Najnovije
NATO potvrdio snagu savezništva, upozorio na prijetnje Rusije i Kine
Trideset zemalja članica NATO okončale su samit u Briselu u ponedjeljak potvrdom vojnog savezništva, uz snažno sročeno saopštenje protiv Rusije, i u manjoj mjeri - Kine. Obje zemlje su pomenute kao "izazov međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima".
U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.
Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.
U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.
"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".
"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.
Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.
Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom
Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".
"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.
"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."
Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.
Povlačenje iz Afganistana
Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.
"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.
U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.
See all News Updates of the Day
Njemačka: Muškarac, na božićnom sajmu u Njemačkoj, automobilom pokosio posjetitelje
Najmanje dvije osobe su poginula, a 68 je povrijeđeno nakon što je automobil uletio u grupu ljudi na božićnom sajmu u njemačkom gradu Magdeburgu, saopštile su vlasti.
U incidentu, koji su vlasti okarakterisale kao napad, poginuli su odrasla osoba i dijete, rekao je šef pokrajine Saksonije-Anhalt
Policija je uhapsila jednog čovjeka pošto je vozilo kojim je upravljao prešlo "najmanje 400 metara preko božićne pijace", ostavljajući za sobom krvavi trag na centralnom gradskom trgu.
Ministarka unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalta Tamara Zišang (Zieschang) rekla je novinarima da je osumnjičeni 50-godišnji saudijski ljekar koji je prvi put došao u Njemačku 2006. godine.
On nije bio na radaru policije kao poznati islamista, kažu bezbjednosni izvori za dpa.
Televizija NTV prikazala je kola hitne pomoći i vatrogasna vozila na haotičnom trgu, koje je bilo obasjano plavim svjetlom uz zavijanje sirena, dok su teško povrijeđeni ljudi prebačeni u bolnice, a drugima je ukazivana pomoć dok su ležali na zemlji.
Čuli su se jauci i vrisci dok su desetine policajaca, medicinara i vatrogasaca raspoređeno na pijacu s okićenim jelkama i prazničnim svetiljkama.
Nedeljnik Špigl (Der Spiegel), pozivajući se na bezbjednosne izvore, rekao je da je crni BMW proletio kroz gomilu ljudi velikom brzinom nešto poslije 19 sati kada je na pijaci još bilo puno ljudi.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) izrazio je zabrinutost zbog incidenta u Magdeburgu.
"Izvještaji iz Magdeburga ukazuju na nešto loše. Moje misli su sa žrtvama i njihovim porodicama", napisao je Šolc u na mreži X.
Portparol vlade pokrajine Saksonije-Anhalt rekao je da je to "vjerovatno napad ", dok je portparol grada Magdeburga rekao da je to bio "napad na božićni sajam".
Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saksonija-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faesar) rekla je krajem prošlog mjeseca da nema konkretnih naznaka opasnosti za božićne sajmove ove godine, ali da je mudro biti na oprezu.
Prije osam godina, 19. decembra 2016. godine, islamistički terorista je otetim kamionom uletio u božićnu pijacu u centru Berlina, ubivši 13 ljudi.
Trump zagovara "sporazum" Ukrajine i Rusije za okončanje sukoba
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da bi lideri Ukrajine i Rusije trebali biti “spremni sklopiti dogovor” kako bi okončali brutalni sukob u Ukrajini. Također je oštro osudio odluku predsjednika Joe Bidena da dopusti Ukrajini da izvede napade unutar ruskog teritorija.
Nacionalni muzej građevinarstva nudi uvid u istoriju
Nacionalni muzej građevinarstva predstavio je novu izložbu s više od 2500 rijetkih eksponata. Zove se "Visible Vault: Open Collections" i nudi uvid u istoriju arhitekture i gradjevinarstva .
New York: Hor za osobe sa demencijom
Kako bi pomogao ljudima sa gubitkom pamćenja da se ponovo povežu sa porodicom, prijateljima, ali i sami sobom, takozvani Nezaboravni hor u New Yorku koristi muziku. Od 2011. godine, hor je svjetionik nade, nudeći prostor onima koji žive sa demencijom da pjevaju I budu dio zajednice.
Republikanci planiraju treći pokušaj zakona o finansiranju vlade, rok za usvajanje do ponoći
Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su treći pokušaj da spriječe zatvaranje vlade u petak sa samo satima do roka, nakon što su dva prethodna plana srušili novoizabrani predsjednik Donald Trump i članovi njihove vlastite stranke.
Republikanski predstavnik Ralph Norman rekao je novinarima da stranački lideri planiraju da održe glasanje o trećem zakonu o potrošnji, iako nije iznio detalje.
Drugi su rekli da neće pokušati pridobiti demokrate čija će podrška vjerovatno biti potrebna za produženje finansiranja nakon petka u ponoć (05:00 GMT u subotu), kada treba da istekne.
"Ne radimo sa demokratama", rekla je republikanska predstavnica Anna Paulina Luna.
Ako Kongres ne usvoji paket troškova, finansiranje svega, od provođenja zakona do nacionalnih parkova, bit će poremećeno i milioni federalnih radnika će ostati neplaćeni.
Vlasti su upozorile da bi se putnici tokom užurbane božićne sezone mogli suočiti s dugim redovima na aerodromima. Izvori kažu da je Bijela kuća upozorila vladine agencije da se pripreme za skoro zatvaranje. Savezna vlada je posljednji put zatvorena na 35 dana tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući zbog spora oko sigurnosti granica.
Republikanci bi mogli da razbiju elemente koji su prethodno bili povezani, prema izvoru upoznatom sa internim diskusijama. To bi moglo značiti da će Predstavnički dom odvojeno glasati o produženju vladinog finansiranja na mart, pomoći za područja pogođena katastrofom i pomoći farmama koja bi trebala isteći krajem godine.
Nije jasno da li će Predstavnički dom glasati i o Trumpovom zahtjevu za podizanje gornje granice duga -- što je težak zadatak koji želi da obavi Kongres prije nego što on preuzme dužnost 20. januara.
"Imamo plan", rekao je novinarima predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson. "Očekujemo glasove ujutro."
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da je bio u kontaktu s Johnsonom, ali da nije vidio najnoviji republikanski plan.
To bi bio treći pokušaj za Johnsona čiji je prvi paket, koji je podrazumijevao dvostranački sporazum, propao u srijedu nakon niza kritika na internetu od strane Trumpa i Elona Muska, njegovog milijardera-savjetnika.
Drugi paket, koji je upario vladino finansiranje i pomoć u slučaju katastrofe sa Trumpovim zahtjevom da se ukine granica nacionalnog duga, nije prošao u četvrtak jer su demokrate i 38 republikanaca glasali protiv.
Demokrate su optužile Johnsona da je pokleknuo pod pritiskom neizabranog milijardera, dok su republikanski protivnici rekli da neće glasati za paket koji povećava vladinu potrošnju i otvara put za trilione dolara povećanog duga.
Trump, koji preuzima dužnost za mjesec dana, preko noći je pojačao svoju retoriku, pozivajući na petogodišnju suspenziju gornje granice američkog duga čak i nakon što je Dom odbio dvogodišnje produženje.
"Kongres se mora riješiti smiješne gornje granice duga ili proširiti do 2029. godine. Bez toga nikada ne bismo trebali sklopiti dogovor", napisao je Trump u postu na svojoj platformi društvenih medija preko noći.
Prethodne borbe oko gornje granice duga uplašile su finansijska tržišta, jer bi neplaćanje američke vlade izazvalo kreditne šokove širom svijeta. Ograničenje je suspendovano prema sporazumu koji tehnički ističe 1. januara, iako zakonodavci vjerovatno ne bi morali da se pozabave tim pitanjem prije proljeća.
