Linkovi

Aktuelno

Mediji: Inovacija G-7 ili kraj svjetskog poretka

U subotu na jugu Francuske počinje trodnevni samit G-7 koji će vjerovatno biti okončan bez usaglašene zajedničke izjave učesnika, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, pišu svjetski mediji. 

Uz okoliš i trgovinu, analitičari očekuju da će se na sastancima razgovarati o odnosima Washingtona i Teherana, Brexitu, nejednakostima, mogućem vraćanju Rusije i univerzalnom oporezivanju digitalnih divova. U francuskom Bijaricu, gdje se samit održava, očekuju se masovni protesti antiglobalista, a lidere će štititi 13.000 francuskih policajaca.

Macron, Iran, porezi i novi format

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će iskoristiti samit G-7 da pokuša smanjiti tenzije između SAD i Irana i da će tražiti promjene globalnih zakona o korporativnim porezima kako bi kompanije poput Googlea i Amazona plaćale više, piše Guardian.

Sastanak u Bijaricu se održava u napetom trenutku za međunarodne odnose nad kojima su se nadvili oblaci transatlantskih sporova oko trgovine, Irana i klimatskih promjena, ocjenjuje Guardian, dodajući da Macron namjerava promijeniti format samita, ukidanjem zajedničkog saopštenja.

Macron je novinarima u Parizu rekao da će se prije samita sastati s iranskim zvaničnicima da predloži smanjenje tenzija koje su povećane pošto je Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i vratio sankcije toj zemlji. Rekao je i da će predstaviti planove za promjenu sistema u kojem tehnološki giganti mogu prijavljivati profit u zemljama s niskim porezima, bez obzira odakle dolaze prihodi.

Francuski predsjednik je upozorio na "duboku krizu demokratije u Evropi i drugdje", rekavši da je na liderima da odbrane i obnove multilateralizam, preispitaju kapitalizam, ponovo definišu demokratiju i da je ne ostave nacionalistima. On je, kako ukazuje Guardian, rekao da su klimatske promjene jedan od najvećih strahova građana širom svijeta i dio sve većeg gnjeva prema kapitalizmu.

Macron je rekao da je pronalaženje rješenja za Ukrajinu na osnovu postojećih mirovnih razgovora "ključni preduslov" da se Rusija vrati u grupu. Moskva je 2014. izbačena iz tadašnjeg G-8, pošto je izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim.

G-7 ili G-5?

Naklonjenost Britanije prema Trumpu rizik je koji može otežati put ka pronalasku zajedničkih stavova i dogovora ovog vikenda na samitu G-7 koji je već opterećen prekoatlantskim razdorima, ukazuje agencija Reuters.

Nepoznato je kako će se britanski premijer Boris Johnson pozicionirati, debitujući na globalnoj sceni na samitu koji prezentira nove stvarnosti, naročito dok, ističe agencija, uticaj Britanije u Evropi opada, a njena ovisnost o Sjedinjenim Državama raste. Mnogi analitičari smatraju da će se zbog potencijalnih trgovinskih sporazuma sa SAD, on oprezno otuđiti od ostalih lidera koji imaju multilateralni pristup svjetskoj politici.

S druge strane, ocjenjuje Reuters, Macron će, kao žarki eurofil i nepokolebljivi branilac multilateralizma, računati na napredak u područjima gdje se može uspostaviti ujedinjeni front. Na samitu, koji se održava od subote do ponedjeljka, sudjeluju lideri Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije, Japana, Njemačke, Italije i Kanade, te Evropske unije. Sastanak je službeno usredotočen na široku temu smanjenja nejednakosti i Macron je radi proširenja rasprave o toj temi također pozvao lidere Australije, Burkine Faso, Čilea, Egipta, Indije, Senegala, Ruande i Južne Afrike.

No, teže rasprave nadvile su se nad samitom, ukazuje Reuters ističući kinesko-američki trgovinski rat, tenzije između Washingtona i Teherana, te Trumpovo okretanje leđa naporima širom svijeta da se ograniče emisije ugljika kako bi usporili klimatske promjene. Zapravo, napeti odnosi između Sjedinjenih Država i njihovih glavnih saveznika znače da tamo gdje su nekad bili sporazumni, oni traže najmanji zajednički nazivnik, zaključuje Reuters.

Prvi put u istoriji

Ovogodišnji samit G-7 trebao bi završiti bez usaglašene zajedničke izjave prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, ocjenjuje američka televizijska kuća CNBC, napominjući kako je Macron odlučio da napusti tradiciju navodeći "veoma duboku krizu demokratije".

U obraćanju novinarima uoči sastanka G-7 , Macron je rekao da bi pokušaj pripreme zajedničkog saopštenja najvjerovatnije bio "besmislena" vježba. On je naveo Trumpovu odluku da povuče SAD iz klimatskog sporazuma koji ograničava globalne napore za smanjenje ugljika kao jedan od razloga zašto bi bilo teško prikazati ujedinjenu frontu.

Osiguravanje sporazuma na godišnjem samitu pokazalo se sve težim posljednjih godina, dijelom i zato što je američki predsjednik izrazio sklonost bilateralnim trgovinskim paktima nego multilateralnim sporazumima.

Također, Francuska želi izbjeći još jedan samit "G-6 + 1", naglašava CNBC podsjećajući na prošlogodišnji samit Grupe sedam u Otawi, kada je američki predsjednik zbog trgovinskih prepirki s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom napustio sastanak prije vremena, odbijajući da potpiše kolektivnu završnu izjavu.

Iz francuske perspektive, domaćini će "željeti da pokušaju upravljati ovim G-7 tako da se ne pretvori u još jedan neugodan nered gdje se svi međusobno svađaju", izjavio je Constantine Fraser, evropski politički analitičar iz istraživačke grupe TS Lombard. Dodao je da je zajedničko saopštenje sada samo “nešto više od sve očajnijeg smokvinog lista”, te da je to prepoznavanje situacije u kojoj se nalazimo, navodi CNBC.

Kraj multilateralnosti

Domaćin ovogodišnjeg samita Macron obećao je "inovaciju", ali to vjerovatno neće biti dovoljno za spas međunarodnog poretka, ocjenjuju novinari Bloomberga.

Forumi kao što su G-20 i predstojeći sastanak G-7 u Francuskoj, zamišljeni su 1970-ih kao mjesta da se strani dužnosnici okupljaju, bore ili ne slažu, ali na kraju rješavaju pitanja koja nadilaze granice. U početku je diskusija bila prije svega o ekonomiji, ali programi su brzo narasli i obuhvatili ljudska prava, međunarodnu sigurnost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Zajednička izjava o vrijednostima obično proizvedena na jednom od ovih skupova, poznata kao samitni komunike, nema snagu zakona ali je više od simbolike, ukazuje Bloomberg. Ono što znači - multilateralizam, globalizaciju, međunarodno razumijevanje - postalo je temelj svjetskog poretka modernog vremena.

Taj temelj polako puca. U doba moćnih lidera koje utjelovljuju ruski i turski predsjednici, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, a posebno nakon izbora Trumpa, narušavanje međunarodnih normi postalo je samo po sebi norma.

Ako je doba dogovora završeno, kako će izgledati budućnost je pitanje s kojim se francuski predsjednik suočio pred ovogodišnji samit u Bijaricu. "Niko ne čita saopštenja, budimo iskreni. A u posljednje vrijeme čitate komunikee samo da biste pronašli nesuglasice", rekao je Macron. Bloomberg pak ističe da ako Trump onemogući zajednički stav, Francuska, kao domaćin, ima mogućnost izdavanja vlastite izjave na kraju sastanka.

Glas aktivista

Samit G-7 prvi je put prenio poruku onih koji protestuju protiv globalizacije: Kapitalizam je doveo do oštećenja nejednakosti i degradacije okoliša koji su naštetili globalnoj ekonomiji, a nekolicina bogatih zemalja ne može biti jedina koja donosi odluke za svijet. Ali hiljade ljudi koji se okupljaju u blizini Bijarica zbog protesta prilično su skeptični prema novim glasnicima, ističe Washington Post.

Već 20 godina međunarodni sastanci na vrhu privlače demonstrante čije poruke su usmjerene protiv globalizacije, a Francuska je radi zaštite ovogodišnjeg okupljanja lidera rasporedila više od 13.000 policajaca. Ministar unutrašnjih poslova je rekao da ne želi ponavljanje protesta na samitu Svjetske trgovinske organizacije (STO) 1999. godine, koji su postali poznati kao "Bitka u Seattleu".

"Sve što smo tada rekli tada se obistinilo", rekla je Medea Benjamin, aktivistkinja i osnivačica CodePink-a, koja je protestvovala sa samitu u Seattleu koji su obilježili sukobi demonstranata i policije. Aktivistkinja kaže da ne vjeruje da su ljudi unutar pregovaračkih soba G-7 ti koji rješavaju svjetske probleme, jer su sami stvorili mnoge izazove s kojima je svijet suočen.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG