Linkovi

Izdvojeno

Neumski pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora

Palmer i Eichhorst tokom konferencije za medije u Neumu, gdje su sa bh. političarima razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BIH, 30. januar 2022.

Završeni su pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona BiH. Konačan dogovor nije postignut, a lideri političkih stranaka su izjavili da su bili jako blizu. Predstavnici međunarodne zajednice su kazali da pregovori moraju biti nastavljeni narednih dana i to isključivo između domaćih političara.

Nakon sastanaka u Neumu, javnosti se obratio lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović koji je izjavio da se činilo da se će dogovor biti postignut.

"Mislim da je riješno pitanje domova naroda, ali i po pitanju funkcionisanja izbora člana Predsjedništva BiH smo bili jako blizu. Svi smo uložili veliki napor. Prijatno sam iznenađen odnosom predsjednika NiP-a, SBB-a i NES-a. Imali smo zajednički stav, bili smo spremni na pregovore sa hrvatske strane, tako da smatram da pregovori nisu završeni", kazao je Izetbegović.

Lider HDZ-a Dragan Čović je izjavio da su političke stranke u BiH dobile pisane prijedloge za koje postoje tri modela.

"Ostavljena nam je mogućnost da pokušamo sami nastaviti pregovore za sedam ili deset dana. Nepripremljeni ulazimo u izbornu godinu. Plašim se se situacije koja nije funkcionalna. Duboko sam vjerovao da možemo završiti pregovore, no ovako ćemo imati pravi politički posao", rekao je Čović.

"Međunarodna zajednica je ostala dosljedna u tome da nam neće nametati nikakva rješenje, odgovornost je na nama. Ako ne nađemo rješenje, nisam siguran kako će to izgledati", rekao je Čović je i dodao kako su za dogovor "nedostajale nijanse".

"Što se tiče Narodnog sabora, ponudili smo nekoliko modela. Elektorski je model za sve županije, to bi moglo jamčiti da se izaberu predstavnici Hrvata i Bošnjaka. Bio sam uvjeren, s obzirom da su pripreme bile dobre, da ćemo to završiti, no došle su primjedbe s bošnjačke strane", navodi Čović.

Izborni zakon BiH: Razgovori u Neumu nisu doveli do dogovora
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić smatra da je učinjeno sve kako bi hrvatski narod izabrao svog predstavnika.

"Nema pobjednika pregovora, mislim da smo svi poraženi. Dosadašnji stavovi mogu samo dodatno zakomplikovati odnose unutar BiH, tako da moramo nastaviti pregovarati", izjavio je Radončić.

On smatra da su problemi dijagnosticirani te da je objašnjeno gdje se politički lideri ne slažu.

"Građanima poručujem da ovi pregovori traju desetak godina, izbora će biti i gledat da harmonizujemo odnose jer, što su hrvatsko-bošnjački odnosi slabiji, gospodin Dodik jača", naglasio je Radončić.

Predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država Angelina Eichhorst i Matthew Palmer, i nakon završetka pregovora su imali usaglašen stav – da su dogovori jako blizu te da pregovori moraju biti nastavljeni.

"Potrebno je pronaći model izbora za Predsjedništvo BiH i domove naroda. Imali smo razgovore u koje je uloženo mnogo truga. Napravljen je korak unaprijed koji obećava. Nekoliko dana smo razgovarali o važnim stvarima, ali to nije dovoljno", istaknula je Eichhorst.

Ne postoji garancija da će doći do rješenja, smatra Eichhorst, ali je ubjeđena da će dogovor na kraju biti postignut.

Matthew Palmer, izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH smatra da proces nije okončan te da osiguravanje demokratskih i izbornog procesa daje integritet svima

"To uključuje i postupanje u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u više postupaka. Potrebno je naći odgovarajući izborni model i osigurati snagu institucija u BiH. Problemi neće nestati, moraju se rješavati. Mi ćemo i dalje biti partneri, jer slijedi nastavak pregovora. Postoji i paket mjera koji će omogućiti veću transparentnost u procesu izbora", kazao je Palmer.

Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović je kazao kako u Neumu nije ostvaren poseban napredak.

"Nažalost, stvari su ostale prilično slične. Jedino su indentificirani problemi na jasan i otvoren način, ali nije bilo prostora da dođemo do finalnog dogovora", zaključio je Cvitanović.

Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra kako nije bilo očekivano da se za tri dana riješe svi problemi o kojima se raspravljalo.

"Mislim da će, nakon što se ohlade glave, lideri biti spremni za konačni stav. To nije nemoguće, ali nisam veliki optimista. Predstavnici međunarodne zajednice nisu bili ni na čijoj strani”, poručio je Konaković.

Podsjećamo, pregovori o izmjenama izbornog zakondavstva su od petka vođeni u Neumu.

Na njima su učestvovale političke stranke SDA, HDZ, SBB i Narod i pravda. Opozicija iz Federacije BiH, odnosno stranke DF, SDP i Naša stranke su odbile učešće u pregovorima. Domaćini i glavni medijatori su bili predstavnici Europske unije Angelina Eichhorst i predstavnik SAD-a Matthew Palmer.

See all News Updates of the Day

Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu

Obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu 2022.

Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.

MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.

Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.

„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.

Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.

„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.

Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.

Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.

Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.

Plastični otpad guši planetu

Plastični otpad guši planetu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju

State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde

ARHIVA - Logo State Departmenta i silueta državnog sekretara Antony Blinkena. (Foto: Reuters/Andrew Harnik)

Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.

Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.

Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".

"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.

Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.

Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.

Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.

Transparency: Novi zakon u Sarajevu nastavak udara na slobodu izražavanja

Sarajevo

Transparency International BiH (TI BiH) kritikovao je namjeru vlasti sarajevskog kantona da u novom zakonu o javnom redu i miru internet definiraju kao "javno mjesto". To može uzrokovati ograničavanje prava na slobodu mišljenja i govora kao i policijske zloupotrebe, tvrde u TI BiH.

"Transparency International u BiH upozorava da novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru.

Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za “omalovažavanje državnih organa” što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora.", navodi TI BiH.

"TI BIH je uputio komentare na predloženi nacrt ovog zakona u kojima je jasno upozoreno da bi uvođenje visokih kazni za “širenje lažnih vijesti “ koje mogu ići do 15.000 za pravna lica i 2.100 KM za odgovorna lica, moglo dovesti do cenzure i autocenzure medija koji se izlažu riziku od pokretanja brojnih prekršajnih postupaka.

Pored toga postoji opasnost od proizvoljnog tumačenja ovih odredbi od strane policije koja će dobiti nadležnost da utvrđuje koje vijesti su lažne i “izazivaju paniku među građanima”.

Posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja” jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje.

Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu “omalovažavanja državnih organa” jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. Novi zakon takođe predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

TI BiH smatra da je ovaj Zakon nastavak negativnih tendencija i pokušaja vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbije kritiku i ućutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju i druge negativne društvene pojave. Posebno je simptomatično da se ovaj zakon donosi u trenutku kada vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju ponovo kriminalizovati klevetu i koje su usvajanjem spornog zakona u formi nacrta već “testirale” reakcije međunarodne zajednice.

Treba podsjetiti i da preporuke Savjeta Evrope podstiču i pozivaju države da unaprjeđuju slobodu izražavanja na internetu, na način da donose zakone i praktične mjere koje bi spriječile svaki oblik državne i privatne cenzure. Evropska komisija je u aprilu 2018. predložila sveevropski pristup za borbu protiv dezinformacija na Internetu koji obuhvata nezavisnu evropsku mrežu za provjeravanje činjenica, poboljšanje medijske pismenosti i druge mjere borbe protiv zloupotreba online prostora koje idu u pravcu prevencije kroz edukaciju i druge oblike regulacije, a ne prema ograničavanju slobode izražavanja.

Zbog toga TI BiH pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje. ", navode iz Transparency Internationala BiH.

JPMorgan: Uprkos znacima dedolarizacije, USD i dalje glavna valuta

ilustracija

Postoje neki znakovi dedolarizacije koji se upravo pojavljuju, ali bi dolar trebao zadržati svoj "veliki otisak" u doglednoj budućnosti, rekli su valutni stratezi JPMorgana u saopćenju u ponedjeljak.

"Skupljajući različite mjere, ukupna potrošnja USD ostaje unutar svog istorijskog raspona s dolarom na vrhu paketa, ali korištenje je podijeljeno "ispod haube", napisali su stratezi Meera Chandan i Octavia Popescu iz banke Wall Street.

Udio dolara u obimu trgovane valute je "zazidan" na rekordno visokih 88%, dok se udio eura smanjio za 8 procentnih poena u posljednjoj deceniji na rekordno niskih 31%. Udio kineskog juana je u međuvremenu porastao na rekordnih 7%.

"Dedolarizacija je evidentna u deviznim rezervama gdje je udio (dolara) opao na rekord kako je udio u izvozu opao, ali se i dalje javlja u robi", kažu stratezi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG