Linkovi

Top priča

NATO potvrdio snagu savezništva, upozorio na prijetnje Rusije i Kine

NATO samit održan u sjedištu Alijanse u Briselu 14. juna 2021.

Trideset zemalja članica NATO okončale su samit u Briselu u ponedjeljak potvrdom vojnog savezništva, uz snažno sročeno saopštenje protiv Rusije, i u manjoj mjeri - Kine. Obje zemlje su pomenute kao "izazov međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima". 

U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.

Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.

U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.

"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".

"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.

Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.

Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom

Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".

"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.

"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."

Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.

Povlačenje iz Afganistana

Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.

"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.

U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.

See all News Updates of the Day

Republikanci blokirali prijedloge za finansiranje vlade i podizanje granice zaduživanja

ARHIVA - Pogled na zgradu američkog Kongresa sa senatske strane (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Američki Senat u ponedjeljak nije usvojio zakonske prijedloge za sprječavanje djelimičnog zatvaranje vladinih službi i za omogućavanje vladi da nastavi da se zadužuje na početku ključne sedmice za zakonodavnu agendu administracije predsjednika Joe Bidena, o kojoj se raspravlja u duboko podijeljenom Kongresu.

Republikanski senatori su u ponedjeljak uveče glasali protiv predloženih mjera, zbog čega demokrate moraju da razmatraju druge načine da obezbijede da vlada bude otvorena poslije četvrtka i da podignu granicu zaduživanja prije nego što vlada, kako se očekuje, dođe u situaciju da ne može da vraća dugove - krajem oktobra ili početkom novembra.

Protiv prijedloga je bilo 50 senatora, dok je 48 bilo za. Demokrate imaju tijesnu većinu u oba doma Kongresa, ali su za usvajanje većine zakonskih prijedloga u Senatu potrebni glasovi 60 od 100 senatora.

Republkanci su više puta naveli da žele da demokrate same donesu odluku o podizanju granice zaduživanja, navodeći da ne podržavaju njihove planove za izdvajanje više hiljada milijardi dolara za niz socijalnih programa.

Lider republikanske manjine Mič Mekonel
Lider republikanske manjine Mič Mekonel

“Nismo spremni da pomognemo demokratama da podignu granicu zaduživanja dok planiraju bezobzirne poreske i budžetske troškove istorijskih razmjera iza zatvorenih vrata", rekao je u Senatu lider republikanske manjine Mič Mekonel.

Demokrate ističu da je većina duga stečena za vrijeme Trumpove administracije. Obje stranke su u prošlosti glasale za podizanje granice do koje zemlja može da se zadužuje da bi omogućili da Sjedinjene Države mogu da vraćaju svoje dugove.

Lider demokratske većine Čak Šumer
Lider demokratske većine Čak Šumer

Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer rekao je da je potez republikanaca " među najbezobzirnijim i najneodgovornijim koje je on vidio u Senatu”.

Mekonel je najavio da će republikanci podržati zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, po isticanju budžeta u četvrtak. Međutim, demokrate žele da se o mjerama za finansiranje vlade i za podizanje granice zaduživanja glasa zajedno.

Bijela kuća je u ponedjeljak saopštila da je Biden razgovarao sa Šumerom i predsjedavajućom Predstavničkog doma Nensi Pelosi o "potezima demokrata da se spriječi da SAD izgube finansijsko povjerenje u svjetlu opstrukcije i neodgovornosti republikanaca i poteza Republikanske stranke kojima se pokazuje nezainteresovanost za ekonomski oporavak" zemlje.

U Kongresu takođe nema dogovora o dvostranačkom prijedlogu o infrastrukturi vrijednom hiljadu milijardi dolara, kao ni o demokratskom planu za ulaganje u socijalne programe i borbu protiv klimatskih promjena, u iznosu od 3 hiljade 500 milijardi dolara.

U Predstavničkom domu je u ponedeljak počela rasprava o zakonskom prijedlogu o infrastrukturi - značajnom dijelu Bidenove unutrašnjo-političke agende - o kojem će se glasati u četvrtak.

Predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi
Predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi

Predsjedavajuća Predstavničkog doma uvjerena je da će zakonski prijedlog biti usvojen.

Senat je plan za ulaganje u infrastrukuru odobrio prošlog mjeseca, a za njega je glasalo 19 republikanaca uz svih 50 demokratskih senatora.

Progresivne demokrate u Predstavničkom domu međutim žele da se taj prijedlog usvoji zajedno sa planom vrijednim 3 hiljade 500 milijardi dolara, kojem se protivi veći broj članova Kongresa, među kojima i pojedine demokrate u Senatu.

Prijedlog od 3,5 hiljada milijardi dolara između ostalog predviđa besplatne časove na lokalnim koledžima, proširenu zdravstvenu zaštitu starijih Amerikanaca, finansiranje brige o djeci i novac za borbu protiv klimatskih promjena. Predviđa i izmjene imigracionog zakona i manje cijene lijekova koji se izdaju na recept.

Zakonski prijedlog o infrastrukturi bi omogućio obnovu puteva i mostova i veći pristup internetu, zamenu zastarjelih i opasnih vodovodnih sistema koji koriste olovne cijevi, novu kanalizacionu infrastrukturu i poboljšanje željezničkog i drugog putničkog saobraćaja.

SAD: Važna sedmica pred zakonodavcima

SAD: Važna sedmica pred zakonodavcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Socijaldemokrate dobile najviše glasova u Njemačkoj, počinju pregovori o koalicionoj vladi

Lider socijaldemokrata Olaf Šolc poslije proglašenja izbornih rezultata

Socijaldemokratska partija (SPD) dobila je najviše glasova na izborima za njemački Bundestag u nedjelju, ali nedovoljno da samostalno formira vladu, pa od ponedjeljka kreće u pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima. Socijaldemokrate su dobile izbore prvi put od 2005. i 16-godišnje vladavine Angele Merkel. 

Partija lijevog centra SPD je dobila 25,7 odsto glasova, a konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel i njen partner Hrišćansko-socijalna unija (CSU) dobile su oko 24,1 odsto. Zeleni su osvojili 14,8 odsto glasova, a liberalne Slobodne demokrate (FDP) 11,5 odsto.

Povratak SDP na vlast mogao bi da znači i ponovno oživljavanje lijevih partija u Evropi. U Norveškoj je partija lijevog centra takođe dobila izbore prošlog mjeseca.

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc rekao je da se nada da će uspjeti da postigne koalicioni dogovor do Božića. I lider CDU Armin Lašet je rekao da će pokušati da formira vladu, bez obzira na to što je njegova koalicija iza SDP i što su konzervativci pod njegovim vođstvom postigli do sada najgori rezultat.

Merkelova će ostati na dužnosti dok traju koalicioni pregovori.

Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata
Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata

Da bi obezbijedila većinu u parlamentu, SPD će prvo razgovarati sa Zelenima i Slobodnim demokratama (FDP), iako bi te dvije partije mogle da uđu u koaliciju i sa konzervativcima.

Jedno je sigurno; u vladi neće biti ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AFD) koja je dobila 10,3 odsto glasova što je pad u odnosu na prošle izbore kada su dobili 12,6 odsto.

Koje su opcije za koalicije?

Prva je koalicija socijaldemokrata, Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP), takozvana "semafor koalicija" zbog boja partija - crvene, zelene i žute.

SPD i Zeleni su bili zajedno na vlasti za vrijeme Gerharda Šredera, i saglasni su oko zaštite životne sredine, povećanja poreza i socijalnih davanja, iako se Zeleni više neprijateljski odnose prema Rusiji.

Lider FDP Kristijan Linder rekao je da je otvoren za pregovore, a da je za sada legalizacija marihuane jedino oko čega bi se tri partije lako dogovorile.

"Koalicija Jamajka" - savez konzervativnih CDU/CSU, Zelenih i Slobodnih demokrata je druga opcija, po bojama partija koje zajedno prave zastavu Jamajke - crne, žute, zelene.

Takva hrišćansko-liberalna koalicija je vodila Njemačku većinu vremena poslije rata, a partije su bliske po pitanjima ekonomije.

Ipak, lider Slobodnih demokrata se 2017. povukao iz koaliconih pregovora, što nagovještava da ni ovi neće biti jednostavni.

"Velika koalicija" CDU i SPD ili CDU, SPD i Zelenih. Socijaldemokrate su isključile savez sa konzervativcima kao opciju, iako su bili partner Merkelove 12 od 16 godina koliko je bila na vlasti. SPD su isto odbile savez sa konzervativcima i 2017, ali su završili zajedno kada su sve druge opcije propale.

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG