Izdvojeno
Medresa „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ počela sa radom u Banjaluci

U novoj školskoj godini Banjaluka je bogatija za još jednu srednjoškolsku obrazovnu ustanovu. Nakon 80 godina medresa koja nosi ime reisa Ibrahima-ef. Maglajlića nastavila je kontinuitet rada poznatih banjalučkih medresa koji je prekinut u Drugom svjetskom ratu.
Interes učenika za upis u ovu obrazovnu ustanovu bio je iznad očekivanja, međutim, shodno kapacitetima, ove školske godine upisana su 22 učenika, jedno mješovito, muško-žensko odjeljenje. Oni redovnu nastavu prate od 1. septembra, a zatekli smo ih ispred medrese, gdje se pred početak nastave, u skladu sa epidemiološkim mjerama, svakom učeniku mjeri temperatura.
Muris ef. Spahić, direktor banjalučke medrese za Glas Amerike kaže da je riječ o zlatnoj generaciji koja povezuje tu zlatnu nit koja je prekinuta sredinom prošlog stoljeća. On ističe da ideja o ponovnom osnivanju medrese nije nova - priča o tome kružila je prethodnih desetak godina, ali je tek dolaskom banjalučkog muftije Nusreta Abdibegovića ta ideja zaživjela, te je realizirana u kratkom vremenskom periodu.
Podršku su dobili i od reis-ul-ulema Huseina Kavazovića, koji je, kako kaže naš sagovornik, pokazao jednu posebnu brigu za stanovništvo koje živi na području Republike Srpske, posebno brigu za djecu koja ovdje borave.
„Mi ovdje živimo, ovdje je naš život. Svjesni smo da određen dio stanovništva živi u nekim drugim zemljama, ali možda je ovo prilika i za njih da svoje dijete mogu odškolovati u jednoj kvalitetnoj školi u svojoj matičnoj zemlji, u svojoj domovini. Propušteno je možda mnogo u smislu generacija koje su odrasle u nekom drugačijem sistemu, ali ova medresa je pokazatelj da se puno toga može uraditi i da se puno toga može dogovoriti“, objašnjava Spahić.
Školovanje u medresi je za sada besplatno, a planirano je da se svake godine upisuje po jedno odjeljenje. Dio učenika je sa područja Banjalučkog muftijstva, dok ima i onih koji dolaze iz gradova koji gravitiraju prema banjalučkoj regiji, kao što su Doboj, Prijedor, Kozarac i Šipovo prema Jajcu.
U narednom periodu u planu je i izgradnja đačkog doma, dok se to ne realizuje, učenicima koji nisu sa područja Banjaluke obezbjeđen je smještaj u kapacitetima kojima raspolaže Islamska zajednica u Banjaluci. Da bi lakše pratili nastavu svakom učeniku obezbijeđen je i laptop, a učionice su opremljene najsavremenijim nastavnim pomagalima.
„Obično kažu da je medresa slična gimnaziji , ali to je gimnazija koja je oplemenjena sa vjerskim sadržajem. Tako da je medresa u Banjaluci klasifikovana kao privatna vjerska škola. Po završetku medrese učenici će moći da upišu bilo koji fakultet u zemlji ili inostranstvu - imaće diplomu koja je svjetski priznata“, objašnjava Spahić.
Prema njegovim riječima, vjerski predmeti su tu da oplemene i da utiču na odgoj i na ukupno ponašanje učenika, ali ova škola ima sve svjetovne predmete, kao i druge srednje škole u našoj zemlji.
„Našim učenicima neće nedostajati ništa što imaju i drugi srednjoškolci. Tokom školovanja pratiće se afiniteti naših učenika, odnosno šta je to čime bi oni željeli da se bave u budućnosti. Očekujem da će većina učenika koja završi medresu, nastaviti školovanje na lokalnim univerzitetima u Banjaluci“, kaže Spahić.
Tradicionalna medresa u gradu na Vrbasu datira od 1584. godine. Nekada je u ovom gradu djelovalo pet medresa koje su u određenom vremenskom periodu radile pod jednim imenom - Ujedinjene banjalučke medrese.
