Linkovi

Izdvojeno

Migranti ostaju u privremenom kampu Lipa

Refugees and migrants protesting in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić i predstavnici Unsko-sanskog kantona (USK), dogovorili su u nedjelju, 3. januara da će stotine migranata koji borave u prihvatnom centru Lipa ostati na ovoj lokaciji dok se kamp adekvatno ne osposobi i postigne dogovor o ravnomjernoj raspodjeli tereta migrantske krize na sve dijelove države.

Cikotić je posjetio kamp Lipa i sastao se sa vlastima USK, nakon što su šef delegacije Evropske unije u BiH i austrijski, njemački i italijanski ambasadori zatražili da se iznađu hitna rješenja za „izuzetno zabrinjavajuću migracijsku situaciju“ u ovom kantonu, na sjeverazapadu BiH.

“Mora se taj teret ravnomjerno rasporediti na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine i namjera nam je da što prije stvorimo ovdje uslove za boravak migranata koji su sad na otvorenom i promrzli, a da se što prije onda iniciraju sveobuhvatni pregovori, odnosno razgovori na nivou BiH o otvaranju privremenih prihvatnih centara i u drugim dijelovima BiH,” izjavio je ministar sigurnosti Selmo Cikotić.

Bihać - Refugees and migrants protesting in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021
Bihać - Refugees and migrants protesting in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021

Skoro hiljadu migranata i izbjeglica još jednu noć su proveli pod otvorenim nebom nakon što su Oružane snage BiH postavile šatorsko naselje koje je izgorjelo u požaru 23. decembra.

Oni su tokom posjete bh. zvaničnika 3. januara prosvjedovali, a na transparentima koje su istakli mogle su se pročitati poruke na engleskom “Želimo pomoć EU”, te “Mi nismo životinje, mi smo ljudska bića”.

Blizu hiljadu migranata i izbjeglica koji su trebali biti premješteni u fabriku Bira u Bihaću, udaljnom tridesetak kilometara od Lipe, već nekoliko dana čekaju rješenje za smještaj u lošim uvjetima koji su dodatno pogoršani kišom koja pada danima.

"Situacija je potpuno neprihvatljiva. Životi i osnovna ljudska prava nekoliko stotina ljudi ozbiljno su ugroženi. Bosna i Hercegovina je potpisnica međunarodnih instrumenata za ljudska prava i mora ispuniti svoje obaveze, kao zemlja koja teži članstvu u EU,” izjavio je Johann Sattler, šef delegacije EU u pisanoj izjavi nakon sastanka sa Cikotićem 2. januara.

Bihać - Refugees and migrants protesting in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021
Bihać - Refugees and migrants protesting in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021

Kazao je kako je angažovanje Oružanih snaga BiH koje su obezbijedile neophodne šatore za privremeno sklonište migranata bio je prijeko potreban korak i pozvao vlasti na hitno djelovanje, posebno u osiguravanju priključaka za vodu i struju na lokalitetu privremenog kampa.

„Osnovni životni uslovi trebaju uvijek biti osigurani,“ rekao je Sattler i dodao kako je i dalje potrebno iznaći dugoročnije rješenje za nekoliko stotina ljudi u ovom kampu.

Noć prije izbijanja požara u privremenom prihvatnom centru Lipa, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) počeli sa povlačenjem osoblja iz kampa, najavljujući da prestaju sa svim uslugama koje su proteklih osam mjeseci pružali migrantima u tom kampu.

Vijeće ministara BiH je na sjednici u četvrtak, 31. decembra, donijelo odluku o smještanju migranata i izbjeglica iz kampa Lipa u objekat Bira u Bihaću, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ministar sigurnosti Selmo Cikotić.

Odlukom od 11. marta 2019. godine, Vijeće ministara BiH odredilo lokaciju bivše tvornice Bira u Bihaću kao privremeni prihvatni centar za smještaj migranata, međutim lokalne vlasti i stanovništvo usprotivile su se ovoj odluci.

Prema procjenama, radovi na opremanju Lipe bi mogli biti završeni do kraja aprila ove godine, te je do tada kao alternativni centar predloženo korištenje Bire.

Bihać - Refugees and migrants in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021
Bihać - Refugees and migrants in camp Lipa during winter time - January 3rd 2021

Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), na sastanku u četvrtak, 31. decembra, zatražila je od Vijeća ministara BiH da hitno nađu novu lokaciju za smještaj migranata i izbjeglica izvan ovog kantona.

Međutim, i pokušaj da se stotine ljudi izmjesti u bivšu vojnu kasarnu Bradina, na jugu BiH, propao je nakon što su se vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona suprotstavile prihvatu migranata.

Kamp Bira je zatvoren u septembru, odakle su migranti izmješteni u prihvatni centar Lipa.

See all News Updates of the Day

Građani nastavljaju napuštati BiH zbog političkih pritisaka i besperspektivnosti

Banja Luka, June 2022.

Mladi, stručni, radno sposobni građani, pa i čitave porodice masovno se iseljavaju iz Bosne i Hercegovine. Najčešće ističu da je razlog odlaska politička agonija u kojoj im se pred izbore obećava bolja budućnost, a nakon izbora pod „legalno” prodaje kriminal, korupcija i nepotizam.

Stručnjaci smatraju da zbog masovnog odlaska najproduktivnijeg dijela stanovništva BiH postaje zemlja staraca, jer od 2005. godine bilježi trend drastičnog smanjenja broja novorođenih.

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, tokom prva tri mjeseca 2022. godine registrovano je 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%. Umrlo je 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97%.

BiH je 1996. godine imala 46.594 rođenih i 25.152 umrlih, dok je prošle godine rođeno 25.870 djece, a umrlo 48.503 osoba.

Dok stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu, vlasti ne rade ništa po tom pitanju.

Svoj kadar zaposlili su u institucijama, a pripremaju i olakšice za zapošljavanje stranaca.

„Zašto bi političari mijenjali poredak koji im daje sve, a ne traži ništa za onaj u kojem bi postojala vladavina prava, tržišna ekonomija i civilno društvo. Oni grade svijet za sebe, dualno društvo, a ne za narod, koji stoga odlazi u zemlju ili iz zemlje. Od 2005. godine broj umrlih nadmašuje broj rođenih, i to sve više“, kaže u razgovoru za Glas Amerike Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.

Razlog odlaska bh. građana, kako kaže, može se opisati samo jednom rječju – besperspektivnost.

U posljednjoj deceniji tako se osjećalo gotovo pola miliona ljudi, koliko ih je napustilo zemlju od popisa stanovništva 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Njihovi podaci ukazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije
Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije

Kofere pakuje i Banjalučanka Biljana Kuridža, diplomirana inženjerka geodezije, koja se nada se da će ove godine uspjeti pronaći posao u Njemačkoj.

Iako je odmah nakon fakulteta imala želju za odlaskom, Biljana je odlučila pružiti šansu svojoj zemlji. Upisala je master studije, te tražila posao pripravnika kako bi mogla položiti stručni ispit.

Međutim, nije imala puno uspjeha. Tek nakon više od godinu i po dana dobila je priliku za pripravnički staž u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali je ubrzo shvatila šta je kao radnika očekuje, ako ostane u Bosni i Hercegovini.

„Za vrijeme školovanja sam smatrala da je normalno imati ugovor o radu, platu, osiguranje, pravo na bolovanje, godišnji odmor i sve što je pravo jednog zaposlenog radnika. Onda sam shvatila da je realnost kod nas malo drugačija. Pripravnički staž jedno vrijeme nije bio plaćen, a onda je uvedena simbolična naknada. Što bi kod nas rekli 'bolje išta, nego ništa'“, priča Biljana za Glas Amerike, koja je se nakon toga susrela i sa pojmom 'ugovor o djelu' i rad na normu.

„Radite, nemate godišnji odmor, nemate osiguranje, a zarada zavisi od vašeg učinka, nekad dostojno inženjera, a nekad nedovoljno za platiti režije. Ukoliko i postoji ugovor o radu, iz iskustva mojih kolega sam čula da je 'prijava na minimalac' ili malo više, a ostatak dobijete u koverti. Nije tako samo u mojoj struci, već u cijeloj državi“, ističe ona.

Ovakvi uslovi rada, ali i politički pritisci, kako kaže, bili su motiv da bolju budućnost, ipak, potraži u Njemačkoj.

„Da bi se zadržao bilo kakav posao potrebno je prikloniti se jednom režimu. Nikad nisam bila zainteresovana za politiku. Možda nije u redu za jednog akademskog građanina da nema interes za politiku, ali ja sam svoj život zamišljala tako da se bavim svojom strukom, da živim pošteno od svoje plate i da se od mene ne traži ili podrazumijeva bilo kakva aktivnost za koju nemam interes”, ističe Biljana.

Samo u Njemačku i Sloveniju, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom kvartalu ove godine otišlo je više od pet hiljada radnika.

Svojim odlaskom Biljana će se upisati na listu od 23.000 mladih ljudi do 29 godina, koji će prema istraživanju koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) napustiti BiH u 2022. godini.

Tokom 2021. godine to je učinilo oko 170 hiljada građana – gotovo grad veličine Banjaluke.

„Ljudi vide budžetsku klasu, koja vodi računa o parcijalnim interesima, i prekarijat, obespravljeno radništvo. I oni koji potencijalno čine srednju klasu kao poduzetnici i profesionalci ne vide da će im sutra biti bolje no danas. Upravljači ne stvaraju ambijent u kojem će ljudi imati priliku da pošteno žive i rade, nego ambijent u kojem se, kažu, brinu o svom narodu. A kako se brinu, pokazuju odlasci iz etnički homogenih prostora“, objašnjava profesor Domljan.

Banja Luka, June 2022.
Banja Luka, June 2022.

Vlasti u entitetu Republika Srpska prilikom kreiranja zakona često se pozivaju na vitalni nacionalni interes. Međutim, umjesto rješenja kojima bi zadržali svoj narod u zemlji, predlažu izmjene Zakona kako bi lakše zaposlili strane državljane.

Duško Ivić šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS nedavno je rekao da su izmjene zakona o lakšem zapošljavanju stranaca jasan pokazatelj da je demografija najveći problem u Republici Srpskoj.

Ističe da je do ovih problema dovela sistemska korupcija i da se sada „ni u jednoj javnoj ustanovi, ni u jednom javnom preduzeću ne može naći nijedan zaposleni koji nije član vladajuće partije, a oni koji nisu članovi vladajuće partije dobijaju otkaz“.

„Prvo smo imali odlazak stručne radne snage, obrazovane radne snage, odlazak mladih, a sada imamo odlazak mladih porodica. I to porodica koje imaju djecu i imaju ovdje zasnovan radni odnos, ali žele da odu. Trajno gubimo populaciju. Tim ljudima nije problem visina plate, već manjak perspektive u Republici Srpskoj“, rekao je Ivić.

Profesor Domljan smatra da je u postojećim okolnostima nemoguće zaustaviti negativan trend odlaska, ali da zaokret zapravo može napraviti samo neka nova generacija političara „koja neće voditi u bolju prošlost nego u bolju budućnost“.

„Zamislite da tvornica gubi sposobne radnike i klijente, a da to upravljače tvornice ne brine. Nužno je da volan preuzmu oni koji će shvatiti da se gubitak radnika i klijenata može nadoknaditi rastom produktivnosti i izvozom. Stoga je izlaz u imigraciji i, u slučaju adekvatnih politika na srednji rok, u kružnim migracijama“, objašnjava profesor Domljan.

On je podsjetio da je od 2000. do 2020. bh. ekonomija rasla po stopi od 2.5%, a ako tako nastavi, neće ni za stoljeće postati zemlja visokog dohotka. U BiH, kako kaže, za to jednostavno ne postoji politička snaga.

BiH je uporedio s Estonijom, koja ima svega 1,3 miliona stanovnika, a 10 kompanija vrijednosti veće od milijardu dolara - najviše u Evropi po glavi stanovnika, dok u BiH nema niti jedne takve kompanije. Dodaje da Estonija ima i najveći broj startupa po glavi stanovnika u Evropi, dok je u svega nekoliko zemalja svijeta teže pokrenuti biznis nego u BiH.

„Upravljačke grupe nemaju nikakvu ideologiju osim 'jamljanja' javnog, počevši od društvene svojine koju su 'privatizirali', pa uvećali raznim koncesijama, subvencijama, tenderima, subvencioniranim kreditima i sl. I ne samo što 'jamljaju' ono što su prethodne generacije stvorile, nego 'jamljaju' i od novih generacija, zadužujući ih kod bilo koga ko im želi dati bilo kakav kredit“, kaže Domljan.

Statistika pokazuje da su mladi ljudi u BiH davno shvatili da ne žele biti polog za takve kreditne aranžmane. Mnogi se odriču i bh. državljanstva, a službena evidencija pokazuje da je od kraja rata to učinilo blizu 85.000 ljudi.

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

SAD: Pravo na abortus postaje bitno pitanje za predstojeće izbore

SAD: Pravo na abortus postaje bitno pitanje za predstojeće izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Nakon što je Vrhovni sud SAD poništio ustavno pravo na abortus na federalnom nivou, ovo pitanje postaje jedno od ključnih na predstojećim izborima na kojima će obje stranke pokušati da ostvare premoć u domovima Kongresa.

Turska podržala članstvo Finske i Švedske u NATO, u srijedu formalna pozivnica

Lideri i šefovi diplomatija Turske, Finske i Švedske sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom poslije potpisivanja memoranduma u Madridu (Foto: REUTERS/Yves Herman)

Turska je pristala da, nakon prvobitnog protivljenja, podrži članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

"Zadovoljstvo mi je da objavim da sada imamo sporazum kojim se otvara put za Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u", objavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poslije razgovora lidera tri zemlje na najvišem nivou, na marginama samita u Madridu i ocijenio da je riječ o historijskom dogovoru.

Stoltenberg je dodao da su tri zemlje potpisale memorandum kojim se rješavaju turske primjedbe, između ostalog u vezi sa izvozom oružja i borbom protiv terorizma.

Stoltenberg je rekao da će lideri NATO-a u srijedu uputiti formalni poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže alijansi. To moraju da ratifikuju sve članice, ali je generalni sekretar poručio da je "apsolutno uvjeren" da će dvije zemlje ući u NATO, što bi moglo da se dogodi za nekoliko mjeseci.

Poslije ruske invazije, Švedska i Finska su odustale od višedecenijskog neutralnog statusa i prijavile se za članstvo u NATO-u, što je do sada blokirao turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan zbog, kako je navodio, stava te dvije zemlje o kurdskim pobunjeničkim grupama koje Turska smatra teroristima.

Međutim, finski predsjednik Sauli Ninisto saopštio je u Madridu da je Turska pristala da podrži članstvo dvije zemlje u NATO nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum " o pružanju pune podrške protiv bezbjednosnih prijetnji".

Turska je saopštila da je "dobila šta je željela" uključujući "punu saradnju u borbi protiv" pobunjeničkih grupa.

Pozdravila je sporazum kao trijumf i dodala da su Švedska i Finska pristale da se obračunaju sa grupama koje Ankara smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, među kojima je i Kurdistanka radnička partija (PKK) i njen sirijski ogranak. Takođe je navela da je dogovoreno " da se ne uvode restrikcije u oblasti odbrambene industrije" i da se "preduzmu konkretni koraci na izručenju terorističkih kriminalaca".

Švedska šefica diplomatije An Lind rekla je novinarima da "su sve strane pokazale nevjerovatnu spremnost da dođu do dogovora i da su bile kontruktivne, a mi smo stavili do znanja da ozbiljno uzimamo u obzir strahovanja u pogledu terorističkih napada".

Sjedinjene Države pozdravile su "historijski" dogovor koji, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnik administracije, "predstavlja moćan podsticaj" za jedinstvo NATO-a.

Zvaničnik je rekao da predsjednik Joe Biden podržava sporazum i da je ranije u utorak razgovarao sa Erdoanom o NATO-u na zahtev Finske i Švedske. U svjetlu spekulacija o američkoj ulozi, zvaničnik je rekao da Washington nije ponudio nikakve ustupke Ankari da bi prihvatila dogovor.

Lideri SAD i Turske bi, kako se očekuje, trebalo da se sastanu na marginama samita u srijedu.

NATO jača snage poslije ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je "temeljnu izmenu" pristupa NATO-a odbrani, a članice će morati da povećaju vojne budžete u sve nestabilnijem svijetu, poručio je prethodno generalni sekretar alijanse.

Stoltenberg je rekao da će na samitu biti utvrđen plan za alijansu "u sve opasnijem i nepredvidljivijem svijetu".

"Da bi mogli da se odbranimo u opasnijem svijetu moramo da ulažemo više u našu odbranu", rekao je generalni sekretar. Samo devet od 30 NATO članica izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu. Španija, koja je domaćin samita, izdvaja samo polovinu od tog zacrtanog cilja.

Na vrhu agende sastanaka lidera u srijedu i četvrtak je jačanje odbrane protiv Rusije i podrška Ukrajini. "Ukrajina je sada suočena sa brutalnošću koju nismo vidjeli u Evropi od Drugog svjetskog rata", upozorio je Stoltenberg.

Biden je na početku posjete Madridu obećao da će ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, a ruskog predsjednika Vladimira Putina je osudio zato što pokušava da "izbriše" ukrajinsku kulturu u aktuelnom ratu.

Biden je tokom razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sančezom iznio planove za povećanje broja razarača u Španiji sa četiri na šest i poručio da je to samo jedan od više poteza za jačanje alijanse u regionu koje će on i NATO saveznici najaviti na samitu.

Stoltenberg je u ponedeljak najavio da će NATO članice na samitu postići dogovor o povećanju broja pripadnika snaga za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000. Međutim, unutar NATO-a postoje tenzije u pogledu načina na koji će rat biti okončan i mogućih ustupaka Ukrajine da bi se okončale borbe, prenosi AP.

Različiti su i stavovi o pristupu Kini u novom Strateškom konceptu - setu prioriteta i ciljeva koji se utvrđuju jednom u deceniju. U posljednjem dokumentu, objavljenom 2010. godine, Kina se ne pominje.

U novom konceptu trebalo bi da bude utvrđen pristup NATO-a nizu pitanja od cyber bezbjednosti do klimatskih promjena - i sve većeg ekonomskog i vojnog uticaja Kine, te sve većeg značaja i moći indo-pacifičkog regiona. Samitu će, kao gosti, prvi put prisustvovati lideri Japana, Australije, Južne Koreje i Novog Zelanda.

U Strateškom konceptu, NATO će Rusiju proglasiti glavnom prijetnjom. Ruska svemirska agencija, Roskosmos, je otvaranje samita obilježila objavljivanjem satelitskih snimaka i koordinata sale u kojoj će skup biti održan u Madridu, kao i Bijele kuće, Pentagona, i sjedišta vlada u Londonu, Parizu i Berlinu.

Ruska agencija je saopštila da će NATO da proglasi Rusiju neprijateljem na samitu, i da objavljuje precizne koordinate "za svaki slučaj".

Vrhovni sud SAD ruši odvojenost crkve od države

Supreme Court Abortion

Vrhovni sud SAD-a s konzervativnom većinom srušio je zid koji razdvaja crkvu i državu u nizu novih presuda, nagrizajući američku pravnu tradiciju s namjerom da spriječi vladine dužnosnike da promiču bilo koju određenu vjeru.

U tri odluke u proteklih osam sedmica, sud je donio presudu protiv vladinih dužnosnika čije su politike i radnje poduzete kako bi se izbjeglo kršenje zabrane prvog amandmana američkog Ustava na odobravanje vjere - poznatu kao "klauzula o osnivanju".

Sud je u ponedjeljak podržao srednjoškolskog nogometnog trenera u državi Washington kojeg je lokalni školski okrug suspendirao jer je odbio prestati voditi kršćanske molitve s igračima na terenu nakon utakmica.

Dana 21. juna, odobrio je novac poreznih obveznika koji plaćaju učenicima da pohađaju vjerske škole u okviru programa pomoći pri školarini u Maineu u ruralnim područjima u kojima nedostaju obližnje javne srednje škole.

Dana 2. maja presudio je u korist kršćanske skupine koja je na gradskoj vijećnici Bostona nastojala istaknuti zastavu ukrašenu križem u sklopu programa usmjerenog na promicanje raznolikosti i tolerancije među različitim gradskim zajednicama.

Konzervativni suci suda, koji imaju većinu od 6-3, posebno su zauzeli širok pogled na vjerska prava. Također su u petak donijeli odluku koju su pozdravili vjerski konzervativci - poništivši presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legaliziran pobačaj u cijeloj zemlji - iako taj slučaj nije uključivao klauzulu o osnivanju.

Profesor s Pravnog fakulteta Cornell Michael Dorf rekao je da većina suda izgleda skeptično prema donošenju odluka vlade temeljenih na sekularizmu.

"Oni smatraju sekularizam, koji je stoljećima bio shvaćanje liberalnog svijeta o tome što znači biti neutralan, sam po sebi oblikom diskriminacije vjere", rekao je Dorf o konzervativnim sudijama.

U presudi od ponedjeljka, konzervativni sudac Neil Gorsuch napisao je da je cilj suda spriječiti da javni dužnosnici budu neprijateljski raspoloženi prema vjeri dok se snalaze u "klauzuli o osnivanju". Gorsuch je rekao da "ni u kojem svijetu zabrinutost vladinog tijela o fantomskim kršenjima ne može opravdati stvarna kršenja prava pojedinaca iz Prvog amandmana."

Predsjednik Thomas Jefferson je bio taj koji je slavno rekao u pismu iz 1802. da bi "klauzula o osnivanju" trebala predstavljati "zid razdvajanja" između crkve i države. Ova odredba sprječava vladu da uspostavi državnu religiju i zabranjuje joj da daje prednost jednoj vjeri u odnosu na drugu.

U tri nedavne presude, sud je odlučio da su vladine radnje koje su imale za cilj održati odvojenost crkve i države umjesto toga povrijedile odvojena prava na slobodu govora ili slobodno ispovijedanje vjere također zaštićena Prvim amandmanom.

Ali, kako je liberalna sutkinja Sonia Sotomayor napisala u slučaju Mainea, takav pristup nas "vodi do mjesta gdje razdvajanje crkve i države postaje kršenje Ustava".

Mišljenja se razlikuju ovisno o tome koliko fleksibilnosti imaju državni dužnosnici u dopuštanju vjerskog izražavanja, bilo od strane javnih službenika, na javnom zemljištu ili od strane ljudi tokom službenog postupka. Oni koji se zalažu za strogo odvajanje crkve od države zabrinuti su da bi značajni presedani Vrhovnog suda, uključujući presudu iz 1962. godine koja zabranjuje molitvu u javnim školama, mogli biti ugroženi.

"To su potpuno nova vrata koja je (sud) otvorio onome što učitelji, treneri i državni zaposlenici mogu učiniti kada je riječ o prozelitizaciji djece", rekao je Nick Little, pravni direktor Centra za istraživanje, grupe koja promiče sekularizam i nauku .

Lori Windham, odvjetnica pravne grupe za vjerske slobode Becket, rekla je da će odluke suda omogućiti veći vjerski izraz od strane pojedinaca bez potkopavanja "klauzule o osnivanju".

"Razdvajanje crkve i države nastavlja se na način koji štiti crkvu i državu. To sprječava vladu da se miješa u crkve, ali također štiti različite vjerske izraze", dodao je Windham.

Većina presuda o vjerskim pravima posljednjih godina uključivala je kršćanske tužitelje. No, sud je također podržao sljedbenike drugih religija, uključujući muslimanku 2015. godine kojoj je odbijen posao u maloprodaji jer je nosila maramu iz vjerskih razloga i budističkog osuđenika na smrt 2019. koji je htio da duhovni savjetnik bude prisutan prilikom njegovog pogubljenja u Teksasu.

Sud je također stao na stranu i kršćanske i židovske kongregacije u izazovima utemeljenim na vjerskim pravima vladinim ograničenjima kao što su ograničenja javnih okupljanja koja su nametnuta kao mjere javne sigurnosti tokom pandemije COVID-19.

Nicole Stelle Garnett, profesorica Pravnog fakulteta Notre Dame koja se pridružila podnesku sudaca koji podržavaju nogometnog trenera, rekla je da sud samo jasno daje do znanja da vlade moraju tretirati religiozne ljude isto kao i sve ostale.

Nakon presude od ponedjeljka, mnoga pitanja koja se odnose na vjersko ponašanje u školama mogu se ponovno raspravljati pod obrazloženjem suda da ponašanje mora biti "prisilno" kako bi se izazvala zabrinutost za "klauzulu o osnivanju".

"Svaka učionica", rekla je Garnett, "je sudnica."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG