Linkovi

Izdvojeno

EU ne da novac za RS dok ne prekinu blokadu institucija BiH

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

Evropska unija (EU) neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj (RS) dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu države Bosne i Hercegovine (BiH), najavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

On je 21. februara na kraju susreta ministara inostranih poslova EU koji su raspravljali između ostalog i o krizi u BiH, podvukao da je i ranije upozoravao da se postojećom krizom ugrožavaju velike investicije.

"U Evropskoj komisiji su primili zahtjeve za (finansijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona eura, može da se postignu tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija", saopštio je Varhelyi na Twitteru.

Varhelyi je takođe upozorio da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, kako kada je riječ o reformama, tako i u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Na kraju ministarskog susreta, evropski komesar je ocijenio da su se šefovi evropskih diplomatija složili da je 2021. godina propuštena u BiH gdje je bilo veoma malo napretka u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti BiH da bude zemlja kandidat za članstvo u EU.

On je također pozvao da se hitno pronađe rješenje za izborni zakon u BiH.
EU će iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju

Josep Borrell
Josep Borrell

Evropski šef diplomatije Josep Borrell je potvrdio da će EU iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju.

"Spremni smo da koristimo sve raspoložive instrumente. Restriktivne mjere će biti korištene kao posljednje sredstvo i svakako bismo više preporučili dijalog između strana", izjavio je Borrell nakon završetka sastanka ministara inostranih poslova EU.

Na ovom sastanku je situacija u BiH bila jedna, među dvije najvažnije teme sastanka (pored Ukrajine).

Borrell je ponovio poziv političkim liderima u BiH da preuzmu odgovornost za očuvanje zemlje i povratak u državne institucije.

"U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH a one koji rade u tom smjeru jako griješe", poručio je Borell.

Šefovi evropskih diplomatija su raspravljali o dokumentu koji je pripremio Borrellov tim a u kojem se također sankcije spominju samo u slučaju pogoršanja situacije.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

EU do sada nije bila u stanju da donese zajedničko stajalište o restriktivnim mjerama protiv onih koji djelima ugrožavaju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

Evropski parlament je u više navrata pozvao EU da slijedi američki primjer i uvede sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika.

See all News Updates of the Day

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Da li se Amerikanci namjerno sele bliže ljudima sa sličnim političkim stavovima?

Naselje u Tucsonu u Arizoni (Foto: AP/Charles Rex Arbogast)

Demokrate i republikanci su manje skloni da žive blizu jedni drugih nego što su bili prije jedne generacije.

Ova politička segregacija je fenomen o kome je novinar Bill Bishop pisao u svojoj knjizi "The Big Sort" (Veliko razvrstavanje) u kojoj se nagovještava da se Amerikanci sve više sele u mjesta gdje susjedi dijele njihove političke stavove.

Ali, da li to rade namjerno?

"Moguće je da neki od njih to rade planski, ali na osnovu podataka mislim da nije samo u tome stvar. Kada se ljudi sele, obično traže zajednice koje imaju određene elemente, kao što su ulice sa galerijama, prodavnice oružja, veliki lanci ili mali, nezavisni kafići...", kaže JP Prims, predavač na katedri za psihologiju na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu."Moguće je da pronalaze mjesta koja imaju stvari koje drugi liberali vole, ili stvari koje vole drugi konzervativci."

Prims je ko-autor izvještaja o političkoj segregaciji u kojem su ustanovljene značajne razlike koje nisu dubinski političke kada je riječ o vrstama zajednica koje se dopadaju liberalima i konzervativcima.

Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.
Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.

Liberali koji su učestvovali u istraživanju identifikovali su politički liberalizam, etničku raznovrsnost, javni prevoz i živahnu umjetničku scenu kao važne karakteristike svoje idealne zajednice. Za to vrijeme, konzervativci cijene politički konzervativizam, patriotizam, prisustvo više crkava, i ruralne predjele kada razmišljaju o idealnim mjestima za život.

"Već duže vrijeme znamo da liberali više vole urbanija mjesta, dok konzervativci žele da imaju osjećaj manjeg grada i da im okruženje bude malo više ruralno", kaže Prims.

Mit o političkom raspoređivanju?

Samuel Abrams, profesor politike i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence College u Bronxvilleu, i saradnik instituta American Enterprise, ne vjeruje u koncept političkog samoraspoređivanja.

Ukazuje na veliki broj ljudi iz liberalnih država kao što su California, New York, Connecticut i New Jersey koji se sele u konzervativnije države kao što su Florida i Texas.

"Oni se sele jer su porezi niži, ograničenja su manja. Za pola miliona dolara, umjesto jednosobnog stana veličine ormara kakve imamo u New Yorku, možete da kupite prostranu kuću, moguće i sa bazenom, terenom za košarku i roštiljem", kaže on.

Znatan broj stanovnika Californije se seli u Texas u vrijeme kada ta država preduzima političke korake koji su razbijesnili liberale.

"Pogledajte restriktivne zakone o abortusu koje je uvela ta država. Pogledajmo njihov nedavni rad na zabrani abortusa, kontroli oružja pa i mijenjaju političkih mapa okruga", kaže Abrams. "Stavovi koje je zauzela ta država su direktno suprotni ciljevima svih tih progresivnih liberala koji se iznenada sele u nju u isto vrijeme. Zato ne mislim da je geografija pokretač."

Prema izvještaju Univerziteta Texas A&M, najveći dio ljudi koji se seli u Texas dolazi iz Californije, a većina se nastanila u liberalno orijentisanim okruzima Texasa.

Efekat Covida

Socijalni psiholog Jonathan Haidt kaže da je moguće da je pandemija Covida 19 dovela do pojačanog "političkog sortiranja".

"U New Yorku i Californiji, mnogo ljudi desno od centra napušta te države, jer ne mogu da podnesu njihovu socijalnu politiku i pandemijske mjere", kaže Haidt, profesor na Stern školi biznisa pri Univerzitetu New Yorka. "Tako da svakako postoji kretanje iz New Yorka i Californije ka Texasu i Floridi koje ne motiviše samo klima, već i politika, želja da se boravi u mjestu koje nije tako liberalno”.

Firma za nekretnine "Redfin" predviđa da će se tokom 2022. još više ljudi preseliti u mjesta koja su više u skladu sa njihovim političkim uvjerenjima. Istraživanje koje je obavila ta firma pokazuje da značajan broj kupaca kuća ne želi da se seli u mjesta gdje su zakoni suprotni njihovim političkim uvjerenjima.

Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.
Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.

Haidt kaže da očekuje više političkog razvrstavanja sada kada više Amerikanaca nego ikada ima opciju da radi od svojih kuća.

"Mnogo ljudi dovodi u pitanje svoj raniji način života. Mnogi sada imaju slobodu da rade daljinski, da žive gdje god žele. Zato je moje predviđanje da će se teza (novinara) Billa Bishopa o "Big Sort" (Velikom razvrstavanju) pokazati još tačnijom poslije Covida", ističe on. "Imajući u vidu koliko su se stvari intenzivirale proteklih godina, čak i prije Covida, za vrijeme (bivšeg predsjednika Donalda) Trumpa, a sada sa Covidom, koji utiče na naš život daleko više nego što su politički argumenti nekada uticali, predvidio bih da će se političko razvrstavanje i dalje povećavati."

Bishop je u svojoj knjizi istakao da, dok je Amerika raznovrsnija nego ikada, mjesta u kojima žive brojni Amerikanci zapravo postaju manje raznovrsna, kako se ljudi sele u zajednice u kojima žive ljudi koji razmišljaju i glasaju kao oni.

Ta segregacija bi mogla da dovede do još većeg neprijateljsva između konzervativaca i liberala.

"Budući da liberali ne susreću konzervativce tako često kao ranije, a konzervativci ne sreću liberale tako često, i uživo i na internetu, rekao bih da će to izvjesno doprinijeti političkoj polarizaciji, jer te ljude vidimo kao manje humane. Manje razumijemo njihov način razmišljanja, ili manje slušamo njihove argumente", ističe Prims."Znamo da smještanje ljudi u zajednice u kojima svi misle na isti način dovodi do 'eho-komora', odnosno zajednica istomišljenika, u kojima ljudi imaju tendenciju da postanu ekstremniji."

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG