Najnovije
NATO potvrdio snagu savezništva, upozorio na prijetnje Rusije i Kine
Trideset zemalja članica NATO okončale su samit u Briselu u ponedjeljak potvrdom vojnog savezništva, uz snažno sročeno saopštenje protiv Rusije, i u manjoj mjeri - Kine. Obje zemlje su pomenute kao "izazov međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima".
U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.
Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.
U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.
"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".
"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.
Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.
Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom
Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".
"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.
"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."
Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.
Povlačenje iz Afganistana
Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.
"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.
U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.
See all News Updates of the Day
Sudija otvorila put za objavljivanje izvještaja specijalnog tužioca Smitha o Trumpovom slučaju od 6. januara
Ministarstvo pravde može objaviti izvještaj o slučaju miješanja u izbore izabranog predsjednika Donalda Trumpa 2020. godine, rekla je savezni sudija u ponedjeljak - najnovija presuda u sudskom sporu oko dugo očekivanog dokumenta nekoliko dana prije nego što bi Trump trebao ponovo preuzeti dužnost.
Ali privremena zabrana koja zabranjuje trenutno objavljivanje izvještaja ostaje na snazi do utorka, i malo je vjerovatno da će naredba sudije Aileen Cannon biti posljednja riječ po tom pitanju. Advokati odbrane mogu zatražiti osporavanje sve do Vrhovnog suda.
Cannon je ranije privremeno blokirala odjel da objavi cijeli izvještaj o istragama bivšeg specijalnog tužioca Jacka Smitha o Trumpu koji su doveli do dva odvojena krivična slučaja. Njena najnovija naredba u ponedjeljak otvorila je put za objavljivanje knjige o Trumpovom slučaju miješanja u izbore 2020.
Ona je za petak zakazala saslušanje o tome da li ministarstvo može poslanicima objaviti knjigu o Trumpovim povjerljivim dokumentima. Ministarstvo je saopštilo da neće javno otkriti obim slučaja sve dok krivični postupci protiv dvojice Trampovih saoptuženika ostaju u toku.
Smith je dao ostavku na svoju funkciju u petak nakon što je svoj izvještaj prenio državnom tužiocu Merricku Garlandu, otkrilo je Ministarstvo pravde u fusnoti u sudskom podnesku tokom vikenda.
Presuda bi, ako ostane na snazi, mogla otvoriti vrata javnosti da sazna dodatne detalje u narednim danima o Trumpovim, na kraju neuspjelim nastojanjima uoči pobune na Kapitolu 6. januara 2021. .
Ali čak i kada je Cannon dozvolila objavljivanje knjige o miješanju u izbore, zaustavila je Ministarstvo pravosuđa da odmah podijeli s kongresnim zvaničnicima odvojeni tom koji se odnosi na Trumpovo gomilanje povjerljivih dokumenata na njegovom imanju Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi.
Advokati dvojice suoptuženika novoizabranog republikanskog predsjednika, Trumpovog sobara Walta Naute i upravitelja imovine Mar-a-Laga Carlosa De Oliveire, tvrdili su da bi objavljivanje izvještaja nanijelo štetu njima s obzirom da je krivični postupak u toku u obliku žalbe Ministarstva pravde na odbacivanje optužbi.
Kao kompromis, Ministarstvo pravosuđa je reklo da taj dokument neće objaviti u javnosti, već će ga umjesto toga podijeliti s odabranim zvaničnicima Kongresa radi njihovog privatnog pregleda. Ali Cannon je zaustavila te planove i umjesto toga zakazala saslušanje za petak poslijepodne.
"Sve strane se slažu da se Tom II izričito i direktno tiče ovog krivičnog postupka", napisala je ona. „Čini se da se sve strane također slažu da bi javno objavljivanje toma II bilo u suprotnosti sa pravima na pravično suđenje optuženih Naute i De Oliveire i sa politikom Ministarstva pravde koja regulira objavljivanje informacija tokom krivičnog postupka.“
Zbog pooštrenih američkih sankcije za isporuke ruske nafte, Kina i Indija traže alternative
Kineske i indijske rafinerije nabavit će više nafte sa Bliskog istoka, Afrike i Amerike, što će povećati cijene i troškove transporta, budući da nove američke sankcije ruskim proizvođačima i brodovima ograničavaju opskrbu najvećim kupcima Moskve, kažu trgovci i analitičari.
Američko ministarstvo finansija u petak je uvelo sankcije ruskim proizvođačima nafte Gazprom njeft i Surgutneftegas, kao i za 183 plovila koja su isporučila rusku naftu, ciljajući prihode koje je Moskva koristila za finansiranje svog rata s Ukrajinom.
Mnogi od tankera korišteni su za otpremu nafte u Indiju i Kinu jer su zapadne sankcije i ograničenje cijena koje su zemlje Grupe 7 nametnule 2022., prebacile trgovinu ruskom naftom iz Evrope u Aziju. Neki tankeri su otpremali i naftu iz Irana, koji je također pod sankcijama.
Ruski izvoz nafte ozbiljno će biti oštećen novim sankcijama, koje će primorati kineske nezavisne rafinerije da ubuduće smanje proizvodnju rafinerije, rekla su dva kineska trgovinska izvora. Izvori su odbili da budu imenovani jer nisu ovlašteni da razgovaraju sa medijima.
Očekivani poremećaj ruske ponude doveo je u ponedjeljak globalne cijene nafte na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, a Brent se trgovao iznad 81 dolar po barelu.
Među novim sankcionisanim brodovima, 143 su naftni tankeri koji su prošle godine pretovarili više od 530 miliona barela ruske sirove nafte, što je oko 42% ukupnog izvoza nafte na more, rekao je u bilješci vodeći analitičar Kplera za teretni promet Matt Wright.
Od toga je oko 300 miliona barela isporučeno u Kinu, dok je većina ostatka otišla u Indiju, dodao je.
"Ove sankcije će značajno smanjiti flotu brodova dostupnih za isporuku nafte iz Rusije u kratkom roku, povećavajući vozarine", rekao je Wright.
Trgovac sa sjedištem u Singapuru rekao je da su određeni tankeri otpremali blizu 900.000 barela ruske nafte dnevno u Kinu u posljednjih 12 mjeseci.
"Pašće sa litice", dodao je.
Za prvih 11 mjeseci prošle godine, indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je 4,5% u odnosu na prethodnu godinu na 1,764 miliona barela dnevno, ili 36% ukupnog uvoza Indije.
Obim Kine, uključujući snabdijevanje gasovodima, porastao je za 2% na 99,09 miliona metričkih tona (2,159 miliona barela dnevno), ili 20% njenog ukupnog uvoza, u istom periodu.
Kina uvozi uglavnom rusku naftu ESPO Blend, koja se prodaje iznad gornje granice cijene, dok Indija kupuje uglavnom naftu Urals.
Analitičarka Vortexa Emma Li rekla je da će izvoz ruske nafte ESPO Blend biti zaustavljen ako se sankcije striktno provedu, ali da će to zavisiti od toga da li je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ukinuo embargo i da li je Kina priznala sankcije.
ALTERNATIVE
Nove sankcije će Kinu i Indiju gurnuti nazad na tržište nafte u skladu sa zahtjevima kako bi tražile veću ponudu sa Bliskog istoka, Afrike i Amerike, rekli su izvori.
Cijene za Bliski istok, Afriku i brazilske sorte već su porasle posljednjih mjeseci zbog rastuće potražnje iz Kine i Indije, jer su se opskrbe ruske i iranske nafte smanjile i poskupile, dodaju.
"Cijene za bliskoistočne sorte već rastu", rekao je indijski zvaničnik za preradu nafte.
"Ne postoji opcija osim da moramo ići na bliskoistočnu naftu. Možda ćemo morati ići i na američku naftu."
Drugi izvor iz indijske rafinerije rekao je da će sankcije ruskim osiguravateljima nafte potaknuti Rusiju da svoju naftu cijeni ispod 60 dolara po barelu kako bi Moskva mogla nastaviti koristiti zapadno osiguranje i tankere.
Harry Tchilinguirian, šef istraživanja u Onyx Capital Group, rekao je: "Indijske rafinerije, glavni preuzimači ruske sirove nafte, vjerovatno neće čekati da saznaju i truditi će se da pronađu alternative za naftu na Bliskom istoku i naftu iz Atlantskog bazena koja se odnosi na Dated-Brent.
"Snaga u Dubaiju može samo rasti jer ćemo vjerovatno vidjeti agresivne ponude za februarski utovar tereta poput Omana ili Murbana, što će dovesti do čvršće razlike između Brent-a/Dubaija", dodao je.
Prošlog mjeseca, Bidenova administracija sankcionirala je više brodova koji rade s iranskom naftom prije oštrijih akcija koje se očekuju od dolazeće Trumpove administracije, što je dovelo do toga da je Shandong Port Group zabranila sankcioniranim tankerima ulazak u svoje luke u istočnoj kineskoj provinciji.
Kao rezultat toga, Kina, glavni kupac iranske sirove nafte, također će se okrenuti težoj bliskoistočnoj nafti i najvjerovatnije će maksimizirati svoj otkup kanadske nafte iz Trans-Mountain naftovoda (TMX), rekao je Tchilinguirian.
Rutte: NATO zabrinut situacijom u BiH i na Kosovu
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je u ponedeljak da sjeveroatlantski savez posebno zabrinut situacijom u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Govoreći u Evropskom parlamentu situaciji u BiH, Rutte je podvukao da je od suštinske važnosti da se u zemlji ne stvori sigurnosni vakuum.
On je izrazio punu podršku misiji ALTHEA i dodao je da će alijansa održati bliske kontakte na svim nivoima kako bi se osiguralo da zajedno efikasno upravljaju svim potencijalnim izazovima iz BiH.
Osvrćući se na sigurnosnu situaciju na Kosovu, šef najveće vojne organizacije je potvrdio da su zvaničnici NATO u redovnom kontaktu s Prištinom i Beogradom, naročito u svjetlu predizborne kampanje na Kosovu kako bi se spriječile eventualne tenzije.
"U kontaktu smo kako s Kosovom, tako i sa Srbijom kako bismo osigurali da i izbori koji će biti održani početkom februara ne dovedu do destabilizacije. To je takođe ključno", izjavio je šef alijanse.
On je podvukao da je neophodno da se obrati posebna pažnja region Zapadnog Balkana, kojeg je nazvao ključnim susjedstvom.
Rutte je izrazio "duboku zabrinutost" sigurnosnom situacijom na evropskom kontinentu zbog kampanje koju vodi Rusija.
"Nismo u ratu ali se ne može reći da smo u miru", rekao je generalni sekretar alijanse.
On je poručio Evropljanima da je neophodno investirati u odbranu. U suprotnom, podvukao je on, "pripremite se da učite ruski jezik ili pobjegnete na Novi Zeland".
SAD označile ekstremno desničarsku mrežu 'Terrorgram' kao terorističku grupu
SAD su u ponedjeljak uvele sankcije ekstremno desničarskoj online mreži, označivši kolektiv "Terrorgram" terorističkom grupom i optužujući je za promicanje nasilne nadmoći bijelaca.
Američki State Department je u saopćenju naveo da je grupu, koja prvenstveno djeluje na društvenoj mreži Telegram, i tri njena čelnika posebno označio kao globalne teroriste.
State Department je saopćio da je grupa motivirala i omogućila napade i pokušaje napada korisnika, uključujući pucnjavu 2022. ispred LGBTQ bara u Slovačkoj, planirani napad 2024. na energetske objekte u New Jerseyu i napad nožem u avgustu na džamiju u Turskoj.
"Grupa promoviše nasilne bijelce, podstiče napade na pretpostavljene protivnike i pruža smjernice i materijale s uputama o taktikama, metodama i ciljevima napada, uključujući kritičnu infrastrukturu i vladine službenike", navodi State Department.
Ova akcija zamrzava bilo koju američku imovinu grupe i zabranjuje Amerikancima da se bave njome.
Lideri koji su u ponedjeljak na meti sankcija nalazili su se u Brazilu, Hrvatskoj i Južnoj Africi, navodi se u saopštenju.
U septembru su američki tužioci objavili krivične prijave protiv dvojice navodnih vođa grupe, rekavši da su koristili Telegram da podstaknu napade na Crnce, Jevreje, LGBTQ ljude i imigrante s ciljem poticanja rasnog rata.
Britanija je u aprilu saopćila da će zabraniti Terrorgram kolektiv kao terorističku organizaciju, što znači da će postati krivično djelo u zemlji pripadati ili promovirati grupu.
Predsjednik SAD-a Joe Biden kritikovao je bijelu nadmoć dok je bio na vlasti.
2021. godine, Biden je pokrenuo prvu američku nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, koja je uključivala resurse za identifikaciju i procesuiranje prijetnji i nova sredstva odvraćanja kako bi se spriječilo Amerikance da se pridruže opasnim grupama.
Južna Koreja kaže da je u Ukrajini ubijeno 300 sjevernokorejskih vojnika
Oko 300 sjevernokorejskih vojnika je ubijeno, a 2.700 povrijeđeno u ruskom ratu u Ukrajini, rekla je južnokorejska obavještajna agencija zakonodavcima na zatvorenom brifingu u ponedjeljak.
Nacionalna obavještajna služba saopštila je da je učestvovala u ispitivanju nekoliko sjevernokorejskih vojnika koje su zarobile ukrajinske snage.
Brifing je uslijedio nekoliko dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio zarobljavanje dva sjevernokorejska vojnika tokom borbi u ruskoj oblasti Kursk, gdje su ukrajinske snage pokrenule iznenadnu ofanzivu u avgustu.
Zelenskyy je rekao kasno u nedjelju da će poslati zarobljene Sjevernokorejce natrag u njihovu zemlju ako sjevernokorejski lider Kim Jong Un organizira zamjenu za ukrajinske vojnike koji se drže u Rusiji.
Ukrajinski čelnik je rekao da je "samo pitanje vremena" kada će Ukrajina zarobiti više sjevernokorejskih vojnika i da ruska vojska "zavisi od vojne pomoći Sjeverne Koreje".
Napadi dronovima
Ukrajinska vojska saopštila je u ponedeljak da je uništila 78 od 110 dronova koje su ruske snage lansirale tokom noći u napadima na regione širom zemlje.
Presretanja su obavljena iznad oblasti Čerkaska, Černigova, Dnjepropetrovska, Donjecka, Harkova, Hmeljnickog, Kijeva, Mikolajeva, Poltave, Sumi, Zaporožja i Žitomira, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Guverner Nikolajeva Vitalij Kim rekao je na Telegramu da su fragmenti drona koji su pali oštetili nekoliko kuća, ali nikoga nisu povrijedili. U ruskom granatiranju u njegovoj regiji povrijeđena je jedna osoba, rekao je Kim u ponedjeljak.
U Sumiju su zvaničnici rekli da su ruski napadi izazvali požar na stambenoj zgradi i povrijedili jednu osobu.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je u ponedjeljak da je uništilo šest ukrajinskih dronova iznad regije Voronjež, kao i jedan dron iznad Belgoroda i drugi dron iznad Brjanska.
Ministarstvo je također u ponedjeljak saopćilo da je ukrajinski napad dronom u subotu bio usmjeren na gasovod Turski tok koji se koristi za slanje ruskog gasa u Tursku i Evropu.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je sve dronove koji su učestvovali u napadu, a žrtava nije bilo, saopštilo je ministarstvo.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters
