Linkovi

2022: Nepovjerenje u tačnost informacija postaje pravilo


Mreža za širenje dezinformacija, iz Rusije, pokušala je da upotrebi stotine lažnih naloga na društvenim medijima i desetine lažnih vebsajta da širi propagandu Kremlja o invaziji na ukrajinu, otkrila je kompanija Meta u septembru 2022.

Decenijama, obavještajne agencije širom svijeta brinule su zbog dezinformacija, bilo da potiču od neprijatelja ili su bile dio pokušaja njihove države da utiče na druge. Problem je bio uporan, ali obični ljudi nisu tako često razmišljali o njemu. Međutim, 2022. godine se to promijenilo.

"U ovoj eri netačnih informacija - ili "lažnih vijesti", teorija zavjere, trolova na Twitteru i deepfake videa - gaslajtovanje je postalo riječ našeg doba", objavio je rječnik engleskog jezika Merijam-Vebster u novembru, proglašavajući tu riječ zvaničnom rječju godine.

Online pretrage riječi koja znači "čin ili praksa kada se neko svjesno i surovo obmanjuje radi sopstvene koristi" tokom godine su porasle za 1740 procenata, saopštili su izdavači rječnika, koji su uočili da postoji postojani interes za tu riječ i savremene pokušaje obmane.

U Sjedinjenim Državama, zabrinutost zbog pokušaja obmanjivanja građana dominirale su javnim diskursom, počevši od apela predsjednika Joe Bidena da se odbrani demokratija, na prvu godišnjicu napada na Kongres 6. januara 2021.

"Da li ćemo biti nacija koja ne živi pod svjetlom istine nego u sjenci laži?", pitao je predsjednik.

"Ne možemo da dozvolimo sebi da budemo takva vrsta nacije", izjavio je Biden. "Put naprijed je da se prizna istina i živi u skladu sa njom."

Američki predsjednik govorio je nekoliko nedelja nakon što su zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost upozorili na aktuelne - i agresivnije - pokušaje stranih obavještajnih službi i terorističkih organizacija da zemlju zaspu dezinformacijama. Ta zabrinutost je porasla dok se Rusija pripremala za invaziju na Ukrajinu.

Rusija - Ukrajina

"Vidimo kako ruski državni mediji užurbano izvještavaju o navodnim aktivnostima u istočnoj Ukrajini", izjavio je američki sekretar za odbranu Lojd Ostin novinarima krajem januara, u vrijeme kada je 100.000 ruskih vojnika zauzimalo položaje duž ukrajinske granice.

"Ovo je klasična ruska strategija", rekao je Ostin o ruskim pokušajima širenja dezinformacija. "Nas neće prevariti".

Do sredine februara, visoki zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost upozoravali su da je Moskva podesila svoje operacije dezinformacija, "nastojeći da kriivcu za krizu u Ukrajini i potencijalnu eskalaciju sukoba pripiše Sjedinjenim Državama."

Rusek vlasti označile su glavni nezavisni TV kanal u Rusiji, stanicu Dožd, za "stranog agenta".
Rusek vlasti označile su glavni nezavisni TV kanal u Rusiji, stanicu Dožd, za "stranog agenta".

Ruska kampanja dezinformacija je doživjela novi obrt u danima poslije invazije, prema zvaničnicima Pentagona, kada je Kremlj objavljivao lažne izvještaje o masovnoj predaji ukrajinskih vojnika kako bi narušio ukrajinski moral i otpor.

Mediji povezani sa ruskom vladom takođe su nastojali da iskoriste rat u Ukrajini da ojačaju položaj Moskve u Africi. Krajem februara i početkom marta su posebno naglašavali i ponavljali izvještaje da su neki Afrikanci bili izloženi rasizmu dok su pokušavali da se evakuišu iz Ukrajine.

Druge ruske kampanje dezinformacija koncentrisale su se na navode da SAD imaju laboratorije za razvoj biološkog oružja u Ukrajini, i pokušaje da se podrije zapadna podrška Ukrajini usmjeravanjem dezinformacija na zemlje koje su viđene kao "slabe karike".

Odgovor na ruske kampanje dezinformacija

Ruski pokušaji širenja dezinformacija i uticaja, međutim, nisu prošli bez odgovora. I prije nego što su prvi ruski vojnici prešli granicu sa Ukrajinom u februaru, američki obavještajni zvaničnici donijeli su odluku da se bore protiv dezinformacija putem činjenica i dokaza, i preduzeli do sada neviđene korake da deklasifikuju svoje procjene i podatke kako bi ih podijelili sa saveznicima, pa čak i sa javnošću.

"Posao koji smo obavili, a deklasifikovanje informacija nije bez rizika za jednu obavještajnu zajednicu, bio je veoma efikasan", rekao je članovima Kongresa u martu direktor CIA-e, Vilijam Berns.

"Nadamo se da možemo da budemo kredibilan glas o tome šta se zaista događa", dodala je direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns. "To je rađeno u interesu domaće publike, ali takođe i međunarodne publike."

Druge zapadne zemlje i saveznici Ukrajine odgovorili su sopstvenim mjerama. Početkom marta, Evropska unija je zabranila emitere i web siteove povezane sa medijima koje finansira ruska država.

Ukrajina je takođe pokrenula kontra-kampanju, namijenjenu publici u Rusiji i Bjelorusiji, u nadi da će da posije sumnje i smanji podršku ruskoj invaziji.

"Ne znam da li možemo da im promijenimo mišljenje", izjavio je Heorhi Tihi iz ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova na virutelnom forumu prošlog marta, iako je dodao da Kijev, u cjelini, "pobjeđuje u informacionom ratu, i to ubjedljivo."

Domaće brige u SAD

U isto vrijeme dok su američke obavještajne agencije i njihovi zapadni saveznici bili fokusirani na rusko širenje dezinformacija u vezi sa Ukrajinom, američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost koncentrisao se na dezinformacije kod kuće.

Sekretar za pravosuđe Merik Garland kod prodavnice u Bafalu gde je desetoro crnaca ubijeno u zločinu iz mržnje 14. maja 2022.
Sekretar za pravosuđe Merik Garland kod prodavnice u Bafalu gde je desetoro crnaca ubijeno u zločinu iz mržnje 14. maja 2022.

U junu, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) u svom nacionalnom biltenu za upozoravanje na terorizam ukazao je na rasprostranjene dezinformacije, od kojih mnoge potiču iz samih Sjedinjenih Država.

"Mitovi i dezinformacije se ukrštaju sa aktuelnim događajima što stvara uslove za koje brinemo da bi mogli da dovedu do izbijanja nasilja", izjavio je u to vrijeme visoki zvaničnik sekretarijata.

Neki od tih strahova su se već obistinili mjesec dana ranije, kada je 18-godišnji Pejton Gendron, koji je na internetu često konzumirao teorije zavjere, ubio desetoro crnaca u jednoj samoposluzi u Bafalu u državi Njujork.

Drugi slučajevi nasilja širom Sjedinjenih Država, kao što je bila pucnjava u gej noćnom klubu u Koloradu u novembru, napad na supruga predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi i serija prijetnji verskim institucijama takođe su povezani sa dezinformacijama na internetu.

Američki izbori

Neki od najkonkretnijih pokušaja širenja dezinformacija bili su usredsređeni na novembarske izbore na sredini predsjedničkog mandata.

"Brine nas da bi zlonamjerni cyber akteri mogli da pokušaju da šire lažne ili preuveličane tvrdnje o ugroženosti izborne infrastrukture", izjavio je jedan visoki zvaničnik FBI-ja početkom oktobra.

Drugi visoki američki zvaničnici upozorili su da bi protivnici kao što su Rusija, Kina i Iran mogli da iskoriste lažne narative koji potiču iz same Amerike da dovode u pitanje integritet izbornog procesa, i pokušaju da ih šire po društvenim mrežama.

Istraživači su takođe pronašli dokaze da su posebno Rusija i Kina ponovo aktivirale neke "uspavane" naloge na društvenim medijima u okviru pojačane kampanje dezinformacija, kako bi se širila sumnja u američke izbore.

Kako su se izbori bližili, visoki američki zvaničnici su izjavili da su veoma zabrinuti zbog mogućnosti da strane kampanje uticaja i širenja dezinformacija ne izazovu nasilje. Na kraju, strahovi od potencijalnog nasilja se nikada nisu materijalizovali iako su se američki zvaničnici našli u situaciji da odgovaraju na domaće, mahom stranačke pokušaje da izolovane kvarove na mašinama za brojanje glasova predstave kao dokaz neke veće zavjere.

U izvještaju firme za cyber sigurnost Mandiant zaključeno je da su pokušaji Rusije, Kine i Irana uglavnom bili "manjeg obima."

Neki eksperti, međutim, upozoravaju da će prijetnja dezinformacija ostati trajno prisutna.

Buduće prijetnje dezinformacija

"Narativi kao što je velika laž su postali sistemski", rekao je Grejem Bruki, direktor Digitalne forenzičke istraživačke laboratorije u Atlantskom savjetu, o osporenim tvrdnjama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je "pokraden" na predsjedničkim izborima 2020.

"Nema većeg rasta broja ljudi koji prihvataju taj narativ, ali što se tiče publike i zajednica koje već vjeruju u njega, njihov angažman (na društvenim mrežama) se pojačao i postali su još okorjeliji u svojim uvjerenjima", kaže Bruki za Glas Amerike.

Neki članovi Kongresa takođe upozoravaju da prijetnje ne prolaze.

"Poslije svakog izbornog ciklusa, platforme za društvene medije kao što je Meta često promijene ili ukinu izvjesne politike o dezinformacijama, zato što su prolazne i odnose se na konkretnu izbornu sezonu", napisali su demokratski kongresmen Adam Šif, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja i demokratski senator Šeldon Vajthaus u pismu kompaniji Meta 14. decembra.

"Takav korak u današnjoj klimi, gdje dezinformacije o izborima kontinuirano podrivaju povjerenje u integritet našeg izbornog procesa - bio bi tragična greška", dodali su.

"Meta mora da se obaveže na snažne mjere suzbijanja dezinformacija o izborima tokom cijele godine, pošto i dalje vidimo da se netačne informacije o glasanju i prethodnim izborima šire na vašoj platformi".

Drugi članovi Kongresa su zabrinuti zbog ruskih i kineskih aplikacija za društvene medije, pozivajući na zabranu nekih od njih, kao što je TikTok u SAD.

"TikTok je digitalni fentanil koji pretvara Amerikance u zavisnike, prikuplja obilje njihovih podataka i cenzuriše vijesti", izjavio je republikanski kongresmen Majk Galager u saopštenju povodom prijedloga zakona o zabrani takvih aplikacija.

"Ovdje nije riječ o kreativnim video klipovima", upozorio je republikanski senator Marko Rubio, potpredsjednik senatskog Odbora za obavještajna pitanja.

"Radi se o aplikaciji koja prikuplja podatke o desetinama miliona američke djece i odraslih svakog dana. Znamo da se koristi za manipulacije i uticaj na izbore", rekao je. "Znamo da je njen gospodar Narodna Republika Kina."

​Anita Powel je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

XS
SM
MD
LG