Linkovi

Najnovije

NATO potvrdio snagu savezništva, upozorio na prijetnje Rusije i Kine

NATO samit održan u sjedištu Alijanse u Briselu 14. juna 2021.
NATO samit održan u sjedištu Alijanse u Briselu 14. juna 2021.

Trideset zemalja članica NATO okončale su samit u Briselu u ponedjeljak potvrdom vojnog savezništva, uz snažno sročeno saopštenje protiv Rusije, i u manjoj mjeri - Kine. Obje zemlje su pomenute kao "izazov međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima". 

U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.

Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.

U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.

"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".

"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.

Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.

Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom

Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".

"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.

"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."

Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.

Povlačenje iz Afganistana

Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.

"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.

U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.

See all News Updates of the Day

Suđenje na Manhattanu: Porota odlučuje da li je Trump prekršio zakon

Donald Trump
Donald Trump

Pred sudom u New Yorku iznijete su završne riječi Odbrane i Tužilaštva, na suđenju Donaldu Trumpu u slučaju isplate novca porno glumici Stormy Daniels.

Poslije šestonedjeljnog sudskog procesa, porotnici će nakon završnih riječi i instrukcija sudije, u tajnosti odlučivati da li je bivši predsjednik prekršio zakon ili ne.

Sudija je rekao porotnicima da će ih u srijedu ujutro uputiti o zakonu prije nego što ih uputi da počnu da raspravljaju.

Trump je u 34 tačke optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi u predizbornoj kampanji 2016.

Tereti se da je falsifikovanjem dokumenata obmanuo birače, jer je htio da spriječi da se priča o navodnoj aferi sa porno glumicom negativno odrazi na njegov imidž u kampanji.

Sve se to dešava u kampanji za izbore 2016. godine i Tužilaštvo tvrdi da je Trump prikrivanjem cijele priče zapravo htio da spriječi loš uticaj na svoj imidž u kampanji, jer je u vreme afere sa Daniels već bio u braku sa Melanijom. Trump je sve optužbe negirao.

Šta je poruka Tužilaštva?

Tužilac Joshua Steinglass je u završnoj riječi u utorak popodne istakao da je Trump skovao zavjeru kako da utiče na izbore 2016. godine, i da je to pokušao da zataška.

Rekao je i da porotnici treba da razmotre i šire političke implikacije, kao što je mogućnost da je Trump uz pomoć prijatelja - u ovom slučaju izdavača tabloida Davida Peckera, podrivao izborni proces jer je kontrolisao informacije koje utiču na birače.

"Šema koju su ovi ljudi skovali mogla je maltene biti i razlog zašto je Trump dobio te izbore", kaže Steinglas.

Tužilac je podsjetio porotu na svjedočenje Peckera, bivšeg izdavača tabloida National Enquirer, koji je potvrdio da je postojao dogovor sa Trumpom da zaustavi objavljivanje priča koje bi loše utjecale na njegovu predsjedničku kandidaturu.

Steinglas je rekao da je Trumpov spin odmah nakon objavljivanja snimka u Access Hollywood fokusiran na ideju da su akcije važnije od reči.

Porotnicima je pokazao Trumpov tweet u kojem sugeriše da niko ne poštuje žene više od njega, ali je rekao je da priča Stormy Daniels komplikuje tu priču.

Naime. 2016. godine objavljen je audio snimak sa snimanja TV programa Access Hollywood u kome se Trump hvali kako može da dodiruje žene gdje želi, odnosno "hvata za genitalije", zato što je poznata ličnost.

"Stormy Daniels je bila podsjetnik da optuženi nije samo da misli tako. Ona bi potpuno potkopala njegovu strategiju za odbacivanje ovog snimka", rekao je Steinglas.

On je dodao da Steinglas je rekao da je interesovanje za njenu priču bilo minimalno sve dok snimak Access Hollywood nije bacio Trumpov tretman prema ženama u centar pažnje.

"To je promijenilo cijelu sliku", rekao je Steinglas.

Šta je rekla Odbrana

Prva pred porotnicima nastupila je Odbrana. Trumpov pravni tim poručio je da Tužilaštvo nije dokazalo da je bivši predsjednik kriv za falsifikovanje poslovnih dokumenata, čime je htio da prikrije isplatu Stormy Daniels.

"Predsjednik Trump je nevin. Nije počinio nikakvo krivično djelo, okružni tužilac nije to uspio da dokaže. I tačka", poručio je Trumpov advokat Todd Blanche.

Trumpov zastupnik je apelovao na porotnike da se fokusiraju na dokumente koji su u centru ovog slučaja, a ne na druge elemente.

Branilac je također poručio da se ne oslanjaju na svjedočenje Trumpovog bivšeg advokata Michaela Cohena, koji je rekao da je on isplatio 130.o00 dolara Stormy Daniels, a da mu je Trump taj novac poslije vratio. Blanche međutim tvrdi da je taj novac zapravo bila Cohenova tarifa, koju mu je Trump redovno isplaćivao.

Porotnici moraju biti na istoj strani

Ako Trump bude proglašen krivim, prijeti mu kazna od 4 godine zatvora - mada je malo vjerovatno da će je i dobiti, jer ranije nije osuđivan.

Odbrana ne mora da ubjeđuje porotnike u Trumpovu nevinost, a da bi spriječili da bude proglašen krivim treba da ubijede samo jednog od 12 porotnika da tužilaštvo nije dokazalo krivicu. Teret dokazivanja krivice je u potpunosti na Tužilaštvu.

Svih 12 porotnika mora da bude na istoj strani - da je Trump kriv, ili da nije kriv, da bi presuda bila validna.

Povučen “Zakon o stranim agentima” sa glasanja, Dodik najavio vraćanje u proceduru

Dodik gleda bilješke na sjednici Narodne skupštine RS-a, 28. marta 2024.
Dodik gleda bilješke na sjednici Narodne skupštine RS-a, 28. marta 2024.

Uprkos ranijim najavama, Vlada Republike Srpske povukla je takozvani Zakon o stranim agentima sa dnevnog reda sjednice entitetskog parlamenta u kome je prethodno najavljivan kao “revolucionarno rješenje za transparentnost nevladinih organizacija”, suprotno kritikama da je inspirisan ruskim načinom obračunavanja s neistomišljenicima.

Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, kratko je pred kraj sjednice Narodne skupštine saopćio poslanicima da povlače Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija sa dnevnog reda, bez objašnjenja zašto neće biti glasanja o spornom zakonu.

Ubrzo se na društvenoj mreži X oglasio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je kazao kako su nakon nekoliko dana konsultacija s Vladom i poslanicima odlučili povući zakon zbog određenih prigovora u vezi sa europskim normama.

“A pošto je Republika Srpska opredijeljena europskom putu, dogovorili smo se da ovaj zakon povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine europske zemlje, kako bismo ga uskladili s europskom pravnom praksom”, naveo je Dodik, uz dodatak da će u dogledno vrijeme zakon biti vraćen u ponovnu proceduru.

Dodik je napisao kako su svi pravni stručnjaci koji su razmatrali prijedlog zakona “saglasni da je on u potpunosti usaglašen sa zakonom koji imaju Sjedinjene Američke Države, te da je blaži po formi i određenim pravnim normama”.

Ova odluka Vlade RS-a dolazi u trenutku kada je Parlament Gruzije odlučio da odbije veto predsjednice ove zemlje na sličan zakon koji su ranije tokom mjeseca usvojili.

Detektor je ranije, nakon posjete glavnom gradu Gruzije, pisao kako ova dva prijedloga zakona izazivaju potpuno suprotne reakcije u dvije zemlje, pa dok se u Tbilisiju svakodnevno od 15. aprila održavaju veliki protesti na kojima učestvuju hiljade građana, u Bosni i Hercegovini javnost je poprilično tiha u vezi sa ovim zakonom.

Oba zakona, jedan usvojen u Gruziji, i Prijedlog koji je danas povečen sa dnevnog reda NSRS, najsličniji su onom ruskom, koji već godinama režim Vladimira Putina koristi kako bi progonio svoje protivnike. Iskustva državljana Rusije koji su proglašeni stranim agentima pokazuju kako bilo ko može biti dobiti ovu etiketu, nakon čega postaje nepoželjan u vlastitoj domovini.

Predlaganja oba zakona u parlamentima Gruzije i RS-a pratila je slična propaganda, koja se temeljila na tvrdnji kako nije riječ o ruskoj, nego verziji zakona koja je na snazi u SAD-u, iako su iz američke verzije izuzete religijske, obrazovne, naučne i umjetničke organizacije, što nije slučaj u ovim prijedlozima, na šta je Detektor ranije ukazivao.

Ova propaganda bila je pojačana i ruskim narativima usmjerenim protiv Zapada, te posebno objavama kako protestima u Gruziji zapravo Zapad režira globalni rat i otvara novi front, nakon prvog otvorenog u Ukrajini. Posebno mjesto u ovim narativima zauzima i takozvana borba za zdrave vrijednosti i tradicionalnu porodicu.

Detektor je u septembru prošle godine pisao kako je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija uprkos brojnim kritikama međunarodnih zvaničnika i ambasada da ovo zakonsko rješenje udaljava od demokratskog društva i puta BiH ka Evropskoj uniji.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona još u martu 2023., kada su protiv sličnog u Gruziji vođeni prvi protesti.

update

Desetine žrtava u novom udaru na evakuacionu zonu kod Rafaha, Izrael negira napad

Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)
Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)

U izraelskom napadu na šatorski kamp, u području evakuacije zapadno od grada Rafah, ubijena je najmanje 21 osoba, saopštile su zdravstvene vlasti u Gazi - izvijestila je agencija Reuters.

Poginulo je najmanje 12 žena, objavili su medicinski zvaničnici Gaze, koja je pod upravom militantnih ekstremista Hamasa.

Isti izvor precizirao je da su četiri tenkovske granate pogodile šatore u Al-Mavasiju, priobalnom području u koje su se - po izraelskim uputstvima palestinski civili prebacili radi bezbednosti.

Izraelska vojska negirala je da je napala evakuacioni šatorski kamp zapadno od grada Rafah.

"Nasuprot izvještajima prispjelim tokom posljednjih sati - Izraelske odbrambene snage nisu napale humanitarnu zonu u Al-Mavasiju", saopštila je izraelska vojska.

U međuvremenu, izraelski tenkovi stigli su u centar Rafaha, prenijeli su očevici, tri nedjelje od početka kopnene ofanzive u gradu na jugu Gaze – potezu koji je izazvao globalne osude usljed konstantnog stradanja civila.

Agencija Reuters izvijestila je da su izraelski tenkovi i oklopna vozila primjećena su u blizini džamije Al-Avda. Izraelski zvaničnici objavili su da vojska djeluje u području Rafaha – ne komentarišući izvještaje o napredovanju ka centru grada.

Napad izraelskih snaga počinjen u nedjelju izazvao je oštre kritike svjetskih lidera i pozvale na primjenu odluke Međunarodnog suda pravde o obustavljanju napad na Rafah.

Ukrajina i Belgija potpisale sporazum o pomoći od milijardu dolara, obuhvata i avione F-16

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.

Ukrajina je obezbijedila više od milijardu dolara nove vojne pomoći od Belgije sporazumom potpisanim u utorak koji uključuje isporuku 30 borbenih aviona F-16.

Ugovor je sklopljen tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Briselu na putovanju koje uključuje i posete Španiji i Portugalu u potrazi za novom pomoći u borbi protiv ruske invazije koja je počela početkom 2022.

"Sporazum garantuje blagovremenu bezbjednosnu pomoć Belgije, moderna oklopna vozila, opremu za zadovoljenje potreba ukrajinskog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, pomorsku bezbjednost, čišćenje mina, učešće u koaliciji za nabavku artiljerijske municije i za vojnu obuku", rekao je Zelenski u poruci na društvenim mrežama.

Ukrajinski lider je rekao da desetogodišnji sporazum također uključuje saradnju sa Belgijom u oblasti obavještajnih podataka, cyber bezbjednosti, suprotstavljanju dezinformacijama i odbrambenoj industriji.

Ukrajina i Španija objavile su u ponedjeljak sporazum o vojnoj pomoći od 1,1 milijarde dolara ove godine i više od pet milijardi dolara do 2027. godine, a Španija će Ukrajini isporučiti tenkove Leopard i artiljerijsku municiju.

Na konferenciji za novinare u Madridu, Zelenski je pozvao zapadne saveznike da dozvole Ukrajini da u samoodbrani vrši udare na vojne ciljeve unutar Rusije oružjem većeg dometa koje je isporučio Zapad.

"Moramo da radimo zajedno i da izvršimo pritisak ne samo na Rusiju, već i na naše partnere da nam daju priliku da se odbranimo od Rusije", rekao je Zelenski i dodao da su Ukrajini potrebni sistemi protivvazdušne odbrane da bi se zaštitila od ruskih vazdušnih udara.

"Čak i oni partneri koji se plaše da daju ovaj ili onaj savjet treba da shvate da je protivvazdušna odbrana odbrana, a ne napad", rekao je on, ističući da Ukrajinu svakog mjeseca pogodi 3.000 ruskih vazdušnih bombi.

Šef NATO, Jens Stoltenberg, je tokom posjete Bugarskoj u ponedjeljak rekao da vlade treba da preispitaju svoja ograničenja koja sprječavaju Ukrajinu koristi donirano oružje za napade unutar Rusije, tvrdeći da Ukrajina ima pravo da se brani, uključujući i vršenje udara na "legitimne mete van Ukrajine".

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg

"Ruske snage koje su na ruskoj teritoriji napadaju, neposredno preko granice, ukrajinsku teritoriju", rekao je Stoltenberg. "Linija fronta je manje-više granična linija, i ako ne možete da napadnete ruske snage sa druge strane linije fronta jer su s druge strane granice, onda, naravno, zaista smanjujete sposobnost ukrajinskih snaga da se brane".

Stoltenberg je ponovio da sam NATO nije strana u sukobu, ali je rekao da saveznici NATO imaju pravo da pomognu Ukrajini da održi svoje pravo na samoodbranu pružanjem vojne podrške.

Reakcije

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Zapad rizikuje direktnu konfrontaciju sa Rusijom i potonji globalni rat ako dozvoli Ukrajini da vrši udare unutar Rusije zapadnim oružjem.

Na pitanje da li se NATO približava takvoj konfrontaciji sa Rusijom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio: "Oni se ne približavaju, oni su u tome".

Ruski zvaničnici su upozorili da ukrajinski napadi duboko u Rusiji, uključujući civilne oblasti, pa čak i dijelove ruske nuklearne odbrane, direktno znače eskalaciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da bi direktan sukob Rusije i NATO oko Ukrajine mogao da dovede do globalnog rata.

Reakcije evropskih lidera su pomiješane u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi zapadno oružje za napad na neprijateljsku teritoriju.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni usprotivila se davanju veće fleksibilnosti Ukrajini prema ruskim ciljevima. "Mislim da moramo da budemo veoma oprezni", rekla je ona italijanskoj televiziji u nedjelju.

Ranije ovog meseca, britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je tokom posjete Kijevu da Ukrajina ima svako pravo da koristi rakete koje su donirali Britanci za napad na rusku teritoriju.

Situacija na terenu

Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da je oborila tri ruska drona koja su učestvovala u napadima tokom noći. Ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da su presretanja izvršena iznad regiona Čerkaska, Dnjepropetrovska i Zaporožja. Nije bilo izvještaja o šteti.

Rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je o novim ukrajinskim vazdušnim napadima na pogranične regione Belgorod i Kursk.

Rusko ministarstvo je saopštilo da su njihove snage uništile dva drona iznad Belgoroda i jedan iznad Kurska.

Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su u ukrajinskom napadu dronom oštećene kuća i automobil, ali da niko nije povrijeđen.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:40 0:00

Od proljeća 2022, Dell Loy Hansen je potrošio preko 70 miliona dolara za izgradnju domova za interno raseljene Ukrajince. Američki filantrop kaže da je četiri puta bio u Ukrajini i da je tek počeo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG