Linkovi

Izdvojeno

Medresa „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ počela sa radom u Banjaluci

Prva generacija medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Prva generacija medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

U novoj školskoj godini Banjaluka je bogatija za još jednu srednjoškolsku obrazovnu ustanovu. Nakon 80 godina medresa koja nosi ime reisa Ibrahima-ef. Maglajlića nastavila je kontinuitet rada poznatih banjalučkih medresa koji je prekinut u Drugom svjetskom ratu. 

Interes učenika za upis u ovu obrazovnu ustanovu bio je iznad očekivanja, međutim, shodno kapacitetima, ove školske godine upisana su 22 učenika, jedno mješovito, muško-žensko odjeljenje. Oni redovnu nastavu prate od 1. septembra, a zatekli smo ih ispred medrese, gdje se pred početak nastave, u skladu sa epidemiološkim mjerama, svakom učeniku mjeri temperatura.

Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese za Glas Amerike kaže da je riječ o zlatnoj generaciji koja povezuje tu zlatnu nit koja je prekinuta sredinom prošlog stoljeća. On ističe da ideja o ponovnom osnivanju medrese nije nova - priča o tome kružila je prethodnih desetak godina, ali je tek dolaskom banjalučkog muftije Nusreta Abdibegovića ta ideja zaživjela, te je realizirana u kratkom vremenskom periodu.

Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese sa učenicima
Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese sa učenicima

Podršku su dobili i od reis-ul-ulema Huseina Kavazovića, koji je, kako kaže naš sagovornik, pokazao jednu posebnu brigu za stanovništvo koje živi na području Republike Srpske, posebno brigu za djecu koja ovdje borave.

„Mi ovdje živimo, ovdje je naš život. Svjesni smo da određen dio stanovništva živi u nekim drugim zemljama, ali možda je ovo prilika i za njih da svoje dijete mogu odškolovati u jednoj kvalitetnoj školi u svojoj matičnoj zemlji, u svojoj domovini. Propušteno je možda mnogo u smislu generacija koje su odrasle u nekom drugačijem sistemu, ali ova medresa je pokazatelj da se puno toga može uraditi i da se puno toga može dogovoriti“, objašnjava Spahić.

Učenici medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Učenici medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

Školovanje u medresi je za sada besplatno, a planirano je da se svake godine upisuje po jedno odjeljenje. Dio učenika je sa područja Banjalučkog muftijstva, dok ima i onih koji dolaze iz gradova koji gravitiraju prema banjalučkoj regiji, kao što su Doboj, Prijedor, Kozarac i Šipovo prema Jajcu.

U narednom periodu u planu je i izgradnja đačkog doma, dok se to ne realizuje, učenicima koji nisu sa područja Banjaluke obezbjeđen je smještaj u kapacitetima kojima raspolaže Islamska zajednica u Banjaluci. Da bi lakše pratili nastavu svakom učeniku obezbijeđen je i laptop, a učionice su opremljene najsavremenijim nastavnim pomagalima.

„Obično kažu da je medresa slična gimnaziji , ali to je gimnazija koja je oplemenjena sa vjerskim sadržajem. Tako da je medresa u Banjaluci klasifikovana kao privatna vjerska škola. Po završetku medrese učenici će moći da upišu bilo koji fakultet u zemlji ili inostranstvu - imaće diplomu koja je svjetski priznata“, objašnjava Spahić.

Pred početak nastave učenicima se mjeri temperatura, Medresa 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Pred početak nastave učenicima se mjeri temperatura, Medresa 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

Prema njegovim riječima, vjerski predmeti su tu da oplemene i da utiču na odgoj i na ukupno ponašanje učenika, ali ova škola ima sve svjetovne predmete, kao i druge srednje škole u našoj zemlji.

„Našim učenicima neće nedostajati ništa što imaju i drugi srednjoškolci. Tokom školovanja pratiće se afiniteti naših učenika, odnosno šta je to čime bi oni željeli da se bave u budućnosti. Očekujem da će većina učenika koja završi medresu, nastaviti školovanje na lokalnim univerzitetima u Banjaluci“, kaže Spahić.

Tradicionalna medresa u gradu na Vrbasu datira od 1584. godine. Nekada je u ovom gradu djelovalo pet medresa koje su u određenom vremenskom periodu radile pod jednim imenom - Ujedinjene banjalučke medrese.

Dvorište medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka
Dvorište medrese 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić', Banjaluka

„Neke su ostale i radile i za vrijeme Drugog svjetskog rata, međutim, s obzirom na cjelokupnu situaciju u tom periodu, odnosno da nije bilo države koja je mogla izdati validan dokument da je neko završio medresu, one su se gasile. Tako da slobodno možemo reći da su do Drugog svjetskog rata funkcionisale kao ustanove u ovom gradu, a nakon toga, sve do sad, ovdje više nismo imali nijednu medresu“, priča Muris ef. Spahić.

Medrese su kroz istoriju obično nosile nazive svojih osnivača, a jedna od najpoznatijih u Banjaluci svakako je bila Ferhad-pašina medresa koja je nosila ime Ferhad-paše Sokolovića.

U skladu s tim, medresa u Banjaluci je otvaranjem svojih vrata oživjela i sjećanje na neke značajne ljude ovog grada, među kojima posebno mjesto pripada reis-ul-ulemi Islamske zajednice Kraljevine Jugoslavije Ibrahimu efendiji Maglajliću, koji je funkciju petog po redu reis-ul-uleme obnašao od 1930. do 1936. godine.

„U vjerskom smislu to je najveći čin koji je imao neko sa ovog područja, čovjek koji je iz Banjaluke. On je svakako u svom vremenskom periodu dao značajan doprinos suživotu, razvoju prijateljstva i očuvanju kulture. Na taj način smo željeli da vratimo pojedina imena značajnih ljudi, alima i ulema, koji možda nisu imali svjetovne titule, ali su zato vrijedno radili, čuvali i njegovali vjeru, tradiciju i kulturu“, objašnjava Spahić.

See all News Updates of the Day

Kina cilja na poboljšanje veza s EU usred transatlantskih napetosti

Njemački kancelar Olaf Scholz i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rukuju se tokom bilateralnog sastanka tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, 15. februara 2025.
Njemački kancelar Olaf Scholz i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rukuju se tokom bilateralnog sastanka tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, 15. februara 2025.

Kina je pokrenula novu rundu diplomatskog kontakta sa evropskim zemljama usred rastuće napetosti između Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika.

Dok su se najviši američki zvaničnici i evropski lideri sukobili oko pitanja kao što su vrednosti, demokratija i Ukrajina na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji tokom vikenda, kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi održao je bilateralne sastanke sa nekoliko visokih evropskih zvaničnika, uključujući šeficu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaju Kallas, njemačkog kancelara Olafa Scholza i generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea.

"Ne postoji fundamentalni sukob interesa ili geopolitički sukobi između Kine i EU", rekao je Wang tokom sastanka s Kallas u subotu, dodajući da Peking "podržava sve napore koji vode ka miru i podržava Evropu da igra značajnu ulogu" u procesu mirovnih pregovora u vezi s ratom u Ukrajini.

Odgovor EU bio je nešto rezervisaniji, a Kallas je rekla da je EU spremna da "nastavi sa dijalogom i sarađuje u odabranim oblastima, kao što su trgovina, ekonomska pitanja i klimatske promjene".

Pozvala je Peking da zaustavi izvoz robe dvostruke namjene u Rusiju, za koju je rekla da podstiče tekući rat Moskve protiv Ukrajine.

Wangove primjedbe bile su u oštroj suprotnosti s kritikom potpredsjednika SAD-a JD Vancea na račun evropskih zemalja. Umjesto da istakne prijetnje koje predstavljaju Rusija i Kina, Vance je optužio evropsku vladu da cenzurira desničarske stranke i ne kontrolira migraciju.

"Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on u prkosnom govoru koji je zaprepastio evropske zvaničnike u Minhenu.

Nekoliko evropskih lidera brzo je odbacilo Vanceove primedbe, a nemački ministar odbrane Boris Pistorius je rekao da je karakterizacija evropske politike koju je američki potpredsjednik okarakterisao kao "neprihvatljiva".

Rijetki otvoreni sukob između SAD-a i evropskih zemalja dogodio se nakon što su najviši američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i Trumpovog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, u nedjelju odletjeli u Saudijsku Arabiju na razgovore o ratu Ukrajine i Rusije s ruskim diplomatama.

Na iznenađenje mnogih evropskih čelnika, specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg rekao je u Minhenu da evropske zemlje neće biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, u kojima će posredovati SAD.

Analitičari kažu da je napor Kine da ojača angažman s Evropom dio plana Pekinga da iskoristi podjele između Washingtona i njegovih evropskih saveznika.

"Kinesko držanje se odnosi na iskorištavanje uočenih grešaka bilo koje američke administracije", rekao je Mathieu Duchatel, direktor međunarodnih studija u francuskoj političkoj grupi Institut Montaigne.

On je za Glas Amerike rekao telefonom da je trenutna tenzija između SAD-a i evropskih zemalja stvorila priliku za Peking da "oslabi transatlantski savez prema kineskoj politici".

S obzirom da je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će uvesti carine evropskim zemljama, drugi stručnjaci kažu da bi rastuća napetost u transatlantskim odnosima mogla natjerati EU da ublaži svoju politiku prema Kini.

"Pošto Evropa ne može sebi priuštiti da istovremeno vodi dva trgovinska rata, biće teško za EU i zemlje članice EU da održe kritičnu politiku prema Kini", rekao je Matej Simalcik, izvršni direktor Centralnoevropskog instituta za azijske studije, za Glas Amerike u intervjuu u Tajpeju.

Posljednjih sedmica, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je podstakla EU da usvoji odlučniju politiku protiv Kine, više puta je govorila da je blok otvoren za poboljšanje odnosa s Kinom.

Evropa "mora da se konstruktivno angažuje sa Kinom - da pronađe rješenja u našem zajedničkom interesu", rekla je ona tokom uvodnog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca.

Očekuje se da će se američko-evropske veze održati

Iako bi evropske zemlje mogle razmotriti prilagođavanje svoje politike prema Kini, neki evropski analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se ovi pokušaji pretvoriti u fundamentalni pomak europskih politika prema Kini i SAD-u.

"SAD i Evropa su jedni drugima najvažniji trgovinski partneri, tako da ne mislim da će doći do [potpunog] transatlantskog prekida", rekla je Sari Arho Havren, saradnik na Institutu Royal United Services.

Evropske zemlje "ispituju teren i gledaju šta se može učiniti, ali u isto vrijeme evropski zvaničnici su rekli šta god da se desi s Kinom, to mora biti pošteno", rekla je ona za Glas Amerike u telefonskom razgovoru, dodajući da će ovi faktori spriječiti EU da u potpunosti "povuče" svoje ranije stavove o Kini.

Osim toga, Duchatel iz Instituta Montaigne je rekao da odluka Pekinga da imenuje bivšeg kineskog ambasadora u Francuskoj Lu Shayea, istaknutog diplomatskog "vuka ratnika", za svog specijalnog predstavnika za evropska pitanja znači da je malo vjerovatno da će Kina učiniti velike ustupke u svojim odnosima s EU.

"Luovo imenovanje predstavlja nefleksibilnost u vezi sa svime što je važno", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da su neke evropske diplomate rekle da će novi kineski specijalni izaslanik "pretvoriti svaki diplomatski sastanak u neku vrstu ideološke konfrontacije koja ne vodi do zajedničkog stava" između Pekinga i evropskih zemalja.

Dok fundamentalne razlike Kine i EU oko pitanja kao što su partnerstvo Pekinga s Rusijom i trgovinske neravnoteže ostaju neriješene, neki kineski akademici kažu da rastuća napetost između SAD-a i evropskih zemalja i dalje nudi priliku Pekingu i Evropi da "povećaju međusobno povjerenje".

"Sve veća napetost u transatlantskim odnosima stvorila je novo okruženje za Kinu da ublaži odnose s EU, ali to ne znači da će evropske zemlje smanjiti svoje kritike zbog partnerstva Pekinga s Rusijom ili kineskog stanja ljudskih prava", rekao je za Glas Amerike Shen Ding-li, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.

Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.

U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.

Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.

"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."

Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.

Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.

"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.

Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.

Minhen: Američki potpredsjednik Vance upozorio evropske saveznike na 'prijetnju iznutra'

Vance: Najveća opasnost za Evropu dolazi iznutra, a ne od Rusije ili Kine
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Potpredsjednik JD Vance upozorio je evropske saveznike koji su prisustvovali sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u Njemačkoj na "prijetnju iznutra", tvrdeći da evropske vlade provode ekstremnu cenzuru i da nisu uspjele na adekvatan način riješiti "migraciju van kontrole".

"Prijetnja zbog koje se najviše brinem u odnosu na Evropu nije Rusija, nije Kina, to nije bilo koji drugi vanjski akter", rekao je u petak. “Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama.”

Vance je osudio Rumuniju, saveznicu u NATO-u, zbog njenog nedavnog otkazivanja rezultata predsjedničkih izbora zbog dokaza o ruskim dezinformacijama. "Ako se vaša demokratija može uništiti sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda to nije bilo jako jako", rekao je. “Zamolio bih svoje evropske prijatelje da imaju neku perspektivu.”

Činilo se da je takođe izrazio podršku desničarskim strankama kojima je zabranjeno da se pridruže vladama u Evropi, rekavši: „Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Nema mjesta za firewall.”

Vance je rekao da o svim hitnim izazovima s kojima se Evropa i SAD suočavaju "nema ništa hitnije od migracije".

Za to je okrivio "seriju svjesnih odluka koje su donijeli političari širom kontinenta i drugi širom svijeta", a istakao je napad u četvrtak u Minhenu u kojem je jedan afganistanski državljanin uletio automobilom u gomilu, ranivši najmanje 30 ljudi.

Ove izjave su bile iznenađenje za publiku lidera i najviših zvaničnika koji su očekivali da će se Vance fokusirati na Ukrajinu i Rusiju. Potpredsjednik je dao samo usputnu primjedbu o ovom pitanju.

Trumpova administracija je “veoma zabrinuta za evropsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine”, rekao je Vance. “Također vjerujemo da je važno u narednim godinama da Evropa u velikoj mjeri pojača kako bi obezbijedila sopstvenu odbranu.”

Nakon Vanceovog govora, njemački ministar odbrane Boris Pistorius odbacio je Vensovu karakterizaciju evropske politike.

“Ako ga dobro razumijem, on upoređuje uslove u dijelovima Evrope sa onima u autoritarnim regijama... to nije prihvatljivo.”

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius prisustvuje Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) u Minhenu, Njemačka, 14. februara 2025.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius prisustvuje Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) u Minhenu, Njemačka, 14. februara 2025.

Vanceove primjedbe su "pokušaj da se izokrene scenarij" o zabrinutosti Europe o američkoj demokraciji, rekla je Kristine Berzina, izvršna direktorica GMF Geostrategy North.

“Šokantno nije bilo spominjanja NATO-a, niti razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, bila je to prezentacija desničarske vizije demokratije nekoliko dana prije njemačkih izbora”, rekla je ona za Glas Amerike.

Vance i američki državni sekretar Marco Rubio sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, na marginama konferencije.

Deizolacija Rusije

Predsjednik Donald Trump razgovarao je ove sedmice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koja će 24. februara obilježiti svoju trogodišnjicu.

Trump je rekao da su se on i ruski predsjednik "složili da naši timovi odmah počnu pregovore" kako bi okončali rat.

Obraćajući se novinarima u četvrtak u Bijeloj kući, Trump je nazvao kandidaturu Kijeva za članstvo u NATO-u "nepraktičnom", a njegovu želju da povrati teritorije koje je okupirala Rusija "iluzornom".

Njegovi komentari odražavaju primjedbe njegovog ministra odbrane Petea Hegsetha koji je u srijedu u sjedištu NATO-a rekao da je nerealno da se Ukrajina pridruži NATO-u - nešto za što Zelenski tvrdi da je ključno za dugoročno zaštitu Ukrajine, ali čemu se Putin dugo protivio. Hegset je takođe nazvao želju Ukrajine da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije "nerealnim ciljem".

Osim toga, Trump je rekao da je bila greška izbaciti Moskvu iz Grupe sedam industrijaliziranih demokratija, tada poznate kao G8, nakon ruske aneksije ukrajinske regije Krim 2014.

„Volio bih da se vrate“, rekao je Trump, dodajući da su se on i Putin „složili da će sarađivati, vrlo blisko, uključujući posjete i dodao da će se „vjerovatno“ sastati u Saudijskoj Arabiji u bliskoj budućnosti.

Ruski političari pozdravili su pomak od politike bivšeg predsjednika Joea Bidena koja je imala za cilj izolaciju Moskve.

„Siguran sam da u Kijevu, Briselu, Parizu i Londonu sada sa užasom čitaju Trumpovu podužu izjavu o njegovom razgovoru sa Putinom i da ne mogu da veruju svojim očima“, napisao je viši poslanik Aleksej Puškov u svojoj aplikaciji za razmenu poruka u petak.

Evropski lideri su rekli da su zabrinuti da Washington prepušta Putinu ključne tačke dnevnog reda koje bi ugrozile poziciju Kijeva prema potencijalnom rešavanju sukoba.

"Neuspješna Ukrajina oslabila bi Evropu, ali bi oslabila i Sjedinjene Države", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je govorila pred Vanceom u Minhenu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen drži govor tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, južna Njemačka, 14. februara 2025. godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen drži govor tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, južna Njemačka, 14. februara 2025. godine.

Obraćajući se novinarima po dolasku u Minhen, Zelenskyy je rekao da mu je prioritet razgovor sa američkim i evropskim zvaničnicima prije nego što stupi u kontakt s Rusima. Moskva je saopštila da ne šalje delegaciju na konferenciju.

“Biću vrlo jasan. Prvo, vidim da je redoslijed sastanaka i odluka Sjedinjene Države, Evropa pa Rusija. Nismo protiv svega, ali podržavamo ovo”, rekao je Zelenski.

Ukrajina je rekla da će na sastanku u Minhenu njena delegacija iznijeti svoj stav o okončanju rata i objasniti svoju viziju za postizanje trajnog mira. Zelenski je rekao da bi Tramp, ako bi mogao da dovede njega i Putina za pregovarački sto, ponudio da zameni ukrajinsku okupiranu teritoriju u Rusiji za zemlju u Ukrajini koju drže Rusija.

Amerika na prvom mjestu

Izvještaj o sigurnosti u Minhenu koji je objavljen uoči konferencije navodi da se ovogodišnji skup odvija u kontekstu međunarodnog poretka koji se, čini se, mijenja pod Trumpovom vanjskom politikom "Amerika na prvom mjestu".

“Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američki posthladnoratovski vanjskopolitički konsenzus da bi velika strategija liberalnog internacionalizma najbolje služila interesima SAD-a”, navodi se u izvještaju.

Nejasno je koja je konačna strategija Trumpove administracije da okonča rat - obećanje koje je predsjednik dao u kampanji. U intervjuu za The Wall Street Journal objavljenom u petak uoči njegovog govora u Minhenu, Vance je rekao da bi se Moskva mogla suočiti sa dodatnim sankcijama, pa čak i s "vojnim oruđem" ako odbije da se dogovori o dogovoru koji bi osigurao dugoročnu nezavisnost Ukrajine.

Gaza i krhki sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa također će vjerovatno biti u fokusu Minhena. Trump je nedavno rekao da Palestinci trebaju napustiti Gazu, a SAD će preuzeti enklavu - prijedlog koji je nekoliko vlada osudilo.

Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i vještačkoj inteligenciji tokom užurbane trodnevne konferencije.

Henry Ridgwell, Nike Ching i Liam Scott dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

Trump ugostio indijskog lidera. Dogovorena trgovina u sektorima energije, odbrane

„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je Modi.
„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je Modi.

Predsjednik Donald Trump ugostio je indijskog lidera u četvrtak u Bijeloj kući, gdje su dvojica lidera potpisala niz energetskih i odbrambenih ugovora, uključujući put za Indiju da dobije željeni stealth lovac F-35.

Sve je to bilo zasjenjeno Trumpovom odlukom, istog dana, da preispita recipročne carine svih američkih trgovinskih partnera.

Trump je najavio sporazume o energetici, svemiru i odbrani – uključujući, prije svega, mogući ulazak Indije u program stealth borbenih aviona F-35, koji je trenutno ograničen na elitnu grupu bliskih saveznika.

"Sporazum između SAD-a i Indije za 21. vijek je istorijska inicijativa koja će produbiti svaki aspekt našeg partnerstva i našeg prijateljstva", rekao je Trump, stojeći pored premijera Narendre Modija nakon cijelih popodnevnih sastanaka u Bijeloj kući. "Počevši od ove godine, povećat ćemo vojnu prodaju Indiji za mnogo milijardi dolara. Također utiremo put na kraju da Indiji obezbijedimo F-35 stealth lovce."

Modi se našalio da ga je Trump inspirisao da iskuje novi slogan baziran na Trumpovom čuvenom "Učinite Ameriku ponovo velikom" - "Učinite Indiju ponovo velikom". Naglasio je saradnju u energetici, posebno na malim modularnim nuklearnim reaktorima, te na ugovorima o odbrani.

„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je on na hinduu.

Ipak, prijateljstvo ove dvojice muškaraca, za koje se zna da imaju topao odnos, bilo je napeto zbog Trumpove naredbe istog dana da se pokrene revizija recipročnih carina, koju je nazvao svojim nastojanjem da smanji dugoročni trgovinski deficit s Indijom.

Ranije tog dana, kada su ga direktno pitali o najvećoj zabrinutosti Nju Delhija – da bude uhvaćen u talasu recipročnih carina – zvaničnik administracije je novinarima rekao: „ono što ćete videti na današnjem sastanku je dalji zamah ka učvršćenom, poštenom – i naglašavam da je riječ pošteno – bilateralni trgovinski aranžman između naša dva dinamična i rastuća ekonomska godina će biti u skladu sa kalendarskom godinom 2025."

Kao što je običaj prilikom brifinga novinarima, zvaničnik je govorio o pozadini kako bi razgovarali o ovom pitanju.

Taj zvaničnik je takođe reklamirao najave o "poluprovodnicima, kritičnim mineralima, otpornosti lanca snabdijevanja i diversifikaciji" sa Indijom.

Analitičari kažu da je Kina također velika u pregovorima između Washingtona i New Delhija.

"Naglo pogoršanje odnosa Indije i Kine nakon incidenta u dolini Galwan 2020. godine nesumnjivo je ohrabrilo New Delhi da bude više entuzijastičan u pogledu svog strateškog partnerstva s Washingtonom", rekao je Daniel Markey iz američkog Instituta za mir.

Drugi analitičar sa istim think tankom rekao je da uzdizanje grupe Quad - SAD, Indije, Australije i Japana - može odigrati ulogu ovdje.

"Indija igra značajnu ulogu zajedno s Japanom, Australijom i SAD-om. Što se tiče razmišljanja o izgradnji partnera i saveznika širom Indo-Pacifika, to je nešto na što se prva Trumpova administracija zaista fokusirala", rekla je Tamanna Salikuddin, direktorica programa za Južnu Aziju na američkom Institutu za mir.

Posmatrači Indije kažu da, iako su ulozi za oboje visoki, New Delhi ima više za izgubiti.

"Dok predsjednik Trump na neki način pokreće trgovinski rat protiv svijeta, Indija ima veće uloge nego mnoge zemlje u tome, i moraju se pobrinuti da odnosi ostanu stabilni", rekao je Rick Rossow iz Centra za strateške i međunarodne studije.

"Dakle, oni žele da budu ovde", rekao je o Indiji. "Oni žele biti ispred. Žele razgovarati o stvarima koje mogu kupiti od Sjedinjenih Država. Žele razgovarati o politikama koje mogu riješiti i pokušati osigurati da stvari ostanu na ravnoj kobilici, jer je ovaj odnos važan za nas. Od vitalnog je značaja za Indiju."

Modi, strastveni politički akter koji vodio najveću svjetsku demokratiju više od decenije, jasno je svjestan toga, odvojio je vremena ne samo da se nedavno sastao s američkim potpredsjednikom u Francuskoj. Ali isto tako, dok je u Washingtonu, s južnoafričkim milijarderom koji preuzima aktivnu ulogu u preoblikovanju američke vlade, Elonom Muskom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG