Linkovi

Izdvojeno

Matthew Palmer: Daytonski mirovni sporazum postigao je primarni cilj

Matthew Palmer

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da je Daytonski sporazum doveo do mira, ali da još ima mnogo posla na razvoju bolje budućnosti za BiH. Prema njegovim riječima, evropske integracije su ključne za BiH, a izabrani lideri moraju biti odgovorni za svoje postupke.

Glas Amerike: Gospodine Palmer, kako 25 godina kasnije vidite Daytonski mirovni sporazum i njegove efekte na današnju Bosnu i Hercegovinu?

Palmer: Dozvolite mi da započnem prepoznajući važnost ove godišnjice. 25 godina je dug period. Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani Bosne i Hercegovine mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. A Daytonski mirovni sporazum je uspješno stvorio tu priliku. Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija Bosne i Hercegovine integrirane u evropsku porodicu. Ali uvjeren sam da će građani Bosne i Hercegovine radeći zajedno moći ostvariti tu viziju kako bi osigurali evropsku budućnost za sebe i svoju djecu.

Matthew Palmer: Još ima mnogo posla koji treba obaviti za bolju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Glas Amerike: Je li Dayton, koji je uspješno okončao rat, zapravo postao prepreka napretku zemlje ili u sadašnjim okvirima postoji značajan prostor za velike i važne reforme?

Palmer: Reforme će svakako biti ključne. Mislim da je Evropska unija u svojim najnovijim izvještajima izložila niz očekivanja od Bosne i Hercegovine. Promjene koje treba izvršiti, reforme koje treba sprovesti. Bosna i Hercegovina koja će se kvalificirati za članstvo u Evropskoj uniji bit će drugačija Bosna i Hercegovina. Sistem mora biti funkcionalniji. Sistem mora biti sposobniji za isporuku roba i usluga građanima Bosne i Hercegovine. I sistem mora držati odgovornim rukovodstvo. To mora biti transparentno.

Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije Bosne i Hercegovine moraju raditi za sve.

Glas Amerike: O tome smo razgovarali u prethodnim intervjuima. Također je ambasador Eric Nelson nedavno u intervjuu za Glas Amerike rekao da zemlja može biti funkcionalna kada želi da bude funkcionalna, odnosno, kada njeni lideri žele da bude funkcionalna. Ali to često nedostaje. Kako to riješiti?

Palmer: To je izazov, zar ne? Jer ono o čemu zapravo govorimo je politička volja. A lideri to moraju shvatiti tako da im je u interesu da nastave s reformama koje su neophodne da bi Bosna bila uspješna. Na kraju, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže odgovornim svoje lidere, da izraze svoje želje, ambicije, očekivanja i u onoj mjeri u kojoj lideri ne uspijevaju ispuniti ta očekivanja da ih pozivaju na odgovornost, uključujući posebno na izborima. To je suština demokratske prakse.

Glas Amerike: Proteklog vikenda u Bosni su održani lokalni izbori. Kako komentirate izbore, izborni proces te promjene u velikim gradovima poput Sarajeva i Banja Luke?

Palmer o lokalnim izborima u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Palmer: Kad god vidite takvu vrstu političkih promjena, mislim da je pošteno razmišljati da je poruka biračkog tijela da žele vidjeti promjenu u smislu onoga što dobivaju od svojih lidera. Jako smo zadovoljni što su izbori održani. Znam da je bilo pitanja o izbornim okolnostima i važno je da u izbornom procesu postoje transparentnost i odgovornost. Građani Bosne i Hercegovine trebaju imati povjerenja da rezultati izbora odražavaju volju zajednice i volju javnosti. Gledajući prema izborima u Mostaru, mislim da će tu biti važna prilika za stanovnike Mostara da konačno, kroz demokratski proces, odaberu ljude koji će zastupati njihove interese. To će biti važna i velika promjena u Mostaru.

Dosta gledamo na lokalnu vlast, na općinskom i kantonalnom nivou, kao na odražavanje prilika za eksperimentiranje sa različitim odgovorima na izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava. A ideje se u demokratijama obično pojavljuju na nižim nivoima. Dakle, malo demokratske živosti može biti vrlo pozitivna stvar.

Glas Amerike: Već smo razgovarali o poboljšanjima i reformama. Šta iz vaše pozicije, kao osoba koja se toliko dugo bavi regionom, vidite kao ključne probleme i stvari koje treba popraviti?

Palmer: Mislim da bi ljudi trebali gledati na nagradu, a to je evropska perspektiva za Bosnu i Hercegovinu. Ideja bi bila stvoriti uvjete i okruženje, podržati institucije koje će pomoći Bosni i Hercegovini da krene naprijed prema evropskom cilju, evropskom snu i evropskoj viziji. A to može stvoriti mir, prosperitet i stabilnost za kojom svi žude, ne samo ljudi u Bosni i Hercegovini, nego bilo gdje. Tako da mogu normalno živjeti svoje živote, da njihova djeca mogu imati bolju budućnost od njih, da bude prilika, da mladi osjete da mogu pustiti korijene u Bosni i Hercegovini, ostati tamo i stvoriti porodicu, s očekivanjem da će postojati vladavina zakona, da će biti mogućnosti za izgradnju normalnog života u Bosni i Hercegovini. To je ono što želimo za ljude u Bosni i Hercegovini, ono što Bosanci i Hercegovci žele za sebe i svoje porodice i na to imaju svako pravo.

Glas Amerike: Uz sve što se iz godine u godinu događa sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, kako iz bosanske tako i iz perspektive Unije, da li je taj evropski san uopšte više realan?

Palmer: Apsolutno. Zaista ovisi o ljudima u Bosni i Hercegovini i liderima u Bosni i Hercegovini koji trebaju razumjeti signale svoje javnosti. A to je da oni žele krenuti naprijed ka Evropi. Oni žele onu vrstu reformi koja će to omogućiti. Oni žele da imaju sisteme, institucije i upravljanje koje će im omogućiti normalan život i prilike. I to je zaista sve što bilo ko može tražiti. Priliku.

See all News Updates of the Day

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Smjena generacija: Hakeem Jeffries prvi crnački lider demokrata u Kongresu

Hakeem Jeffries, kongresmen iz New Yorka, na Capitol Hillu 30. novembra 2022.

Demokrate u Predstavničkom domu izabrale su za lidera kongresmena Hakeema Jeffriesa - prvog crnca na čelu jedne od dvije glavne stranke u Kongresu - što simbolizuje dolazak nove generacije lidera, dok se dugogodišnja predsjedavajuća Nancy Pelosi i njen tim povlače sa liderskih pozicija u januaru.

Ispoljavajući nesvakidašnje stranačko jedinstvo, nakon što su izgubile izbore na polovini predsjednikovog mandata, demokrate u Predstavničkom domu su bez trzavica prešle sa jednog na drugog historijskog lidera - sa prve žene predsjedavajuće u Kongresu, na 52-godišnjeg Njujorčanina koji je obećao da će "realizovati stvari", uporkos tome što su republikanci osvojili većinu u donjem domu.

Glasanje iza zatvorenih vrata bilo je jednoglasno, i obavljeno aklamacijom.

"Svi preuzimamo na sebe veliku odgovornost", rekao je Jeffries novinarima pred sastanak stranačkog kokusa. "I najbolje što možemo, kao rezultat ozbiljnosti i težine ovog trenutka, je da se odgovorno posvetimo tome, i obavimo najbolji mogući posao u interesu građana".

Rijetko se događa da se stranka koja je izgubila kongresne izbore tako lako pregrupiše, što je u ovom trenutku u suprotnosti sa previranjima među republikancima, koji pokušavaju da se ujedine iza lidera Kevina McCarthyja kao novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma, dok se spremaju da preuzmu vlast kada novi sastav Kongresa počne sa radom u januaru.

59-godišnja Katherine Clark iz Massachusettsa biće druga po rangu demokrata u Predstavničkom domu a 43-godišnji Pete Aguilar iz Kalifornije je izabran za predsjednika demokratskog kokusa, odnosno poslaničkog kluba.

Nova "trojka" demokrata zamijeniće Pelosi, Stenyja Hoyera, lidera demokratske većine, i Jamesa Clyburna, kako lideri koji su svi u osamdesetim godinama ustupaju mjesta mlađoj generaciji. Pelosi je bila lider demokrata proteklih 20 godina, a kolege su joj u utorak uveče dodijelile titulu "počasne predsjedavajuće".

Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.
Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.

Dok će demokrate imati manjinu u Predstavničkom domu u novoj godini, imaće određeni uticaj jer se očekuje da će republikanska većina biti veoma tanka, a McCarthy nema jak uticaj na sve republikance u tom tijelu.

Dvoje potencijalnih novih lidera u Predstavničkom domu, Jeffries i McCarthy, pripadaju istoj generaciji ali skoro da nemaju nikakav odnos - demokrata je zapravo znao da kritikuje republikanskog kolegu, posebno zbog stava kongresnih republikanaca prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Jeffries je bio jedan od "menadžera", odnosno tužilaca Predstavničkog doma u procesu Trumpovog prvog opoziva.

"I dalje moramo da rješavamo problem posljedica 'trumpizma', i šta on znači, kao veoma destabilizujuća snaga, za američku demokratiju", izjavio je Jeffries.

Demokratski lider je rekao da se nada da će, "kad god je to moguće pronalaziti zajedničke tačke" sa republikancima, ali da će se "suprotstavljati njihovom ekstremizmu".

Na drugoj strani Capitola, Jeffries će imati partnera u lideru senatske većine Chucku Scumeru.

"Po mom mišljenju, postojaće grupa 'mainstream' republikanaca koji neće željeti da idu u MAGA smjeru, a Hakeem je idealan čovek da sarađuje sa njima", izjavio je Schumer u nedavnom intervjuu. MAGA je Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom".

Jeffries je ponekad nailazio na skepticizam liberalnog krila stranke, koji ga doživljavaju kao centristu. Međutim, članica Kongresa Rashida Tlaib iz Mičigena, dio grupe liberalnih zakonodavaca, rekla je da je ohrabrena načinom na koji su se Jeffries i njegov tim obratili liberalnim kolegama, iako se niko iz grupe nije kandidovao za lidersku poziciju.

Rođak stradalih: Moja tetka i njena djeca su mrtvi zbog namjernog nemara Kine

Protest Ujgura u Washingtonu 28. novembra, u znak podrške demonstrantima u Kini, koji su izašli na ulice zbog strogih mera vlasti protiv kovida

Hejrinsahan Abdurahman, 48-godišnja Ujgurka, živjela je sa svoje četvero djece u stanu na 19. spratu zgrade u Urumćiju, kineskoj provinciji Šinđijang.

U požaru u toj zgradi, koji je izbio 24. novembra, poginulo je deset osoba, koje nisu mogle da napuste zgradu jer je bila zaključana, zbog strogih Covid mjera koje je vlast uvela. Poslije tragedije u Urumćiju, širom Kine izbili su protesti protiv Covid mjera.

Abdurahman i njena djeca, 13-godišnja Šahide, 11-godišnji Imran, 9-godišnji Abdurahman i 5-godišnja Nadije, nisu mogli da pobjegnu i stradali su u požaru, tvrdi njihov rođak Abdulhafiz Muhamedimin, koji živi u Cirihu.

On je za Glas Amerike ispričao da su muža njegove tetke i njihovog najstarijeg sina kineske vlasti odvele u radni logor 2017. godine.

„Ja i moji rođaci izgubili smo kontakt sa svima, uključujući i moju tetku od 2017. kada je kineska vlada počela da oduzima pasoše Ujgurama i uhapsila muža moje tetke i njihovog sina”, rekao je Muhamedimin.

Međutim, kada je vidio da je u Urumćiju izbio požar, Muhamedimin je stupio u kontakt sa prijateljem koji je živio u blizini njegove tetke. Poslije nekoliko sati, prijatelj mu je potvrdio da su njegovi rođaci stradali u požaru.

„Zbog njihove neuspješne politike nulte tolerancije na Covid i namjernog nemara za spašavanje života, moja tetka i njeno četvoro djece su umrli”, tvrdi 27-godišnji rođak stradalih.

Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.
Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.

On kaže da su, odlukom kineske vlade, vrata koja vode do požarnih stepenica bila zaključana.

„Tako da je bilo nemoguće izaći i sići”, kaže Muhamedimin.

Li Venšeng, zvaničnik gradske vatrogasne službe u Urumćiju, rekao je da stradali nisu bili upoznati sa novim protokolom spašavanja u slučaju požara.

„Neki stanovnici nisu upoznati sa lokacijom drugog sigurnosnog izlaza koji vodi na krov stambene zgrade”, rekao je Li na konferenciji za novinare.

Međutim, jedan od Ujgura koji živi u Urumćiju, ispričao je za Glas Amerike da je zvaničnik zadužen za tu zgradu slao poruke stanarima da „ostanu kod kuće i ne koriste lift”.

„Moji rođaci su su krenuli ka požarnom izlazu na krovu, ali su vrata koja vode ka tom izlazu na njihovom spratu bila zaključana. Onda su se spustili liftom na prvi sprat, gdje su također zatekli zaključana vrata. Nažalost, izlaz je bio zatvoren zbog politike nulte tolerancije prema Covidu”, ispričao je jedan muškarac koji je tražio da ostane anoniman. „Na kraju ih je pustio u stan komšija sa prvog sprata, pa su pobjegli kroz prozor. Oni su bili sretnici, mnoge komšije su stradale.”

Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.
Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.

Tahir Imin, osnivač Ujgur Timesa u Washingtonu, kaže za Glas Amerike da nisu tačne tvrdnje kineskih vlasti da je poginulo 10 ljudi, već da je broj žrtava u Urumćiju mnogo veći.

„Prema tvrdnjama zaposlenih u obližnjoj bolnici, poginulo je 44 Ujgura. Mi smo uspjeli da dođemo do potvrde za 20 žrtava”, kaže Imin.

Požar u Urumćiju pokrenuo je proteste protiv Covid "lockdowna" širom zemlje. Lokalne vlasti u tom gradu su 26. novembra olabavile restrikcije i dozvolile kretanje stanovnika po distriktima.

Zvaničnik Katara: Broj radnika umrlih u pripremi Mundijala "između 400 i 500"

Arhiv - Radnici uklanjaju skele na stadijumu Al Bajt, u Al Koru, Katar, oko 50 kilometara sjeverno od Dohe, 29. aprila 2019.

Visoki katarski zvaničnik uključen u organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu u toj zemlji je prvi put iznio broj mrtvih radnika na turniru - "između 400 i 500" - što je drastično veći broj od bilo kog drugog koji je ranije ponudila Doha.

Činilo se da je komentar Hasana al-Tavadija, generalnog sekretara katarskog Vrhovnog komiteta za isporuku i naslijeđe, neplanirano iznijet tokom intervjua sa britanskim novinarom Piersom Morganom.

Također je doveo u opasnost da se ponovo podstaknu kritike grupa za ljudska prava zbog plaćanja radova na organizaciji prvog Svjetskog prvenstva na Bliskom istoku za migrantsku radnu snagu koja je izgradila stadione, metro linije i novu infrastrukturu potrebnu za turnir u vrijednosti od preko 200 milijardi dolara.

Vrhovni komitet i katarska vlada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar u utorak.

U intervjuu, čije je dijelove Morgan objavio na mreži, britanski novinar pita al-Tavadija: "Šta mislite, koji je pošten, realan ukupan ukupan radnika migranata koji su umrli kao rezultat posla koji rade za Svjetsko prvenstvo u cjelini?"

"Procjena je oko 400, između 400 i 500", odgovara al-Tavadi. "Nemam tačan broj. To je nešto o čemu se razgovaralo."

Ali katarski zvaničnici ranije nisu javno raspravljali o tom broju. Izvještaji Vrhovnog komiteta koji datiraju od 2014. do kraja 2021. uključuju samo broj smrtnih slučajeva radnika uključenih u izgradnju i renoviranje stadiona koji su sada domaćini Svjetskog prvenstva.

Prema objavljenim podacima, ukupan broj smrtnih slučajeva iznosi 40. Oni uključuju 37 od, kako Katarci opisuju kao neradne incidente, kao što su srčani udari, i tri od incidenata na radnom mjestu. U jednom izvještaju se takođe posebno navodi smrt radnika od koronavirusa usred pandemije.

Al-Tavadi je ukazao na te brojeve kada je razgovarao o radu samo na stadionima u intervjuu, neposredno prije nego što je iznio brojku "između 400 do 500" za svu infrastrukturu za turnir.

Otkako je FIFA dodelila turnir Kataru 2010. godine, zemlja je preduzela neke korake da preispita praksu zapošljavanja u zemlji. To uključuje i eliminaciju takozvanog sistema zapošljavanja kafala, koji je radnike vezivao za svoje poslodavce, koji su imali pravo glasa o tome da li mogu da napuste posao ili čak zemlju.

Katar je takođe usvojio minimalnu mjesečnu platu od 1.000 katarskih rijala (275 dolara) za radnike i potrebne naknade za hranu i stanovanje za zaposlene koji te beneficije ne primaju direktno od svojih poslodavaca. Takođe je ažurirala svoja pravila o bezbjednosti radnika kako bi spriječila smrt.

"Jedna smrt je smrt previše. Jasno i jednostavno", dodaje al-Tavadi u intervjuu.

Aktivisti su pozvali Dohu da učini više, posebno kada je u pitanju osiguranje da radnici primaju plate na vrijeme i da budu zaštićeni od poslodavaca koji zlostavljaju.

Al-Tavadijev komentar takođe obnavlja pitanja o istinitosti izvještavanja kako vlade tako i privatnih preduzeća o povredama i smrtima radnika u arapskim zalivskim državama, čije su nebodere izgradili radnici iz južnoazijskih zemalja poput Indije, Pakistana i Šri Lanke.

Mustafa Kadri, izvršni direktor Equidem Research, konsultantske kuće za rad koja je objavila izvještaje o naplati gradnje radnicima migrantima, rekao je da je iznenađen Al-Tavadijevim komentarom.

"Šokantno je da sada dođe i kaže da ih ima na stotine", rekao je za AP. "Oni nemaju pojma šta se dešava".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG