Gulenov pokret koji turske vlasti nazivaju "Fetullahova teroristička organizacija" (FETO) ne nalazi se na listi terorističkih organizacija u Bosni i Hercegovini.
BiH se prema 'gulenovcima' ne odnosi kao prema teroristima, ali iz posjete u posjetu turske vlasti jasno pokazuju da od bh. vlasti očekuju da se razračunaju sa FETO-om.
Tokom radne posjete i predizbornog skupa u Sarajevu predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) u maju ove godine, pa tokom posjete turskog premijera Binalija Jildirima (Binali Yildirim) krajem marta jasno je rečeno šta Turska očekuje od BiH kada su u pitanju 'gulenove' pristalice, koje u toj zemlji smatraju teroristima.
U tekstu glasnogovornika Predsjedništva Turske Ibrahima Kalina, koji je prije dva dana na adrese bh. redakcija stigao iz Ambasade Turske u Bosni i Hercegovine, a odnosi se na to šta Turska želi na Balkanu, pominje se i odnos prema FETO-u.
"Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETO. S obzirom na to da posjeduje neki kultni sistem vjerovanja, FETO predstavlja prijetnju ne samo Turskoj već i balkanskim zemljama. Oni funkcionišu pod krinkom činjenja dobrih usluga, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali svi trebaju znati njihovo pravo lice", upozorio je Kalin u svom članku objavljenom 1. juna u Daily Sabahu.
Nakon pokušaja vojnog puča u Turskoj, pojedine obrazovne ustanove, udruženja građana i kompanije u BiH dovedene su u vezu sa pokretom Fetulaha Gulena (Fethullah). Iz bosankohercegovačkih institucija negiraju da je Turska zatražila bilo kakvu istragu osoba ili institucija u BiH.
- Ko je Fetulah Gulen?
- Turska od BiH traži zaustavljanje 'gulenista'
- Gulenova ideologija u školama u BiH
- Okretanje leđa Gulenovoj 'zlatnoj generaciji'
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da tzv. gulenovci nisu klasifikovani kao teroristi.
"Mi ne progonimo nikoga ovdje. Ako je pripadnik nekog pokreta, ako ta organizacija nije zvanično proglašena kao teroristička organizacija i kao takva stavljena na 'watch listu' Savjeta bezbjednosti UN-a, ako je na toj listi – onda je zabranjeno", kaže Mektić.
Stav profesora sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Gorana Kovačevića je da BiH "ne treba poduzimati određene korake i mjere koje su sigurnosno važne na osnovu stavova drugih država".
Podsjetio je na slučaj "Alžirske grupe" iz 2002. godine, šestorke koja je predata američkim vlastima.
"Takav način da mi postupamo prema željama i zahtjevima drugih država, u ovom slučaju Turske, za mene je nezamislivo. Moramo se sjetiti kada smo postupili po zahtjevu SAD-a za izručenje 'Alžirske grupe', kakve posljedice sada snosimo zbog toga da država plaća reparaciju tim ljudima, koji su sada, s ovog aspekta znamo, nepravedno bili isporučeni", smatra Kovačević.
Nedavni slučaj hapšenja Selmira Mašetovića, studenta iz BiH, pa slučaj prije dvije godine, kada je student Samed Nadarević odrobijao gotovo šest mjeseci u turskom zatvoru i na kraju nevin pušten, pokazale su odnos Turske prema građanima Bosne i Hercegovine.
Ni u jednom slučaju bh. vlasti nisu bile obavještene o tome. A kada je riječ o odnosu Turske prema BiH u slučaju 'gulenovaca', vanjskopolitički analitičar i bivši diplomata Slobodan Šoja kaže da je taj odnos potpuno iracionalan.
"Tražiti od jedne suverene države, kao što je Bosna i Hercegovina, da se opredjeljuje o pitanju da li je neko za ovoga ili onoga, svaka država koja je imalo pametna i iole drži do sebe, ona će uvijek kazati da je njena suverena odluka kako će se ponašati prema ljudima koji žive u Bosni i Hercegovini i da će se prema njima ponašati dobro ili loše samo prema tome da li su oni nešto pogriješili vezano za zakone BiH", ističe Šoja.
"To naši ljudi ne znaju, ne mogu, ne smiju ko zna šta kazati, i zbog toga mi danas ponovo živimo jedan period u kojem imate neko staro doba, prije nekoliko vijekova, kada se zna ko je taj koji je paša, kada se zna ko je kmet", ukazuje Šoja.
Za mladića Selmira Mašetovića iz Gradačca koji je uhapšen u Turskoj, Slobodan Šoja ocjenjuje da će se on ubrzo naći na slobodi te da turskim vlastima služi da dođu do "krupnijih riba".
"To je suština svega ovoga je da ne smijete biti ni blizu onoga što se zove 'gulenovac' ili biti blizu tog jednog centra. Ovo je tipičan primjer kada se 'sin odmetne od oca' ", riječi su Slobodana Šoje.
"Jednu stvar možda ljudi ne znaju", navodi Šoja, "da nije Erdoan stvorio Gulena, nego je Gulen stvorio Erdoana, on je od njega načinio političara i lidera".
"I normalna stvar – kada vi postanete samostalni, a kada je Erdoan postao dovoljno samostalan i jak, onda svi koji su bili prije uz njega, postali su mu suvišni, naročito oni koji su bili infiltrirani, kao što su bili 'gulenovci', u sve moguće tajne službe. Zbog toga je, na kraju krajeva, došlo do velikog sukoba između Erdoana i Gulena. To je ono što želim da kažem na početku, jer je to suština čitavog problema. Dakle, odnos Erdoana prema 'gulenovcima' je užasno netaktičan i potpuno otvoren – vi nemate pravo da budete to što jeste", ocjenjuje Slobodan Šoja.
Bosankohercegovačke vlasti do sada nisu protjerale navodne pripadnike Fetulaha Gulena, ali jesu poništile odluku Gradskog vijeća Sarajeva da se plaketa Grada iz oblasti obrazovanja za 2016. dodijeli Aliju Lafcioluu (Ali Lafcioglu), profesoru Bosna Sema obrazovnih institucija, koje turske vlasti smatraju da su dio FETO-a. Obrazloženje je bilo da je uručenje priznanja tom profesoru štetno po dobre i prijateljske odnose sa Turskom.
Mjesec dana nakon što je Lafciolu ostao bez plakete, nadareni i medaljama nagrađeni učenici obrazovnih institucija Bosna Sema ostali su bez priznanja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, najvjerovatnije jer su učenici ovih institucija.
Nakon događaja u Turskoj, Bosna Sema je ponuđena Islamskoj zajednici u BiH kao vakuf, što je odbijeno navodno zbog visokih kreditnih zaduženja. A onda su dobili novog vlasnika, postali su dio britanskog konzorcija Stirling Education Fund Internacionalni Burch Univerzitet.
