Perspektiva dugoročne zaštite od članica najmoćnijeg vojnog bloka na svijetu dolazi dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski osudio kao "apsurdno" odbijanje NATO-a da ponudi poziv ili raspored za ulazak Ukrajine u alijansu.
Ukrajina se zalagala za brzo članstvo u NATO-u dok se borila protiv ruske invazije pokrenute u februaru 2022. godine koja je ubila desetine hiljada i raselila milione.
Umjesto toga, deklaracija najindustrijaliziranijih zemalja svijeta G7 "će odrediti kako će saveznici podržati Ukrajinu u narednim godinama da okončaju rat i odvrate i odgovore na svaki budući napad", navodi se u saopštenju britanske vlade.
U praksi, to bi bilo bilateralni sporazumi sa Kijevom o dugoročnoj vojnoj i finansijskoj pomoći kako bi se ukrajinska vojska i privreda održali u radu. G7 čine Sjedinjene Države, Njemačka, Japan, Francuska, Kanada, Italija i Britanija.
Progutavsvoši razočarenje zbog nedostatka rasporeda članstva, Zelenskiy je u srijedu rekao da su rezultati samita u Vilniusu bili generalno dobri i pozdravio je niz najava nove vojne pomoći saveznika.
Ipak, Zelenski je tražio više i rekao da će na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na samitu istaknuti potrebu Ukrajine za oružjem dugog dometa.
"Možemo konstatovati da su rezultati samita dobri, ali da je bilo poziva, bili bi idealni", rekao je Zelenski.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da će Biden biti otvoren sa Zelenskim o razlozima za odluku NATO-a o članstvu.
"On zna da predsjednik Zelenski ima čvrste stavove i da se ne boji da ih izrazi. I on, predsjednik Biden, također je vrlo direktan i iskren prema predsjedniku Zelenskom", rekao je Sullivan za MSNBC.
'VJERODOSTOJNE GARANCIJE'
NATO, alijansa izgrađena oko uzajamnih sigurnosnih garancija - koncepta da je napad na jednog napada na sve - pažljivo je izbjegavala proširenje bilo kakvih čvrstih vojnih obaveza na Ukrajinu, zabrinuti da bi rizikovali da je približi potpunom ratu s Rusijom.
Ukrajina je duboko sumnjičava prema bilo kakvim manje obavezujućim sigurnosnim "uvjeravanjima", s obzirom na to da je ruska invazija već pogazila takozvani Budimpeštanski memorandum prema kojem su se međunarodne sile obavezale na očuvanje sigurnosti zemlje u zamjenu da Kijev odustane od svog nuklearnog oružja iz sovjetske ere.
Govoreći uz Zelenskog, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Ukrajina bliža alijansi nego ikada prije, i odbacio nova upozorenja Rusije o posljedicama podrške Ukrajini.
"Ukrajina ima pravo da izabere svoj put", rekao je Stoltenberg i dodao: "Nije na Moskvi da odlučuje". Sigurnosna jamstva za Ukrajinu moraju biti "vjerodostojna", rekao je, kako bi se Rusija odvratila od budućih napada.
"Naravno da su garancije, dokumenti, sastanci vijeća važni, ali sada je najhitniji zadatak osigurati dovoljno oružja za ukrajinskog predsjednika Zelenskog i njegove oružane snage", rekao je Stoltenberg.
Britanski premijer Rishi Sunak rekao je da sigurnosni aranžmani za Ukrajinu nisu osmišljeni da budu zamjena za punopravno članstvo u NATO-u.
VIŠE ORUŽJA
Zelenski je u srijedu održao bilateralne sastanke sa Sjedinjenim Državama, Kanadom, Njemačkom, Britanijom, Japanom i Holandijom na marginama drugog dana samita NATO-a u Vilniusu kako bi osigurao više oružja za svoju kontraofanzivu.
"Više oružja za naše ratnike, više zaštite života za cijelu Ukrajinu! Donijet ćemo nove važne odbrambene alate u Ukrajinu", poručio je na Twitteru.
U srijedu je također trebala biti održana prva sjednica novog Vijeća NATO-Ukrajina, novog formata osmišljenog da pooštri saradnju između Kijeva i 31-člane alijanse.
NATO je osnovan 1949. da brani saveznike od bilo kakvog napada Sovjetskog Saveza. Nakon što je Hladni rat završio i neki na Zapadu su se nadali da će poboljšati odnose s Moskvom, sličan Savjet NATO-Rusija je uspostavljen 2002.
NATO je prekinuo taj angažman nakon što je Rusija anektirala crnomorsko poluostrvo Krim od Kijeva 2014. i podržala zastupnike koji se bore protiv vladinih trupa u istočnoj Ukrajini.
Puna ruska invazija 2022. vratila je rat na prag Evrope, oživljavajući animozitete iz doba hladnog rata.
NATO kaže da Ukrajini neće biti dozvoljen ulazak dok je u ratu s Rusijom, a Washington i Berlin upozoravaju na bilo kakve poteze koji bi mogli dovesti alijansu u direktan sukob s Moskvom.
S druge strane, pristalice brzog pridruživanja Ukrajine NATO-u u istočnoj Evropi i drugdje, naježile su se na ono što su vidjeli kao razočaravajući ishod prvog dana samita.
Rusija, koja kaže da je proširenje NATO-a na istok egzistencijalna prijetnja njenoj vlastitoj sigurnosti, brzo je napala.
Dmitrij Medvedev, zamjenik sekretara moćnog ruskog Vijeća sigurnosti kojim predsjedava predsjednik Vladimir Putin, rekao je da povećanje vojne pomoći NATO-a Ukrajini približava Treći svjetski rat.
