Najnovije
Microsoft: Bidenov i Trumpov izborni štab mete stranih hakera
Hakeri povezani sa Rusijom, Kinom i Iranom pokušavaju da špijuniraju ljude povezane sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom i njegovim demokratskim protivkandidatom Joe Bidenom, saopštila je u četvrtak kompanija Microsoft, a prenosi agencija Reuters.
Saopštenje Microsofta ukazuje na to koliko su savjetnici oba izborna štaba u opasnosti od digitalnih špijuna širom svijeta uoči predsjedničkih izbora 3. novembra.
Potpredsjednik Microsofta za bezbjednost korisnika Tom Burt saopštio je da je grupa ruskih špijuna u cyber prostoru, koja se miješala i u izbore 2016. godine, pokušavala protekle godine da hakuje naloge političkih savjetnika republikanaca i demokrata, kao i aktivističkih i tink-tenk organizacija.
Burt je naveo da su i kineski hakeri ciljali osobe "tijesno povezane sa američkim predsjedničkim kampanjama i kandidatima", među kojima je i neimenovani Bidenov saveznik čija je privatna mail adresa bila meta hakera, te "najmanje jedan istaknuti pojedinac koji je ranije bio povezan sa Trumpovom administracijom".
Dodao je da su iranski hakeri - koje je Microsoft već javno prozvao zbog pokušaja da špijuniraju Trumpovu administraciju - pokušali da se uloguju u naloge zvaničnika Trumpove administracije i članova izbornog štaba američkog predsjednika.
Objavljivanje Microsoftovog saopštenja bilo je planirano prije nego što je Reuters objavio vijest da je meta hakera bila firma za predizbornu strategiju i komunikacije "SKDKnickerbocker", sa sjedištem u Washingtonu, koja sarađuje sa Bidenom i drugim istaknutim demokratama.
Burt nije imenovao političke konsultante, koji su bili meta hakera, a Microsoft je odbio da komentariše da li je "SKDK" bio među njima.
"SKDK" je odbio da komentariše ovaj slučaj.
Burt je rekao da su kineski napori da kompromituju Bidenovog saveznika i iransko prisluškivanje Trumpove kampanje bili neuspješni, ali se u njegovom blogu ne iznose detalji hakerske kampanje koja se pripisuje Rusiji ili napora da se kompromituje poznati bivši Trumpov saradnik. On je u opštim terminima naveo da se strani hakerski napadi intenziviraju kako se približavaju izbori.
"Aktivnost koju smo objavili danas jasno pokazuje da strane aktivističke grupe intenziviraju napore čija su meta izbori 2020. godine, što je bilo i očekivano", naveo je Burt.
Zvaničnik Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost zadužen za cyber prostor Christopher Krebs rekao je da je upozorenje Microsofta u skladu sa ranijim uzpozorenjima obavještajne zajednice u pogledu ruskog, kineskog i iranskog špijuniranja meta povezanih sa izborima.
"Važno je naglasiti da ništa od toga nije povezano sa održavanjem ili funkcionisanjem izborne infrastrukture i da nema uticaja na izborne sisteme", naveo je Krebs
Bidenov izborni štab saopštio je da je svjestan pokušaja da se hakuju "mail nalozi pojedinaca povezanih sa kampanjom".
I Trumpov izborni štab takođe je naveo da je svjestan hakerskih napada.
Kineska i ruska ambasada u Washingtonu, i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku nisu odgovorili na zahteve Reutersa za komentar. Sve tri zemlje su prethodno odbacile optužbe za cyber špijunažu.
See all News Updates of the Day
FBI: Iran pokušao da ponudi Bidenovom štabu ukradene podatke iz Trumpove kampanje
Iranski hakeri su pokušali da zainteresuju kampanju predsjednika Joea Bidena za informacije ukradene iz kampanje Donalda Trumpa, šaljući neželjene mailove ljudima povezanim sa demokratskim predsjednikom u pokušaju da se miješaju u izbore 2024, saopštili su u srijedu FBI i druge savezne agencije.
Nema dokaza da je neko od primalaca odgovorio, rekli su zvaničnici, što je spriječilo da se hakovane informacije pojave u posljednjim mjesecima kampanje. Hakeri su slali mailove krajem juna i početkom jula ljudima koji su bili povezani sa Bidenovom kampanjom prije nego što je on odustao.
Mailovi su „sadržavali odlomak preuzet iz ukradenog, nejavnog materijala iz kampanje bivšeg predsjednika Trumpa kao tekst u mailovima”, navodi se u saopštenju američke vlade.
Ovo saopštenje predstavlja najnoviji pokušaj da se skrene pažnja na, kako zvaničnici kažu, drski pokušaj Irana na miješanje u izbore 2024, uključujući kampanju hakovanja i curenja podataka koju su FBI i druge savezne agencije povezale prošlog mjeseca sa Teheranom.
Sekretarijat pravosuđa priprema optužnice za to kršenje, prenio je AP.
FBI, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i Agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost saopštili su da su hakovanje Trumpove kampanje i pokušaj uvlačenja Bidena i Kamale Harris dio napora da se potkopa vjera birača u izbore i da se podstakne razdor.
Trumpova kampanja je 10. augusta objelodanila da je hakovana i rekla da su iranski akteri ukrali i distribuirali osjetljive interne dokumente.
Najmanje tri novinske kuće - Politico, New York Times i Washington Post - su dobile povjerljivi materijal iz Trumpove kampanje. Do sada je svaka od njih odbijala da otkrije bilo kakve detalje o tome šta je dobila. Politico je izvijestio da je 22. jula počeo da dobija mailove sa anonimnog naloga.
Izvor - AOL nalog elektronske pošte identifikovan samo kao „Robert” - prenio je nešto što je izgledalo kao istraživački dosije koji je kampanja očigledno uradila o republikanskom potpredsjedniku JD Vanceu.
Dokument je datiran 23. februara, skoro pet mjeseci prije nego što je Trump izabrao Vancea za svog potpredsjednika.
U saopštenju, portparol kampanje Kamale Harris rekao je da je kampanja sarađivala sa organima za sprovođenje zakona otkako je saznala da su ljudi povezani sa Bidenovim timom među primaocima mailova.
Rusija povratila dva sela u regiji Kursk, kaže komandant
Rusija je zauzela dva sela u zapadnoj regiji Kursk, rekao je viši komandant, dok ruske snage napreduju protiv hiljada ukrajinskih snaga koje su prošlog mjeseca probile rusku granicu.
Ukrajina je 6. augusta pokrenula najveći strani napad na Rusiju od Drugog svjetskog rata ulazeći zapadni region Kurska.
General-major Apti Alaudinov, komandant čečenskih specijalnih snaga Ahmat i zamjenik načelnika vojno-političkog odjela ruskog Ministarstva odbrane, rekao je da je Rusija zauzela Nikolajevo-Darino i Darino.
Sela su udaljena oko 15 kilometara od bivših linija fronta koje su uspostavile ukrajinske snage u augustu - i daju ruskim snagama poziciju sa koje mogu da napadnu Sverdlikovo koje ukrajinske snage koriste kao logistički centar.
"Cijeli naš front je krenuo naprijed", rekao je Alaudinov, dodajući da ruske snage također napreduju u istočnoj Ukrajini.
Rusija, koja kontroliše oko 18 posto Ukrajine, također napreduje u istočnoj Ukrajini - i zauzela je grad Ukrainsk u utorak.
Vlada tuži vlasnika broda koji je udario u most u Baltimoreu i traži 100 miliona dolara
Sekretarijat za pravosuđe tužio je vlasnika i kompaniju koja je upravljala teretnim brodom koji je izazvao rušenje mosta u Baltimoreu u martu ove godine.
Vlada traži više od 100 miliona dolara, koje planira da potroši na čišćenje dijelova mosta i drugog otpada u vodi, i ponovno otvaranje gradske luke.
U tužbi koja je podnijeta u Marylandu navodi se da električni i mehanički sistemi na brodu Dali nisu bili propisno održavani, zbog čega je nestalo struje na brodu koji je skrenuo sa kursa i udario u potporni stub mosta Francis Scott Key.
"Ova tragedija se potpuno mogla izbjeći", navodi se u tužbi.
Zbog rušenja mosta, saobraćaj teretnih brodova kroz baltimorsku luku je bio obustavljen mjesecima, prije nego što je kanal potpuno otvoren u junu.
"Ovom tužbom, Sekretarijat za pravosuđe nastoji da obezbijedi da troškove čišćenja kanala i otvaranja luke Baltimore snose kompanije koje su izazvale udes, a ne američki građani", naveo je u pisanom saopštenju sekretar za pravosuđe Merrick Garland.
Tužba je podnijeta protiv vlasnika broda, kompaniju Grace Ocean Private Ltd, i kompaniju koja je upravljala brodom, Synergy Marine Group, obje iz Singapura. Kompanije su podnijele zahtjev sudu nekoliko dana poslije rušenja mosta, nastojeći da smanje svoju pravnu odgovornost za događaj za koji se pokazalo da je najskuplja pomorska nesreća u historiji.
Brod Dali je iz Baltimorea krenuo na plovidbu ka Šri Lanki, kada je došlo do nestanka struje zbog čega kapetan nije mogao da upravlja brodom. Šestero građevinskih radnika, koji su popravljali rupe na mostu radeći u noćnoj smjeni, poginulo je kada se most iznenada srušio u hladnu, duboku vodu.
Porodice žrtava su objavile da planiraju da podnesu žalbu kako bi kompanije koje su bile vlasnik i upravljale brodom snose punu odgovornost za nesreću. Nekoliko drugih zainteresovanih strana, uključujući gradske zvaničnike i lokalna preduzeća, podnijele su sopstvene tužbe protiv dvije kompanije iz Singapura zbog nemara.
Porodice također traže bolje i snažnije mehanizme zaštite radnika na poslu, prije svega radnika imigranata. Sve žrtve su bili latinoamerički imigranti koji su došli u SAD u potrazi za bolje plaćenim poslovima.
Američki predsjednički kandidati traže promjene u regulaciji sadržaja na društvenim medijima
Američki zvaničnici i političari iz obje stranke odnedavno dovode u pitanje postojeće zakone kojima se regulira sloboda govora na internet. Novinar Glasa Amerike Matt Dibble nas podsjeća na to kako se prema ovom osjetljjivom pitanju odnose dva predsjednička kandidata.
Municija iz Indije u Ukrajini izazvala bijes Rusije
Artiljerijske granate koje su prodali indijski proizvođači oružja preusmjerili su evropski kupci u Ukrajinu, a Nju Delhi nije intervenisao da zaustavi trgovinu uprkos protestima Moskve, prema navodima 11 zvaničnika indijske i evropske vlade i odbrambene industrije.
Prema izvorima i podacima carine, koje je analizirao Reuters, transfer municije za podršku odbrani Ukrajine od Rusije odvijao se više od godinu dana.
Indijski propisi o izvozu oružja ograničavaju upotrebu oružja samo na deklariranog kupca, koji rizikuje da buduća prodaja bude prekinuta ako dođe do neovlašćenog prenosa.
Kremlj je pokrenuo to pitanje u najmanje dva navrata, uključujući i julski sastanak ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova i njegovog indijskog kolege, izjavila su tri indijska zvaničnika.
