Linkovi

Izdvojeno

Nezaštićena Banjaluka polako gubi epitet “zelenog grada”

Banjaluka

Mnoštvo zelenih površina i nadaleko poznati drvoredi razlog su što je Banjaluka godinama nazivana “zelenim gradom”. Tog epiteta danas se malo ko sjeti, a gradske vlasti povremeno se sjete usvojenog Plana zaštite prirodnih vrijednosti čija realizacija nikad nije ugledala svjetlo dana. Aktivisti i građani poručuju da je “5 do 12” da se nešto učini.

“Banjaluka koja želi da nosi epitet ‘zeleni grad’ ima neopravdano malo zaštićenih prirodnih dobara, pogotovo jer ima formalno pravne preduslove da određene nivoe zaštite proglasi na nivou lokalne samouprave”, kaže za Glas Amerike Dragana Kovačić Jošić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka (CZZS).

Lokalni plan zaštite prirode na području Banjaluke predviđa zaštitu prirodnih vrijednosti na površini od čak 18,24 posto teritorije grada. Iako je, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS, usvojen 2016. godine i to na period od 10 godina, do sada ništa nije realizovano. Prema informacijama iz Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, za područje grada trenutno ne postoji nijedan objekat za koji je pokrenuta inicijativa za stavljanje pod zaštitu.

Plaža Abacija - Vrbas
Plaža Abacija - Vrbas

Za to vrijeme na listi čeka čak 89 prirodnih vrijednosti koje su planirane za zaštitu. Prije usvajanja Plana pod zaštitu je 2008. godine stavljena pećina Ljubačevo, te 2012. godine Univerzitetski grad, koji se nalazi u sastavu Urbanističkog plana Banjaluke.

Predstavnici CZZS smatraju da je Lokalni plan zaštite izuzetno koristan dokument, ali se pitaju koliki procenat realizacije istog možemo očekivati do kraja planskog perioda, ako do sada ništa nije urađeno.

Kako kažu, više od 15 godina zagovaraju uspostavljanje Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi, koje bi predstavljalo samostalnu službu osposobljenu da planira, održava i upravlja zaštićenim područjima, drvoredima, zelenim i parkovskim površinama. Gradonačelnik Igor Radojičić potvrdio im je da takva potreba zaista postoji i da se o tome razmišlja, ali je istakao problem nedostatka stručnog kadra.

Rijeka Vrbas - Banja Luka
Rijeka Vrbas - Banja Luka

Kada je u pitanju zaštita područja, najveće prirodno bogatstvo predstavljaju šume oko Banjaluke - masiv Starčevice, Šibova i Trapista, te rijeka Vrbas.

“Šume oko grada i banjalučke kotline su pluća grada i zaštitni zeleni pojas koji ne smijemo izgubiti. Definisane su kao šumsko zemljište i u nadležnosti su šumarstva, a javnim šumama upravlja javno preduzeće šumarstva ''Srpske šume''. U saradnji sa Gradom izdvojili su šume iz redovnog gazdovanja u šume posebne namjene, ali smatramo da to nije dovoljno”, kaže Kovačić-Jošić, dodajući da Grad treba inicirati i proglasiti zaštitu nad ovim šumskim kompleksima.

“Vjerujemo da nedostatak iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim dobrima koči ove procese, ali isto tako vjerujemo, da se kroz saradnju i dobru volju, vrlo lako, sa sadašnjih manje od 1 posto zaštićene teritorije grada, može doći bar do 6-7 posto”, objašnjava ona.

Pored područja, zaštita se proglašava i nad objektima prirode, a to su npr. stabla, pećine i sl. Grad Banjaluka ima, mada je nekad imao mnogo više, znatan broj vrijednih pojedinačnih stabala ili grupa stabala.

“Važno ih je zaštititi, dati im na vidljivosti i time sačuvati prepoznatljivost Banjaluke, kao grada drvoreda. Osim navedenog, tu su i kanjon rijeke Suturlije, rijeka Krupa sa slapovima, kompleks Kastel, te brojni drugi prirodni objekti”, ističe Kovačić Jošić.

Banjalučani označavaju prioritete u procesu zaštite (Izvor: Centar za životnu sredinu)
Banjalučani označavaju prioritete u procesu zaštite (Izvor: Centar za životnu sredinu)

Aktivisti za početak od Gradske uprave očekuju reviziju ciljeva i akcionog plana kako bi se što realnije moglo ući u njegovu implementaciju, a prioriteti svakako treba da budu zaštita vodotokova i šumskih ekosistema. Razlog za zanemarivanje zaštite prirode u gradu vide u nedostatku znanja, svijesti i pritiska javnosti ka donosiocima odluka.

“Priroda se ne čuva samo formalnom zaštitom. Upravljanje prirodom je u rukama svih nas. Zato je neophodno da postanemo odgovorni građani – upravljači svojih društava, te da pratimo procese, utičemo na donosioce odluka, tražimo, učestvujemo i što je najvažnije pokazujemo kako treba sopstvenim primjerom”, naglašava ona.

Prema njenim riječima, zaštita prirodnih vrijednosti na području Grada važan je preduslov za očuvanje biodiverziteta i podizanje kvaliteta životne sredine, boljeg zdravlja, kvalitetnijeg života građana i razvoja grada. Međutim, problem je, kako ističe, što se ulaganja u zaštitu vide kao ‘trošak’ koji ne donosi mjerljivu finansijsku korist.

“Mi smo realni i ne očekujemo čudo, ali smatramo da su mali pomaci mogući i da oni prije svega iziskuju znanje, posvećenost i djelovanje usmjereno na dobrobit svih građana – bez parcijalnih interesa”, objašnjava predstavnica CZZS.

Akcija 'Zaštićena Banja Luka' (Izvor: Centar za životnu sredinu)
Akcija 'Zaštićena Banja Luka' (Izvor: Centar za životnu sredinu)

Upravo zbog svega navedenog u Banjaluci je nedavno održana i akcija “Zaštićena Banjaluka” tokom koje su aktivisti i građani željeli da skrenu pažnju na važnost očuvanja i zaštite prirode, ali i na odnos Grada Banjaluka prema ovoj oblasti.

Vrela i slapovi Krupe, kanjoni rijeka Vrbas i Suturlije, nalazište viline vlasi u Šeheru/Srpskim Toplicama, tvrđava Kastel sa okolinom, park šuma Starčevica sa Šehitlucima/Banj Brdom samo su neki od prijedloga koje su Banjalučani tokom akcije označili kao područja koja u njihovom gradu treba da budu zaštićena.

See all News Updates of the Day

Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti

Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.

Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv

ARHIVA - Pripadnici Sirijskih demokratskih snaga, formacije koju podržavaju SAD, tragaju za ekstremistima Islamske države u Hasaki, Sirija, 28. januara 2022. (Foto: AP/Baderkhan Ahma)

Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.

Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".

"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.

"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".

Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.

IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.

Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".

Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".

Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.

Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.

"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".

Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.

Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.

Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.

Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".

"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".

Prijetnja od domaćeg terora

Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.

"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".

"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.

Bezbjednost granice

Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.

Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.

"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.

"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.

Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom

Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:10 0:00

Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.

Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu

Ilustracija

"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."

Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.

"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.

Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.

Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.

U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.

Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.

U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.

Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.

Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".

"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.

Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.

Trump na predizbornom skupu slavio napad na Kongres

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Stalni napori mnogih unutar Republikanske stranke da napad na američki Kapitol 6. januara 2021. preoblikuju kao čin patriotizma dostigli su svojevrsni vrhunac tokom prvog velikog predizbornog skupa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prošlog vikenda.

Na početku svog pojavljivanja, Trump je stajao na bini s rukom iznad srca, dok su govornici izgovarali verziju državne himne koju je snimio hor sastavljen od ljudi osuđenih za različite optužbe vezane za napad. Na ekranu iza predsjednika, slike Kapitola tokom napada 6. januara bile su prikazane navijačkoj masi.

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Pjesma koju je snimio "J6 Prison Choir" prikazuje Trumpa kako uz muziku recituje zakletvu vjernosti, a završava se pjevanjem "U.S.A.! U.S.A.!“, na koje je odjeknulo oko 10.000 do 15.000 ljudi koji su došli da vide Trumpa na događaju na otvorenom u Wacou u Teksasu u subotu.

Trump je u svojim komentarima kritikovao ono što je opisao kao kori[tenje organa za sprovođenje zakona protiv njega i njegovih pristalica. Obećao je da će, ako bude ponovo izabran 2024., "biti ponosan, a nasilnici i kriminalci koji korumpiraju naš pravosudni sistem će biti poraženi, diskreditovani i potpuno osramoćeni."

Promjena melodije

Štovanje napada izloženog na Trumpovom skupu pokazuje koliko su daleko stigli neki segmenti GOP-a u više od dvije godine nakon što je nasilna gomila upala na Kapitol u pokušaju da spriječi Kongres da potvrdi izbornu pobjedu predsjednika Joea Bidena 2020. godine.

Neposredno nakon napada, osuda napada bila je dvostranačka, a neki republikanci - uključujući sadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma Kevina McCarthyja - okrivljuju Trumpa za podsticanje gomile. Međutim, u protekle dvije godine, mnogi u GOP-u su jednostavno ušutjeli po tom pitanju, dok su drugi aktivno radili na prepravljanju priče, umanjujući važnost nasilja dana i tvrdeći da napori za provođenje zakona da optuže počinitelje predstavljaju politički progon .

Nedavno su učinjeni napori da se događaji tog dana okarakterišu kao suštinski mirni. McCarthy je stavio na raspolaganje hiljade sati videa snimljenih na teritoriji Kapitola 6. januara konzervativnom voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu, koji je selektivno emitovao segmente svog programa koji sugerišu da su protesti bili nenasilni.

Odvojen od stvarnosti

U stvarnosti, iako nisu svi učesnici 6. januara pribjegli nasilju, video snimci događaja koji su snimili učesnici, službe za provođenje zakona i novinske organizacije zabilježile su grubu brutalnost napada, koji se dogodio tokom nekoliko sati. Demonstranti su koristili hemijske sprejeve i improvizovano oružje da probiju policijske barikade, prisiljavajući okrvavljene policajce da se povuku od napada.

U napadu je na desetine policajaca povrijeđeno, neki teško. Najmanje pet osoba je poginulo tokom napada ili nakon njega.

Nekoliko sati nakon napada, predsjednik Trump pozvao je svoje pristalice da mirno napuste Kapitol. Od tada je negirao da je poticao demonstrante na nasilje.

Kurt Braddock, docent za komunikaciju na Američkom univerzitetu koji istražuje jezik koji ekstremističke grupe koriste da radikaliziraju svoju publiku, rekao je da je u nekim aspektima tipičan način na koji Trump prepisuje povijest.

"Ne čini mi se strašno iznenađujućim", rekao je on za Glas Amerike u razmjeni e-pošte. “Jedan od kamena temeljaca Trumpove komunikacijske strategije bio je poricanje objektivne stvarnosti i njeno zamjenjivanje onom koja mu koristi. Čini se da to radi ovdje.”

Braddock je dodao: “Mislim da je to samo produžetak onoga što on radi već šest ili sedam godina – preinačuje inkriminirajuću historiju tako da je on patriotski heroj, a ne neko odgovoran za napad na same SAD. Nažalost, njegovi sljedbenici više nego sretni prihvaćaju stvarnost koju on stvara.”

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Odjeci fašizma

Stručnjaci za temu ekstremizma i političkog nasilja rekli su da Trampov pokret prihvata napad i valorizaciju njegovih počinitelja ima uznemirujuće istorijske paralele.

„To je klasični fašizam“, rekao je Džejson Stenli, profesor filozofije na Univerzitetu Yale i autor knjige „Kako fašizam funkcioniše“.

Stenli je istakao da je temeljni momenat u razvoju Nacističke partije u Nemačkoj bio neuspeli državni udar 1923. godine, poznat kao "Pivski puč". U nasilnom sukobu sa policijom ubijeno je 16 nacista. Kasnije će ih partija poštovati kao „krvne mučenike“, a datum pokušaja državnog udara u kojem su učestvovali obilježavao se svake godine.

„Sve je to udžbenik“, rekao je Stenli za Glas Amerike. “Uzmete ljude koji pokušavaju da sruše vladu, u nasilnom puču za fašističkog vođu, i od njih pravite heroje. Oni su tvoji Stormtrooperi. To je stvar historije – ona poučava.”

Trumpov ograničen uspjeh

Rachel Kleinfeld, viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace i stručnjakinja za političko nasilje, rekla je za Glas Amerike da, iako su Trumpovi napori da proslavi napad 6. januara zabrinjavajući, i dalje važno zadržati perspektivu.

Bivši predsjednik je, kako je rekla, pozvao na održavanje drugih protesta zbog njegove moguće optužnice u New Yorku zbog optužbi da je nezakonito koristio sredstva kampanje da kupi šutnju zvijezde filmova za odrasle koja tvrdi da su njih dvoje imali aferu. Bilo je nekoliko protesta, primijetio je Kleinfeld, a nedavni skup podrške njemu u New Yorku, koji su organizovali Mladi republikanci, privukao je više novinara nego učesnika.

Kao i drugi populistički lideri, rekao je Kleinfeld, Trump žudi za medijskim fokusom. Ona je rekla da je važno da mediji budu razumni u pogledu vrste izvještavanja.

“Vidjeli smo to u mnogim drugim zemljama u kojima se vraćaju populistički autoritarci ili se vraća taj stil vodstva jer mediji smatraju zabavnijim, iskreno, i imaju više gledanosti od normalnih, dosadnih političara,” rekla je ona. “To vidimo iu Americi. Ali, naravno, on normalizuje nasilje i drugi članovi Republikanske stranke ga ne prozivaju zbog toga. Dakle, taj dio je stvaran.”

Braddock, sa američkog univerziteta, rekao je da bi Trumpovo očigledno odobravanje nasilja 6. januara moglo rezultirati novim napadima u budućnosti.

“Kada se nasilje zalaže od strane vođe kojem se ljudi dive, ono se normalizira”, napisao je Braddock. „To jest, ljudi počinju da misle da nasilje nije samo nešto što je prihvatljivo, već i očekivano. To je prava opasnost; kada njegovi sljedbenici misle da bi on odobrio njihove postupke, postaje vjerovatnije da će se upustiti u tu akciju. On stvara atmosferu u kojoj su prošli napadi retroaktivno opravdani, povećavajući šanse za buduće napade.”

Waco historija

Trumpov odabir Wacoa kao mjesta njegovog skupa u subotu bio je jasan, ako ne nužno namjeran, povratak na trenutak koji mnogi na krajnjoj desnici u SAD-u smatraju važnim za njihov pokret.

Supporters of former U.S. President Donald Trump attend his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Supporters of former U.S. President Donald Trump attend his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Grad je bio mjesto sukoba 1993. između federalnih agencija za provođenje zakona i vjerske sekte poznate kao Branch Davidians. Pucnjava i kasnija višesedmična opsada imanja grupe završila je masivnim napadom na kompleks, koji je izazvao razornu vatru.

Događaji u Wacou završili su smrću četiri federalna agenta i 82 Branch Davidiansa. Opsada je postala kamen temeljac za tvrdu desnicu u SAD-u, držeći se kao primjer pretjerane moći savezne vlade.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG