Linkovi

Top priča BiH

Nezaštićena Banjaluka polako gubi epitet “zelenog grada”

Banjaluka

Mnoštvo zelenih površina i nadaleko poznati drvoredi razlog su što je Banjaluka godinama nazivana “zelenim gradom”. Tog epiteta danas se malo ko sjeti, a gradske vlasti povremeno se sjete usvojenog Plana zaštite prirodnih vrijednosti čija realizacija nikad nije ugledala svjetlo dana. Aktivisti i građani poručuju da je “5 do 12” da se nešto učini.

“Banjaluka koja želi da nosi epitet ‘zeleni grad’ ima neopravdano malo zaštićenih prirodnih dobara, pogotovo jer ima formalno pravne preduslove da određene nivoe zaštite proglasi na nivou lokalne samouprave”, kaže za Glas Amerike Dragana Kovačić Jošić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka (CZZS).

Lokalni plan zaštite prirode na području Banjaluke predviđa zaštitu prirodnih vrijednosti na površini od čak 18,24 posto teritorije grada. Iako je, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS, usvojen 2016. godine i to na period od 10 godina, do sada ništa nije realizovano. Prema informacijama iz Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, za područje grada trenutno ne postoji nijedan objekat za koji je pokrenuta inicijativa za stavljanje pod zaštitu.

Plaža Abacija - Vrbas
Plaža Abacija - Vrbas

Za to vrijeme na listi čeka čak 89 prirodnih vrijednosti koje su planirane za zaštitu. Prije usvajanja Plana pod zaštitu je 2008. godine stavljena pećina Ljubačevo, te 2012. godine Univerzitetski grad, koji se nalazi u sastavu Urbanističkog plana Banjaluke.

Predstavnici CZZS smatraju da je Lokalni plan zaštite izuzetno koristan dokument, ali se pitaju koliki procenat realizacije istog možemo očekivati do kraja planskog perioda, ako do sada ništa nije urađeno.

Kako kažu, više od 15 godina zagovaraju uspostavljanje Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi, koje bi predstavljalo samostalnu službu osposobljenu da planira, održava i upravlja zaštićenim područjima, drvoredima, zelenim i parkovskim površinama. Gradonačelnik Igor Radojičić potvrdio im je da takva potreba zaista postoji i da se o tome razmišlja, ali je istakao problem nedostatka stručnog kadra.

Rijeka Vrbas - Banja Luka
Rijeka Vrbas - Banja Luka

Kada je u pitanju zaštita područja, najveće prirodno bogatstvo predstavljaju šume oko Banjaluke - masiv Starčevice, Šibova i Trapista, te rijeka Vrbas.

“Šume oko grada i banjalučke kotline su pluća grada i zaštitni zeleni pojas koji ne smijemo izgubiti. Definisane su kao šumsko zemljište i u nadležnosti su šumarstva, a javnim šumama upravlja javno preduzeće šumarstva ''Srpske šume''. U saradnji sa Gradom izdvojili su šume iz redovnog gazdovanja u šume posebne namjene, ali smatramo da to nije dovoljno”, kaže Kovačić-Jošić, dodajući da Grad treba inicirati i proglasiti zaštitu nad ovim šumskim kompleksima.

“Vjerujemo da nedostatak iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim dobrima koči ove procese, ali isto tako vjerujemo, da se kroz saradnju i dobru volju, vrlo lako, sa sadašnjih manje od 1 posto zaštićene teritorije grada, može doći bar do 6-7 posto”, objašnjava ona.

Pored područja, zaštita se proglašava i nad objektima prirode, a to su npr. stabla, pećine i sl. Grad Banjaluka ima, mada je nekad imao mnogo više, znatan broj vrijednih pojedinačnih stabala ili grupa stabala.

“Važno ih je zaštititi, dati im na vidljivosti i time sačuvati prepoznatljivost Banjaluke, kao grada drvoreda. Osim navedenog, tu su i kanjon rijeke Suturlije, rijeka Krupa sa slapovima, kompleks Kastel, te brojni drugi prirodni objekti”, ističe Kovačić Jošić.

Banjalučani označavaju prioritete u procesu zaštite (Izvor: Centar za životnu sredinu)
Banjalučani označavaju prioritete u procesu zaštite (Izvor: Centar za životnu sredinu)

Aktivisti za početak od Gradske uprave očekuju reviziju ciljeva i akcionog plana kako bi se što realnije moglo ući u njegovu implementaciju, a prioriteti svakako treba da budu zaštita vodotokova i šumskih ekosistema. Razlog za zanemarivanje zaštite prirode u gradu vide u nedostatku znanja, svijesti i pritiska javnosti ka donosiocima odluka.

“Priroda se ne čuva samo formalnom zaštitom. Upravljanje prirodom je u rukama svih nas. Zato je neophodno da postanemo odgovorni građani – upravljači svojih društava, te da pratimo procese, utičemo na donosioce odluka, tražimo, učestvujemo i što je najvažnije pokazujemo kako treba sopstvenim primjerom”, naglašava ona.

Prema njenim riječima, zaštita prirodnih vrijednosti na području Grada važan je preduslov za očuvanje biodiverziteta i podizanje kvaliteta životne sredine, boljeg zdravlja, kvalitetnijeg života građana i razvoja grada. Međutim, problem je, kako ističe, što se ulaganja u zaštitu vide kao ‘trošak’ koji ne donosi mjerljivu finansijsku korist.

“Mi smo realni i ne očekujemo čudo, ali smatramo da su mali pomaci mogući i da oni prije svega iziskuju znanje, posvećenost i djelovanje usmjereno na dobrobit svih građana – bez parcijalnih interesa”, objašnjava predstavnica CZZS.

Akcija 'Zaštićena Banja Luka' (Izvor: Centar za životnu sredinu)
Akcija 'Zaštićena Banja Luka' (Izvor: Centar za životnu sredinu)

Upravo zbog svega navedenog u Banjaluci je nedavno održana i akcija “Zaštićena Banjaluka” tokom koje su aktivisti i građani željeli da skrenu pažnju na važnost očuvanja i zaštite prirode, ali i na odnos Grada Banjaluka prema ovoj oblasti.

Vrela i slapovi Krupe, kanjoni rijeka Vrbas i Suturlije, nalazište viline vlasi u Šeheru/Srpskim Toplicama, tvrđava Kastel sa okolinom, park šuma Starčevica sa Šehitlucima/Banj Brdom samo su neki od prijedloga koje su Banjalučani tokom akcije označili kao područja koja u njihovom gradu treba da budu zaštićena.

See all News Updates of the Day

Power: Političari trebaju rješavati, a ne uzrokovati probleme

Power: Političari trebaju rješavati, a ne uzrokovati probleme
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Power: Veoma opasno potpaljivanje vatre podjela u BiH

Power: Iskustvo iz BiH je usmjerilo moju karijeru
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Potpaljivanje vatre podjela veoma je opasno u Bosni i Hercegovini i svi trebaju shvatiti da to neće otvoriti ekonomske prilike, koje građani ove zemlje očekuju rekla je 20. januara u Sarajevu administratorica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power.

Power je novinarima kazala da se BiH trenutno nalazi u političkom ćorsokaku, te je ocijenila da prijetnje povlačenjem iz insitucija BiH predstavljuju i "prijetnju stabilnosti koja je postignuta potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine".

"Te najave nemaju nikakvog ekonomskog, niti funkcionalnog smisla", kazala je Power odgovarajući na upit novinara o čemu će razgovarati sa bh. dužnosnicima, te šta će poručiti Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska od jula prošle godine ne učestvuju u radu državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.

Power je ocijenila da je BiH na vrlo ozbiljnoj raskrsnici, te da je u četvrtak na sastanku sa tri bivša ratna logoraša iz BiH zaključila "bh. građani nikada ne smiju ići unazad.

"Politika je naporna i teška, ali rat je strašan", navela je Power.

Na pitanje da li su nedavne američke sankcije dovoljne, navela je da su SAD pokazale da neće oklijevati da djeluju protiv onih koji su korumpirani i koji dovode do podjela i destabilizacije.

"Koletkivna odgovornost međunarodne zajednice je da da podrži mir i jedinstvo. Jačanje sila podjela nije u interesu nijednog pojedinca i nijedne zemlje", navela je.

Power je poručila da SAD žele razgovarati o tome šta mogu uraditi da podrže težnje svih građana BiH.

"To bi trebao biti i fokus državnih insititucija. Kako razvijati ekonomiju i otvarati nova radna mjesta", kazala je, dodavši da su BiH "očajnički potrebne reforme".

Prenijela je i poruku američkog predsjednika Josepha Bidena da su SAD uz građane BiH, kao što su bile i tokom ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća.

Power u zvaničnoj posjeti BiH boravi od 19. do 21. januara.

Posjeta Samanthe Power Bosni i Hercegovini
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Tokom posjete, sastat će se sa bh. zvaničnicima, predstavnicima nevladinih organizacija, liderima u malom biznisu, te preživjelim žrtvama rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Power je radila kao novinarka, aktivistkinja i diplomatkinja.

Njena knjiga "Problem iz pakla: Amerika i doba genocida" dobila je Pulitzerovu nagradu, najprestižnije priznanje za novinarstvo u SAD-u, inspirirana je i događajima u BiH.

Banja Luka: Kriptovalute u zamahu

Banja Luka: Kriptovalute u zamahu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Organski uzgoj u Srebrenici

Organski uzgoj u Srebrenici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG