Povijesno nasljedje koje se crpi od vremena kada je Balkan bio dio Osmanske Imperije, je navelo vladajuću strukturu u Turskoj da ovo područje smatra jednim od prioriteta svoje vanjske politike. Sve veći utjecaj se mogao vidjeti I na nedavnoj inauguraciji – dok medju gostima nije bilo puno zapadnih liderai predstavnika saveznika, pet lidera zemaja s balkana su bili pozvani I prisustvovali.
“S obzirom da vladajuća stranka AKP , govoreći o mentalnom sklopu, razmišlja I teži re-etabliranju Osmanskog carstva, Balkan im je, logično, jako važan,” govori professor Istar Gozaydin, koji je stručnjak za povijest regiona.
“Stoljećima je Balkan bio pod ne smo Osmanskom vladavinom, nego i pod Osmanskim utjecajem. Ja definitivno vidim renesansu islamskog identiteta u području, kao i turkskog utjecaja” , dodaje professor medjunarodnih odnosa na univerzitetu u Ankari, Huseyin Bagci.
“Turska vrlo pametno koristi svoju kulturošku, ekonomsku, I jezičku moć.“, nastavlja Bagci I napominje da turska manjina na Balkanu postaje polako potpuno podložna utjecaju Istanbula..”
Neki evropski lideri glasno izražavaju zabrinutost ovakvim razvojem dogadjaja.
“Ne želim da se zemlje Balkana okrenu Turskoj ili Rusiji, kazao je francuski predsjednik Emanuel Macron prošlog maja. No, Erdoan je brzo uzvratio, rekavši da takva izjava ne pristoji jednom takvom državniku.
U odnosu na ekonomsku moć Turske, zemlje Balkana izgledaju kao privredni patuljci, te je upravo stoga ekonomija jedan od glavnih načina na koji Ankara želi utjecati na Balkan.
“Turska gradi aerodrome, čak I ulaže u nekoliko sektora, recimo u Bugarskoj I Rumuniji, u industriju tekstila, I još neke grane” , podsjeća stručnjak Bagci, I dodaje:
“Ekonomska politika Turske prema tim zemljama je agresivna, a nema načina da se one mogu takmičiti s Turskom ili se obrabiti od tog utjecaja. Utjecaj dvije velike sile na područje Balkana se u stvari može svesti na dvije zemlje: jedna je Turska, druga je Njemačka.”
Trgovina je takodjer Turskoj pomogla da se izbrišu I neka stara neprijateljstva.
“Mnoge od ovih zemalja nemaju pristupa Evropskoj Uniji, te se stoga oslanjaju na Tursku kada je u pitanju trgovina. ” kaže kolumnista I autor Semih Idiz, pri web stranici Al Monitor.
“Tijekom posljednjeg rata na Balkanu, Turska I Srbija su bile na suprotnim stranama; gledale su jedna na drugu kao dva neprijatelja. No, danas, svjedoci smo da su Srbija I Turska vrlo bliske, usprkos različitim gledanjima na pitanje I Kosova, I u pogledu Bosne I Hercegovine. Srbija cijeni prijateljstvo s Turskom, a čini mi se da se to u odredjenom stepenu može reći I za Hrvatsku, ” dodaje Idiz .
Srbija je danas najveći trgovinski partner Turske na Balkanu, a trgovinska razmjena je vrijedna oko milijardu dolara.
Da bi se ostvario jak utjecaj I na tursku manjinu na Balkanu, Erdoanova vlada promovira vjersku I kulturnu osvještenost. Izgleda da je to jedno od osnovnih orudja širenja utjecaja za sada.
“ Koriste vjeru, koriste diplomaciju…Institucije poput Tika I Diyanet, već neko vrijeme vrlo efikasno djeluju u balkanskim zemljama.” Kaže Istar Gozaydin .
Tika je turska državna agencija za razvoj, dok Diyanet služi kao posrednik vjerkog utjecaja Turske, kako u samoj Turskoj, tako I drugdje u svijetu. Tako su te dvije institucije I na Balkanu postale najefikasnije sredstvo jačanja utjecaja.
"Oni suradjuju s vlastima u datim zemljama. Na taj način pokušavaju ostvariti I politički utjecaj, ” kaže Gozaydin , I objašnjava:
“Na primjer, u BiH Erdoan pokušava ostvariti značajan utjecaj u imenovanju vjerskih dužnosnika u Islamskoj Zajednici.”
Turska već neko vrijeme finansira izgradnje džamija u zemljama Balkana, uključujući I dvije trenutno najveće u reginu, u Albaniji, I Bugarskoj. Turske kulturne fondacije rade na promociji turskog etničkog identiteta medju Muslimanima na Balkanu.
No – iako je vlada u Ankari prilišno uspješna u širenju I jačanju utjecaja, ipak raste I osjećaj tjeskobe zbog takvog razvoja dogadjaja posljednjih godina, upozorava Gozaydin.
“ Lično sam se sreo s mnogo ljudi u zemljama Balkana, uključujući I ljude na vlasti, koji nisu sretni zbog tako agresivnog nastojanja Turske da nametne totalni utjecaj na njih. Neki to čak smatraju direktnim miješanjem u njihovu unutrašnju politiku,” kaže Gozaydin.
Prošle godine su I Sjedinjene Države izrazile glasno svoje nezadovoljstvo politikom Ankare.
"Balkan nam je postao velika briga.” Rekao je tadašnji savjetnik predsjednika Trumpa za nacionalnu sigurnost, general H.R. McMaster.
Ankara medjutim odbija svaku kritiku. Erdoanova vlada tvrdi da se radi isključivo o ponovnoj uspostavi kulturnih veza, koje datiraju još iz srednjeg vijeka. Ankara takodjer kaže da I Rusija, a i evropske zemlje pokušavaju ostvariti značajan utjecaj na Balkanu.
U maju su, radi podsjećanja, predstavnici Evropske Unije održali susret s liderima balkanskih zemalja u Bugarskoj, upravo kako bi, kako je rečeno, "još jednom potvrdili evropsku perspektivu tih zemalja. ".
S obzirom na nedavne ratove na Balkanu, analitičari upozoravaju na mogućnost nacionalističkog odgovora ukoliko Ankara ne postane barem diskretnija.
"Muslimani, I turske manjine na Balkanu, tačno je, često se smatraju potencijalnom prijetnjom ostalim nacionalnostima balkanskih zemalja,” kaže profesor Bagci
“Što Islamski identitet bude postajao jači , jačat će, kao odgovor na to, drugi populistički pokreti u balkanskim zemljama, kao što se to dogodilo u Njemačkoj. A potencijalni rezultat toga je sukob.”
