Izdvojeno
EU ne da novac za RS dok ne prekinu blokadu institucija BiH
Evropska unija (EU) neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj (RS) dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu države Bosne i Hercegovine (BiH), najavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.
On je 21. februara na kraju susreta ministara inostranih poslova EU koji su raspravljali između ostalog i o krizi u BiH, podvukao da je i ranije upozoravao da se postojećom krizom ugrožavaju velike investicije.
"U Evropskoj komisiji su primili zahtjeve za (finansijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona eura, može da se postignu tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija", saopštio je Varhelyi na Twitteru.
Varhelyi je takođe upozorio da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, kako kada je riječ o reformama, tako i u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.
Na kraju ministarskog susreta, evropski komesar je ocijenio da su se šefovi evropskih diplomatija složili da je 2021. godina propuštena u BiH gdje je bilo veoma malo napretka u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti BiH da bude zemlja kandidat za članstvo u EU.
On je također pozvao da se hitno pronađe rješenje za izborni zakon u BiH.
EU će iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju
Evropski šef diplomatije Josep Borrell je potvrdio da će EU iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju.
"Spremni smo da koristimo sve raspoložive instrumente. Restriktivne mjere će biti korištene kao posljednje sredstvo i svakako bismo više preporučili dijalog između strana", izjavio je Borrell nakon završetka sastanka ministara inostranih poslova EU.
Na ovom sastanku je situacija u BiH bila jedna, među dvije najvažnije teme sastanka (pored Ukrajine).
Borrell je ponovio poziv političkim liderima u BiH da preuzmu odgovornost za očuvanje zemlje i povratak u državne institucije.
"U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH a one koji rade u tom smjeru jako griješe", poručio je Borell.
Šefovi evropskih diplomatija su raspravljali o dokumentu koji je pripremio Borrellov tim a u kojem se također sankcije spominju samo u slučaju pogoršanja situacije.
EU do sada nije bila u stanju da donese zajedničko stajalište o restriktivnim mjerama protiv onih koji djelima ugrožavaju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.
Evropski parlament je u više navrata pozvao EU da slijedi američki primjer i uvede sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika.
See all News Updates of the Day
Trumpovi izabranici za novu administraciju uskoro na potvrđivanju pred Kongresom
Senatori na Capitol Hillu će uskoro odlučivati o nominacijama novoizabranog predsjednika Trumpa, za najviša mjesta u nadolazećoj administraciji. Procesi potvrđivanja nominiranih bi mogli izgledati drugačije nego inače, jer će neki od kandidata biti suočeni s brojnim pitanjima o njihovim uvjerenjima, ali i kvalifikacijama. Priču donosi Katherine Gypson .
Nova antiamerička osovina zabrinjava, ali 'ne djeluje kao blok'
Najopasniji protivnici Washingtona možda sarađuju tješnje nego ikada prije, ali analitičari američke obavještajne službe smatraju da za sada nisu uspjeli formirati čvrsto povezan savez koji bi se mogao efikasnije suprotstaviti Sjedinjenim Državama.
Zabrinutost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika oko rastuće saradnje između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje u stalnom je porastu otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. – podržana obavještajnim podacima koji pokazuju da Peking, Teheran i Pjongjang Rusiji pružaju tehnologiju, rakete, dronove, pa čak i trupe za ratne napore.
Bivši komandant američkih snaga u Indo-Pacifiku ranije ove godine otišao je toliko daleko da je opisao sve veće veze između četiri američka protivnika kao nastajuću "osovinu zla".
Ipak, zvaničnici američke obavještajne službe vjeruju da je osovina, na neki način, zarobljena vlastitim nedostacima.
"Oni ne djeluju kao blok", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, govoreći u četvrtak u Washingtonu u Vijeću za vanjske odnose.
"Ne vidimo ih kao neku vrstu četveročlanog saveza ili nešto slično tome", rekla je ona. "Ne vidimo da će oni vjerovatno postati saveznici na isti način na koji smo mi saveznici sa našim partnerima iz NATO-a, na primjer - takav nivo interoperabilnosti i vojne saradnje."
Američki obavještajni analitičari, međutim, i dalje vide ovu osovinu kao zabrinutost na nekoliko frontova.
Haines je rekao da je povećana saradnja između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje doprinijela daljoj eroziji međunarodnih normi u vezi s oružjem za masovno uništenje.
Tamo gdje su Rusija i Kina još jednom bile spremne da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i Zapadom na nuklearnom kontraširenju, Moskva i Peking sada su izgleda skloniji da Iranu i Sjevernoj Koreji daju dodatni prostor.
"U velikoj mjeri to je zato što je Rusija sada u određenoj mjeri dužna i DNRK [Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji] i Iranu za napredno oružje, za municiju, za stvari koje su im potrebne u kontekstu njihove borbe s Ukrajinom", rekla je Haines.
"Manje je vjerovatno da će uzvratiti", rekla je. "I naravno, pratili smo stepen do kojeg oni zapravo, na primjer, prihvaćaju DNRK kao silu nuklearnog oružja."
Haines je rekao da je povećana saradnja između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje pomogla sve četiri zemlje da izbjegnu sankcije.
I rekla je da čak postoje neke naznake da je Rusija spremna da preduzme akciju koja bi omogućila Pekingu da nadmaši SAD u kritičnim oblastima.
"Spremni su potencijalno staviti više na sto s Kinom kako bi im dali stvari koje bi Kini zapravo mogle dozvoliti preskok u određenim tehnološkim oblastima ili u drugim prostorima koji nas zanimaju", rekla je Haines.
Saveznici Washingtona u NATO-u oglasili su se sličnim alarmima posljednjih mjeseci, a neki zvaničnici NATO-a rekli su za Glas Amerike da je osovina već izazvala početke nove globalne trke u naoružanju.
Ruska sabotaža
Također postoji stalna zabrinutost zbog spremnosti Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje da se uključe u aktivnosti takozvane sive zone.
Procjena američke Nacionalne obavještajne službe objavljena u julu upozorava da će u narednih pet do šest godina "vjerovatno biti češći, raznoliki i štetni akti prisile i subverzije - posebno od strane Kine, Irana, Rusije i Sjeverne Koreje - ispod onoga što predstavlja oružani sukob ali izvan granica istorijski legitimnog državnog upravljanja."
Haines je u četvrtak rekla da su ruske aktivnosti u sivoj zoni - uključujući napore u sabotaži u Evropi - "sve u porastu".
"Rusija je upravo uložila novac, osoblje, samo izuzetan trud u ovoj oblasti i to će i dalje činiti", rekla je ona. "I iako postajemo malo bolji u ometanju nekih od ovih aktivnosti, mislim da sigurno nismo tamo gdje bi bilo kome zaista ugodno."
Američka predsjednička tranzicija
Američki obavještajni analitičari pomno prate kako se ponašaju druge zemlje dok se Washington priprema da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.
"Postoje određeni akteri koji se pokušavaju unaprijed pozicionirati za sljedeću administraciju", rekao je Haines.
Ona je rekla da obavještajni analitičari pripremaju izvještaje o aktivnostima koje će podijeliti s dolazećom Trumpovom administracijom, kao i da paze na potencijal da neke zemlje mogu pokušati eskalirati tenzije tokom tranzicionog perioda.
"Uobičajeno, na primjer, DNRK se upušta u neku provokativnu akciju tokom tranzicije", rekao je Haines. "Ovo je neka od klasičnih stvari koje stalno gledamo."
Zašto ne emitiramo večeras
Usljed požara koji se kasno popodne dogodio u zgradi Glasa Amerike odakle emitiramo našu večernju emisiju "Studio Washington", obavještavamo cijenjene gledatelje, i naše udružene partnerske TV stanice širom BiH, da emisija večeras, četvrtak 5. decembra, neće biti emitirana.
Duboko se ispričavamo zbog ove nelagodnosti, ali je situacija izvan naše kontrole. Nadamo se normalno nastaviti s programom sutra, petak, 6. decembra.
S poštovanjem
Uredništvo
Veliki zagađivači i male ostrvske države sukobljavaju se oko klimatskih promjena
Na značajnom ročištu održanom u srijedu u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, Sjedinjene Države su tvrdile da zakon o ljudskim pravima nije relevantan za pravne obaveze nacionalnih država u vezi s klimatskim promjenama.
Margaret Taylor, pravna savjetnica američkog State Departmenta koja predstavlja SAD, ustvrdila je u srijedu da je ICJ pogrešan forum za rješavanje klimatske pravde.
"Savjetodavni postupak nije sredstvo za parnicu da li su pojedine države ili grupe država prekršile obaveze koje se odnose na klimatske promjene u prošlosti ili snose odgovornost za reparacije, kao što su neki učesnici sugerirali", rekla je Taylor sudu.
"Režim UN-a o klimatskim promjenama sa Pariskim sporazumom u svojoj srži jedini je međunarodni pravni režim koji su države posebno osmislile za rješavanje klimatskih promjena", rekla je ona. „Međunarodni zakon o ljudskim pravima... ne obavezuje države da ublaže antropogene emisije gasova staklene bašte, niti trenutno predviđa ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu.“
Generalna skupština Ujedinjenih nacija zatražila je od ICJ-a prošle godine da ponudi svoje pravno mišljenje o tome da li se velike nacije zagađivača mogu smatrati odgovornim za izazivanje klimatskih promjena i štete koje one uzrokuju.
15 sudija MSP-a će razmotriti ne samo pravno obavezujuće sporazume o klimi, već i međunarodno pravo o ljudskim pravima i druge relevantne zakone.
Skoro 100 zemalja i više od deset međuvladinih organizacija treba da daju dokaze tokom dvonedeljnog pravnog postupka koji je počeo u ponedeljak i završava se 13. decembra. Očekuje se da će sudije da daju svoje pravno mišljenje sljedeće godine.
Ostrvske države
Male ostrvske države tvrde da podizanje nivoa mora zbog klimatskih promjena dovodi u pitanje njihovo postojanje. Arnold Kiel Loughman, državni tužilac južnopacifičke ostrvske države Vanuatu, tvrdio je da je zakon o ljudskim pravima primjenjiv.
"Došao sam da vas zamolim da podržavate vladavinu prava," rekao je Loughman sudijama ICJ-a u ponedjeljak.
"Prema međunarodnom pravu, države imaju obavezu... da postupaju sa dužnom pažnjom kako bi spriječile značajnu štetu po okoliš, smanjile emisije i pružile podršku zemljama poput moje, zaštitile ljudska prava sadašnjih i budućih generacija, zaštitile i očuvale morski okoliš i poštovati osnovna prava mog naroda na samoopredjeljenje u našoj zemlji.
"Neuspjeh malog broja velikih država emitera da ispune ove obaveze predstavlja međunarodno protupravan čin, koji izaziva pravne posljedice prema međunarodnom pravu odgovornosti država", rekao je on.
Pariski sporazum
Pariski klimatski sporazum, koji je stupio na snagu 2016. godine, potpisalo je 195 zemalja, postavljajući ciljeve za smanjenje emisija i ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.
Mnogi veliki zagađivači nerado razmatraju druge zakone u vezi s klimatskim promjenama, kaže Nikki Reisch, direktorica programa za klimu i energiju u Centru za međunarodno pravo životne sredine.
"Čuli smo ih kako tvrde da je jedini relevantni zakon iz kojeg mogu proizaći bilo kakve pravne obaveze Pariski sporazum. A kada zapravo pogledate tekst tog sporazuma, to ne zahtijeva mnogo", rekla je Reisch za Glas Amerike.
„Čuli smo kako SAD zaista pokušavaju ohrabriti sud i druge da ignoriraju historiju, da gurnu istorijsko ponašanje tokom mnogih decenija pod tepih i govore da ono što se dogodilo prije usvajanja klimatskog sporazuma zapravo nije važno iz pravne perspektive, i da višedecenijsko znanje o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije relevantno“, rekla je.
Mišljenje sudija je savjetodavno i neće biti pravno obavezujuće. Ipak, to će imati implikacije za sve nacionalne države, rekla je Reisch.
"Ovo savjetodavno mišljenje bit će mjerodavno tumačenje onoga što obavezujuće međunarodno pravo zahtijeva. Dakle, ono će imati težinu kao svojevrsni pravni plan za odgovornost, ili vodič za sudove i advokate širom svijeta da razumiju šta međunarodno pravo zahtijeva i šta mi treba držati države na oprezu u pogledu njihovih klimatskih akcija i mjera za otklanjanje klimatskih šteta", rekla je.
Biden u posjeti željezničkom čvorištu u Angoli koje finansiraju SAD
Predsjednik Joe Biden u srijedu je iz prve ruke pogledao željeznički projekat koji finansira SAD koji spaja njegovu ličnu ljubav prema željeznici sa željom da ostavi nasljeđe u Africi koje će nadživjeti njegovu administraciju.
Koridor Lobito je željeznička linija od 1.300 kilometara koja se proteže od Zambije bogate bakrom do luke Lobito u jugozapadnoj državi Angole.
Mreža će formirati "strateški ekonomski koridor" u okviru Partnerstva za globalnu infrastrukturu i investicije Bidenove administracije - inicijative koja ima za cilj da se suprotstavi dobro uspostavljenoj kineskoj inicijativi "Pojas i put". Do sada, Bidenova administracija kaže da je posvetila skoro 4 milijarde dolara za projekat.
Biden, u glavnom gradu Angole u utorak, predstavio je projekat kroz svoju ljubav prema putničkoj željeznici. Kao američki senator, putovao je do Washingtona iz Wilmingtona u Delawareu – na svakom putovanju, kako je rekao, bilježio skoro 340 kilometara.
"Moram vam odmah reći, s američkom štampom ovdje, ja sam vjerovatno tip koji se najviše zalaže za željeznicu u Americi", rekao je Biden u utorak u glavnom gradu Angole, uz smijeh publike koja se okupila da ga čuje kako govori u nacionalnom muzeju ropstva.
Isto, ili drugačije?
Visoki zvaničnici administracije rekli su da će ova željeznička linija do kraja decenije biti produžena do cijele dužine, protežući se od afričke obale Indijskog okeana do atlantske luke. U početku će prenositi kritične minerale poput kobalta i bakra iz duboke unutrašnjosti kontinenta do obale. Kada se koridor završi, putovanje koje sada traje više od 40 dana cestom moći će se preći preko kontinenta za 40 sati.
“Pretpostavka iza koridora je da budemo u mogućnosti da uzmemo američku podršku i finansijske mogućnosti koje su ograničene, i da ih dublje fokusiramo na jedno područje, nasuprot širenju te finansijske podrške i napora na mnoge zemlje”, rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije, koji nije identifikovan kao što je uobičajena praksa prilikom informisanja novinara.
Glas Amerike je pitao zvaničnika da li ovo ponavlja stari kolonijalni narativ o eksploataciji bogatih, sirovih resursa kontinenta, a da pritom ne dodaje vrijednost i obezbjeđuje stalan rad za lokalno stanovništvo. Rastuća populacija mladih na kontinentu stvorila je hitnu potrebu za radnim mjestima, stavljajući pritisak na mnoge afričke vlade.
„Ne slažem se sa pretpostavkom da je ovo za sirove proizvode“, odgovorio je zvaničnik. “Trenutno izlazi samo sirovi proizvod. Ali mislim šta ova pruga radi – da biste došli do proizvoda veće vrijednosti, potrebno vam je nekoliko stvari. Jedna od njih je pristupačna i pouzdana energija u izobilju. Dakle, izgradnja energetskog sistema vam omogućava da izgradite dodatnu vrijednost.”
I drugi su se pitali da li se ovaj američki napor, koji dolazi više od decenije nakon što je Kina pokrenula svoju ambicioznu inicijativu Pojas i put, može takmičiti.
„Kada se detaljnije pogleda, čini se da imitacija kineske taktike, koja prešutno priznaje da Washington zaostaje za Pekingom u pogledu svojih investicija u Africi, ali čini malo da popuni prazninu koja postoji u kineskom otisku“, rekao je Chris O. Ògúnmọ́dẹdé , urednik, konsultant i analitičar afričke politike, sigurnosti i međunarodnih odnosa.
Wang Peng, istraživač na Univerzitetu Renmin u Kini, objavio je na kineskom državnom thinktanku, Međunarodnom centru za saradnju, da zapadni međunarodni projekti poput Lobito koridora ne predstavljaju izazov za kinesku inicijativu jer Sjedinjene Države „ne mogu osigurati dovoljno sredstava i materijalne uslove za istinsku implementaciju svog ambicioznog globalnog infrastrukturnog plana.”
Vang Peng je također primijetio da bi SAD to mogle potkopati vršenjem diplomatskog pritiska na zemlje domaćine kako bi ih natjerale da raskinu sporazume o saradnji s Kinom; preuveličati negativan uticaj projekta "Pojas i put" na lokalno ekološko okruženje i vodne resurse... i razglasiti takozvano pitanje "zamke duga"
Povećanje kineskog duga među afričkim državama je nešto što je i Biden indirektno spomenuo u svojim izjavama u utorak, u pokušaju da SAD postavi kao pouzdanog partnera.
„Također smo nastojali da osiguramo da zemlje u razvoju ne moraju da biraju između otplate neodrživog duga i mogućnosti da ulažu u svoje ljude“, rekao je.
Ali, kao što je Biden takođe rekao, njegovo vrijeme ističe dok se priprema da napusti funkciju, za novoizabranog predsednika Donalda Trampa. Analitičari kažu da bi ovaj projekat mogao biti dobro prihvaćen od strane Trumpa, jer odgovara njegovom transakcijskom pristupu kontinentu i da se dopada jednom od najvećih Trumpovih pobornika, milijarderu Elonu Musku.
"Novac je ipak već namjenski", rekao je James Murphy sa Univerziteta Clark u Massachusettsu. “Nastavak projekta Lobito je pametna ideja – Trump ga ne mora posjedovati osim u smislu da mu to daje tačku za razgovor o našim strateškim/resursima vođenim interesima u Africi, posebno kao strategiju za nabavku minerala neophodnih za Elonove Tesle.”
Paris Huang je doprinijela ovom izvještaju.