„Neke su ostale i radile i za vrijeme Drugog svjetskog rata, međutim, s obzirom na cjelokupnu situaciju u tom periodu, odnosno da nije bilo države koja je mogla izdati validan dokument da je neko završio medresu, one su se gasile. Tako da slobodno možemo reći da su do Drugog svjetskog rata funkcionisale kao ustanove u ovom gradu, a nakon toga, sve do sad, ovdje više nismo imali nijednu medresu“, priča Muris ef. Spahić.
Medrese su kroz istoriju obično nosile nazive svojih osnivača, a jedna od najpoznatijih u Banjaluci svakako je bila Ferhad-pašina medresa koja je nosila ime Ferhad-paše Sokolovića.
U skladu s tim, medresa u Banjaluci je otvaranjem svojih vrata oživjela i sjećanje na neke značajne ljude ovog grada, među kojima posebno mjesto pripada reis-ul-ulemi Islamske zajednice Kraljevine Jugoslavije Ibrahimu efendiji Maglajliću, koji je funkciju petog po redu reis-ul-uleme obnašao od 1930. do 1936. godine.
„U vjerskom smislu to je najveći čin koji je imao neko sa ovog područja, čovjek koji je iz Banjaluke. On je svakako u svom vremenskom periodu dao značajan doprinos suživotu, razvoju prijateljstva i očuvanju kulture. Na taj način smo željeli da vratimo pojedina imena značajnih ljudi, alima i ulema, koji možda nisu imali svjetovne titule, ali su zato vrijedno radili, čuvali i njegovali vjeru, tradiciju i kulturu“, objašnjava Spahić.
See all News Updates of the Day
Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump zalaže se za mirno rješenje ruskog rata u Ukrajini koji traje već tri godine. Glas Amerike je ispitao nekoliko pristupa koje su nedavno iznijele „think tank” organizacije u cilju postizanja trajnog mira u ratu.
Strategija maksimalnog pritiska
Plan Centra za analizu evropske politike, ili CEPA, pod nazivom „Kako pobijediti: Plan od sedam tačaka za održivi mir u Ukrajini”, poziva na „strategiju maksimalnog pritiska da se Rusija u dobroj namjeri dovede za pregovarački sto”.
Prijedlog SAD-u i saveznicima:
- „Trebalo bi pružiti hitnu materijalnu podršku Ukrajini bez upozorenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine.”
- „Trebalo bi povećati sankcije ruskim finansijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu za podršku ukrajinskoj odbrani i rekonstrukciji i donijeti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje.”
CEPA kaže da „Ukrajina i Evropa” moraju biti uključene u bilo kakve mirovne pregovore s Rusijom, da bi SAD trebale podržati „koaliciju voljnih predvođenu Evropskom unijom” da provede bilo kakvu "liniju prekida vatre s međunarodnim snagama" i da „evropski saveznici moraju ostvariti dosljedan i što je brži napredak ka pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji”.
Jedan od autora izvještaja, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku odbranu i sigurnost, rekla je ukrajinskoj službi VOA da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su „opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima” i koristeći njene najteže „diplomatske alate”.
Ona je dodala da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne treba uključivati u razgovore sa Rusijom. „Razgovarati o tome sa nečlanicom NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore”, rekla je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo „ovlast veta, ako hoćete, nad ... biranjem članica za pridruživanje alijansi ili ne”.
Pregovaračka taktika
Josh Rudolph, viši saradnik njemačkog Marshall fonda i šef njegove Transatlantske radne grupe za demokratiju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme prve Trumpove administracije.
Prošlog mjeseca je ponudio političke preporuke aktuelnoj Trumpovoj administraciji o okončanju sukoba u Ukrajini.
Neke od preporuka:
- „Priđite (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu sa pozicije snage. Dok je Putin na početku Trumpovog prvog mandata izgledao čvrst i sposoban, njegova greška u Ukrajini ga je oslabila. … Kao dominantni partner u ovim odnosima, Trump, a ne Putin, može postaviti uslove pregovora.”
- „Znati kada treba otići. Kritični trenutak u pregovorima će doći kada Putin odbije da napravi velike ustupke. Trump mora biti spreman da ode.”
- „Kombinujte sankcije sa nižim cijenama nafte i gasa. Najbolji način da natjerate Putina da uvidi da bi pritisak u Ukrajini doveo do katastrofe za njegovu vladavinu je finansijski pritisak na Rusiju. … Iskoristivši svoj topliji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnim gorivom, što bi sankcije učinilo održivim, izgladnilo rusku ratnu mašinu i stvorilo rizike za političku stabilnost u Moskvi.”
Rudolph je također preporučio da se Ukrajina još naoruža; dati im „svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije”; natjerati Evropu da „plaća više za oružje” i obezbijedi 100.000 vojnika kao „mirovne snage”; omogućiti „američkim kompanijama da obnove Ukrajinu”; i pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u ako Putin odbije da prihvati „razumne” uslove mirovnog sporazuma.
Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine da bi to kao dio mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.
„[On] im kaže, OK, sada imamo dobar posao, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončao je rat, i da bismo ga održali, morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog oružja američke proizvodnje, koje usput, otvara sva ova američka radna mjesta, pogone i tvornice širom crvenih država.”
Ekonomske koristi
U izvještaju pod naslovom „Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu”, Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims iz američkog Instituta za preduzetništvo razmatrali su cijenu prestanka podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do poraza Ukrajine i napredovanja Rusije dalje u Evropu, primoravajući da se američko prisustvo u Evropi pojača.
Neki od zaključaka izvještaja:
- „Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”
- „Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku – zahtijevajući povećanje od 808 milijardi dolara u potrošnji za odbranu u pet godina.”
- „Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna posvećenost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi slobodnom Ukrajinom s novomoderniziranom i testiranom vojskom i uspješnom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Evrope.”
U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan je rekao da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, ohrabrujući avanturizam u njihovim regijama i omogućila Rusiji da obnovi svoju vojsku dobijanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.
Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Evropu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.
„Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom na zauzetim područjima. Očekivao bih da će to biti gore što se budu Rusi kretali dalje na zapad i što više ulaze u najteža tradicionalna antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine. Užasi će biti neopisivi”, smatra on.
Rekao je da će je povećana pomoć Ukrajinu pretvoriti u bedem za evropski mir i sigurnost - zemlju s vojskom provjerenom u borbi i vojnom industrijom koja se brzo razvija - čime će se SAD-u omogućiti da se fokusira na druge regije.
Pristup srednjem putu
„Projekat predsjedničke tranzicije 2025” Heritage Foundation uključuje političke preporuke koje se tiču rata Rusije i Ukrajine.
Napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga za odlazak - i ponudio srednji put.
Među preporukama Projekta 2025:
- „Što se tiče Ukrajine, nastavak američkog angažmana mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok se evropski saveznici bave ekonomskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu strategiju nacionalne sigurnosti koja ne ugrožava živote Amerikanaca.”
- „Bez obzira na stavove, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo da brani svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za evropske nacije.”
- „Sljedeći konzervativni predsjednik ima generacijsku priliku da donese rješenje za vanjskopolitičke tenzije i zacrta novi put naprijed koji prepoznaje komunističku Kinu kao definirajuću prijetnju američkim interesima u 21. stoljeću.”
James Carafano, stručnjak za nacionalnu bezbjednost u Fondaciji Heritage koji je odgovoran za njen tim za odbranu i spoljnu politiku, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD da imaju slobodnu i nezavisnu Ukrajinu koja se može braniti.
„Praktično gledano, ujedinjena Evropa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Evropu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, nakon što smo to rekli, je li nam... puno, puno bolje s Rusima s druge strane Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'.”
Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.
Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.
Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.
Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.
Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.
Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.
Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.
Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.
Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.
Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.
Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.
Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.
Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.
S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.
Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.
Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.
Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.
„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”
Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.
Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.
Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.
Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”
Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.
Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.
Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.
Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.
"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.
Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.
Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.
Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.
"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.
Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.
"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.
Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.
Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.
Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.
Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.
Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.