Izdvojeno
Matthew Palmer: Daytonski mirovni sporazum postigao je primarni cilj
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da je Daytonski sporazum doveo do mira, ali da još ima mnogo posla na razvoju bolje budućnosti za BiH. Prema njegovim riječima, evropske integracije su ključne za BiH, a izabrani lideri moraju biti odgovorni za svoje postupke.
Glas Amerike: Gospodine Palmer, kako 25 godina kasnije vidite Daytonski mirovni sporazum i njegove efekte na današnju Bosnu i Hercegovinu?
Palmer: Dozvolite mi da započnem prepoznajući važnost ove godišnjice. 25 godina je dug period. Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani Bosne i Hercegovine mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. A Daytonski mirovni sporazum je uspješno stvorio tu priliku. Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija Bosne i Hercegovine integrirane u evropsku porodicu. Ali uvjeren sam da će građani Bosne i Hercegovine radeći zajedno moći ostvariti tu viziju kako bi osigurali evropsku budućnost za sebe i svoju djecu.
Glas Amerike: Je li Dayton, koji je uspješno okončao rat, zapravo postao prepreka napretku zemlje ili u sadašnjim okvirima postoji značajan prostor za velike i važne reforme?
Palmer: Reforme će svakako biti ključne. Mislim da je Evropska unija u svojim najnovijim izvještajima izložila niz očekivanja od Bosne i Hercegovine. Promjene koje treba izvršiti, reforme koje treba sprovesti. Bosna i Hercegovina koja će se kvalificirati za članstvo u Evropskoj uniji bit će drugačija Bosna i Hercegovina. Sistem mora biti funkcionalniji. Sistem mora biti sposobniji za isporuku roba i usluga građanima Bosne i Hercegovine. I sistem mora držati odgovornim rukovodstvo. To mora biti transparentno.
Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije Bosne i Hercegovine moraju raditi za sve.
Glas Amerike: O tome smo razgovarali u prethodnim intervjuima. Također je ambasador Eric Nelson nedavno u intervjuu za Glas Amerike rekao da zemlja može biti funkcionalna kada želi da bude funkcionalna, odnosno, kada njeni lideri žele da bude funkcionalna. Ali to često nedostaje. Kako to riješiti?
Palmer: To je izazov, zar ne? Jer ono o čemu zapravo govorimo je politička volja. A lideri to moraju shvatiti tako da im je u interesu da nastave s reformama koje su neophodne da bi Bosna bila uspješna. Na kraju, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže odgovornim svoje lidere, da izraze svoje želje, ambicije, očekivanja i u onoj mjeri u kojoj lideri ne uspijevaju ispuniti ta očekivanja da ih pozivaju na odgovornost, uključujući posebno na izborima. To je suština demokratske prakse.
Glas Amerike: Proteklog vikenda u Bosni su održani lokalni izbori. Kako komentirate izbore, izborni proces te promjene u velikim gradovima poput Sarajeva i Banja Luke?
Palmer: Kad god vidite takvu vrstu političkih promjena, mislim da je pošteno razmišljati da je poruka biračkog tijela da žele vidjeti promjenu u smislu onoga što dobivaju od svojih lidera. Jako smo zadovoljni što su izbori održani. Znam da je bilo pitanja o izbornim okolnostima i važno je da u izbornom procesu postoje transparentnost i odgovornost. Građani Bosne i Hercegovine trebaju imati povjerenja da rezultati izbora odražavaju volju zajednice i volju javnosti. Gledajući prema izborima u Mostaru, mislim da će tu biti važna prilika za stanovnike Mostara da konačno, kroz demokratski proces, odaberu ljude koji će zastupati njihove interese. To će biti važna i velika promjena u Mostaru.
Dosta gledamo na lokalnu vlast, na općinskom i kantonalnom nivou, kao na odražavanje prilika za eksperimentiranje sa različitim odgovorima na izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava. A ideje se u demokratijama obično pojavljuju na nižim nivoima. Dakle, malo demokratske živosti može biti vrlo pozitivna stvar.
Glas Amerike: Već smo razgovarali o poboljšanjima i reformama. Šta iz vaše pozicije, kao osoba koja se toliko dugo bavi regionom, vidite kao ključne probleme i stvari koje treba popraviti?
Palmer: Mislim da bi ljudi trebali gledati na nagradu, a to je evropska perspektiva za Bosnu i Hercegovinu. Ideja bi bila stvoriti uvjete i okruženje, podržati institucije koje će pomoći Bosni i Hercegovini da krene naprijed prema evropskom cilju, evropskom snu i evropskoj viziji. A to može stvoriti mir, prosperitet i stabilnost za kojom svi žude, ne samo ljudi u Bosni i Hercegovini, nego bilo gdje. Tako da mogu normalno živjeti svoje živote, da njihova djeca mogu imati bolju budućnost od njih, da bude prilika, da mladi osjete da mogu pustiti korijene u Bosni i Hercegovini, ostati tamo i stvoriti porodicu, s očekivanjem da će postojati vladavina zakona, da će biti mogućnosti za izgradnju normalnog života u Bosni i Hercegovini. To je ono što želimo za ljude u Bosni i Hercegovini, ono što Bosanci i Hercegovci žele za sebe i svoje porodice i na to imaju svako pravo.
Glas Amerike: Uz sve što se iz godine u godinu događa sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, kako iz bosanske tako i iz perspektive Unije, da li je taj evropski san uopšte više realan?
Palmer: Apsolutno. Zaista ovisi o ljudima u Bosni i Hercegovini i liderima u Bosni i Hercegovini koji trebaju razumjeti signale svoje javnosti. A to je da oni žele krenuti naprijed ka Evropi. Oni žele onu vrstu reformi koja će to omogućiti. Oni žele da imaju sisteme, institucije i upravljanje koje će im omogućiti normalan život i prilike. I to je zaista sve što bilo ko može tražiti. Priliku.
See all News Updates of the Day
Etički odbor parlamenta: Nema dogovora o objavljivanju izvještaja o Trumpovom kandidatu za državnog tužioca
Etički komitet Predstavničkog doma SAD-a nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog istraživačkog izvještaja o bivšem republikanskom predstavniku Mattu Gaetzu, kandidatu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za državnog tužioca.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj."
Odbio je dalje komentare. Ostalih devet članova odbora - četiri republikanca i pet demokrata - takođe nisu odmah dali komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši državni službenik za provođenje zakona u novoj administraciji koja stupa na dužnost 20. januara.
Dvije novinske kuće, ABC News i The Washington Post, objavile su da je komitet pribavio dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene, koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje, ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su bile starije od 18 godina u vrijeme isplate, rekle su vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevaju da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove pozadine dok preuzimaju svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novog predsjednika kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku na Kongres, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Ostalo je neizvjesno da li će vijeće objaviti zaključke do kojih su došli zakonodavci. S optužbama koje su se nadvile nad njim, Gaetz je brzo postao Trumpov najkontroverzniji izbor za kabinet, iako ga je novoizabrani predsjednik nastavio podržavati.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji će odlučiti o njegovoj sudbini. Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da se sastao s Gaetzom i novoizabranim potpredsjednikom JD Vanceom, koji je još uvijek senator, i rekao im da u procesu potvrđivanja neće biti "pečata, i linčeva rulje".
"Ove optužbe će biti razmotrene u odboru, ali [Gaetz] zaslužuje priliku da se suoči sa svojim tužiteljima", rekao je Graham novinarima.
Ministarstvo pravde istražilo je optužbe protiv njega, ali je prošle godine odbilo da podigne bilo kakvu optužbu.
Demokrate Senata u Odboru za pravosuđe koji će razmatrati Gaetzovu nominaciju zatražili su od FBI-a da objavi dokazni dosje iz istrage.
Taj materijal bi uključivao intervjue sa ženom koja je rekla da je plaćena da ima seks sa Gaetzom kada je imala 17 godina. Gaetz je negirao optužbe.
Predstavnik Dean Phillips, demokrata koji je ranije služio u Etičkom odboru Predstavničkog doma, rekao je da je Gaetzova situacija - bivšeg člana Kongresa nominovanog za jedan od najmoćnijih poslova u američkoj vladi - argument u prilog objavljivanja izvještaja.
"On nije tek tako otišao [iz Doma]. On je sada nominovan za veoma važnu poziciju u ovoj zemlji, a to je glavni pravni službenik, ako hoćete, u zemlji. Činilo bi se bizarnim i neskladnim sa bilo kojim etičkim principom da ne objaviti ga", rekao je Phillips.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji predvodi tijesnu republikansku većinu u Predstavničkom domu, rekao je da se protivi objavljivanju još nedovršenog izvještaja Etičkog odbora Predstavničkog doma jer Gaetz više nije član Kongresa. Ali izvještaji o prekršajima drugih bivših članova Kongresa objavljeni su u nekoliko slučajeva u prošlosti.
Konačno, Senat, koji će republikanci kontrolisati sa najmanje 52-48 razlike sljedeće godine, odlučit će da li će potvrditi Gaetza, koji nikada nije radio u Ministarstvu pravde niti je bio tužilac na bilo kojem nivou vlasti.
Ali Gaetz je, kao i drugi Trumpovi kandidati za najviše državne poslove, glasno podržavao predsjednika i njegovu agendu Učinimo Ameriku ponovo velikom.
Gaetz je, međutim, razljutio neke kolege republikanske poslanike u Predstavničkom domu 2023. godine predvodeći napore da se svrgne tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy, kojeg je na kraju zamijenio Johnson.
Šta će se desiti sa Trumpovom kaznom za 34 krivična djela?
Prošlog maja je sud u New Yorku utvrdio da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kriv po optužnici koja je sadržavala 34 krivična djela. Dodjela kazne je odgodjena za nakon izbora, no sada, kada je pobijedio na izborima, nije jasno šta bi se moglo dogoditi s tom presudom.
"Odjel za vladinu efikasnost" suočava se sa zahtjevnim zadatkom
Kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost po drugi put u januaru, dvojica njegovih najistaknutijih pristalica vodiće novu operaciju osmišljenu da smanji državnu potrošnju i poboljša njen učinak.
Odjeljenjem za vladinu efikasnost, koje će, uprkos svom imenu, vjerovatno biti savjetodavni odbor, a ne stvarno odjeljenje, kopredsjedavati će osnivač Tesle i SpaceX-a Elon Musk i bogati bivši republikanski predsjednički kandidat Vivek Ramaswamy.
Naziv operacije, koja se može svesti na akronim DOGE, čini se da je proizvod Muskovog smisla za humor. Najbogatiji čovjek na svijetu, Musk je dugo bio zagovornik marginalne kriptovalute poznate kao Dogecoin.
Musk i Ramaswamy odredili su 4. jul 2026. — 250. godišnjicu potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti — kao ciljni datum za završetak svog posla, za koji se očekuje da će doprijeti do svih krajeva velike američke vlade u potrazi za smanjenjem potrošnje i eliminacijom birokratije.
Velika obećanja
U izjavi u kojoj je najavljivao stvaranje DOGE-a, Trump je rekao da će to "popločati put mojoj administraciji da razgradi vladinu birokratiju, smanji višak propisa, smanji rasipničke troškove i restrukturira federalne agencije".
Musk je javno spekulirao da bi trebalo biti moguće identificirati oko 2 biliona dolara potencijalnih smanjenja federalnog budžeta. To bi predstavljalo skoro jednu trećinu od 6,1 bilion dolara koje je federalna vlada potrošila u fiskalnoj 2023. godini i ne bi se moglo postići bez drastičnih smanjenja vladinih usluga i programa.
Ramaswamy je naznačio da su takvi rezovi upravo ono što će on i Musk predložiti. U nastupu na Fox News-u ove nedjelje, upitan je da li namjeravaju zatvoriti čitava vladina odjeljenja.
Odgovorio je: „Očekujemo masovna smanjenja. Očekujemo da će određene agencije biti potpuno izbrisane. Očekujemo masovna smanjenja snage u područjima federalne vlade koja su napuhana. Očekujemo ogromna smanjenja među saveznim izvođačima i drugima, koji ispostavljaju račune federalnoj vladi.”
Dodao je: „Mislim da će ljudi biti iznenađeni koliko brzo možemo krenuti s nekim od tih promjena.”
Prvi put od Regana
Organizacije koje traže bliži nadzor nad federalnom potrošnjom bile su oprezno optimistične u pogledu stvaranja DOGE-a.
Tom Schatz, predsjednik organizacije Citizens Against Government Waste, rekao je za Glas Amerike da će DOGE biti "prva značajna i sveobuhvatna revizija federalne vlade" otkako je predsjednik Ronald Reagan 1982. godine stvorio Grace komisiju, komisiju za preporuku poboljšanja efikasnosti vlade.
Koliko će DOGE na kraju imati utjecaja, rekao je Schatz, ovisit će o brojnim faktorima koji su izvan kontrole komisije.
"Sve zavisi od toga šta predsednik Trump uradi sa preporukama", rekao je Šac. „Preporuke se moraju implementirati, bilo kroz izvršne naredbe ili zakone... ali za to je potrebno vodstvo i zaista je potreban Kongres, u mnogim slučajevima, da provede preporuke.”
U saopćenju objavljenom nakon što je Trump najavio stvaranje DOGE-a, Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za federalni budžet, pohvalila je ideju koja stoji iza tog napora, ali je upozorila da će biti potrebna dvostranačka saradnja kako bi se realne promjene implementirale.
„Važno je da će proces morati da bude što je moguće više dvostranački kako bi pomogao u realizaciji i implementaciji ideja“, rekao je MacGuineas. “Preporuke će zahtijevati podršku Kongresa, dodatno naglašavajući potrebu da ovo bude napor koji se pruža preko stranačke granice i ostavljajući sve opcije na stolu za rješavanje naših fiskalnih neravnoteža.”
Ogroman budžet
Komisija koju nadgledaju Musk i Ramaswamy primjenjivat će svoj nadzor na federalni budžet u kojem je veliki dio vladinih izdataka posvećen onome što je poznato kao "obavezna" potrošnja.
Obavezna potrošnja se sastoji od plaćanja koja je vlada dužna da izvrši, a 2023. godine ona je iznosila 3,8 biliona dolara od budžeta od 6,1 biliona dolara.
Najveća pojedinačna stavka bila je 1,3 biliona dolara koju je isplatilo socijalno osiguranje, savezni program koji obezbjeđuje prihod penzionerima, prema Uredu za budžet Kongresa. Vlada je potrošila još 448 milijardi dolara na isplate podrške za druge Amerikance, uključujući nezaposlene i roditelje s niskim primanjima. Potrošnja na Medicare, program zdravstvene zaštite za starije Amerikance iznosila je 839 milijardi dolara, dok je potrošnja na Medicaid, koja podržava zdravstvenu zaštitu Amerikanaca s niskim primanjima, iznosila 616 milijardi dolara.
Druga glavna kategorija potrošnje smatra se „diskrecionom“. Ovo su plaćanja koja Kongres odobrava sa svakim budžetskim ciklusom, a iznosila su 1,7 biliona dolara potrošnje u 2023.
Diskreciona potrošnja finansira svakodnevne operacije savezne vlade, a skoro polovina - 805 milijardi dolara 2023. - ide u budžet za odbranu. Preostalih 917 milijardi dolara finansira glavna vladina odjeljenja, Kongres i Bijelu kuću, i druge funkcije vlade.
Konačna glavna kategorija, kamata na savezni dug, postoji u sivoj zoni između obavezne i diskrecione potrošnje. Iako vlada teoretski može odlučiti da ne servisira svoj dug, odluka da to učini mogla bi biti katastrofalna za američku i svjetsku ekonomiju. Otplata duga iznosila je 659 milijardi dolara potrošnje u 2023.
Nejasna struktura
Ostaje nejasno kako će tačno DOGE biti strukturiran. Ako je ustanovljen izvršnim nalogom, mogao bi biti predmet Zakona o Saveznom savjetodavnom komitetu. Taj zakon zahtijeva da se poduzmu određeni koraci kako bi se osigurala transparentnost i ima pravila o sukobu interesa.
Ovo posljednje bi moglo biti problematično za Muska, čije različite kompanije imaju milijarde dolara vrijedne ugovore sa saveznom vladom.
Međutim, ako je DOGE konstituisan kao potpuno privatno preduzeće, čije lidere sluša predsjednik, ta pravila ne bi važila.
Republikanci u Senatu SAD sa novim vodstvom, spremni za kontrolu Kongresa u 2025.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump stupit će na dužnost u januaru 2025. sa jedinstvenom kontrolom američkog Kongresa. Republikanci će imati većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, kao rezultat volje američkih glasača.
Novi lider dolazećeg američkog Senata sa republikanskom većinom, je John Thune, novi vođa većine u Senatu.
"Imamo mandat američkog naroda, mandat ne samo da počistimo nered koji je ostavila agenda Biden-Harris-Schumer, već i da ispunimo prioritete predsjednika Trumpa."
Thune preuzima vodeću ulogu u Senatu nakon što je Mitch McConnell na toj poziciji služio 18 godina, a već se suočava sa svojim prvim testom. Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je da se zaobiđe ustavna uloga Senata da odobrava kandidate za kabinet.
“Senat ima ulogu savjetovanja i pristanka u Ustavu, tako da ćemo učiniti sve što možemo da brzo obradimo njegove nominacijev i postavimo ih na njihova mjesto kako bi mogli početi provoditi njegovu agendu”, kaže senator John Thune.
Demokrate su izgubile većinu i imat će najmanje 47 mjesta u novom Senatu.
“Američki narod nam je postavio izazov. Moramo učiti iz toga”, rekao je Chuck Schumer, trenutni lider većine u američkom Senatu.
Trump je imao jedinstvenu kontrolu nad vladom tokom prve dvije godine svog prvog mandata. Ali jedan analitičar kaže da to ne znači uvijek da će Bijela kuća dobiti ono što želi na Kapitol Hilu.
Casey Burgat je direktor programa za zakonodavne poslove na Univerzitetu George Washington u Washingtonu, D.C.
“Mitch McConnell je tada rekao da podržava predsjednikov dnevni red, da će raditi s njima, ali onda smo vidjeli – od nominacija do politika – da neće dati glasove ako misle da je predsjednik otišao predaleko”, kaže Burgat.
Republikanci su također osigurali većinu u Predstavničkom domu SAD, zaslužujući pohvale od Trumpa.
Novoizabrani predsjednik je podržao predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona da ponovo vodi.
“Vjerujem da će to biti najkonsekventniji Kongres u modernoj eri, najkonsekventnija administracija moderne ere, jer, iskreno, moramo popraviti gotovo svaku oblast javne politike”, rekao je Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma.
Ali republikanci imaju mnogo užu većinu u Predstavničkom domu sa samo nekoliko mjesta više od demokrata, koji su obećali da će se nastaviti boriti.
„Progresivni kokus Kongresa će i dalje biti žestoki branioci radničke klase i siromašnih ljudi“, kaže demokratska kongresmenka Pramila Jayapal.
Novi 119. Kongres SAD položiće zakletvu 3. januara.
Biden dozvoljava Ukrajini da koristi američko oružje za napade duboko u Rusiju, kažu izvori Reutersa
Administracija predsjednika Joea Bidena dozvolila je Ukrajini da koristi američko oružje za napad duboko u Rusiju, izjavila su u nedjelju dva američka zvaničnika i izvor upoznat s odlukom, što je značajan preokret politike Washingtona u sukobu između Ukrajine i Rusije.
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih sigurnosnih zabrinutosti.
Ovaj potez dolazi dva mjeseca prije nego što je novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara i nakon višemjesečnih molbi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od njene granice.
Promjena dolazi uglavnom kao odgovor na rusko raspoređivanje sjeverokorejskih kopnenih trupa u ratu protiv Ukrajine, što je razvoj koji je izazvao uzbunu u Washingtonu i Kijevu, rekao je američki zvaničnik i izvor upoznat s odlukom.
Zelenski je u večernjem obraćanju rekao da će projektili "govoriti sami za sebe".
"Danas mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu za preduzimanje odgovarajućih radnji", rekao je on. "Ali napadi se ne prave riječima. Takve stvari se ne najavljuju."
Bijela kuća i američki State Department odbili dati komentar.
Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsko korištenje američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.
