Izdvojeno
Neumski pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora
Završeni su pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona BiH. Konačan dogovor nije postignut, a lideri političkih stranaka su izjavili da su bili jako blizu. Predstavnici međunarodne zajednice su kazali da pregovori moraju biti nastavljeni narednih dana i to isključivo između domaćih političara.
Nakon sastanaka u Neumu, javnosti se obratio lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović koji je izjavio da se činilo da se će dogovor biti postignut.
"Mislim da je riješno pitanje domova naroda, ali i po pitanju funkcionisanja izbora člana Predsjedništva BiH smo bili jako blizu. Svi smo uložili veliki napor. Prijatno sam iznenađen odnosom predsjednika NiP-a, SBB-a i NES-a. Imali smo zajednički stav, bili smo spremni na pregovore sa hrvatske strane, tako da smatram da pregovori nisu završeni", kazao je Izetbegović.
Lider HDZ-a Dragan Čović je izjavio da su političke stranke u BiH dobile pisane prijedloge za koje postoje tri modela.
"Ostavljena nam je mogućnost da pokušamo sami nastaviti pregovore za sedam ili deset dana. Nepripremljeni ulazimo u izbornu godinu. Plašim se se situacije koja nije funkcionalna. Duboko sam vjerovao da možemo završiti pregovore, no ovako ćemo imati pravi politički posao", rekao je Čović.
"Međunarodna zajednica je ostala dosljedna u tome da nam neće nametati nikakva rješenje, odgovornost je na nama. Ako ne nađemo rješenje, nisam siguran kako će to izgledati", rekao je Čović je i dodao kako su za dogovor "nedostajale nijanse".
"Što se tiče Narodnog sabora, ponudili smo nekoliko modela. Elektorski je model za sve županije, to bi moglo jamčiti da se izaberu predstavnici Hrvata i Bošnjaka. Bio sam uvjeren, s obzirom da su pripreme bile dobre, da ćemo to završiti, no došle su primjedbe s bošnjačke strane", navodi Čović.
Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić smatra da je učinjeno sve kako bi hrvatski narod izabrao svog predstavnika.
"Nema pobjednika pregovora, mislim da smo svi poraženi. Dosadašnji stavovi mogu samo dodatno zakomplikovati odnose unutar BiH, tako da moramo nastaviti pregovarati", izjavio je Radončić.
On smatra da su problemi dijagnosticirani te da je objašnjeno gdje se politički lideri ne slažu.
"Građanima poručujem da ovi pregovori traju desetak godina, izbora će biti i gledat da harmonizujemo odnose jer, što su hrvatsko-bošnjački odnosi slabiji, gospodin Dodik jača", naglasio je Radončić.
Predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država Angelina Eichhorst i Matthew Palmer, i nakon završetka pregovora su imali usaglašen stav – da su dogovori jako blizu te da pregovori moraju biti nastavljeni.
"Potrebno je pronaći model izbora za Predsjedništvo BiH i domove naroda. Imali smo razgovore u koje je uloženo mnogo truga. Napravljen je korak unaprijed koji obećava. Nekoliko dana smo razgovarali o važnim stvarima, ali to nije dovoljno", istaknula je Eichhorst.
Ne postoji garancija da će doći do rješenja, smatra Eichhorst, ali je ubjeđena da će dogovor na kraju biti postignut.
Matthew Palmer, izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH smatra da proces nije okončan te da osiguravanje demokratskih i izbornog procesa daje integritet svima
"To uključuje i postupanje u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u više postupaka. Potrebno je naći odgovarajući izborni model i osigurati snagu institucija u BiH. Problemi neće nestati, moraju se rješavati. Mi ćemo i dalje biti partneri, jer slijedi nastavak pregovora. Postoji i paket mjera koji će omogućiti veću transparentnost u procesu izbora", kazao je Palmer.
Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović je kazao kako u Neumu nije ostvaren poseban napredak.
"Nažalost, stvari su ostale prilično slične. Jedino su indentificirani problemi na jasan i otvoren način, ali nije bilo prostora da dođemo do finalnog dogovora", zaključio je Cvitanović.
Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra kako nije bilo očekivano da se za tri dana riješe svi problemi o kojima se raspravljalo.
"Mislim da će, nakon što se ohlade glave, lideri biti spremni za konačni stav. To nije nemoguće, ali nisam veliki optimista. Predstavnici međunarodne zajednice nisu bili ni na čijoj strani”, poručio je Konaković.
Podsjećamo, pregovori o izmjenama izbornog zakondavstva su od petka vođeni u Neumu.
Na njima su učestvovale političke stranke SDA, HDZ, SBB i Narod i pravda. Opozicija iz Federacije BiH, odnosno stranke DF, SDP i Naša stranke su odbile učešće u pregovorima. Domaćini i glavni medijatori su bili predstavnici Europske unije Angelina Eichhorst i predstavnik SAD-a Matthew Palmer.
See all News Updates of the Day
Zajedničko pismo ključnih članova Kongresa Rubiju: Proširiti sankcije i spriječiti Dodika da ugrožava stabilnost BiH
Neki od najmoćnijih lidera u američkom Kongresu uputili su zajedničko, dvostranačko pismo državnom sekretaru SAD Marcu Rubiju ističući da se Dodikove separatističke prijetnje u BiH moraju spriječiti.
Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.
Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.
Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.
Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.
“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.
U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:
- Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
- Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
- Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
- Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.
“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.
Rubio: Ako Rusija odbije plan biće to izuzetno razočaranje
Američki državni sekretar Marco Rubio je kazao da Washington daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je lopta sada na ruskom terenu.
Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.
Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.
“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.
On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.
“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.
Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.
Američko-ukrajinski razgovori: Kijev podržava predloženi 30-dnevni prekid vatre u ratu s Rusijom
Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u utorak u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, na razgovorima o naporima da se okonča rat Rusije s Ukrajinom, pri čemu su obje strane rekle da Kijev podržava 30-dnevni prekid vatre koji su predložili SAD.
U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.
Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.
Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.
Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".
Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.
Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.
Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.
“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.
“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.
Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.
Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.
Dogovor o mineralima?
Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.
Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.
Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".
Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.
Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Ukrajina će predstaviti mirovni plan u američkim pregovorima
Očekuje se da će ukrajinski zvaničnici predstaviti djelomični plan prekida vatre s Rusijom tokom razgovora u utorak s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.
Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.
Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".
Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.
Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.
Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.
“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.
“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.
Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.
Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.
Dogovor o mineralima?
Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.
Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.
Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.
“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.
“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.
Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.
On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.
Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters
Rubio: Dodik ugrožava sigurnost Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Marco Rubio reagovao je na posljednje istupe predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji je u srijedu potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici skupštine tog bh. entiteta, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Rubio je u objavi na platformi X napisao da djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, napisao je u objavi američki državni sekretar Marco Rubio.
Tužilaštvo BiH je objavilo u četvrtak da vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je predsjednik entiteta RS Milorad Dodik potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u BiH i SIPA-i zabranjuje djelovanje u tom entitetu.
Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.
Iako Tužilaštvo BiH nije govorilo o imenima, Dodik je na platformi X potvrdio da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.
Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nadležni sud, a u hitnim slučajevima i tužilac, izdaje naredbu za dovođenjem, koju izvršava sudska policija.
