Linkovi

Izdvojeno

Neumski pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora

Palmer i Eichhorst tokom konferencije za medije u Neumu, gdje su sa bh. političarima razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BIH, 30. januar 2022.

Završeni su pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona BiH. Konačan dogovor nije postignut, a lideri političkih stranaka su izjavili da su bili jako blizu. Predstavnici međunarodne zajednice su kazali da pregovori moraju biti nastavljeni narednih dana i to isključivo između domaćih političara.

Nakon sastanaka u Neumu, javnosti se obratio lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović koji je izjavio da se činilo da se će dogovor biti postignut.

"Mislim da je riješno pitanje domova naroda, ali i po pitanju funkcionisanja izbora člana Predsjedništva BiH smo bili jako blizu. Svi smo uložili veliki napor. Prijatno sam iznenađen odnosom predsjednika NiP-a, SBB-a i NES-a. Imali smo zajednički stav, bili smo spremni na pregovore sa hrvatske strane, tako da smatram da pregovori nisu završeni", kazao je Izetbegović.

Lider HDZ-a Dragan Čović je izjavio da su političke stranke u BiH dobile pisane prijedloge za koje postoje tri modela.

"Ostavljena nam je mogućnost da pokušamo sami nastaviti pregovore za sedam ili deset dana. Nepripremljeni ulazimo u izbornu godinu. Plašim se se situacije koja nije funkcionalna. Duboko sam vjerovao da možemo završiti pregovore, no ovako ćemo imati pravi politički posao", rekao je Čović.

"Međunarodna zajednica je ostala dosljedna u tome da nam neće nametati nikakva rješenje, odgovornost je na nama. Ako ne nađemo rješenje, nisam siguran kako će to izgledati", rekao je Čović je i dodao kako su za dogovor "nedostajale nijanse".

"Što se tiče Narodnog sabora, ponudili smo nekoliko modela. Elektorski je model za sve županije, to bi moglo jamčiti da se izaberu predstavnici Hrvata i Bošnjaka. Bio sam uvjeren, s obzirom da su pripreme bile dobre, da ćemo to završiti, no došle su primjedbe s bošnjačke strane", navodi Čović.

Izborni zakon BiH: Razgovori u Neumu nisu doveli do dogovora
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić smatra da je učinjeno sve kako bi hrvatski narod izabrao svog predstavnika.

"Nema pobjednika pregovora, mislim da smo svi poraženi. Dosadašnji stavovi mogu samo dodatno zakomplikovati odnose unutar BiH, tako da moramo nastaviti pregovarati", izjavio je Radončić.

On smatra da su problemi dijagnosticirani te da je objašnjeno gdje se politički lideri ne slažu.

"Građanima poručujem da ovi pregovori traju desetak godina, izbora će biti i gledat da harmonizujemo odnose jer, što su hrvatsko-bošnjački odnosi slabiji, gospodin Dodik jača", naglasio je Radončić.

Predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država Angelina Eichhorst i Matthew Palmer, i nakon završetka pregovora su imali usaglašen stav – da su dogovori jako blizu te da pregovori moraju biti nastavljeni.

"Potrebno je pronaći model izbora za Predsjedništvo BiH i domove naroda. Imali smo razgovore u koje je uloženo mnogo truga. Napravljen je korak unaprijed koji obećava. Nekoliko dana smo razgovarali o važnim stvarima, ali to nije dovoljno", istaknula je Eichhorst.

Ne postoji garancija da će doći do rješenja, smatra Eichhorst, ali je ubjeđena da će dogovor na kraju biti postignut.

Matthew Palmer, izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH smatra da proces nije okončan te da osiguravanje demokratskih i izbornog procesa daje integritet svima

"To uključuje i postupanje u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u više postupaka. Potrebno je naći odgovarajući izborni model i osigurati snagu institucija u BiH. Problemi neće nestati, moraju se rješavati. Mi ćemo i dalje biti partneri, jer slijedi nastavak pregovora. Postoji i paket mjera koji će omogućiti veću transparentnost u procesu izbora", kazao je Palmer.

Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović je kazao kako u Neumu nije ostvaren poseban napredak.

"Nažalost, stvari su ostale prilično slične. Jedino su indentificirani problemi na jasan i otvoren način, ali nije bilo prostora da dođemo do finalnog dogovora", zaključio je Cvitanović.

Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra kako nije bilo očekivano da se za tri dana riješe svi problemi o kojima se raspravljalo.

"Mislim da će, nakon što se ohlade glave, lideri biti spremni za konačni stav. To nije nemoguće, ali nisam veliki optimista. Predstavnici međunarodne zajednice nisu bili ni na čijoj strani”, poručio je Konaković.

Podsjećamo, pregovori o izmjenama izbornog zakondavstva su od petka vođeni u Neumu.

Na njima su učestvovale političke stranke SDA, HDZ, SBB i Narod i pravda. Opozicija iz Federacije BiH, odnosno stranke DF, SDP i Naša stranke su odbile učešće u pregovorima. Domaćini i glavni medijatori su bili predstavnici Europske unije Angelina Eichhorst i predstavnik SAD-a Matthew Palmer.

See all News Updates of the Day

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.

Protesti zbog smrti djevojke nastavljeni u Iranu, državna TV javlja o 26 poginulih

Demonstrant u New Yorku drži sliku Mahse Aminija, koja je umrla u policijskom pritvoru u Iranu, 22. septembra 2022.

Demonstranti širom Irana nastavili su da se sukobljavaju sa bezbjednosnim snagama u petak rano nakon smrti mlade žene u policijskom pritvoru, a iranska državna televizija navela je da bi broj poginulih u neredima mogao da bude čak 26, ne iznoseći detalje.

Iako su razmjere protesta u desetak iranskih gradova i naselja i dalje nejasne, pokret predstavlja najveće nemire od 2019. godine, kada su grupe za ljudska prava saopštile da su ubijene stotine ljude tokom vladinog gušenja demonstracija.

Voditelj na državnoj televiziji rekao je kasno u četvrtak da je 26 demonstranata i policajaca ubijeno otkako su protesti izbili prošle subote nakon sahrane 22-godišnje Mahse Amini, ne objašnjavajući kako su vlasti došle do te brojke. On je rekao da će zvanična statistika biti objavljena kasnije, ali u prošlim vremenima previranja iranska vlada nije ponudila zvanični broj mrtvih.

Da bi spriječio širenje protesta, najveći iranski telekom operater je u četvrtak ponovo ugasio pristup mobilnom internetu, saopštila je Netblocks, grupa koja nadgleda pristup internetu, opisujući ograničenja kao najteža od 2019.

Voditelj iranske državne televizije nagovijestio je u četvrtak da bi broj poginulih u masovnim protestima mogao biti čak 17, ali nije rekao šta je izvor te informacije.

U zemlji u kojoj su radio i televizijske stanice pod državnom kontrolom, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak pravosuđe da krivično goni "svakog ko širi lažne vijesti i glasine" na društvenim mrežama o nemirima.

Široko rasprostranjeni prekidi rada Instagrama i WhatsUpp-a, koje koriste demonstranti, takođe su nastavljeni u četvrtak.

WhatsUPP je tvitovao da "radi na tome da naši iranski prijatelji ostanu povezani" i da će "učiniti sve u okviru naših tehničkih mogućnosti da naša usluga ostane u funkciji".

Demonstracije u Iranu počele su kao emocionalni izliv zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je držala državna policija za moral zbog navodnog kršenja strogo kodeksa oblačenja. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Vlada SAD uvela je sankcije moralnoj policiji i liderima drugih iranskih bezbjednosnih agencija, rekavši da oni "rutinski primjenjuju nasilje da bi potisnuli mirne demonstrante".

Iranska policija je saopštila da je Amini umrla od srčanog udara i da nije maltretirana, ali njena porodica sumnja u to.

Protests in Iran
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

U New Yorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da se smrt mora "podrobrno" istražiti. Ali on je također preokrenuo priču na zemlju koju je posjetio kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN.

"Šta je sa smrću Amerikanaca od strane američkih organa za sprovođenje zakona", upitao je Raisi o zemlji koja je rival njegovoj. Pozvao je na "isti standard" širom svijeta u suočavanju sa takvim smrtima od strane vlasti i žalio se na ono što je rekao da su "dvostruki standardi" na Zapadu.

O smrti Amini, rekao je da vlasti rade ono što su trebale da urade. "To svakako mora da se istraži", rekao je on. "Kontaktirao sam njenu porodicu prvom prilikom i uvjerio sam ih da ćemo nastaviti da istražujemo taj incident... Naša najveća preokupacija je zaštita prava svakog građanina."

Nilufar Hamedi, novinar koji je fotografisao u bolnici nakon Aminijeve smrti, uhapšen je u četvrtak, prema riječima njegovog advokata Mohamadalija Kamfiruzija. Rekao je da je njena kuća pretresena. Nije bilo zvaničnog komentara.

Izazov vlastima

Protesti su u posljednjih pet dana prerasli u otvoreni izazov za vladu, sa ženama koje su skidale i palile svoje marame koje im je država propisala na ulicama, a Iranci pozivali na propast same Islamske Republike.

"Smrt diktatoru!" bio je uobičajen poklič na protestima.

To su najozbiljnije demonstracije od 2019. godine, kada su izbili protesti zbog vladinog povećanja cijene benzina. Grupe za ljudska prava kažu da je na stotine ubijeno u obračunu koji je uslijedio, najsmrtonosnijem nasilju od Islamske revolucije 1979. godine.

Posljednji protesti su na sličan način široko rasprostranjeni, ali izgleda da imaju mnogo širu podršku među stanovništvom, pri čemu Iranci svih slojeva izražavaju bijes zbog smrti Amini i vladinog tretmana žena.

Iranski državni mediji ove nedjelje izvijestili su o demonstracijama u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Video snimci na mreži pokazuju kako bezbjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove kako bi rastjerale stotine demonstranata. Amnesty International sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su policajci takođe pucali u vazduh i tukli demonstrante pendrecima.

Snimak na društvenim mrežama iz sjevernog grada Tabriza prikazuje mladića u koga su navodno pucale snage bezbjednosti kako krvari na ulici dok demonstranti viču u pomoć.

Na drugom snimku se vidi kako policajac puca iz puške u demonstranta koji je rušio provladin bilbord u pokrajini Sjeverni Horasan. Nije jasno da li je ranjen.

Na drugom snimku, demonstranti se mogu vidjeti kako pale masivni bilbord na kome se vidi Kasem Sulejmani - najviši iranski general koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu - u njegovom rodnom gradu Kermanu. Sulejmani ima status ikone među pristalicama vlade.

U pokrajini Mahse Amini u Kurdistanu, šef policije rekao je da su četvorica demonstranata ubijena iz vatrenog oružja. U Kermanšahu, tužilac je rekao da su dva demonstranta ubijena, insistirajući da metke nisu ispalile iranske snage bezbjednosti.

Tri muškarca povezana sa Basidž, dobrovoljačkim snagama pod Gardom, ubijena su u sukobima u gradovima Širaz, Tabriz i Mašhad, prenijeli su poluzvanični mediji, čime je broj poginulih koji su zvaničnici priznali na najmanje devet na obe strane.

U sjevernoj provinciji Mazandaran, gnevna masa oštetila je ili zapalila više od 40 vladinih objekata i ranila 76 službenika obezbjeđenja, rekao je zamjenik guvernera Ruhola Solgi.

Iran se uhvatio u koštac sa talasima protesta u nedavnoj prošlosti, uglavnom zbog dugotrajne ekonomske krize koju su pogoršale sankcije Zapada koje su povezane sa njegovim nuklearnim programom. Građani takođe krive korupciju i loše upravljanje vlastima.

Bidenova administracija i evropski saveznici rade na oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojem je Iran obuzdao svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija, ali su pregovori mesecima bili u ćorsokaku.

Iz New Yorka, gdje je iranski predsjednik Ebrahim Raisi izašao za govornicu u sredu na Generalnoj skupštini UN, glavna međunarodna voditeljica CNN-a Christhiane Amanpour rekla je da je planirala da se suoči sa Raisijem oko protesta u njegovom prvom intervjuu u SAD.

Ali Amanpour je na Twitteru napisala da se Raisi nije pojavio. Pomoćnik joj je rekao da je predsjednik odbio da učestvuje osim ako ne nosi maramu, s obzirom na "situaciju u Iranu". Iranska vlada nije komentarisala incident.

"Nisam mogla da pristanem na ovaj neočekivani uslov bez presedana", napisala je britansko-iranska voditeljica pored fotografije Raisijeve prazne stolice.

Šef Federalnih rezervi: Borba protiv inflacije bi mogla da izazove recesiju

Šef Federalnih rezervi Jerome Powell

Američka Centralna banka uputila je najozbiljnije upozorenje do sada o tome šta će možda biti potrebno da se obuzda visoka inflacija u Americi: sporiji ekonomski rast, veća nezaposlenost, i potencijalno - recesija.

Na konferenciji za novinare, šef Federalnih rezervi Jerome Powell priznao je ono što mnogi ekonomisti govore mjesecima - da je cilj Centralne banke da izvede takozvano "meko slijetanje", odnosno uspori rast koliko je potrebno da se smanji inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija - sve manje vjerovatan.

"Šanse za meko slijetanje se smanjuju", izjavio je Powell, dok Federalne rezerve nastavljaju da dižu kamatne stope da bi usporile najveću inflaciju zabilježenu u protekle četiri decenije.

"Niko ne zna da li će taj proces voditi ka recesiji, i ako se to dogodi, koliko će ozbiljna biti recesija", rekao je on.

Prije nego što ekonomisti banke razmotre da obustave podizanje kamatnih stopa, moraće da vide kontinuirani spori rast, "umjereni" porast nezaposlenosti i "jasne dokaze" da se inflacija polako spušta ka cilju od 2 procenta.

"Moramo da stavimo inflaciju iza sebe. Volio bih da postoji bezbolan način da se to uradi. Ne postoji", rekao je Powell.

Federalne rezerve u srijedu su ponovo podigle referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, treći put zaredom. Najnovijom odlukom, kamatna stopa koja utiče na mnoge poslovne i privatne kredite, podignuta je na 3% do 3,25%, najviši nivo od početka 2008.

Pad cijena benzina je donekle spustio inflaciju, koja je u augustu i dalje iznosila visokih 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Niže cijene benzina su vjerovatno doprinijele i nedavnom povećanju rejtinga popularnosti predsjednika Joea Bidena, za koji se demokrate nadaju da će poboljšati njihove šanse na novembarskim izborima za Kongres.

U srijedu, zvaničnici Federalnih rezervi su također prognozirali da će doći do novih, velikih povećanja referentne kamatne tope, koja bi do kraja godine mogla da iznosi otprilike 4,4%, cijeli procenat više nego što su predvidjeli u junu. Oni očekuju da će kamatna stopa nastaviti da raste i sljedeće godine, na oko 4,6%, što je najviši nivo od 2007. godine.

Kada Federalne rezerve podignu kamatne stope, građanima postaje skuplje da podignu kredit za kupovinu kuće ili automobila, a kompanijama da uzmu zajmove. Tada potrošači i kompanije manje pozajmljuju i troše čime se "hladi" ekonomija i usporava inflacija.

Druge velike centralne banke također preduzimaju agresivne korake u borbi protiv globalne inflacije, koja se povećala za vrijeme oporavka svjetske ekonomije od pandemije Covida 19 i ruskog rata protiv Ukrajine.

U četvrtak, britanska centralna banka je podigla osnovnu kamatnu stopu za pola procenta, na najviši nivo u posljednjih 14 godina. Švedska centralna banka je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu za cijeli procenat, a Evropska centralna banka se odlučila na najveće povećanje kamatne stope ikada - od tri četvrtine procenta za 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu - euro.

Sjedinjene Države sankcionišu pripadnike iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral

Protesti u Teheranu, 19. septembar 2022.

Američki sekretarijat za finansije najavio je nove sankcije protiv sedam zvaničnika iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral, optužujući ih za kršenje prava žena, aktivista za građansko društvo i mirnih demonstranata.

Meta novih sankcija je šef ozloglašene iranske policije za javni moral, Mohammad Rostami Cheshmeh Gachi, i direktor policije za pokrajinu Tehran, Haj Ahmad Mirzaei Mirzaei je navodno suspendovan poslije protesta zbog smrti Mahse Amini.

Meta sankcija su takođe iranski ministar za obavještajna pitanja, zamjenik komandanta snaga Basij, i još nekoliko komandanata iranskih oružanih snaga.

"Ti zvaničnici su na čelu organizacija koje rutinski primjenjuju nasilje u gušenju mirnih demonstracija, protiv pripadnika iranskog građanskog društva, političkih disidenata, aktivita za ženska prava i članova iranske zajednice Bahai", navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.

Sankcije znače zamrzavanje kompletne imovine tih zvaničnika u SAD i zabranu bilo kakvog poslovanja sa njima u SAD i inostranstvu.

Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.

Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.

Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, devojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.

Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izveštaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.

Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG