Nobelova nagrada za mir 2022. dodjeljuje se zagovorniku ljudskih prava Alesu Bialiatskom iz Bjelorusije, ruskoj organizaciji za ljudska prava Memorijal i ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava Centar za građanske slobode.
„Dobitnici Nagrade za mir predstavljaju civilno društvo u svojim zemljama“, stoji u saopštenu Odbora.
„Dugi niz godina promoviraju pravo na kritiku vlasti i štite temeljna prava građana. Uložili su izuzetan trud u dokumentiranju ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i zlouporabe ovlasti. Zajedno pokazuju važnost civilnog društva za mir i demokraciju.“
Ales Bialiatski bio je jedan od pokretača demokratskog pokreta koji se pojavio u Bjelorusiji sredinom 1980-ih. Posvetio je svoj život promicanju demokratije i mirnog razvoja u svojoj domovini. Između ostalog, 1996. godine osnovao je organizaciju Vjesna (Proljeće) kao odgovor na kontroverzne ustavne amandmane koji su predsjedniku dali diktatorske ovlasti i koji su izazvali opsežne prosvjede.
Vjesna je pružila potporu zatvorenim prosvjednicima i njihovim porodicama. U godinama koje su uslijedile, ova organizacija se razvila u široku organizaciju za ljudska prava koja je dokumentirala i protestvovala protiv mučenja političkih zatvorenika od strane vlasti.
Vlasti su više su puta nastojale ušutkati Alesa Bialiatskog. U zatvoru je bio od 2011. do 2014. Nakon velikih demonstracija protiv režima 2020. ponovno je uhapšen. I dalje je u pritvoru bez suđenja.
Organizaciju za ljudska prava Memorijal osnovali su 1987. godine aktivisti za ljudska prava u bivšem Sovjetskom Savezu koji su željeli osigurati da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene. Među osnivačima su i dobitnik Nobelove nagrade za mir Andrej Saharov i zagovornica ljudskih prava Svetlana Gannuškina. Memorijal se temelji na ideji da je suočavanje sa zločinima iz prošlosti ključno za sprječavanje novih.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Memorial je izrastao u najveću organizaciju za ljudska prava u Rusiji. Uz uspostavu središta dokumentacije o žrtvama staljinističke ere, Memorial je prikupio i sistematizirao informacije o političkom ugnjetavanju i kršenju ljudskih prava u Rusiji.
Memorial je postao najmjerodavniji izvor informacija o političkim zatvorenicima u ruskim zatvorima. Organizacija također stoji na čelu napora u borbi protiv militarizma i promicanju ljudskih prava i vladavine temeljene na vladavini zakona.
Tokom čečenskih ratova Memorijal je prikupljao i provjeravao informacije o zlostavljanjima i ratnim zločinima koje su nad civilnim stanovništvom počinile ruske i proruske snage. Godine 2009. voditeljica podružnice Memoriala u Čečeniji, Natalia Estemirova, ubijena je zbog ovog rada.
Djelatnici civilnog društva u Rusiji godinama su bili izloženi prijetnjama, zatvaranju, nestancima i ubojstvima. Kao dio vladinog maltretiranja Memorijala, organizacija je rano označena kao „strani agent".
U prosincu 2021. vlasti su odlučile da se Memorijal prisilno likvidira, a dokumentacijski centar trajno zatvori. Zatvaranje je stupilo na snagu sljedećih mjeseci, ali ljudi koji stoje iza Memorijala odbijaju ga zatvoriti. U komentaru o prisilnom raspuštanju, predsjednik Yan Rachinsky izjavio je: „Niko ne planira odustati."
Centar za građanske slobode osnovan je u Kijevu 2007. godine u svrhu promicanja ljudskih prava i demokratije u Ukrajini. Centar je zauzeo stav za jačanje ukrajinskog civilnog društva i pritisak na vlasti da od Ukrajine naprave punopravnu demokraciju. Kako bi se Ukrajina razvila u državu vladavine prava, Centar za građanske slobode aktivno je zagovarao da Ukrajina postane povezana s Međunarodnim kaznenim sudom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Centar za građanske slobode angažirao se u naporima da identificira i dokumentira ruske ratne zločine protiv ukrajinskog civilnog stanovništva. U saradnji s međunarodnim partnerima, centar ima pionirsku ulogu u cilju odgovaranja krivaca za počinjene zločine.
Direktorica centra Oleksandra Matvičuk je za Glas Amerike rekla da je riječ o nagradi ne samo za njenu organizaciju i njen rad u Ukrajini i cijelom regionu, već za "sve ukrajinske građane, koji se bore za slobodu u ratu sa Rusijom".
"Za pravo da imaju demokratski izbor, da žive i grade zemlju u kojoj se štite prava svih ljudi, čija je vlada odgovorna, a polica ne razbija mirne studentske proteste. I za to plaćamo prilično visoku cijenu", poručila je Matvičuk.
Dodjelom Nobelove nagrade za mir za 2022. Alesu Bialiatskom, Memorijalu i Centru za građanske slobode, Norveški Nobelov odbor želi odati počast trima istaknutim pobornicima ljudskih prava, demokratiju i mirnog suživota u susjednim zemljama Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini.
Svojim dosljednim nastojanjima u korist humanističkih vrijednosti, antimilitarizma i načela prava, ovogodišnji laureati revitalizirali su i odali počast viziji mira i Alfreda Nobela. Iz Odbora naglašavaju kako je to vizija koja je sada potrebna svijetu. Iz Odbora se nadaju da će Bialiatski biti pušten iz kućnog pritvora te da će moći prisustvovati dodjeli nagrada u Oslu.
Iz odbora su pozvali i na razum u pogledu situacije vezane za neposrednu budućnost, nukelarnu prijetnju i prijetnju glađu.
