Linkovi

Izdvojeno

EU ne da novac za RS dok ne prekinu blokadu institucija BiH

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

Evropska unija (EU) neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj (RS) dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu države Bosne i Hercegovine (BiH), najavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

On je 21. februara na kraju susreta ministara inostranih poslova EU koji su raspravljali između ostalog i o krizi u BiH, podvukao da je i ranije upozoravao da se postojećom krizom ugrožavaju velike investicije.

"U Evropskoj komisiji su primili zahtjeve za (finansijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona eura, može da se postignu tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija", saopštio je Varhelyi na Twitteru.

Varhelyi je takođe upozorio da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, kako kada je riječ o reformama, tako i u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Na kraju ministarskog susreta, evropski komesar je ocijenio da su se šefovi evropskih diplomatija složili da je 2021. godina propuštena u BiH gdje je bilo veoma malo napretka u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti BiH da bude zemlja kandidat za članstvo u EU.

On je također pozvao da se hitno pronađe rješenje za izborni zakon u BiH.
EU će iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju

Josep Borrell
Josep Borrell

Evropski šef diplomatije Josep Borrell je potvrdio da će EU iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju.

"Spremni smo da koristimo sve raspoložive instrumente. Restriktivne mjere će biti korištene kao posljednje sredstvo i svakako bismo više preporučili dijalog između strana", izjavio je Borrell nakon završetka sastanka ministara inostranih poslova EU.

Na ovom sastanku je situacija u BiH bila jedna, među dvije najvažnije teme sastanka (pored Ukrajine).

Borrell je ponovio poziv političkim liderima u BiH da preuzmu odgovornost za očuvanje zemlje i povratak u državne institucije.

"U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH a one koji rade u tom smjeru jako griješe", poručio je Borell.

Šefovi evropskih diplomatija su raspravljali o dokumentu koji je pripremio Borrellov tim a u kojem se također sankcije spominju samo u slučaju pogoršanja situacije.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

EU do sada nije bila u stanju da donese zajedničko stajalište o restriktivnim mjerama protiv onih koji djelima ugrožavaju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

Evropski parlament je u više navrata pozvao EU da slijedi američki primjer i uvede sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika.

See all News Updates of the Day

Zelenski u Briselu: Pobjednička Ukrajina biće dio EU

Ukrajinski predsjednik u obraćanju Evropskom parlamentu u Briselu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u Brisel kako bi iznio argumente za više oružja u borbi protiv ruske invazije i započeo razgovore o članstvu Ukrajine u EU.

On se obratio sjednici Evropskog parlamenta i zahvalio na pomoći koju Ukrajina dobija od EU da se odbrani od ruske invazije, prije nego što se pridružio samitu lidera EU da zatraži još oružja.

Također je poručio da vjeruje da će se njegova zemlja pridružiti EU pošto pobijedi Rusiju.

Pošto su posljednjih nedjelja dobili obećanja o zapadnim borbenim tenkovima, ukrajinski zvaničnici su sada fokusirani na to da obezbijede rakete i borbene avione.

„Hvala vam”, rekao je Zelenski poslanicima EU, koji su mu priredili duge ovacije i aplauze, a neki od njih su nosili boje ukrajinske zastave.

„Mi se branimo na bojnom polju, mi Ukrajinci, zajedno sa vama”, rekao je on i dodao da se njegova zemlja „brani od najveće antievropske sile savremenog svijeta”.

Iako je malo vjerovatno da će Zelenski otići sa garancijama da će njegovi zahtijevi biti ispunjeni, posjeta mu daje priliku da se lično obrati pred svih 27 lidera EU, prvi put od kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022.

On pred europoslanicima nije ponovio zahtjev za avionima, ali je predsjedavajuća Evropskog parlamenta, Roberta Metsola, rekla da EU mora brzo da razmotri slanje borbenih aviona u Ukrajinu.

„Morate da pobijedite i članice EU moraju brzo da razmotre naredne korake u obezbjeđivanju oružja dugog dometa i aviona koji su vam potrebni da obranite slobodu”, kazala je obraćajući se Zelenskom.

Zelenski je pred odlazak u Brisel razgovarao sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Shcolzom Macron je poslije večere izjavio da nisu razgovarali o slanju aviona.

Ukrajinski predsjednik bio je i gost britanskog premijera Rishija Sunaka koji je rekao da su „sve opcije na stolu” nakon što je Zelenski zatražio avione.

Zelenski se također sastao sa kraljem Charlesom, što je bilo drugo putovanje Zelenskog u inostranstvo od početka ruske invazije. U decembru je ukrajinski lider otišao u Washington da se sastane sa predshednikomJ oeom Bidenom i obrati se Kongresu.

Britanija je bila jedna od najvećih vojnih pristalica Ukrajine, poslala je više od 2,5 milijardi dolara oružja i opreme.

SAD planiraju otvoriti HIMARS centar za obuku Evropi, kaže general za Glas Amerike

HIMARS sistem

Američka vojska planira da uspostavi centar za obuku u Evropi kako bi naučio NATO saveznike da koriste raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS), rekao je za Glas Amerike američki general, usred povećane potražnje za sistemima u istočnoj Evropi nakon što se oružje pokazalo uspješnim u Ukrajini.

„Još smo u preliminarnim fazama, ali to bi bila oblast koju bismo možda povukli iz nekoliko zemalja na jednu lokaciju”, rekao je komandant V korpusa general-potpukovnik John Kolasheski, koji je odgovoran za operacije američke vojske duž istočnog krila NATO-a, za Glas Amerike u ekskluzivnom intervjuu.

Vijest je stigla kada je State Department u utorak odobrio potencijalnu prodaju 18 lansera HIMARS Poljskoj, zajedno sa stotinama vođenih višestrukih raketnih sistema i desetinama vojnih taktičkih raketnih sistema. Poljska vlada je zatražila prodaju, čija je vrijednost procijenjena na 10 milijardi dolara.

Predloženi HIMARS program bio bi dostupan zemljama NATO-a kojima je odobrena inostrana vojna prodaja artiljerijskih sistema dugog dometa, koje uključuju nacije poput Estonije, Poljske i Rumunije na istočnoj strani NATO-a.

„Oni [NATO] vide brutalnost onoga što se dogodilo u Ukrajini, postoji osjećaj hitnosti, postoji smisao i svih 30 nacija je ujedinjeno da se okupe u ovoj efikasnoj odbrani NATO terena”, rekao je Kolasheski.

Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je za Glas Amerike ranije ove sedmice da je „jedna od najvećih naučenih lekcija” iz rata u Ukrajini ta da je „duga paljba iznimno važna”. HIMARS je zaslužan za promjenu zamaha rata.

Estonija je kupila šest HIMARS jedinica za koje se očekuje da će biti isporučene u vremenskom okviru 2024.-25. Američki HIMARS vod pruža dodatne odbrambene sposobnosti na Baltiku, a Pevkur je rekao da vod također dopušta estonskim snagama da započnu obuku na raketnim sistemima "danas" kako bi ih bili spremni koristiti "od prvog dana".

Poljska Abrams akademija

Kolasheski je rekao da bi predloženi centar HIMARS bio sličan Akademiji za obuku tenkova Abrams, koja je otvorena u blizini Poznanja, u Poljskoj, prošle godine kako bi se poljske snage upoznale sa glavnim borbenim tenkovima Abrams proizvedenim u SAD. Poljska je bila prvi evropski saveznik koji je kupila Abrams. Kupili su 250 tenkova M1A2 Abrams prošle godine i 116 tenkova M1A1 Abrams u januaru.

Američki tenk Abrams
Američki tenk Abrams


Dio Abramsovog programa uključuje jednu vrstu pripravničkog staža, gdje su poljske snage pridružene vojnim tenkovskim jedinicama kako bi naučili kako servisirati i ispaljivati tenkove, kaže Kolasheski.

Otkako je Abramsova akademija otvorena prošlog ljeta, diplomirala je klasa poljskih operatera tenkova i klasa održavatelja.

Poljska je brzo postala vojno središte za američke snage u istočnoj Evropi i bila je otvoreni zagovornik slanja zapadnih tenkova u Ukrajinu

„Egzistencijalna prijetnja”

Poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak rekao je u subotu da je Poljska započela obuku ukrajinskih vojnih snaga na tenkovima njemačke proizvodnje Leopard 2.

Upitan da li će Akademija za obuku tenkova Abrams u Poljskoj biti korištena za obuku Ukrajinaca, Kolasheski je rekao za Glas Amerike da još uvijek „nema odluke o tome”.

Nakon što je predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca najavio da će SAD ukrajinskim snagama osigurati tenkove Abrams, Pentagon je od tada rekao da će prvo morati nabaviti tenkove jer nema viška dostupnih američkih zaliha. Ovaj potez će odgoditi isporuku tenkova.

Međutim, očekuje se da tenkovi Leopard 2 i tenkovi Challenger 2 britanske proizvodnje stignu na ukrajinsko ratište čim se Ukrajinci završe sa obukom..

„Tenkovi se mnogo čekaju... i zaista se nadam da nismo zakasnili za to”, rekao je estonski Pevkur za Glas Amerike.

Upitan da li je realno očekivati da ukrajinske snage upravljaju tenkovima Leopard 2 ili Challenger u roku od nekoliko mjeseci, Kolasheski je odgovorio: „Mislim da jeste.”

„Oni su veoma, veoma motivisani. Veoma su željni. Mislim, ovo je za njih egzistencijalna prijetnja”, rekao je.

Glas Amerike je zatražio od Pentagona pristup američkim snagama koje obučavaju Ukrajince u Njemačkoj i Akademiji za obuku tenkova Abrams u Poljskoj, ali je zahtjev odbijen.

Sanders u republikanskom odgovoru: Bidenovu administraciju "kidnapovala radikalna ljevica"

Guvernerka Sarah Huckabee Sanders čeka pred iznošenje republikanskog odgovora na obraćanje predsjednika Bidena o stanju unije, Arkansas.

Guvernerka Arkansasa Sarah Huckabee Sanders povukla je kontrast između republikanaca i onoga što je nazvala neuspjehom Bidenove administracije i demokrata, dok je u utorak uveče dala republikanski odgovor na obraćanje predsjednika Joea Bidena o stanju nacije.

"Linija podjele više nije između desnice i ljevice", rekla je Sanders. "Izbor je između normalnog ili ludog."

Ona je rekla da demokrate žele da vladaju Amerikancima uz veću vladinu kontrolu i pozvala na posvećenost "bezvremenskoj američkoj ideji da vlada ne postoji da bi vladala ljudima, već da bi služila narodu".

Sanders, koji je ranije bila sekretarica za štampu Bijele kuće tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, rekla je da je "radikalna ljevica potpuno otela" sadašnju administraciju.

Ona je dalje optužila Bidena da ne čini dovoljno da obezbijedi granicu zemlje i rekla da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno i neprihvatljivo".

Biden je u svom govoru rekao da će sa Kinom raditi na način koji unapređuje američke i svjetske interese i "da ćemo", ako Kina ugrozi suverenitet SAD, "djelovati da zaštitimo svoju zemlju".

update

Spasioci tragaju za preživjelima u Turskoj i Siriji, broj poginulih prešao 11.000

Komandosi turske vojske spašavaju desetogodišnju djevojčicu iz ruševina u Hatayu, u južnoj Turskoj, u srijedu, 8. februara 2023.

Spasilački timovi su tokom noći tragali za ljudima ispod ruševina zgrada u Turskoj i Siriji nakon katastrofalnog potresa u kojem je poginulo više od 11.000, a njihov sumorni zadatak povremeno je bio isprekidan radošću pronalaska nekog još živog.

Turski zvaničnici rekli su da je najmanje 6.957 ljudi poginulo, a više od 38.000 je povrijeđeno. U Siriji je najmanje 2.470 mrtvih, podaci su vlade Damaska i spasilačkih grupa.

U spasilačkim naporima u Turskoj učestvovalo je 96.000 ljudi, saopštila je u srijedu državna agencija za upravljanje vanrednim situacijama.


Gotovo dva dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, spasioci su izvukli trogodišnjeg dječaka Arifa Kaana ispod ruševina srušene stambene zgrade u Kahramanmarasu, gradu nedaleko od epicentra.

Dječakov otac, Ertugrul Kisi, koji je i ranije spašen, jecao je dok su njegovog sina izvlačili i prenosili u kola hitne pomoći.

Timovi za potragu iz više od dvadeset zemalja pridružili su se turskom osoblju za hitne slučajeve.

U Siriji, potres je srušio hiljade zgrada i doveo još veće bijede u regionu pogođenom 12-godišnjim građanskim ratom i izbjegličkom krizom.

Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.
Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.

U ponedjeljak poslijepodne u gradu na sjeverozapadu Sirije, stanovnici su pronašli uplakano novorođenče koje je još pupčanom vrpcom povezano s njenom preminulom majkom. Beba je jedini član njene porodice koja je preživjela urušavanje zgrade u gradiću Jinderis, rekli su rođaci za AP.

Turska je dom milionima izbjeglica iz rata. Pogođeno područje u Siriji podijeljeno je između teritorije pod kontrolom vlade i posljednje enklave u zemlji koju drži opozicija, gdje se milioni oslanjaju na humanitarnu pomoć.

Čak 23 miliona ljudi moglo bi biti pogođeno u području zemljotresa, rekao je Adelheid Marschang, viši službenik za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije.

Mnogi preživjeli u Turskoj morali su spavati u automobilima, napolju ili u vladinim skloništima.

"Nemamo šator, nemamo peć za grijanje, nemamo ništa. Naša djeca su u lošem stanju. Svi smo mokri pod kišom, a naša deca su na hladnoći", rekao je Aysan Kurt, 27, za AP. "Nismo umrli od gladi ili zemljotresa, ali ćemo umrijeti smrzavajući se od hladnoće."

Erdogan je rekao da je pogođeno 13 od 85 miliona ljudi u zemlji i proglasio je vanredno stanje u 10 provincija. Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, a oko 380.000 se sklonilo u vladina skloništa ili hotele, saopštile su vlasti.

Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.
Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.

U Siriji, napori za pružanje pomoći otežani su ratom koji je u toku i izolacijom regije koju drže pobunjenici duž granice, a koja je okružena vladinim snagama koje podržava Rusija. Sirija je pod zapadnim sankcijama povezanim s ratom.

Ujedinjene nacije su saopćile da "istražuju sve puteve" kako bi snabdile sjeverozapad koji drže pobunjenici.


Region se nalazi na vrhu glavnih linija rasjeda i česti su zemljotresi. Oko 18.000 poginulo je u slično snažnim potresima koji su pogodili sjeverozapadnu Tursku 1999. godine

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG