Linkovi

Top priča BiH

Neum prihode parkira kod funkcionera HDZBiH

(Foto: CIN)

Vlast u Neumu odriče se milionske zarade od naplate parkinga u korist lokalnog funkcionera vodeće stranke koja kontroliše ovaj turistički grad na Jadranu, kršeći pri tome zakone i skrivajući od javnosti stvarne površine javnih prostora koje izdaje privatniku te visinu naknade koju mu naplaćuje.

Gotovo sve gradske ulice, parkinzi, autokamp, garaže i druge javne površine u blizini mora u Neumu već 14 godina privremeno postaju vlasništvo “Bakusa”, firme kojom upravljaju Nikola Konjevod i njegov brat Cvitan, član Općinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

Ispod magistrale u Neumu i duž poluotoka Kleka nalazi se najmanje 1.700 parking mjesta. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da ih Općina od početka maja do oktobra ustupa Konjevodima, uz godišnju koncesionu naknadu od 81 hiljade KM.

Općina je ove javne prostore ustupila uz nerazumno nisku cijenu pa je “Bakusu” za otplatu dovoljan prihod od prodaje dnevnih karata sa samo jednog parkirališta na obali u sezoni. Ovaj parking prima 100 automobila i u julu, dok su novinari CIN-a boravili u Neumu, bio je svakodnevno popunjen.

Preostalih 1.600 mjesta omogućavaju “Bakusu” ogromnu zaradu. Parkinge u Neumu koriste, uglavnom, turisti koji obično kupuju dnevne ili sedmične karte od 8 ili 26 KM, dok vlasnici kamp-vozila i autobusa dan parkinga plaćaju 15, odnosno 40 KM. Ni stanovnici nisu oslobođeni plaćanja, ali oni, uglavnom, kupuju povoljnije polugodišnje parking karte od 150 KM.

Koncesioni period traje šest mjeseci tokom kojih Konjevodi uz trećinu popunjenosti parkinga mogu zaraditi više od 740.000 KM. “Bakus” je u proteklih 11 godina prijavljivao prosječan godišnji prihod od svega 168.000 KM. Porezna uprava Federacije BiH je nakon kontrole firme prije četiri godine utvrdila dug od oko 180.000 KM po osnovu poreza, doprinosa i drugih taksi. Iste godine “Bakus” je bio drugi najveći dužnik u Neumu, no do sredine 2020. je izbrisan iz registra dužnika.

Poreska uprava je odbila dati CIN-u informacije o nastanku duga i eventualnoj otplati, navodeći da se radi o poreskoj tajni. Tražili su i dozvolu “Bakusa”, ali on nije dopustio dijeljenje informacija sa javnosti o poslovanju.

Novinari su pokušavali stupiti u kontakt sa Konjevodima, ali oni niti su se javljali na telefon, niti su odgovarali na pozive za razgovor koje su im uputili preko zaposlenika “Bakusa”.

Redari “Bakusa” kače kazne od 60 KM ili stavljaju lisice vozačima koji nisu platili kartu (Foto: CIN)
Redari “Bakusa” kače kazne od 60 KM ili stavljaju lisice vozačima koji nisu platili kartu (Foto: CIN)

Općina kontra vlastitog komunalca

Iako je imala zakonsku obavezu da parkinge dodijeli vlastitom komunalnom preduzeću, općinska vlast u Neumu je odavno riješila da ovaj posao prepusti privatnicima. Naime, u Zakonu o komunalnoj djelatnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) navedeno je da “jedinica lokalne samouprave može obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti povjeriti pravnom ili fizičkom licu, na osnovu pisanog ugovora, pod uslovom da ne postoji javno preduzeće za obavljanje te vrste djelatnosti”.

Općina Neum je prije 43 godine osnovala komunalno preduzeće koje je registrovala za održavanje parking prostora i čuvanje vozila i, prema riječima aktuelnog načelnika Dragana Jurkovića, ono je ovaj posao i obavljalo do prije petnaestak godina.

“To je davno bilo i nije baš funkcioniralo onako kako je to trebalo”, kaže Jurković.

Načelnik Neuma Dragan Jurković kaže da sistem parkinga funkcioniše, ali da je finansijski to neka druga priča (Foto: CIN)
Načelnik Neuma Dragan Jurković kaže da sistem parkinga funkcioniše, ali da je finansijski to neka druga priča (Foto: CIN)

Direktorica Javnog preduzeća “Komunalno Neum” Ljuba Goluža kaže za CIN da bi je radovalo kada bi preduzeće kojim rukovodi dobilo jedan takav posao, ali bi prethodno trebali zaposliti dodatne ljude i obaviti tehničke pripreme.

Događaji koju su prethodili dodjeli koncesije 2007. godine ukazuju da su lokalne vlasti riješile da parking povjere već poznatom privatniku. Naime, osnivač Cvitan Konjevod je sredinom marta iste godine registrovao firmu i nazvao je imenom rimskog boga plodnosti i užitka. Osnivanjem “Bakusa” počelo je plodonosno vrijeme za Konjevoda, koji je do tada bio vlasnik skromne automehaničarske radionice, ali ne i za općinu.

Općinsko vijeće raspisuje javni poziv za prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije za korištenje javnih gradskih parkirališta. Sredinom juna 2007. godine vijećnici odlučuju da koncesiju dodijele “Bakusu” i već početkom jula Općina potpisuje koncesioni ugovor sa ovom firmom.

Međutim, Općina nije postupila prema Zakonu o koncesijama HNK-a koji je obavezuje da zatraži saglasnost Vlade za preuzimanje uloge koncesora. Bila je dužna dobiti i mišljenje nadležnog Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNK-a radi pokretanja procedure za izbor koncesionara. Prema ovom Zakonu, koncesor je Vlada HNK-a, ali ona može ovlastiti općine da same donose odluke o koncesijama i zaključuju ugovore.

U Vladi i ovom ministarstvu tvrde da im Općina Neum do početka ove godine nije tražila saglasnost, odnosno mišljenje za dodjelu koncesije niti im se obraćala u vezi sa parking prostorima.

Načelnik Jurković kaže da je Ministarstvo 2007. godine obavijestilo Općinu da može dati koncesiju, ali taj dokument nije dostavio CIN-u ni nakon dvije sedmice.

Prvi koncesioni ugovor sa “Bakusom” bio je zaključen na pet godina nakon čega je, novom odlukom Općinskog vijeća, produžen na još dvije i po godine. Posljednji ugovor je potpisan 2019. na pet godina nakon samoinicijativne ponude “Bakusa”.

Preduzeće je u početku trebalo plaćati naknadu u visini od 65 hiljada KM, da bi 2019. godine ugovoreni iznos bio povećan na 81 hiljadu KM. Revizori su utvrdili da “Bakus” te godine nije platio naknadu, a načelnik Jurković kaže da dug još nije izmiren.

“Taj sustav zasad funkcionira. Financijski – to je neka druga stvar”, kaže Jurković.

Općina nije odgovorila na temelju čega je obračunavala koncesionu naknadu, a načelnik kaže da nije ulazio u taj dio niti je znao koliko parking mjesta ima u Neumu. Njegov prethodnik Živko Matuško nije pristao na razgovor sa novinarima.

Živko Matuško je bio na čelu Općinskog vijeća Neuma kada je parking prostor ustupljen „Bakusu“. Kasnije je u tri mandata bio i načelnik ove općine (Foto: Klix)
Živko Matuško je bio na čelu Općinskog vijeća Neuma kada je parking prostor ustupljen „Bakusu“. Kasnije je u tri mandata bio i načelnik ove općine (Foto: Klix)

Naime, u koncesionim ugovorima i dokumentima koji propisuju uslove koncesije nije navedena površina javnog prostora za organizovanje parkinga kao ni broj parking mjesta. U njemu piše tek to da se koncesija dodjeljuje na lokalitetima u 11 ulica i tri parking prostora.

Budući da su podaci o izdatim javnim površinama bili nedostupni, federalni revizori su utvrdili da je nemoguće izračunati visinu koncesione naknade.

Novinari CIN-a izbrojali ono što Općina izbjegava 14 godina

Novinari CIN-a su obišli sve lokacije navedene u koncesionom ugovoru i nakon dva dana izbrojali najmanje 1.700 parking mjesta. Broj bi mogao biti i veći jer u obzir nisu uzimali prostore ispred ulaza u privatne apartmane, iako su na takvim mjestima pronalazili automobile sa plaćenim parking kartama “Bakusa”. Također, u jednosmjernim ulicama brojali su parking mjesta samo sa jedne strane, iako je u općinskim odlukama o organizaciji saobraćaja predviđena naplata parkinga sa obje strane ulice. Novinari su otkrili i da ovo preduzeće naplaćuje parking na više javnih površina te podzemnim i nadzemnim garažama koje nisu spomenute u ugovorima.

Novinari CIN-a su u julu prikupili 24 parking karte iz 2020. i 2021. godine koje su izdate na dva “Bakusova” naplatna mjesta u Neumu. Na kartama su ispisani PDV brojevi koji ne odgovaraju stvarnom “Bakusovom” broju, što ukazuje na moguće zloupotrebe. Novinari su zato parking karte poslali Poreznoj upravi Federacije BiH, zatraživši da provjere da li su izdate u skladu sa poreskim zakonima i da li je promet evidentiran u fiskalnom sistemu. No, Poreska uprava je ovaj odgovor odbila poslati, pozivajući se na poreznu tajnu. Navedeno je da će zatražiti dopuštenje “Bakusa” za dostavu podataka, ali ni nakon dvije sedmice odgovor nije stigao.

Općina nije uspostavila dobru organizaciju saobraćaja pa se u pojedinim neumskim ulicama stvaraju gužve zbog parkiranih vozila, uz stalno negodovanje gostiju. U mnogim ulicama mjesta nisu obilježena, a obavijesti o plaćanju su istaknute samo na njihovim ulazima. Aparata za naplatu nema u blizini svih parking mjesta.

Državni propisi nalažu obavezno obilježavanje svih parking mjesta na zemlji, uz istaknuti saobraćajni znak parkiranja, kaže Adnan Tatarević, tehnički direktor Instituta za saobraćaj i komunikacije iz Sarajeva. Ukoliko se parking organizuje u jednosmjernim ulicama, u njima mora biti ostavljen prostor od tri i po metra za protok saobraćaja. Ovi standardi nisu ispoštovani na više mjesta u Neumu.

Iako gosti ovog primorskog mjesta često ne znaju da trebaju platiti ove usluge, redari “Bakusa” to ne opraštaju pa su na šoferšajbama često zakačene kazne od 60 KM, a kretanje pojedinih vozila je spriječeno lisicama. Naplata ovih kazni je zagarantovana jer je “Bakus” dobio status ovlaštenog organa, a time i pravo unosa podataka u registar novčanih kazni.

Vlasnik apartmana u Ulici Mimoza Dragan Vujičević i dugogodišnja gošća apartmana koji se nalazi u njegovom komšiluku Tatjana Arsić odbijaju platiti kazne. Oni tvrde da automobile parkiraju na površini koju je Općina ranije dodijelila Vujičeviću. Sudska rješenja koja to potvrđuju ističu na prozorima automobila kao informaciju za inkasante “Bakusa”. Uprkos tome, redari im svakodnevno ostavljaju prekršajne naloge.

No, za razliku od Vujičevića koji ne plaća kazne jer vozilo registruje u Njemačkoj, Arsić ih je morala platiti jer u protivnom ne bi mogla registrovati vozilo u BiH.

Tatjana Arsić, stalna gošća u Neumu, kaže da je za osam dana dobila 560 KM kazni (Foto: CIN)
Tatjana Arsić, stalna gošća u Neumu, kaže da je za osam dana dobila 560 KM kazni (Foto: CIN)

Odlukom Općinskog vijeća utvrđena je raspodjela novca od kazni po kojoj “Bakusu” pripada 80 posto prihoda, a Općini ostatak. Po osnovu prekršajnih naloga “Bakus” je 2019. naplatio 38.000, a Općina tek pet hiljada KM.
Ured za reviziju institucija FBiH je u Izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Neum za 2019. godinu naveo da Općina nema uvid u podatke o broju kazni koje “Bakus” izdaje i naplaćuje.

Bakus potraživanja prodao britanskim utjerivačima dugova

“Bakus” je svoja potraživanja po osnovu prekršajnih kazni ustupio britanskoj agenciji EPC Group – Euro Parking Collection koja je specijalizovana za naplatu saobraćajnih kazni u svijetu. Ona posredstvom advokata u pojedinim zemljama ispostavlja račune gostima Neuma. CIN je u posjedu opomene pred izvršenje koju je u ime EPC Grupe bivšem gostu Neuma iz Padinske Skele u okolici Beograda uputio advokat Dejan Simić.

Predstavljajući se kao punomoćnik EPC Grupe, Simić je obavijestio ovog vlasnika automobila da mu je u julu prošle godine uručen nalog za plaćanje parking karte od 55 eura te da je sa kamatom, advokatskim i poštanskim troškovima sada dužan nešto oko 130 eura u dinarskoj protuvrijednosti. Ukoliko to ne učini, Simić je najavio da će svoje interese zaštititi pred nadležnim sudom i izvršiteljem, uz troškove prinudnog izvršenja na teret bivšeg gosta Neuma.

Advokat Simić u nalogu navodi da je EPC Grupa kupila potraživanja od “Bakusa” iz Neuma, kojeg je predstavila kao javno preduzeće. Iako je novinarima najavljeno da će Simić odgovoriti na poziv, to se nije desilo.

Koncesioni ugovor garantuje “Bakusu” da će parking koristiti još dvije godine. Novi načelnik i Općinsko vijeće su ove godine odlučili preispitati posao sa ovim privatnikom. Zadužili su komunalno preduzeće iz Neuma da im dostavi izvještaj o kadrovskim i tehničkim kapacitetima za preuzimanje ovog posla. Odlučili su i da počnu raditi po zakonu, odnosno da Vladi upute zahtjev da im da saglasnost za preuzimanje uloge koncesionara.

“Želim gledati unaprijed i želim, jednostavno, da sve funkcionira onako kako to treba funkcionirati i u skladu sa zakonom”, kaže Jurković.

See all News Updates of the Day

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta

Parlament i Vijeće minsitara BiH (Foto: BIRN BiH)

To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Sjednica bez poslanika iz RS

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.

Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.

Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.

Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?

Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.

"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.

Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.

Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.

Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG