'zamrzavanja' - kako ljudi zovu konflikta - zato što ovdje nije riječ o konfliktu. Ovo je rat. Ovo je otvoren rat dvije redovne vojske, i jedna vojska je izvršila invaziju na teritoriju svog susjeda bez legitimnog razloga ili prava da to uradi. Zbog toga je ovo rat za opstanak. Branićemo se da preživimo.”

Glas Amerike: Prema vašoj procjeni, koliko su borbenih trupa ruske snage rasporedile blizu ukrajinskih granica ili na okupiranim teritorijama?

Reznikov: „Možda griješim, ali prema najnovijim vojnim izvještajima, ima oko 115 takozvanih bataljonskih taktičkih grupa, od kojih su 105 aktivno angažovane, a 10 se rotira. Ukupno ima do 135.000 ljudi.”

Glas Amerike: Koju novu vojnu opremu očekujete od Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja?

Reznikov: „Svakako očekujemo podršku i pomoć naših partnera. Nadamo se da će biti donijeta politička odluka da nam se daju ATACMS (Vojni taktički raketni sistemi) koji bi nam omogućili da gađamo ciljeve na udaljenosti od 300 kilometara. To bi nam također omogućilo da spasimo živote više naših vojnika - muškaraca i žena - i da nanesemo veoma uspješnu štetu. Nadamo se da ćemo konačno dobiti zapadne avione što bi nam omogućilo da dominiramo nebom zbog njihovih boljih radara, dometa, pokretnosti i brzine. I naravno, slanje tenkova bi nam dalo prednost. Moderni svijet danas može lako da nam pruži tehnologiju da osigura našu pobjedu i nadoknadi neravnotežu u snagama (između Rusije i Ukrajine).”

Glas Amerike: Da li ste zadovoljni najnovijim paketom američke vojne pomoći Ukrajini od milijardu dolara?

Reznikov: „Veoma sam zadovoljan, zato što sadrži municiju za artiljerijske sisteme koje smo dobili ranije. Također sadrži značajan broj raketa za HIMARS (visokopokretne artiljerijske raketne sisteme). Također, rakete koje omogućavaju našoj vojsci da uništi i onesposobi ruske radare. Pomaže nam da oslabimo njihov sistem protivvazdušne odbrane i da djelujemo odlučnije. Zbog toga smo veoma zadovoljni paketom vojne pomoći. To je ogromna pomoć. Ponoviću da se nadam da će uskoro biti donijeta politička odluka o raketama ATACMS. HIMARS-i su značajno promijenili našu strategiju na ratištu, zbog čega će ATACMS biti od velike koristi Ukrajini i civilizovanom svijetu.”

Glas Amerike: Da li je Ukrajina izgubila bilo koji od sistema HIMARS koje su SAD poslale?

Reznikov: „Mogu sa apsolutnom odgovornošću da potvrdim da nije izgubljen ni jedan. Kada u ruskim masovnim medijima ili na društvenim mrežama čitate o 'vojniku Ivanovu sa kalašnjikovim kako ulazi u kamion gde je uništio 12 HIMARS-a' - možete samo da se smijete i kažete: 'To je jednostavno njihova propaganda'. To je potpuna besmislica.”

Glas Amerike: Da li imate bilo kakve sporazume sa SAD da ne gađate ruske vojne objekte na Krimu oružanim sistemima koji su vam poslati?

Reznikov: „Imamo sporazum sa Sjedinjenim Državama da ne koristimo oružje koje su nam dali partneri, među kojima i SAD, za napade na teritoriju Ruske Federacije. Međutim, ako govorimo o oslobađanju privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija, gdje se nalaze naši neprijatelji, onda te restrikcije ne postoje.”

Glas Amerike: Koje je mjere Ukrajina preduzela da prati i kontroliše upotrebu američkih oružanih sistema?

Reznikov: „Postoji nekoliko nivoa tih mjera zato što je za mene veoma važno da zadržimo i povećamo povjerenje. Ključno je održati tu podršku. I u mom prvom apelu gospodinu Lloydu Austinu (američkom sekretaru za odbranu) i drugim ministrima na konferenciji u Ramštajnu (26. aprila) direktno sam poručio: 'Pomognite nam da napravimo sistem maksimalne transparentne kontrole oružja kako bi vi imali otvoren pristup tim informacijama. Dajemo vam puni pristup tim informacijama. Pošaljite svoje izaslanike i kontrolore, čak i ako želite da idu na prve linije fronta. Slobodno kontrolišite u skladu sa vašim sistemima.' I neke zemlje su odmah poslale svoje izaslanike u skladu sa njihovim bezbjednosnim propisima. Ponovo ću naglasiti da smo u potpunosti zainteresovani za transparentnost tih pitanja. Ako neki ljudi govore da postoji krijumčarenje, to je sve propagandni narativ čiji cilj je da se oslabi ta podrška i smanji nivo povjerenja.”

Glas Amerike: Šta je vaša poruka svijetu uoči Dana nezavisnosti Ukrajine 24. augusta?

Reznikov: „Želim da sve pozovem da vjeruju u Ukrajinu. Nastavljamo da plaćamo cijenu za našu nezavisnost. Možda smo osvojili nezavisnost malo lakše od drugih zemalja, jer nismo mnogo platili krvlju. Međutim, sada plaćamo mnogo. Želim da dodam da je Dan nezavisnosti Ukrajine danas istovremeno Dan nezavisnosti mnogih evropskih zemalja. Zbog toga od vas tražim da ne podliježete zamoru. Ostanite uz nas i zajedno ćemo pobijediti. Ukrajina će pobijediti.”

Dugogodišnji direktor u Trumpovoj kompaniji priznao krivicu, biće svjedok tužilaštva

Bivši finansijski direktor Trumpove organizacije Allen Weisselberg izlazi iz sudnice u New Yorku. (Foto: AP/John Minchillo)

Dugogodišnji direktor u porodičnoj kompaniji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u četvrtak je priznao krivicu za utaju poreza, kao dio sporazuma u okviru kojeg će morati da svjedoči o poslovnoj praksi kompanije.

Allen Weisselberg, bivši finansijski direktor Trumpove organizacije, o krivici za svih 15 tačaka optužnice izjasnio se u sudu države New York na Manhattanu.

Iako se ne očekuje se da će Weisselberg sarađivati sa tužiocima u okviru šire istrage samog Trumpa, njegovo priznanje krivice vjerovatno će ojačati njihov slučaj protiv Trumpove kompanije. Suđenje je zakazano za oktobar, a Trumpova organizacija se izjasnila da nije kriva. Donald Trump nije optužen ni za kakve prestupe.

"Ovaj sporazum o krivici ukazuje na direktnu umiješanost Trumpove organizacije u niz krivičnih aktivnosti i od Weisselberga se zahteijva da obezbijedi veoma važno svjedočenje na predstojećem suđenju. Očekujemo da dokažemo naš slučaj pred sudom", saopštio je okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg.

Iz Trumpove organizacije je saopšteno da je Weisselberg "dobar i častan čovek" kojeg "maltretiraju, gone i prijete mu organi za sprovođenje zakona, naročito okružni tužilac Manhattana, u okviru beskonačnih, politički motivisanih pokušaja da se uhvati predsjednik Trump". Navodi se i da kompanija neće priznati krivicu zato što nije uradila ništa nezakonito.

Optužnica protiv Trumpove organizacije i Weisselberga podignuta je u julu 2021. godine za poresku prevaru i falsifikovanje poslovnih dokumenata, gdje su neki direktori plaćani "van zvaničnih kanala".

Tužioci navode da je Weisselberg izbjegao da plati porez na milion i 760 hiljada dolara prihoda, uključujući kiriju za jedan stan na Manhattanu, rate za dva mercedesa i školarinu za članove porodice. Čekove za školarinu potpisivao je Trump.

Weisselberg će vjerovatno biti osuđen na pet mjeseci zatvora i pet godina uslovne osude. Moraće i da plati 1,99 miliona dolara poreza, kazni i kamate. Zatvorsku kaznu će izdržavati poslije kraja suđenja Trumpovoj organizaciji, a mogao bi da bude oslobođen poslije 100 dana, prenosi Reuters pozivajući se na neimenovani izvor.

To je znatno kraće od 15 godina koliko je mogao da provede u zatvoru da je proglašen krivim na suđenju, umjesto što je priznao krivicu. Bio je optužen za mnoga krivična djela za koja se tereti i Trumpova organizacija, ali i za neka druga kao što je krađa.

Nicholas Gravante, advokat Weisselberga, naveo je u saopštenju: "Gospodin Weisselberg je donio jednu od najtežih odluka u životu da prizna krivicu da bi okončao ovaj slučaj i njime izazvanu dugogodišnju pravnu i ličnu noćnu moru za sebe i svoju porodicu".

Trumpova organizacija upravlja golf klubovima, hotelima i drugim nekretninama širom svijeta. Ako bude proglašena krivom na suđenju, mogla bi da bude kažnjena novčano i na druge načine.

Izbor porote za to suđenje počinje 24. oktobra, 15 dana prije izbora za Kongres, na kojima se Trumpova Republikanska stranka nada da će od demokrata preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom.

Sam Trump još nije saopštio da li će se ponovo kandidovati za predsjednika na izborima 2024. godine. Weisselberg je za bivšeg predsjednika radio oko pola vijeka. Podnio je ostavku na mjesto finansijskog direktora nakon podizanja optužnice, ali je ostao na Trumpovom platnom spisku kao viši savjetnik.

Trump je suočen i sa drugim pravnim sporovima. Agenti FBI su prošle nedjelje pretražili njegovu rezidenciju na Floridi, iz koje su preuzeli povjerljiva i druga predsjednička dokumenta. Dva dana kasnije, od Trumpa je traženo da svjedoči u civilnoj istrazi njegovog poslovanja u New Yorku. Bivši predsjednik je više puta odbio da odgovori na pitanja, pozivajući se na peti amandman američkog Ustava.

Pence pozvao republikance da prestanu sa napadima na FBI zbog Trumpa

Bivši potpredsjednik Mike Pence

Bivši potpredsjednik Mike Pence apelovao je na američke republikance da prestanu sa napadima na Federalni istražni biro (FBI) zbog pretrage imanja Donalda Trumpa na Floridi.

Ujedno i kritikovao pozive nekih saveznika bivšeg predsjednika da se ukine finansiranje birou, navodeći da je to "podjednako pogrešno" koliko i inicijative demokratskih aktivista da preusmjere sredstva namijenjena policiji.

Pence je također rekao da bi, u slučaju da bude pozvan da svjedoči pred kongresnom komisijom koja istražuje nerede u američkom Kongresu 6. januara 2021, "razmotrio sa dužnom pažnjom" taj poziv.

Bivši potpredsjednik je pozvao na uzdržanost u trenutku dok zvaničnici zaduženi za sprovođenje zakona upozoravaju da je znatno porastao broj pretnji nasiljem federalnim agentima i vladinim ustanovama, nakon što su agenti FBI-ja prošle nedjelje pretresli Mar-a-Lago u okviru istrage koju vodi Sekretarijat za pravosuđe o povjerljivim dokumentima Bijele kuće koja su ranije ove godine otkrivena na Trumpovom imanju.

Na jednom skupu u New Hampshireu, Pence je postavljeno pitanje šta je bila njegova prva reakcija kada je čuo za FBI-jevu pretragu Trumpove kuće. Pence, koji kao i Trump, razmišlja o kandidaturi za Bijelu kuću 2024, rekao je da je bio uznemiren zbog, kako se izrazio, politizacije FBI-ja. Također je rekao da je Sekretarijat za pravosuđe i sekretar Merrick Garland trebalo da budu direktniji i otvoreniji u pogledu toga šta je navelo vlasti da sprovedu pretres.

Međutim, Trumpov bivši potpredsjednik je također imao poruku za Republikansku partiju.

"Želio bih da podsjetim svoje republikanske kolege da možemo da pozovemo sekretara za pravosuđe na odgovornost zbog odluke koju je donio, a da ne napadamo službenike FBI-ja", izjavio je na jednom političkom skupu na koledžu Saint Anselm.

"Republikanska partija je stranka reda i zakona", dodao je Pence. "Naša stranka stoji uz muškarce i žene čiji je posao sprovođenje reda na federalnom, državnom i lokalnom nivou, i ti napadi na FBI moraju da prestanu. Pozivi da se ukinu finansije FBI-ju su podjednako pogrešni kao i pozivi da se prestane sa finansiranjem policije."

Federalne vlasti i privatne organizacije za praćenje ekstremizma upozorile su da sve veći broj vatrenih Trumpovih pristalica djeluje spremno da napadne agente FBI-ja ili druge koji su, prema njihovom uvjerenju, otišli predaleko u istrazi bivšeg predsjednika.

Zgrada FBI-ja u Cincinnatiju, Ohio.
Zgrada FBI-ja u Cincinnatiju, Ohio.

U državi Ohio, muškarac koji je nosio neprobojni prsluk, naoružan automatskom puškom i pneumatskim pištoljem za zakivanje eksera, ubijen je nakon što je pokušao da na silu uđe u kancelariju FBI-ja u Cincinnatiju. U Pennsylvaniji, jedan muškarac je uhapšen nakon što je na društvenim medijima objavio prijetnje smrću agentima biroa.

Direktor FBI-ja Christopher Wray izjavio je da su prijetnje agentima i Sekretarijatu za pravosuđe "opasne i za svaku osudu". FBI je upozorio svoje agente da preduzmu mjere predostrožnosti, zbog povećanog broja prijetnji birou na društvenim mrežama. Neki republikanski članovi Kongresa i drugi traže da se FBI rasformira, ili da se smanji njegovo finansiranje.

Pence, koji strateški nastoji da se distancira od bivšeg šefa, svoj odgovor je započeo riječima: "Vidite, prilično je dobro poznato da predsjednik Trump i ja imamo svoja neslaganja". Ipak, Pence pažljivo vodi računa da često podsjeća na dostignuća "administracije Trump-Pence", u nadi da će se to dopasti biračima koji su možda podržavali Trumpovu politiku ali ih je odbilo njegovo ponašanje.

Putevi su im se razišli 6. januara 2021, kada je masa ogorčenih Trumpovih pristalica upala u Capitol u pokušaju da zaustavi formalnu potvrdu izborne pobjede Joea Bidena. Trump je kritikovao svog potpredsjednika zato što je odbio da uloži primjedbu ili odloži potvrdu - što je nešto za što Pence nije imao ustavno ovlaštenje. Lažna vješala su podignuta na nacionalnom travnjaku ispred Kongresa, a ljudi koji su upali u Capitol su skandirali "Objesite Majka Mikea Pencea!"

Pence je ranije odbijao da kaže da li bi sarađivao sa komisijom Predstavničkog doma koja istražuje pobunu, u slučaju da ona zatraži njegovo svjedočenje. U srijedu je rekao da bi razmotrio taj poziv.

"U slučaju da dobijem poziv za učešće, razmotrio bih ga", rekao je Pence, dodajući da bi prvo razmislio o "jedinstvenoj ulozi" u kojoj je služio zemlji kao potpredsjednik.

"Bio bi to historijski presedan da jedan potpredsjednik bude pozvan da svjedoči na Capitol Hillu, ali kao što sam rekao, ne želim da prejudiciram", izjavio je. "U slučaju da nam se ikada uputi formalni poziv, razmotrili bismo ga sa dužnom pažnjom."

Trumpova kritičarka Liz Cheney izgubila na izborima, razmatra predsjedničku kandidaturu

Republikanska kandidatkinja za članicu Kongresa Liz Cheney maše tokom kampanje u Jacksonu, Wyoming, 16. augusta 2022.

Republikanska članica Predstavničkog doma američkog Kongresa Liz Cheney rekla je da će uraditi sve što može da spriječi da Donald Trump bude ponovo u Bijeloj kući. 

Rekla je da će narednih mjeseci odlučiti da li će se sama kandidovati za predsjednicu, nakon što je na stranačkim izborima u Wyomingu izgubila od kandidatkinje koju je podržao Trump.

Međutim, senatorka sa Alaske Liza Murkowski, još jedna republikanka koja se suprotstavljala bivšem predsjedniku, kvalifikovala se za izbore u novembru gdje će joj protivkandidatkinja biti Kelly Tshibaka koju je podržao Trump.

Poraz Cheneyjeve od Trampove kandidatkinje Harriet Hageman, označava značajnu pobjedu bivšeg predsjednika u kampanji da zbaci republikanace koji su podržali njegov opoziv nakon upada u zgradu Kapitola prošle godine.

Priznajući poraz, Cheney je rekla da nije voljna da se "složi sa lažima predsjednika Trumpa o izborima 2020", da bi pobijedila na stranačkim izborima.

"Bilo bi potrebno da omogućim njegove tekuće napore da podrije naš demokratski sistem i napadne temelje naše republike. To je bio put kojim nisam mogla i ne bih išla", rekla je ona pristalicama.

Cheney je za televizijsku mrežu NBC u srijedu rekla da će "uraditi sve što je potrebno da Donald Trump ne bude u Ovalnoj kancelariji" i da razmatra predsjedničku kandidaturu.

"Razmišljam o tome i donijeću odluku narednih mjeseci", rekla je Cheney na pitanje o predsjedničkoj kandidaturi i dodala da joj je preostalo još posla u odboru koji istražuje napad na Kongres.

"Vjerujem da Donald Trump i dalje predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju i opasnost po našu republiku. Da bi se on porazio, biće potreban širok i ujedinjeni front republikanaca, demokrata i nezavisnih birača. I namjeravam da budem dio toga", poručila je Cheney.

Sa 99 posto glasačkih listića prebrojanih u Wyomingu, Hageman je predvodila republikance sa 66,3 odsto glasova, a zatim slijedi Cheney sa 28,9 odsto, prema Edisonu, firmi za praćenje izbora.

Rezultati su bili manje jasni na Alasci. Sa 72 odsto prebrojanih glasačkih listića, Murkowski je tijesno vodila sa 42,7 odsto glasova, a slijede Tshibaka sa 41,4 odsto i demokrata Patricia Chesbrosa 6,2 odsto, navodi Edison. Murkowski, koja je među umjerenim senatorima, nalazi se na poziciji od 2003. godine.

Također na Aljasci, Edison je predvidio da nijedan kandidat neće izaći kao jasni pobjednik u trojnom takmičenju za završetak mandata predstavnika DonaYounga, koji je umro u martu.

U toj trci su Sarah Palin, bivša guvernerka i potpredsjednička kandidatkinja iz 2008. koju je Trump podržao, protiv republikanca Nicka Begicha III i demokrate Mary Peltole. Pobjednik će biti proglašen 31. augusta.

I Wyoming i Alaska su pouzdano republikanski, zbog čega je malo vjerovatno da će rezultati uticati na to da li demokrate predsjednika Joea Bidena izgube tijesnu većinu u Kongresu. Očekuje se da će republikanci ponovo preuzeti Predstavnički dom i također imati šanse da osvoje kontrolu nad Senatom.

Iskorjenjivanje krtičara Trumpa

Zbacivanje Liz Cheney je najnoviji znak Trumpovog trajnog uticaja nad Republikanskom strankom.

Trump, koji je nagovijestio da će se kandidovati za predsjednika 2024. godine, postavio je kraj Cheneyjeve kongresne karijere kao prioritet među 10 republikanaca u Predstavničkom domu na koje je ciljao zbog podrške njegovom opozivu 2021. godine.

Cheney, kćerka bivšeg republikanskog potpredsjednika Dicka Cheneyja, iskoristila je svoj položaj u odboru od 6. januara koji istražuje okolnosti oko nemira na Capitolu da zadrži pažnju na Trumpovim akcijama tog dana i njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Očekuje se da će republikanski lideri raspustiti istragu 6. januara ako osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom u novembru. Predstavnici u novom Kongresu zauzimaju mjesta u januaru.

Hageman, advokat za prirodne resurse koja je prihvatila Trumpove izborne laži, kritikovala je govor Cheneyjeve, rekavši da pokazuje da joj je malo stalo do problema sa kojima se suočava njena država.

"Ona se još uvijek fokusira na opsesiju predsjednikom Trumpom i građanima Wyominga, glasači Wyominga su večeras poslali veoma glasnu poruku", rekla je Hageman za Fox News.

Cheney je u Predstavničkom domu glasala za opoziv Trumpa zbog optužbi za podsticanje nereda na Capitolu, dok je Murkowski u Senatu glasala da se bivši predsjednik osudi po toj optužbi. Trump je na kraju oslobođen optužbi.

Od 10 republikanaca koji su podržali opoziv, moguće je da će samo jedan - Dan Newhouse iz Washingtona - biti u Kongresu nakon izbora u novembru.

Biden potpisao zakon o klimi i zdravstvu vrijedan 430 milijardi dolara

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti u prisustvu demokratskih senatora. (Foto: AP/Susan Walsh)

Američki predsjednik Joe Biden u utorak je potpisao zakon vrijedan 430 milijardi dolara koji se smatra najvećim paketom klimatskih mjera u američkoj historiji, a čiji cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, kao i snize cijene lijekova koji se izdaju na recept.

Zakon obuhvata najznačajnije ulaganje federalnih vlasti u borbu protiv klimatskih promjena - oko 375 milijardi dolara tokom decenije - te ograničavanje cijene lijekova na 2.000 dolara godišnje iz džepa građana koji su osigurani kroz federalni zdravstveni program Medicare.

Također će pomoći oko 13 miliona Amerikanaca da plate za zdravstveno osiguranje produžavanjem subvencija koje su odobrene tokom pandemije koronavirusa.

Nove mjere biće finansirane novim porezima na velike kompanije i pojačanom poreskom kontrolom bogatih pojedinaca i entiteta, a dodatna sredstva biće izdvojena za smanjenje federalnog deficita.

Biden je na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući rekao da je zakon dokaz da demokratija - bez obzira na to koliko je proces dug ili haotičan - i dalje daje rezultate za američke birače i poručio: "Američki narod je pobijedio, dok su specijalni interesi izgubili".

"U ovom historijskom trenutku demokrate su stale uz američki narod a svi republikanci uz specijalne interese. Svi republikanci u Kongresu glasali su protiv ovog zakona" naglasio je Biden.

Prijedlog je prošlog petka usvojen u Predstavničkom domu, po stranačkoj liniji, sa 220 glasova demokrata ZA, a 207 republikanaca protiv. Prethodno je odobren u Senatu, poslije odlučujućeg glasa potpredsjednice SAD Kamale Harris, s obzirom na to da dvije stranke imaju podjednak broj mjesta u gornjem domu američkog Kongresa - po 50.

"U normalnim vremenima, usvajanje ovih zakona bi bio ogroman uspjeh. Međutim, uraditi to sada, sa samo 50 glasova demokrata u Senatu, uprkos nepopustljivoj republikanskoj manjini je izvanredno" ,ocijenio je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.

Potpisivanje zakona o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti vrhunac je produktivnog perioda za Bidena i Kongres koji je tokom tri mjeseca usvojio zakone o pomoći veteranima, industriji poluprovodnika i provjerama za mlade kupce oružja. Predsjednik i članovi Kongresa su također odgovorili na rusku invaziju Ukrajine i ubjedljivom većinom podržali članstvo Švedske i Finske u NATO.

U svjetlu pada popularnosti predsjednika Bidena, demokrate se nadaju da će niz uspjeha kada je riječ o njegovoj agendi povećati njihove šanse da zadrže kontrolu u Kongresu na izborima u novembru. Biden također pokušava da ojača svoju poziciju među biračima dok razmišlja o reizboru.

Republikanci kritikuju novi zakon i tvrde da će predviđeni porezi na kompanije povećati cijene i pogoršati već najveću inflaciju od 1981. godine. Iako su demokrate plan nazvale Zakon o smanjenju inflacije, analitičari ocjenjuju da on neće imati veći uticaj na cijene.

"Previše je troškova, previše poreza i po mom mišljenju pogrešnih prioriteta, sa prevelikom Poreskom službom koja će goniti ne samo poreske obveznike sa velikim primanjima, veći mnoge sa srednjim", ocijenio je u utorak jedan od vodećih republikanaca u Senatu John Thune.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da potpisani zakon "znači veće poreze, skuplje račune za energiju i agresivnu kontrolu Poreske službe".

Međutim, administracija je saopštila da će se pojačana kontrola samo odnositi na one sa velikim zaradama, a sekretarica za finansije Janet Yellen naložila je Poreskoj službi da se usredsredi samo na kompanije i one koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Bidenov provobitni desetogodišnji predlog od 3 hiljade 500 milijardi dolara predviđao je i besplatno predškolsko obrazovanje, plaćeno porodično i zdravstveno bolovanje, te ublažavanje imigracionih restrikcija. Međutim, plan nije prošao zbog protivljenja demokratskog senatora Joea Manchina, koji je smatrao da je preskup.

Biden je u utorak poručio Manchinu, koji je prošlog mjeseca ipak postigao ključan dogovor sa Schumerom o izmijenjenom paketu: "Joe, nikada nisam sumnjao".

Iako je usvojeni prijedlog znatno manji od prvobitnog, Biden i demokrate su ga pozdravili kao historijsko ulaganje u rešavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG