Izdvojeno
Migranti ostaju u privremenom kampu Lipa
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić i predstavnici Unsko-sanskog kantona (USK), dogovorili su u nedjelju, 3. januara da će stotine migranata koji borave u prihvatnom centru Lipa ostati na ovoj lokaciji dok se kamp adekvatno ne osposobi i postigne dogovor o ravnomjernoj raspodjeli tereta migrantske krize na sve dijelove države.
Cikotić je posjetio kamp Lipa i sastao se sa vlastima USK, nakon što su šef delegacije Evropske unije u BiH i austrijski, njemački i italijanski ambasadori zatražili da se iznađu hitna rješenja za „izuzetno zabrinjavajuću migracijsku situaciju“ u ovom kantonu, na sjeverazapadu BiH.
“Mora se taj teret ravnomjerno rasporediti na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine i namjera nam je da što prije stvorimo ovdje uslove za boravak migranata koji su sad na otvorenom i promrzli, a da se što prije onda iniciraju sveobuhvatni pregovori, odnosno razgovori na nivou BiH o otvaranju privremenih prihvatnih centara i u drugim dijelovima BiH,” izjavio je ministar sigurnosti Selmo Cikotić.
Skoro hiljadu migranata i izbjeglica još jednu noć su proveli pod otvorenim nebom nakon što su Oružane snage BiH postavile šatorsko naselje koje je izgorjelo u požaru 23. decembra.
Oni su tokom posjete bh. zvaničnika 3. januara prosvjedovali, a na transparentima koje su istakli mogle su se pročitati poruke na engleskom “Želimo pomoć EU”, te “Mi nismo životinje, mi smo ljudska bića”.
Blizu hiljadu migranata i izbjeglica koji su trebali biti premješteni u fabriku Bira u Bihaću, udaljnom tridesetak kilometara od Lipe, već nekoliko dana čekaju rješenje za smještaj u lošim uvjetima koji su dodatno pogoršani kišom koja pada danima.
"Situacija je potpuno neprihvatljiva. Životi i osnovna ljudska prava nekoliko stotina ljudi ozbiljno su ugroženi. Bosna i Hercegovina je potpisnica međunarodnih instrumenata za ljudska prava i mora ispuniti svoje obaveze, kao zemlja koja teži članstvu u EU,” izjavio je Johann Sattler, šef delegacije EU u pisanoj izjavi nakon sastanka sa Cikotićem 2. januara.
Kazao je kako je angažovanje Oružanih snaga BiH koje su obezbijedile neophodne šatore za privremeno sklonište migranata bio je prijeko potreban korak i pozvao vlasti na hitno djelovanje, posebno u osiguravanju priključaka za vodu i struju na lokalitetu privremenog kampa.
„Osnovni životni uslovi trebaju uvijek biti osigurani,“ rekao je Sattler i dodao kako je i dalje potrebno iznaći dugoročnije rješenje za nekoliko stotina ljudi u ovom kampu.
Noć prije izbijanja požara u privremenom prihvatnom centru Lipa, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) počeli sa povlačenjem osoblja iz kampa, najavljujući da prestaju sa svim uslugama koje su proteklih osam mjeseci pružali migrantima u tom kampu.
Vijeće ministara BiH je na sjednici u četvrtak, 31. decembra, donijelo odluku o smještanju migranata i izbjeglica iz kampa Lipa u objekat Bira u Bihaću, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ministar sigurnosti Selmo Cikotić.
Odlukom od 11. marta 2019. godine, Vijeće ministara BiH odredilo lokaciju bivše tvornice Bira u Bihaću kao privremeni prihvatni centar za smještaj migranata, međutim lokalne vlasti i stanovništvo usprotivile su se ovoj odluci.
Prema procjenama, radovi na opremanju Lipe bi mogli biti završeni do kraja aprila ove godine, te je do tada kao alternativni centar predloženo korištenje Bire.
Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), na sastanku u četvrtak, 31. decembra, zatražila je od Vijeća ministara BiH da hitno nađu novu lokaciju za smještaj migranata i izbjeglica izvan ovog kantona.
Međutim, i pokušaj da se stotine ljudi izmjesti u bivšu vojnu kasarnu Bradina, na jugu BiH, propao je nakon što su se vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona suprotstavile prihvatu migranata.
Kamp Bira je zatvoren u septembru, odakle su migranti izmješteni u prihvatni centar Lipa.
See all News Updates of the Day
SAD: Tornado usmrtio najmanje 25 ljudi
Predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju izvanredno stanje za Mississippi, stavljajući savezna sredstva na raspolaganje okruzima Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey, područjima koja su u petak najteže pogođeni tornadom koji je harao deltom Mississippija, jednom od najsiromašnijih regija u SAD-u.
Najmanje 25 ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene drugih u Mississippiju dok je oluja harala kroz nekoliko gradova na svom putu dugom sat vremena. Jedan muškarac je poginuo nakon što se njegova kuća prikolica nekoliko puta prevrnula u Alabami.
Ekipe za potragu i oporavak u nedjelju su nastavile sa zastrašujućim zadatkom kopanja po ruševinama sravnjenih i uništenih kuća, poslovnih zgrada i općinskih ureda nakon što su stotine ljudi raseljene.
Administratorica Federalne agencije za upravljanje hitnim situacijama Deanne Criswell trebala je posjetiti državu u nedjelju kako bi procijenila razaranje.
FEMA koordinator John Boyle imenovan je da nadgleda savezne operacije oporavka. Nakon Bajdenove deklaracije, federalna sredstva mogu se koristiti za napore za oporavak, uključujući privremeni smještaj, popravke kuća, kredite koji pokrivaju neosigurane gubitke imovine i druge individualne i poslovne programe, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Tornado u petak navečer razorio je dio grada Rolling Fork od 2.000 stanovnika, pretvorivši kuće u hrpe ruševina, prevrnuvši automobile na bokove i srušivši gradski vodotoranj.
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.
Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje
Tokom svoje dugogodišnje karijere, Scott Cohen iz Marylanda je bio dramski pisac i umjetnik. Međutim, njegov najnoviji projekat je umjetnost kuhanja.
DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"
Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.
DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.
Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.
Tvrdi da je pogrešno okarakterisan
U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".
Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.
"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".
"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"
Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".
Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.
DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."
"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem
Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".
DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".
Odgovor Zelenskog
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.
"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."
"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."
Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.
Poteškoće politike
DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.
Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".
"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.
"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.
U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.
I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.
U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.
"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.
Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.
