Linkovi

Izdvojeno

Neumski pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora

Palmer i Eichhorst tokom konferencije za medije u Neumu, gdje su sa bh. političarima razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BIH, 30. januar 2022.

Završeni su pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona BiH. Konačan dogovor nije postignut, a lideri političkih stranaka su izjavili da su bili jako blizu. Predstavnici međunarodne zajednice su kazali da pregovori moraju biti nastavljeni narednih dana i to isključivo između domaćih političara.

Nakon sastanaka u Neumu, javnosti se obratio lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović koji je izjavio da se činilo da se će dogovor biti postignut.

"Mislim da je riješno pitanje domova naroda, ali i po pitanju funkcionisanja izbora člana Predsjedništva BiH smo bili jako blizu. Svi smo uložili veliki napor. Prijatno sam iznenađen odnosom predsjednika NiP-a, SBB-a i NES-a. Imali smo zajednički stav, bili smo spremni na pregovore sa hrvatske strane, tako da smatram da pregovori nisu završeni", kazao je Izetbegović.

Lider HDZ-a Dragan Čović je izjavio da su političke stranke u BiH dobile pisane prijedloge za koje postoje tri modela.

"Ostavljena nam je mogućnost da pokušamo sami nastaviti pregovore za sedam ili deset dana. Nepripremljeni ulazimo u izbornu godinu. Plašim se se situacije koja nije funkcionalna. Duboko sam vjerovao da možemo završiti pregovore, no ovako ćemo imati pravi politički posao", rekao je Čović.

"Međunarodna zajednica je ostala dosljedna u tome da nam neće nametati nikakva rješenje, odgovornost je na nama. Ako ne nađemo rješenje, nisam siguran kako će to izgledati", rekao je Čović je i dodao kako su za dogovor "nedostajale nijanse".

"Što se tiče Narodnog sabora, ponudili smo nekoliko modela. Elektorski je model za sve županije, to bi moglo jamčiti da se izaberu predstavnici Hrvata i Bošnjaka. Bio sam uvjeren, s obzirom da su pripreme bile dobre, da ćemo to završiti, no došle su primjedbe s bošnjačke strane", navodi Čović.

Izborni zakon BiH: Razgovori u Neumu nisu doveli do dogovora
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić smatra da je učinjeno sve kako bi hrvatski narod izabrao svog predstavnika.

"Nema pobjednika pregovora, mislim da smo svi poraženi. Dosadašnji stavovi mogu samo dodatno zakomplikovati odnose unutar BiH, tako da moramo nastaviti pregovarati", izjavio je Radončić.

On smatra da su problemi dijagnosticirani te da je objašnjeno gdje se politički lideri ne slažu.

"Građanima poručujem da ovi pregovori traju desetak godina, izbora će biti i gledat da harmonizujemo odnose jer, što su hrvatsko-bošnjački odnosi slabiji, gospodin Dodik jača", naglasio je Radončić.

Predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država Angelina Eichhorst i Matthew Palmer, i nakon završetka pregovora su imali usaglašen stav – da su dogovori jako blizu te da pregovori moraju biti nastavljeni.

"Potrebno je pronaći model izbora za Predsjedništvo BiH i domove naroda. Imali smo razgovore u koje je uloženo mnogo truga. Napravljen je korak unaprijed koji obećava. Nekoliko dana smo razgovarali o važnim stvarima, ali to nije dovoljno", istaknula je Eichhorst.

Ne postoji garancija da će doći do rješenja, smatra Eichhorst, ali je ubjeđena da će dogovor na kraju biti postignut.

Matthew Palmer, izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH smatra da proces nije okončan te da osiguravanje demokratskih i izbornog procesa daje integritet svima

"To uključuje i postupanje u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u više postupaka. Potrebno je naći odgovarajući izborni model i osigurati snagu institucija u BiH. Problemi neće nestati, moraju se rješavati. Mi ćemo i dalje biti partneri, jer slijedi nastavak pregovora. Postoji i paket mjera koji će omogućiti veću transparentnost u procesu izbora", kazao je Palmer.

Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović je kazao kako u Neumu nije ostvaren poseban napredak.

"Nažalost, stvari su ostale prilično slične. Jedino su indentificirani problemi na jasan i otvoren način, ali nije bilo prostora da dođemo do finalnog dogovora", zaključio je Cvitanović.

Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra kako nije bilo očekivano da se za tri dana riješe svi problemi o kojima se raspravljalo.

"Mislim da će, nakon što se ohlade glave, lideri biti spremni za konačni stav. To nije nemoguće, ali nisam veliki optimista. Predstavnici međunarodne zajednice nisu bili ni na čijoj strani”, poručio je Konaković.

Podsjećamo, pregovori o izmjenama izbornog zakondavstva su od petka vođeni u Neumu.

Na njima su učestvovale političke stranke SDA, HDZ, SBB i Narod i pravda. Opozicija iz Federacije BiH, odnosno stranke DF, SDP i Naša stranke su odbile učešće u pregovorima. Domaćini i glavni medijatori su bili predstavnici Europske unije Angelina Eichhorst i predstavnik SAD-a Matthew Palmer.

See all News Updates of the Day

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

Članice G7 neće tolerirati 'secesionističku politiku Republike Srpske'

Njemačka, 12 maj 2022

Sedam najmoćnijih zemalja svijeta poručilo je da neće tolerirati "secesionističku politiku Republike Srpske, koja ugrožava budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu".

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka ministara vanjskih poslova na imanju starom 400 godina u odmaralištu Weissenhaus na Baltičkom moru u subotu, 14. maja, istaknuto je da su zemlje zabrinute zbog produbljivanja političke krize u BiH, te da osuđuju svaki pokušaj podrivanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

"Pozivamo na povratak u punu funkcionalnost vlada na svim nivoima da u potpunosti nastave s radom, ostavljajući po strani retoriku koja izaziva podjele i zapaljivanja i izbjegavajući svaki čin koji bi mogao destabilizirati BiH", poručili su u zajedničkoj izjavi i naglasili važnost održavanja izbora na jesen.

Iz entiteta Republika Srpska (RS) već mjesecima najavljuju da će se RS povući iz ključnih državnih institucija, uključujući pravosudni sistem BiH, poresku upravu i oružane snage.

Blokada državnih institucija započela je nakon što je bivši visoki predstavnih u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida i drugih pesuda o ratnim zločinima. Ovu odluku ne prihvataju lideri u RS-u.

Članice grupe, Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države, navele su da u potpunosti podržavaju mandate visokog predstavnika Christiana Schmidta, i misije EUFOR-a u BiH.

Pozvale su Kosovo i Srbiju "da se konstruktivno angažiraju u dijalogu uz posredovanje EU, da u potpunosti implementiraju sve prethodne sporazume bez odlaganja i da normaliziraju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum, koji će omogućiti realizaciju njihovih europskih perspektiva, doprinose regionalnoj stabilnosti i koristi svim ljudima u regionu".

Naglašeno je da ostaju posvećeni europskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana "kako bismo osigurali sigurnost, stabilnost i prosperitet regiona".

Ministri vanjskih poslova G7 pozdravili su i ujedinjenje Zapadnog Balkana u osudi invazije Rusije u Ukrajini.

"Pohvaljujemo Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za potpuno usklađivanje svoje vanjske politike sa EU, uključujući sankcije i njihovu implementaciju", stoji u zajedničkoj izjavi u kojoj članice pozivaju Srbiju da učini isto.

Održana komemoracija velikanu bh. fudbala Ivici Osimu u Sarajevu

Bosnia-Herzegovina - Ivica Osim, Committee for the normalization of the Football Federation of BiH, 22Apr2011

U Narodnom pozorištu Sarajevo 14. maja je održana komemoracija povodom smrti Ivice Osima.

Velikan bosanskohercegovačkog fudbala i trener Ivica Osim preminuo je 1. maja u 81. godini.

Na komemoraciji su se obratile brojne fudbalske ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regije, kao i druge osobe iz političkog i javnog života.

"Danas se opraštamo od jednog od najboljih među nama, simbola našeg grada i države. Bio si najbolji građanin svijeta u Sarajevu i najbolji Sarajlija diljem Planete. Sve gradove svijeta je volio, ali svoje Sarajevo najviše. Veliki čovječe, ostajemo u tugi, ali te nikada nećemo zaboraviti", poručila je gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990
Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990

Mehmed Baždarević, kojeg je Ivica Osim vodio u sarajevskom fudbalskom klubu Željezničar i reprezentaciji Jugoslavije, kazao je da "imam veliku tremu, jer je riječ o čovjeku s kojim sam živio 40 godina".

"Osim je obilježio naše živote, naše karijere, svog Želju, ovaj grad i sve sredine u kojima je radio. Bio je veliki trener, otac, učitelj. Znao je da pobjeđuje, gubi, ali uvijek sa dostojanstvom. Bio je iznad svih, vizionar, ispred svog vremena. Znao je da voli, najviše je volio svoju Asimu [supruga Ivice Osima]. Vjerovao je u prijateljstvo i u ljude", rekao je Baždarević.

Poznati igrač beogradskog fudbalskog kluba Partizan Nenad Bjeković je rekao da će "sve proći osim dobra što si učinio".

"Obišao si svijet i svugdje si ostavio veliki trag. Činio si stvari koje će ostati upamćene za sva vremena. Hvala Sarajevu te stvorilo i Bosni što te ima. Svojim rezultatima ušao si u red besmrtnika", kazao je Bjeković.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990

Emotivan govor imao je i čuveni fudbaler kluba Sarajevo Faruk Hadžibegić.

"U najtežim trenucima za našu zemlju Osim nije zaboravio gdje su naši ljudi, šta rade. Njegovo djelo mi samo možemo nastaviti, da napravimo jedinstvo, da nastavimo razmišljati kao što je on razmišljao, to će biti najveći izraz poštovanja prema njemu", riječi su Hadžibegića, kapitena reprezentacije Jugoslavije koju je vodio Osim.

Predsjednik Željezničara Oro Ibrišimović kazao je prisutnima da je Ivica Osim "od glave do pete bio Željovac, Sarajlija i Bosanac".

"Željo ne bi bio Željo da nije bilo Osima. Dragi Švabo [nadimak Ivice Osima], tvoji Željovci te nikada neće zaboraviti", dodao je Ibrišimović.

Poznati hrvatski fudbaler Zvonimir Boban rekao je da je Ivica Osim "prije svega, bio iznimno ljudsko biće".

"Osim je bio moj selektor u Jugoslaviji. Nas mlade je njegova prirodnost opuštala. Sve tadašnje 'desetke' naučio je trčati više i pametnije i respektirati one koji to rade stalno. Ta filozofija je napravila od nas bolje ljude i nogometaše", rekao je Boban.

Od Ivice Osima oprostio se i tehnički direktor reprezentacije Japana, Yasuharu Sorimachi.

"Za nas je bilo čudno da ste Vi došli u Japan. Za japanski fudbal i japansku sportsku zajednicu bilo je bogatstvo imati vas. Žalosno je da ste morali napustiti Japan na sredini svoje karijere, žao nam je što niste vodili Japan na Svjetskom prvenstvu. Japanski igrači i treneri su naučili mnogo od vas", rekao je Sorimachi.

Ivica Osim sahranjen je 14. maja u Aleji velikana na sarajevskom Gradskom groblju Bare.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.

O Ivici Osimu - ukratko

Ivica Osim je rođen u Sarajevu 1941. godine, a aktivno je počeo trenirati fudbal u klubu Željezničar.

Po izlasku iz juniora, počeo je igrati za prvi tim u sezoni 1959/1960., a za klub je nastupao ukupno 11 godina i za to vrijeme je sakupio 250 zvaničnih nastupa i postigao 75 golova.

Bio je poznat po nadimcima Švabo [Nijemac] i Štraus [Johann Strauss, austrijski kompozitor] zbog plave kose i tehnički dotjerane igre. Bio je prilično visok za fudbalera u to doba, imao je karakterističan dugi korak i dobar dribling.

Osim je igračku karijeru okončao 1978. godine, nakon čega se uspješno počeo baviti trenerskim poslom.

Vodio je Željezničar od 1978. do 1986. Bio je još selektor reprezentacije Jugoslavije, trener fudbalskih klubova Partizan, Panathinaikos, Sturm, JEF United, da bi posljednji trenerski angažman imao kao selektor Japana.

Osim je predvodio Željezničar do najvećeg uspjeha u klupskoj historiji, stigavši do polufinala Kupa UEFA.

Na mjestu izbornika Japana naslijedio je poznatog Zica 2006. godine. Krajem 2007. doživio je moždani udar, desetak dana nije bio pri svijesti. Potom ga je na klupi zamijenio Takeshi Okada.

Godine 2011. FIFA ga je imenovala na čelo Odbora za normalizaciju Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine.

Ivica Osim je pomogao da se normalizuje situacija i da bosanskohercegovački fudbal krene naprijed.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG